Reporter javlja da ljudi govore o dva glavna straha – s jedne strane, postoji strah od požara i snažnih eksplozija kakve su se sinoć čule u Teheranu, a s druge strane postoji zabrinutost zbog mogućih kemijskih tvari u dimu koji se diže iz zapaljenih spremnika nafte u zrak.

U nekim se objavama ljudima savjetuje da piju što više mlijeka i da zatvore prozore, dok se u drugima preporučuje korištenje N95 maski.

Fatemeh Rajabi, jedna od novinarki koja se uspjela povezati na X, objavila je fotografije neba nad Theranom 9 sati ujutro po lokalnom vremenu – nebo izgleda tamno i crno, a novinarka je navela da je u nekim područjima padala kiša.

Drugi korisnik je napisao da uz kišu na tlo padaju i crne čestice nalik prahu, a neki drugi korisnik im je savjetovao da ne izlaze po toj kiši.

Eksplozija u američkom veleposlanstvu u Oslu možda terorizam

Norveška policija sumnja da je terorizam možda bio motiv eksplozije u američkom veleposlanstvu u Oslu u noći na nedjelju, pri čemu nije bilo žrtava nego je nanesena samo manja materijalna šteta.

Prema policiji, uzrok eksplozije koja se dogodila na ulazu u konzularni odjel veleposlanstva oko 1 sat ujutro još nije poznat.

Slike koje su objavili mediji prikazuju krhotine stakla u snijegu ispred ulaza, kao i pukotine na debelim staklenim vratima te crne tragove na tlu u podnožju vrata, vjerojatno uzrokovane eksplozijom.

Istražitelji su tijekom noći pregledali mjesto događaja, dok su psi, dronovi i helikopteri raspoređeni u potrazi za “jednim ili više potencijalnih počinitelja”, navela je policija Osla u priopćenju.

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide u priopćenju je incident nazvao “neprihvatljivim” te naveo da je bio u kontaktu s ministricom pravosuđa Astri Aas-Hansen i otpravnikom poslova američkog veleposlanstva Ericom Meyerom.

“Slučaj je trenutačno pod istragom policije i norveških službi unutarnje sigurnosti (PST)”, dodao je ministar.

Razina prijetnje u Norveškoj na razini tri je od pet od studenog 2024. godine, rekao je glasnogovornik PST-a Martin Bernsen za AFP.

Nije želio reći jesu li prije eksplozije upućene prijetnje američkim interesima u Norveškoj.

Policijski zapovjednik Michael Dellemyr rekao je za privatnu televiziju TV2 da policija “ima predodžbu o uzroku” te da je eksplozija zasigurno ljudskog porijekla, a ne nesretni slučaj, odbivši pritom detaljnije opisati vrstu štete.

Libanonski ministar: ‘U napadima Izraela gotovo 400 mrtvih, od toga 83 djece‘

Libanonski ministar zdravstva kaže da je u napadima Izraela na Libanon u borbi protiv proiranske libanonske skupine Hezbolah, ubijeno gotovo 400 ljudi, uključujući 83 djece.

Točan broj dosadašnjih žrtava je, prema njegovim riječima, 394.

Obnovljena izraelska ofenziva započela je prošli tjedan nakon što je Hezbolah ispalio rakete prema sjevernom Izraelu tijekom prvih dana rata protiv Irana.

Stručnjaci upozoravaju da takva kiša, nastala miješanjem zagađenih tvari iz zraka s oborinama, može uzrokovati kemijske opekline kože, kao i ozbiljna oštećenja pluća.

Izrael je rekao da je tijekom noći napao nekoliko skladišta goriva u Teheranu, tvrdeći da se spremnici koristili za vojnu infrastrukturu, rekli su.

Prema iranskoj državnoj televiziji IRIB, Revolucionarna garda potvrdila je bombardiranje rafinerije nafte na jugu glavnoga grada.

Izabran novi vrhovni vođa Irana

Ahmad Alamolhoda, član iranske Skupštine stručnjaka, izjavio je da su izbori za idućeg vođu održani i da je vođa izabran, javlja BBC.

Alamolhoda je rekao da će tajništvo tijela naknadno objaviti ime i da sada sve ovisi o voditelju Tajništva Skupštine stručnjaka, Hoseiniju Bušeriju, koji je trenutno odgovoran za javno objavljivanje odluke, izvještava poluslužbena novinska agencija Mehr.

Ranije je objavljeno da je postignut većinski konsenzus o imenovanju novog vrhovnog vođe Irana, nakon što je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, ubijen u američko-izraelskim napadima prvog dana rata prošle subote.

Vrhovnog vođu bira “Skupština eksperata”, tijelo od 88 islamskih učenjaka koji su svi odabrani zbog svoje odanosti režimu.

