„Ako u ožujku budu otvoreni pregovori s Europskom unijom (EU) o integraciji (BiH – op. red.), onda oni moraju biti povezani sa izjavom Milorada Dodika o lojalnosti državi BiH”, rekao je u intervjuu za njemački Tageszeitung (TAZ), visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, prenosi Deutsche Welle.

Schmidt je na pitanje novinara TAZ-a mogu li se, nakon proslave 9. siječnja Dana Republike Srpske, na kome se okupilo manje od 1.000 ljudi, još uvijek uzeti za ozbiljno prijetnje Milorada Dodika, predsjednika RS-a, o odcjepljenju, s obzirom na to da je oduševljenje za njega bilo vrlo ograničeno, rekao: „To je vjerojatno najteže pitanje jer se tu može biti u pravu ili u krivu”.

Schmidt dodaje da on vidi kako “Dodik i dalje priprema autonomiju kada je riječ o pravnom ustroju i kada je riječ o Izbornom zakonu”. Sve to, kaže Schmidt za TAZ, kulminira napadom na postojeće institucije zajedničke države, Ustavni sud, pa i instituciju visokog predstavnika.

Crvena linija

Na pitanje novinara TAZ-a što će se dogoditi (ukoliko Dodik ne prihvati izjavu o lojalnosti državi BiH), Schmidt je rekao: „Svi žele pregovore i Dodik je to nedavno naglasio. A to znači, ako EU postavi uvjete, da oni onda moraju i biti ispunjeni – prije svega kada je riječ o temama kao što su funkcionalnost Ustavnog suda”.

Moraju li uvjeti biti ispunjeni prije početka pregovora o učlanjenju ili je sve otvoreno, pitao je novinar TAZ-a?

Schmidt je rekao kako polazi od toga kako će Dodik pokušati sklopiti “deal” o ovom ili onom pitanju. „No, mora biti jasno, da postoje uvjeti, o kojima se ne može pregovarati. Tu spada Ustavni sud, tu spada funkcionalnost države, uključujući vanjsku politiku ali i prihvaćanje dosadašnjih zakona i propisa”, rekao je Schmidt.

Odgovarajući na pitanje postoji ‘crvena linija’ Schmidt je rekao: „Kažem da se ostave Ustavnog suda, tu nema prostora za djelovanje, zakoni se moraju provesti. Pitanje pravne države, suradnja s Europom, su sasvim u vrhu. Također mislim da se konačno moraju poštovati presude Europskog suda za ljudska prava, poput one u slučaju Sejdić i Finci, kao i druge nužne promjene Ustava BiH”.

Schmidt je za Dodika rekao kako je “razvio autokratske strukture” i da je “mnogim ljudima u Banja Luci jasno da je on manipulirao rezultate na posljednjim izborima”. Ukazao je i da “autokratske snage i strukture, koje se opiru svakoj promjeni u pravcu pravne države, ne postoje samo u RS”.

Dodao je da izborna prijevara mora biti spriječena identifikacijom birača, koji su izgubili povjerenje. “Skepsa je velika i mi sada moramo nešto poduzeti”, naglasio je Schmidt za TAZ i zaključio: “Naš je interes da se istinsko mišljenje ljudi ogleda i prenese i na politički ustroj”.

Von der Leyen u posjeti zemljama Balkana

Austrijski Der Standard piše o posjeti Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije BiH, Kosovu i Srbiji. List piše da von der Leyen tamo boravi u pratnji nizozemskog premijera Marka Rutte, „koji želi postati generalni tajnik NATO-a”, i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, „čija se vlada godinama miješa u politiku susjedne države (BiH)”.

„To miješanje se prije svega događa preko hrvatske nacionalističke stranke HDZ, koja je na prošlim parlamentarnim izborima u BiH dobila 8,75 posto glasova, ali preko svoje konzervativne sestrinske stranke HDZ u Hrvatskoj ima znatan utjecaj na bosanskohercegovačku politiku unutar EU, ali također i na ured visokog predstavnika Christiana Schmidta”, ocjenjuje Standard.

List dalje procjenjuje da je to uplitanje i „permanento lobiranje HDZ-a unutar EU i na Ured visokog predstavnika (OHR) dovelo do toga da EU i Schmidt žele provesti i već su proveli izmjene zakona po željama HDZ-a”.

Italija se zalaže za početak pregovora s BiH

„Unutar EU-a se, pak, razmatra početak pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, što bi rezultiralo povećanjem novca iz fondova EU-a. Realna pristupna opcija još je međutim daleko s obzirom na to da pregovori s Crnom Gorom traju već 12 godina i jedva da se išta pomaklo. Rijetko tko na Balkanu vjeruje da je EU stvarno ozbiljna”, piše Standard.

List piše da se za početak pregovora snažno zalaže Italija, ali da druge zemlje EU to koče jer je BiH ispunila samo neke od traženih uvjeta.