Jedan od članova, ajatolah Mohammadmehdi Mirbaqeri, rekao je da je više-manje postignut konsenzus većine, izvijestili su jutros iranski državni mediji. No, rekao je da je potrebno riješiti “neke prepreke” u vezi s procesom, prema izvješću.

Iranski mediji su izvijestili da je tijelo zaduženo za imenovanje iranskog vrhovnog vođe imalo manja neslaganja oko toga mora li njihova konačna odluka uslijediti nakon sastanka uživo ili se umjesto toga može donijeti bez pridržavanja ove formalnosti.

Ajatolah Mohsen Hejdari Alekasir rekao je u video snimci da osobni sastanak nije moguć te da bi eventualno ciljanje skupštine koristilo samo iranskim neprijateljima i “štetilo revoluciji”.

Rekao je da je kandidat odabran na temelju savjeta pokojnog vrhovnog vođe da njegovog nasljednika “neprijatelj treba mrziti” umjesto da ga hvali. Rekao je da je “određen najprikladniji kandidat, kojeg je odobrila većina Skupštine stručnjaka”, prema iranskoj novinskoj agenciji ISNA.

“Čak je i Veliki Sotona (SAD) spomenuo njegovo ime”, rekao je visoki svećenik o odabranom nasljedniku.

Sky News podsjeća da je prije nekoliko dana Donald Trump rekao da je Hameneijev sin, Mojtaba Khamenei (56), “neprihvatljiv” izbor za njega.

On ima bliske veze s iranskom elitnom Revolucionarnom gardom i dugo se smatra jednim od glavnih kandidata za nasljednika svog oca. Američki predsjednik je u četvrtak rekao da će odbiti mlađeg Hamneija, koji se, prema Axiosu, smatra najvjerojatnijim nasljednikom.

Pozicija vrhovnog vođe je najviši politički i vjerski autoritet u Iranu i ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima.

U objavi na X-u na perzijskom jeziku, izraelska vojska je ranije u nedjelju priopćila da će ciljati idućeg iranskog vođu i progoniti svaku osobu koja namjerava imenovati nasljednika za ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, misleći na klerikalno tijelo zaduženo za odabir idućeg iranskog vrhovnog vođe.

Objava Ekološka katastrofa u Teheranu; Izrael bombardirao naftna skladišta pojavila se prvi puta na Republika.

Napominje se da je riječ o protumjeri i svojevrsnoj taktici odvraćanja uslijed povećanih tenzija i američkih prijetnji zračnim udarima, ili čak invazijom. Axios je danas iznio kako se u SAD-u osjeti atmosfera prema kojoj je rat s Iranom neizbježan.

Administracija Donalda Trumpa bliže je velikom ratu na Bliskom istoku nego što većina Amerikanaca shvaća. On bi mogao započeti vrlo brzo.

Američka vojna operacija protiv Irana vjerojatno bi bila masovna, višesedmična kampanja koja bi više nalikovala potpunom ratu nego prošlomjesečnoj preciznoj operaciji u Venezueli, navode izvori, a prenosi Axios.

Izvori ističu da bi to vjerojatno bila zajednička američko-izraelska kampanja znatno šireg opsega — i egzistencijalnija za režim — od 12-dnevnog rata koji je prošlog lipnja predvodio Izrael, a kojem su se SAD naposljetku pridružile kako bi uništile iranska podzemna nuklearna postrojenja.

Takav rat imao bi dramatičan utjecaj na cijelu regiju i velike posljedice za preostale tri godine Trumpova predsjedničkog mandata.

Dok su pozornost Kongresa i javnosti usmjerene na druge teme, gotovo da i nema javne rasprave o onome što bi mogla biti najznačajnija američka vojna intervencija na Bliskom istoku u najmanje desetljeće.

Trump je početkom siječnja bio blizu odluke o napadu na Iran zbog ubojstva tisuća prosvjednika od strane režima.

No kada je taj vremenski prozor prošao, administracija je prešla na pristup s dva kolosijeka: nuklearni pregovori u kombinaciji s masovnim vojnim gomilanjem snaga.

Odgađanjem i koncentriranjem tolikih vojnih kapaciteta, Trump je podigao očekivanja o tome kako bi operacija mogla izgledati ako se ne postigne dogovor. A trenutačno se čini da dogovor nije izgledan.

Trumpovi savjetnici Jared Kushner i Steve Witkoff sastali su se u utorak u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem tijekom trosatnih razgovora.

Iako su obje strane izjavile da je postignut „napredak“, razlike su i dalje velike, a američki dužnosnici nisu optimistični u pogledu njihova premošćivanja.

Potpredsjednik JD Vance rekao je za Fox News da su razgovori „u nekim aspektima prošli dobro“, ali da je „u drugim aspektima bilo vrlo jasno da je predsjednik postavio određene crvene linije koje Iranci još nisu spremni priznati i razmotriti“.

Vance je jasno dao do znanja da, iako Trump želi dogovor, može zaključiti da je diplomacija „dosegnula svoj prirodni kraj“.