„To ima veze i s postupcima (Milorada) Dodika i njegovog SNSD-a koji primjerice onemogućavaju imenovanje sudaca u Ustavnom sudu. Dodik želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu, a prostor Republike Srpske, koji su u ratu (1992.-1995.) etnički očišćeni i na kojem je počinjen genocid nad muslimanima, priključiti Velikoj Srbiji. Zbog toga mu je prije svega trn u oku zajedničko pravosuđe na državnoj razini”, prenosi DW pisanje austrijskog Standarda.

/Desk/

Objava PRESS CLIPPING  Schmidt za njemački TAZ kaže da Dodik mora potpisati izjavu o lojalnosti BiH, a austrijski Standard da se Plenković miješa u unutarnja pitanja BiH pojavila se prvi puta na Republika.

„Sve je bilo mirno, dok nije došlo do remetilačkog manevra muslimanske nacionalne stranke SDA, koja je uz glasne zvižduke htjela preuzeti komandu“, piše TAZ. List potom objašnjava zašto je bosanskohercegovački Rom Dervo Sejdić pozvao na prosvjede, na koje se, između ostalih, odazvala SDP, Naša stranka ali i SDA, prenosi pisanje njemačkih medija Deutsche Welle.

„Prije nekoliko godina, zajedno s predsjednikom Židovske zajednice Jakobom Fincijem, Sejdić je uspješno vodio proces pred Sudom za ljudska prava u Strassbourgu jer je bio diskriminiran. Pošto se ne može identificirati s kategorijama Bošnjak, Srbin ili Hrvat, on se do danas ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH. U presudi suda je stajalo kako u demokraciji svi imaju ista prava i da se politički sistem u BiH mora prilagoditi standardima u Europi. To je bilo 2008. godine, ali od tada se ništa nije promijenilo. Svi pokušaji da se progura ustavna reforma propali su zbog otpora nacionalista i njihovih simpatizera u međunarodnoj zajednici i EU-u”, piše Tageszeitung.

Njemački list ukazuje i da je rezolucija Bundestaga prije dva tjedna mnogim ljudima u BiH ponovo „ulila” nadu, ali da je Schmidt predstavio projekt koji ide u „suprotnom” pravcu: prema „daljnjim” etničkim podjelama.

„Schmidt time daje za pravo onim hrvatskim ekstremistima koji godinama blokiraju institucije bošnjačko-hrvatskog entiteta i tvrde da su Hrvati ugrožena manjina u BiH, te da se moraju bojati za svoje živote, mada su oni, srazmjerno svom broju, privilegirani. Iako čine 15 posto populacije u Bosni i Hercegovini, oni zauzimaju 30 posto funkcija u državnom aparatu“, piše TAZ.

Zaključuje: „Činjenica da Schmidt želi prihvatiti zahtjeve hrvatskih nacionalista već je narušila ugled visokog predstavnika. On je, ako ništa, većinu stanovništva sada ujedinio protiv sebe“.

“Nije odgovoran samo Schmidt već i mediji”

Austrijski Standard donosi komentar pod nazivom „U BiH mora hitno doći do deeskalacije“.

U tekstu se navodi kako bi neke promjene izbornog zakona, koje je najavio visoki predstavnik Schmidt, dovele do više transparentnosti i učinkovitosti, ali da je sporna formula o slanju predstavnika u Dom naroda, od koje profitira HDZ.

„Ali i reakcija bošnjačkih nacionalista je pretjerana i licemjerna kada govore o apartheidu i kada sebe uspoređuju s Palestincima. Pri tome, nitko ne spominje da su se u prošlosti nehrvati deklarirali kao Hrvati kako bi ušli u parlament“, piše Standard.

„Za zatrovanu atmosferu u zemlji nije odgovoran samo visoki predstavnik. On je pod velikim pritiskom administracije u Washingtonu, koja djeluje netransparentno. Sada je važno da dođe do deeskalacije i da se izbjegavaju govor mržnje ili ekstremne usporedbe, posebno s obzirom na to da nacionalistički komentari u medijima opasno zaoštravaju napetosti u BiH“, zaključuje Standard, prenosi DW.

/Desk/

Objava TAZ: “Sve je bilo mirno dok nije došlo do remetilačkog manevra muslimanske nacionalne stranke SDA” pojavila se prvi puta na Republika.

„Tko u Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba, vidi političara kojeg ne treba shvatiti ozbiljno ili čak kao luđaka, taj griješi. Jer Dodik slijedi dugoročni plan srpskog nacionalizma. To je projekt velike Srbije, koja je prije 30 godina dala krila tadašnjem srpskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, projekt čiji je cilj bio ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije na kojima žive Srbi. Taj je projekt doduše propao, ali nikada se od njega nije odustalo”, piše berlinski list TAZ, prenosi pisanje njemačkih medija Deutsche Welle.

I dodaje kako je taj projekt sad uskrsnuo – u novom ruhu koje se zove „srpski svet”. Taj „srpski svet” koji je, kako piše taz, proklamirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obuhvaća Republiku Srpsku u BiH, Crnu Goru i Kosovo. I baš na tim područjima se sada ciljano lansiraju provokacije, napominje dopisnik berlinskog lista s Balkana.

Kao primjere navodi stacioniranje srpskih trupa na granici s Kosovom, kako bi se „štitilo srpsku manjinu koja je navodno u opasnosti”, etabliranje „vlade koja je naklonjena Srbiji” u NATO-članici Crnoj Gori, ili BiH u kojoj će parlament RS-a ovaj tjedan odlučiti o revidiranju zakona i institucija „sa ciljem da Republika Srpska postane neovisna država” – i s opcijom da se jednoga dana ujedini sa Srbijom, napominje njemački dnevni list.

Zapad nesposoban djelovati?

„Svašta se može predbaciti srpskom vodstvu i srpskim nacionalistima”, piše taz, ali jedna stvar je nepobitna – ne može se reći da „nisu lukavi” i da ne slijede svoje dugoročno ciljeve, napominje taz: „Kad im vjetar zapuše u lice onda se povuku, ali pritom opet ne gube iz vida svoje dugoročne ciljeve. A kad je EU u krizi, a Zapad vanjsko-politički gotovo nesposoban djelovati, oni ispituju koliko daleko mogu ići.”

Berlinski dnevnik podsjeća na nedavne posjete Angele Merkel i Ursule von der Leyen regiji Balkana, te napominje kako su njihove izjave o tome da je „Srbija stabilizirajući faktor jedna od najvećih krivih procjena europske strane”.

„Slabost Zapada je stvorila politički vakuum u koji sad prodiru srpski stratezi. U Bosni i Hercegovini se sad može isprobati što ide, a što ne ide. Vučić i Dodik se pritom mogu osloniti na podršku Rusije”, kaže taz i izričito spominje i vojnu i diplomatsku podršku Moskve: „Kremlj čini sve kako bi uzdrmao položaj međunarodnih institucija prije svega u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Dodikom Kremlj želi najradije i ukinuti instituciju Visokog predstavnika.” Berlinski list smatra da Srbija i Rusija imaju osjećaj da su u uzletu i dodaje: „Nažalost se i Hrvatska priključila toj fronti. Izborni zakon koji propagiraju hrvatski nacionalisti također destabilizira BiH, a u tome pomažu desni pokreti i vlade unutar EU-a”, piše taz i zaključuje kako odgovorne osobe na Zapadu sad moraju djelovati „umjesto da čekaju dok ne bude prekasno za sve protumjere”.

„Na bačvi baruta”

Njemački „Der Spiegel” u aktualnom izdanju objavio je razgovor s Miloradom Dodikom. U članku pod naslovom „Na bačvi baruta”, hamburški tjednik se pita „Predstoji li kriznoj regiji (Balkanu, nap. ur.) novi, krvavi konflikt?” Dodika se citira sljedećim riječima: „Ne mogu vjerovati u mogućnost novog političkog konflikta. Mi ga u svakom slučaju nećemo započeti, mi se za naše ciljeve borimo politički.” Dodik na pitanje njemačkih novinara kaže da ne želi biti kriv za novi rat – ako ga bude. Stanje je ozbiljno, piše „Der Spiegel”, i dodaje da tenzije rastu otkako je bivši Visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakon kojim se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina. Njemački magazin podsjeća da je samo u Sarajevu tijekom srpske opsade u ratu u 90-im godinama poginulo više od 10.000 ljudi, među njima i 1.600 djece.

„Der Spiegel” ipak napominje da i najjača hrvatska stranka HDZ u savezu sa Srbinom Dodikom drma marljivo grede na kojima počiva Republika (BiH, nap. ur.), a pritom su bosanski Hrvati, koji pretežito imaju hrvatske EU-putovnice, “ionako privilegirani u odnosnu na ostatak stanovništva“. Je li Europa, pita se njemački tjednik, uopće spremna reagirati ako se na Balkanu opet posegne za oružjem – ili se radi o uobičajenim prijetnjama?

Ključni igrač u regiji

U razgovoru s novinarima magazina „Der Spiegel”, Milorad Dodik je odgovorio i na njihova pitanja o tome je li stvarno istina da se mlade Srbe iz BiH obučava u ruskim vojnim kampovima? I zašto ruski oligarh Konstantin Malofejev uvijek uoči izbora u BiH navrati u Bosnu? Odgovor Milorada Dodika nije bio baš rječit. „Sve su to samo glasine”, kaže on. „Der Spiegel” napominje da ključni igrač u regiji nije Dodik – već Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Čovjek kojeg Angela Merkel naziva „sidrom stabilnosti”, piše ovaj list:

„On na rafiniran način zna poticati konflikte i onda ih smiriti. On se i u drugim dijelovima Balkana, na kojima je dominantan udio Srba, poigrava s očitom kolebljivošću Zapada.“

/Republikainfo.com/

Objava Njemački TAZ piše o “lukavim srpskim nacionalistima” pojavila se prvi puta na Republika.