Trumpova armada narasla je na dvije nosače zrakoplova, desetak ratnih brodova, stotine borbenih zrakoplova i više sustava protuzračne obrane. Dio te vatrene moći još je na putu.

Više od 150 američkih vojnih teretnih letova prevezlo je oružne sustave i streljivo na Bliski istok. Samo u posljednja 24 sata još 50 borbenih zrakoplova — F-35, F-22 i F-16 — upućeno je u regiju.

Zastoj s Iranom traje toliko dugo da su mnogi Amerikanci vjerojatno otupjeli na tu temu. Rat bi mogao doći brže i biti mnogo veći nego što većina prepoznaje, kažu izvori.

Trumpovo vojno i retoričko podizanje tenzija otežava mu povlačenje bez značajnih ustupaka Irana u vezi s njegovim nuklearnim programom.

To nije u Trumpovoj prirodi, a njegovi savjetnici raspoređivanje tolikog vojnog arsenala ne smatraju blefom. S Trumpom je sve moguće. No svi znakovi upućuju na to da će povući okidač ako pregovori propadnu.

Izraelska vlada — koja zagovara maksimalistički scenarij usmjeren ne samo na iranski nuklearni i raketni program nego i na promjenu režima — priprema se za mogućnost rata u roku od nekoliko dana, prema riječima dvojice izraelskih dužnosnika.

Neki američki izvori kažu za Axios da bi SAD-u moglo trebati više vremena. Senator Lindsey Graham (republikanac iz Južne Karoline) izjavio je da bi napadi još uvijek mogli biti udaljeni nekoliko tjedana. No drugi tvrde da bi rok mogao biti kraći.

„Šef gubi strpljenje. Neki ljudi oko njega upozoravaju ga da ne ide u rat s Iranom, ali mislim da postoji 90 posto šanse da ćemo u sljedećih nekoliko tjedana vidjeti kinetičku akciju“, rekao je jedan Trumpov savjetnik.

Zanimljivost: Američki dužnosnici nakon utorničkih razgovora poručili su da Iran treba u roku od dva tjedna dostaviti detaljan prijedlog.

Prošlog 19. lipnja Bijela kuća postavila je dvotjedni rok za Trumpovu odluku između daljnjih pregovora ili napada. Tri dana kasnije pokrenuo je Operaciju Midnight Hammer. Stoga nema naznaka da je diplomatski proboj s Iranom na vidiku. No sve je više pokazatelja da je rat neizbježan, prenosi N1.

/Desk/

Objava Morbidna politika odvraćanja – Pet tisuća grobova pripremljeno za američke vojnike na periferiji Teherana – Je li sukob neizbježan? pojavila se prvi puta na Republika.

U Iranu se brzo šire protuvladini prosvjedi, a međunarodni pritisak raste. Zemlja je uglavnom odsječena od svijeta nakon što su vlasti uklonile pristup internetu. Otkazani su letovi i otežano telefoniranje s inozemstvom, a ajatolah Ali Hamnei upozorava prosvjednike da neće tolerirati “strane plaćenike”.

Prosvjedi, koji su prošlog mjeseca izbili u Teheranu, proširili su se na svaku od 31 pokrajine u zemlji, no još nisu dosegnuli razinu nemira iz 2022. i 2023. prouzročenih smrću Mahse Amini, koja je preminula u pritvoru zbog navodnog kršenja pravila o odijevanju, prenosi HINA.

Prosvjedi su počeli u Teheranu, gdje je prodavače na tržnici razljutio nagli pad vrijednosti valute rijal, a sada uključuju i druge skupine ljudi, uglavnom mlade muškarce, za razliku od prosvjeda zbog smrti Amini, kada su ključnu ulogu imale žene i djevojke.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je optužio prosvjednike da djeluju u ime američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da napadaju javnu imovinu i upozorivši da Teheran neće tolerirati ljude koji djeluju kao “plaćenici za strance”.

• Prošle noći u Teheranu, skupina vandala i izgrednika je došla i uništila zgradu koja je pripadala državi, samom narodu, samo kako bi zadovoljili srce predsjednika Sjedinjenih Država, rekao je Hamnei, pozvavši Trumpa da “upravlja vlastitom zemljom”.

Fragmentirane oporbene frakcije u inozemstvu su pozvale na dodatne prosvjede u petak, pri čemu je Reza Pahlavi, izgnani sin svrgnutog šaha, Irancima u objavi na društvenim mrežama poručio: “Oči svijeta uprte su u vas. Izađite na ulice”.

Trump, koji je ljetos bombardirao Iran, a prošlog tjedna upozorio Teheran da bi mogao pomoći prosvjednicima, u petak je kazao da se neće sastati s Pahlavijem te da “nije siguran bi li bilo prikladno” da ga podrži.

Kaos na ulicama

Državna televizija je preko noći emitirala snimke za koje je rekla da prikazuju zapaljene autobuse, automobile, motocikle te požare u stanicama podzemne željeznice i bankama. Optužila je Narodnu mudžahedinsku organizaciju (MKO), oporbenu frakciju koja se odvojila nakon Islamske revolucije 1979., da je odgovorna za nemire.

Novinar državne televizije je ispred požara na ulici Šarijati u kaspijskoj luci Rašt kazao da “ovo izgleda kao ratno područje – sve trgovine su uništene”

Premda su se prvotni prosvjedi usredotočili na gospodarska pitanja jer se vrijednost nacionalne valute rijala prepolovila u odnosu na dolar prošle godine, a inflacija dosegla razinu od 40 posto u prosincu, kasnije su počeli sadržavati i slogane upućene izravno protiv vlasti.

Prosvjednici su izvikivali slogane poput “Smrt diktatoru” ili veličanja monarhije svrgnute 1979. Međutim, podrška koju uživaju monarhisti ili MKO, dvije najistaknutije skupine među iranskim iseljeništvom, upitna je.

Većina sudionika prosvjeda bili su mlađi muškarci, prema videosnimkama koje je Reuters vidio, ali vjerodostojnost mnogih od njih nije mogao provjeriti.

HRANA: ubijena najmanje 34 prosvjednika

Američka mreža za ljudska prava HRANA zabilježila je da su ubijena najmanje 34 prosvjednika te četvero pripadnika snaga sigurnosti, a da je tijekom nemira uhićeno 2200 osoba, za što analitičari kažu da naglašava dublje razočaranje stanjem u zemlji.

Vlasti su u četvrtak ograničile pristup internetu diljem zemlje, a skupina za nadzor internetskog pristupa NetBlocks rekla je da se to ograničenje proširilo na petak. Do ograničenja je došlo nakon što je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979., iz inozemstva pozvao na dodatne prosvjede.

• Nije se urušio samo rijal, već i povjerenje, kazao je Alex Vatanka, ravnatelj odjela za Iran u vašingtonskom Institutu za Bliski istok.

Vlasti pokušavaju zadržati dvojako stajalište prema nemirima tako što govore da su prosvjedi zbog stanja u gospodarstvu legitimni i da će na njih reagirati dijalogom, dok istovremeno na neke demonstracije odgovaraju suzavcem usred nasilnih uličnih sukoba.

Teheran spreman na sve, EU pozorno prati situaciju

Iz Teherana poruka – spremni smo na sve.

• Ne želimo rat, ali spremni smo na njega, kao što smo spremni i na pregovore. Ali moraju se temeljiti na zajedničkim interesima i poštovanju, kazao je Abbas Araqchi, iranski ministar vanjskih poslova.

Napetosti u Iranu promatra i Europska unija.

• Pozorno pratimo situaciju u Iranu. Zabrinuti smo zbog sve većeg broja mrtvih i ozljeđenih. Narod Irana legitimno izražava svoju želju za boljim životom, rekao je Anouar El Anouni, glasnogovornik Europske komisije.

Iranski vjerski vođe nailaze na poteškoće

Gotovo pet desetljeća nakon Islamske revolucije iranski vjerski vođe nailaze na poteškoće u pokušaju da premoste jaz između vlastitih prioriteta i očekivanja mladog društva.

• Samo želim živjeti mirnim, normalnim životom. Umjesto toga, oni (vođe) insistiraju na nuklearnom programu, podržavanju oružanih skupina u regiji i održavanju neprijateljstva sa Sjedinjenim Državama, rekla je telefonom za Reuters 25-godišnja Mina iz Kudašta u zapadnoj pokrajini Lorestan.
• Te politike su možda imale smisla 1979., ali danas nemaju. Svijet se promijenio, kazala je.

Vatanka je objasnio da je iranski teokratski sustav preživio niz prosvjeda ciklusima represije i taktičkih ustupaka, ali da je upitno koliko dugo ta strategija još može funkcionirati.

• Promjena se sada čini neizbježnom. Kolaps režima je moguć, ali nije zajamčen, rekao je.

Prognani protivnici Islamske Republike, koji su i među sobom duboko podijeljeni, smatraju da se bliži njihov trenutak za rušenje establišmenta te su iz inozemstva pozvali na još prosvjeda. No nejasno je uživaju li bilo kakvu podršku unutar same zemlje.

Objava Nemiri u Iranu eskaliraju: Vlast isključila internet, Hamnei prijeti prosvjednicima i naziva ih Trumpovim plaćenicima, EU – “promatra” pojavila se prvi puta na Republika.

Izrael je optužio Iran da krši prekid vatre te naredio nove udare na Teheran. Iranski državni mediji negirali su izraelske optužbe.

Izraelski ministar obrane Israel Katz kazao je kako je naredio vojsci napad na Teheran nakon što je Iran lansirao projektile prema Izraelu, što je nazvao kršenjem primirja proglašenog nakon 12 dana sukoba.

– U svjetlu očitog iranskog kršenja primirja koje je proglasio predsjednik Sjedinjenih Država, lansiranjem projektila prema Izraelu, i u skladu s politikom izraelske vlade da silovito odgovori na bilo kakvo kršenje, naredio sam IDF-u (Izraelskim obrambenim snagama) da nastave operacije visokog intenziteta protiv objekata režima i terorističke infrastrukture u Teheranu, kazao je, prenosi HINA.

Izraelska vojska je objavila da radi na obaranju iranskih projektila nakon što je primijetila njihovo lansiranje.

Netanyahu: Izrael pristao na Trumpov prijedlog o primirju s Iranom

Izrael je pristao na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa o primirju s Iranom nakon što je postigao svoj cilj uklanjanja nuklearne prijetnje Teherana, objavio je ured premijera Benjamina Netanyahua u priopćenju u utorak.

– Izrael zahvaljuje predsjedniku Trumpu i Sjedinjenim Državama na njihovoj podršci u obrani i njihovom sudjelovanju u uklanjanju iranske nuklearne prijetnje, ističe se u priopćenju.

– U svjetlu postizanja ciljeva operacije i u potpunoj koordinaciji s predsjednikom Trumpom, Izrael je pristao na predsjednikov prijedlog o uzajamnom prekidu vatre, dodaje priopćenje.

Netanyahu, koji će se obratiti kasnije u utorak, rekao je da će Izrael silovito odgovoriti na bilo kakvo kršenje primirja.

Iranski ministar vanjskih poslova: Nema prekida neprijateljstava dok Izrael ne zaustavi napade

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je jutros da ne postoji sporazum o prekidu vatre između Izraela i Irana, ali da njegova zemlja neće nastaviti napade ako Izrael zaustavi agresiju.

– U ovoj fazi nema dogovora o prekidu vatre s Izraelom, izjavio je u poruci objavljenoj na X-u ubrzo nakon što je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump najavio prekid vatre između dviju država.

– No ako izraelski režim zaustavi svoju ilegalnu agresiju protiv iranskog naroda najkasnije do 4:00 ujutro po teheranskom vremenu, nemamo namjeru nastaviti naš odgovor nakon toga, rekao je.

Dok je iranski dužnosnik ranije potvrdio da je Teheran pristao na prekid vatre, iranski ministar vanjskih poslova rekao je da neće biti prekida neprijateljstava dok Izrael ne zaustavi svoje napade.

– Konačna odluka o prekidu naših vojnih operacija bit će donesena kasnije, dodao je Arakči u objavi na X-u.

/Desk/

Objava Nema primirja – Izrael nastavlja napade na Teheran i tvrdi da Iran krši primirje – druga strana demantira pojavila se prvi puta na Republika.

Jamshida Sharmahda, oporbenog aktivista, 2020. režim u Teheranu osudio je na smrt zbog optužbi za terorizam. U ponedjeljak 28. listopada je pogubljen.

Neimenovani dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu izjavio je da će zatvaranje konzulata utjecati na 32 člana osoblja. Dodao je da je Njemačka zadnji put poduzela takve “drastične, ali primjerene” mjere nakon ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Index.

Ipak, iransko veleposlanstvo u Berlinu ostat će otvoreno, isto kao i njemačko veleposlanstvo u Teheranu. Prema riječima dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova, Berlin ne želi potpuno prekinuti diplomatske veze.

Baerbock je ranije naglasila da su diplomatski odnosi Njemačke s Iranom na povijesno niskoj razini te je pozvala članice Europske unije da učine više.

“Zalažem se za to da Bruxelles stavi Iransku revolucionarnu gardu na popis terorista”, poručila je, prenose agencije.

/Desk/

Objava Nakon pogubljenja njemačko-iranskog državljanina, u Njemačkoj se zatvaraju svi iranski konzulati pojavila se prvi puta na Republika.

“Oplakujemo Ismaila Haniyeha koji je umro od posljedica podmuklog cionističkog napada na njegovu rezidenciju u Teheranu, nakon sudjelovanja u ceremoniji inauguracije novog iranskog predsjednika. Hamas proglašava velikom palestinskom narodu, arapskim i islamskim narodima ali i svim slobodnim ljudima svijeta, bratskog vođu Ismaila Haniyeha mučenikom”, stoji u kratkom priopćenju Hamasa.

Napad je potvrdila i Iranska revolucionarna garda. Kako piše AP, Izrael se još nije oglasio nakon što je upućen zahtjev za komentar, prenosi pisanje svjetskih medija Jutarnji list.

Podsjećamo, Izrael je obećao da ubiti Haniyeha i druge čelnike Hamasa nakon krvavog napada 7. listopada u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a još ih je oko 250 uzeto za taoce.

Haniyeh je bio u Teheranu kako bi prisustvovao ceremoniji prisege iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana u utorak, zajedno s drugim dužnosnicima Hamasa i dužnosnicima Hezbollaha i savezničkih skupina. Iran nije iznio detalje o tome kako je Haniyeh ubijen, a Iranska revolucionarna garda potvrdila je da je napad pod istragom.

Ubojstvo Haniyeha stiže netom nakon što je izraelska vojska jučer napala Libanon, u napadu na južni dio Bejruta navodno je ubijen Fouad Shukur, visoki vojni zapovjednik Hezbollaha za kojeg Tel Aviv tvrdi da je odgovoran za napad na Golansku visoravan prošli tjedan kada je poginulo 12-ero djece.

Tko je Ismail Haniyeh?

Vrlo brzo nakon početka Hamasovog brutalnog napada na Izrael 7. listopada, počeo je kružiti video vođe terorističke skupine Ismaila Haniyeha u njegovom elegantnom uredu u katarskoj prijestolnici Dohi, dok gleda krvavi napad na Al Jazeeri, “klanjajući se u znak zahvalnosti”, zajedno sa grupom drugih dužnosnika Hamasa, povodom ubojstva preko 1.300 Izraelaca, među kojima je najmanje 1.000 civila.

Haniyehu su godinama mnogi Palestinci prigovarali što vodi udoban život daleko od teškoća Gaze u naftom bogatoj Zaljevskoj monarhiji, koja nudi utočište vođama terorističke skupine i međunarodno priznatu platformu za širenje njezine propagande putem Al Jazeere, piše Times of Israel.

Prije Hamasove pobjede na palestinskim izborima protiv Fataha 2006., Haniyeh nije bio istaknuti član vodstva te terorističke skupine. Nakon izborne pobjede njegova je zvijezda počela rasti.

Imenovan je premijerom Palestinske uprave u Pojasu Gaze, a njegovo je bogatstvo brzo poraslo zahvaljujući kontroli koju su on i drugi ministri u Hamasovoj vladi stekli nad gospodarstvom Gaze i porezima koje su ubirali na robu uvezenu u Pojas iz Egipta.

Visoki dužnosnici Hamasa, uključujući Haniyeha, naplatili bi porez od 20 posto na svu trgovinu koja prolazi kroz tunele, prema izvješću iz 2014. na Ynetu, izraelskoj novinskoj stranici. Visoki dužnosnik PA tvrdi da je tržište krijumčarenja kroz tunele transformiralo 1.700 visokih dužnosnika Hamasa u milijunaše, prema izvješću u saudijskom tjedniku Al-Majalla.

Godine 2010. Haniyeh je potrošio četiri milijuna dolara na zemljište na obali Gaze u blizini izbjegličkog kampa Shati u kojem je odrastao, a koje je registrirao na ime svog zeta, prema egipatskom časopisu Rose al-Yusuf. Od tada je Haniyeh kupio nekoliko stanova, vila i zgrada u Pojasu Gaze, registriranih na imena nekih od njegovih 13 djece od kojih su neka, u međuvremenu, u Gazi i ubijena.

Njegovo raskošno imanje u oštrom je kontrastu s endemskim siromaštvom u Pojasu Gaze, gdje je oko polovice stanovništva nezaposleno, a BDP po glavi stanovnika iznosio je oko 5.600 dolara godišnje 2021., što ga čini jednim od najsiromašnijih mjesta na svijetu.

Neki stručnjaci za njegov zaostao gospodarski rast krive izraelsko-egipatsku blokadu koja je na snazi od 2007., a koja je nametnula ograničenja na robu koja putuje u Pojas ili iz njega. Izrael kaže da su ograničenja neophodna iz sigurnosnih razloga, kako bi se Hamas spriječio u naoružavanju i izgradnji tunela u Izraelu. Također se vjeruje da je korupcija široko rasprostranjena.

Gospodarstvo Gaze uvelike ovisi o inozemnoj pomoći, a Katar je na vrhu popisa donatora – procjenjuje se da je zaljevska monarhija doprinijela s više od 1,5 milijardi dolara u proteklom desetljeću, iako je novac isplaćen kao stipendije za javne dužnosnike i siromašne obitelji, a ne na razvoj gospodarstva.

Jaz između čelnika Hamasa i ulice Gaze proteže se dalje od njihovih bankovnih računa, a čelnici terorističke skupine i njihove obitelji naizgled su mogli napustiti opkoljenu enklavu po želji, što je dobrobit koju uživa malo stanovnika Gaze. Dana 30. prosinca 2022. saudijska novinska web stranica Elaph citirala je “upućeni palestinski izvor” koji je rekao da je Haniyehov sin Maaz, poznat u Gazi kao Abu Al-Iqarat ili “Otac nekretnina”, dobio tursku putovnicu, koja mu je omogućila da lako izađe iz Gaze i otputuje u inozemstvo te ulaže u nekretnine u Turskoj.

U članku se nadalje tvrdilo da Maaz i drugi sinovi obitelji Haniyeh piju alkohol u inozemstvu i provode vrijeme sa ženama koje nisu njihove, u luksuznim noćnim klubovima. Elaph je također izvijestio da Haniyehova djeca posjeduju generatore i prodaju električnu energiju, rijetku robu u području u kojem stalno nedostaje struje, dok je oni sami dobivaju besplatno.

U srpnju 2022. dokument je podijeljen na palestinskim društvenim medijima koji prikazuje službeni popis putnika koji su dobili dopuštenje da napuste Gazu preko prijelaza Rafah. Među imenima je bio Haniyehin sin Hazem, zajedno sa suprugom i dvoje djece, koji je napustio Gazu kako bi se pridružio drugim članovima obitelji Haniyeh u Turskoj.

Otkriće je potaknulo kampanju na društvenim mrežama protiv vodstva Hamasa, pod naslovom “Naše ruke su čiste” – što je rijetkost u Pojasu, gdje se političko neslaganje općenito ne tolerira. Prema Institutu za istraživanje medija na Bliskom istoku (MEMRI), naziv je bio aluzija na Haniyehov govor 2009. godine na 22. godišnjicu osnutka Hamasa, u kojem je rekao: “Naše ruke su čiste. Ne krademo sredstva, ne držimo nekretnine niti gradimo vile…”

Prošle je godine Hamas održao svečani iftar (večernji obrok na kraju dnevnog ramazanskog posta) u glavnom gradu Katara Dohi za 30-ak diplomata iz arapskih i islamskih država i nekoliko “prijateljskih nearapskih zemalja”, kao i katarske ministre i zastupnike.

Događaj, objavljen na Hamasovim online platformama, održan je u Diplomatskom klubu u Dohi, odražavajući visok status koji Hamas uživa u Zaljevskoj monarhiji. Među sudionicima su bili veleposlanici Irana, Turske, talibanskog režima u Afganistanu i Rusije, kao i “savjetnik za sigurnost iz velike europske zemlje”, prema dnevniku al-Arabi al-Jadid.

/Desk/

Objava U Teheranu ubijen vođa Hamasa pojavila se prvi puta na Republika.

Dogovor je finaliziran u pismenoj proceduri koja omogućuje članicama da donesu odluke o hitnim stvarima bez slanja ministara u Bruxelles.

Sankcije su usmjerene protiv pojedinaca i organizacija odgovornih za nasilje protiv Palestinaca na Zapadnoj obali.

Ono koji su podložni sankcijama neće više moći ući u EU, poslovati s građanima EU-a, a bilo koja imovina ili računi koje imaju u EU će biti zamrznuti. Ove mjere imaju za cilj kazniti kršenja ljudskih prava i dio su režima sankcija EU-a.

Pojačane sankcije i Teheranu

Također, čelnici Europske unije na summitu u Bruxellesu odlučili su pojačati sankcije Teheranu dok se svjetske sile trude spriječiti širenje sukoba na Bliskom istoku nakon nedavnog iranskog napada na Izrael. Unija smatra da je veoma važno izolirati Iran.

Čelnici Unije na dvodnevnom summitu opet jedinstveni u mnogo tema. Puna potpora Ukrajini neizostavna je, baš kao i osuda ruskih napada na civilne ciljeve, odnosno energetski sektor kojim se želi stvoriti totalna atmosfera nesigurnosti. Europsko vijeće snažno je i nedvosmisleno osudilo iranski napad na Izrael, ali isto tako pozvalo sve strane da pokažu suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba u regiji.

/Desk/

Objava EU uvodi sankcije radikalnim izraelskim doseljenicima, ali pojačava ih i protiv Teherana pojavila se prvi puta na Republika.

Prema njemu, Hutiji se trenutačno, kroz napade na trgovačke brodove u Crvenom moru, bave međunarodnim terorizmom, a potiče ih, naglašava, ista središnjica koja navigira palestinskim Hamasom.

“Čini mi se da su odgovornost i utjecaj Irana u neredima koje Jemen raspiruje ne samo ključni za razumijevanje svih trenutačnih zbivanja na Bliskom istoku, već su u aktualnim političkim i vojnim procesima nedovoljno adresirani. Ni Hutiji, ni Hezbolah, ni Hamas neće se moći konačno slomiti dok se ne slomi glava te hobotnice, a ona je u Teheranu”, ocjenjuje Havel.

Iran odavno financira, obučava i naoružava šijitske pokrete u Siriji, Iraku, Libanonu i u Jemenu, podsjeća Havel. Jemen je, objašnjava, krajnje siromašna država, razorena građanskim ratom.

Činjenica da jedna takva zemlja ima sofisticirano oružje za napad na brodove u okolnim morima, osobito u Crvenom, i da može napasti Izrael, koji je na drugoj strani Arapskog poluotoka, snažan je pokazatelj da je riječ o naoružavanju od strane nekoga puno moćnijeg po pitanju oružja.

Iran je, dodaje, u ovom trenutku ključni čimbenik nereda na Bliskom istoku. Međutim, on je i država koja je iznutra vrlo ranjiva. “Islamistički režim je vrlo slab, u tijeku je borba protiv radikalnih zakona režima koju u prvom redu vode mladi, i to budi nadu da bi se problem Irana mogao riješiti iznutra, ako dođe do političke implozije radikalnog režima pod pritiskom građana, kaže Havel.

Međutim, Iran je na korak od proizvodnje nuklearnog oružja, upozorava. Prema nekim procjenama, riječ je o tjednima. “Što bi za svijet značilo da Iran proizvede nuklearno oružje koje bi dao posredničkim teorističkim skupinama… To je najjeziviji mogući scenarij, kaže.

Prema Havelovu mišljenju, o Hutijima sve govore natpisi na njihovoj zastavi. Na njoj se veliča Alah, zaziva smrt Amerike i Izraela te spominje “proklete Židove” i pobjedu islama. Riječ je, zaključuje Havel, o džihadističkoj skupini čiji je glavni program mržnja prema zapadnim vrijednostima i svijetu i u tom smislu, kaže, udar protiv njih treba pozdraviti, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava ‘Ni Hutiji, ni Hezbolah, ni Hamas neće se moći slomiti dok se ne slomi glava hobotnice u Teheranu koja je glavni uzrok kaosa‘ pojavila se prvi puta na Republika.

“Kraće vrijeme nisu moguća polijetanja i slijetanja. Moguća su kašnjenja letova. Molimo vas da pratite status svog leta”, objavila je zračna luka u ponedjeljak poslijepodne, prenosi Večernji list.

“Nije bilo polijetanja ni slijetanja od 12.40 sati”, rekla je glasnogovornica zračne luke.

Glasnogovornik savezne policije rekao je za dpa da je federalna policija ujutro primila e-mail u kojem se prijeti napadom na zrakoplov Teheran-Hamburg. Prijetnja se shvaća vrlo ozbiljno. Prema informacijama Bilda, radi se o avionu IR 723 Iran Aira. Zrakoplov je poletio iz teheranske zračne luke Imam Khomeini u 7:45 sati.

/Desk/

Objava Zbog prijetnje napadom obustavljen promet na aerodromu u Hamburgu pojavila se prvi puta na Republika.

Svi su dnevni listovi u nedjelju posvetili naslovnice Mahsi Amini i više od milijun ljudi odalo je na društvenim mrežama počast toj mladoj ženi koja je umrla u pritvoru kamo ju je privela ćudoredna policija zbog kršenja propisa o hidžabu.

Dvadesetdvogodišnja Amini umrla je u petak pošto je pala u komu nakon privođenja u Teheranu što je ponovno u središte pozornosti stavilo ženska prava u Islamskoj Republici Iran.

Policija je odbacila sumnje da je mlada žena bila pretučena zbog čega je završila u komi te navodi da se samo srušila dok je čekala zajedno s drugim privedenim ženama.

Gotovo svi dnevnici u Teheranu osvanuli su u nedjelju s fotografijom Amini na naslovnici, prenosi agencija AFP.

“Javnost je uznemirena i bijesna zbog toga što se dogodilo s Mahsom Amni”, piše reformski dnevnik Etemad i dodaje da je nacija “u više navrata konstatirala da ćudoredna policija pribjegava nasilju”.

O drami koja se dogodila pišu i provladini i konzervativni listovi, ali s porukama da je riječ o širenju laži koje je policija demantirala objavom snimke žene koja se srušila.

Stotine prosvjednika okupile su se u nedjelju kod Sveučilišta u Teheranu izvikujući “Žena, život, sloboda”, pokazuje videosnimke, javlja Reuters i dodaje da ne može potvrditi njihovu autentičnost.

Prema islamskom zakonu žene su obvezne pokrivati kosu maramom, a onima koje se ogriješe prijete kazne i uhićenja. No zadnjih mjeseci aktivisti za ljudska prava pozivaju žene da odbace hidžab unatoč propisima ćudoredne policije koja ih privodi zbog “nemoralnog ponašanja”.

Perzijski hashtag #MahsaAmini dosegnuo je 1,63 milijuna na Twitteru u nedjelju poslije podne, prenosi Reuters.

Amini je iz Kurdistana, a privođenje se dogodilo u Teheranu kamo je stigla sa svojom obitelji. U subotu je održan prosvjed u Kurdistanu, uključivo na njezinu ukopu u gradu Saqezu.

(izvor: Hina)

Objava Raste bijes nakon smrti djevojke pritvorene zbog hidžaba: ‘Ako su to muslimani, Bože učini me nevjernikom‘ pojavila se prvi puta na Republika.