Guterres: Vrijeme je za pravedan mir

Svijet više ovako ne može, upozorio je na otvaranju glavni tajnik UN-a navodeći sve dublje geopolitičke podjele, ratove kojima se ne nazire kraj, klimatske promjene. Upozorio je da čovječanstvo ide prema nezamislivom – neodrživom svijetu, prenosi HRT.

Guterres upozorava da ratovi u Ukrajini i Gazi ne posustaju. Brzina i razmjeri ubijanja i razaranja u toj palestinskoj enklavi ne sliče ničemu što je dosad vidio.

– Rat u Ukrajini širi se bez naznaka popuštanja. Civili plaćaju cijenu sve većim brojem žrtava, uništenim životima i zajednicama. Vrijeme je za pravedan mir, na temelju Povelje UN-a o međunarodnom pravu. Gaza je noćna mora koja će sa sobom povući cijelu regiju. Svijet si ne može priuštiti da Libanon postane još jedna Gaza, naglašava Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

Biden: Još ima nade

Posljednji put za govornicu kao američki predsjednik izašao je Joe Biden. Unatoč tomu što je na prekretnici, Biden tvrdi da još ima nade. Naša budućnost ovisi o izboru koji danas donesemo. Izrazio je punu potporu Ukrajini. Pozvao je na oslobađanje talaca i prekid rata u Gazi. Smatra da se širi sukob između Libanona i Izraela još može spriječiti diplomacijom. Osvrnuo se i na svoj odlazak iz svijeta politike.

Koliko god volim ovaj posao, više volim svoju zemlju. Odlučio sam da je nakon 50 godina javne službe došlo vrijeme da novi naraštaj povede moju zemlju naprijed… Budućnost pripada onima koji oslobode puni potencijal ljudi da slobodno dišu, slobodno razmišljaju, budu inovativni, da se obrazuju, žive i vole otvoreno bez straha. To je duša demokracije, govori Joe Biden, američki predsjednik.

Izraelski veleposlanik pri UN: Izrael nema nikakvu namjeru izvršiti kopneni napad na Libanon

Izrael nema nikakvu namjeru izvršiti kopneni napad na Libanon i preferira diplomatsko rješenje koje bi okončalo njegov sukob s proiranskom skupinom Hezbolahom, rekao je u utorak izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon.

– Imamo iskustvo iz Libanona. Nemamo želju za kopnenom invazijom bilo gdje. Ne želim poslati svog sina tamo. Ne želimo slati naše dečke da se bore u stranoj zemlji, izjavio je izraelski diplomat na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Izrael je otvoren za prijedloge za deeskalaciju sukoba u Libanonu, rekao je Danon, dan nakon što je SAD rekao da istražuje “konkretne ideje” sa saveznicima i partnerima.

Danon je rekao da Izrael ove prijedloge uzima ozbiljno.

– “I dalje smatramo da nije prekasno za libanonsku vladu, za libanonski narod, da pritisnu Hezbolah da zaustavi svoju agresiju. Ako ne budu ispaljivali rakete na Izrael, onda ćemo moći vratiti svoje stanovnike, vratiti ih u njihove zajednice, to je sve, rekao je.

Žestoke borbe ovaj tjedan između Izraela i proiranskog Hezbolaha pojačale su strahove da će sukob eksplodirati i destabilizirati Bliski istok, gdje je već u tijeku rat između Izraela i Hamasa.

Izrael je rekao da fokus prebacuje s Gaze na sjevernu granicu, gdje Hezbolah ispaljuje rakete u Izrael kako bi podržao Hamas kojeg također podupire Iran.

Izraelska vlada je kao prioritet zadala sigurnost sjeverne granice i omogućavanje povratka otprilike 70.000 stanovnika raseljenih u sukobu, dok je Hezbolah obećao da se neće povući dok ne dođe do primirja u Gazi.

Erdogan: Zaustavite Izrael

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je kako vrijednosti sustava UN-a i zapadnog svijeta umiru u Gazi s tamošnjim sukobom, pozivajući da “savez čovječanstva” zaustavi Izrael.

U svome govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, Tayyip Erdogan je ponovio svoje žestoke kritike Izraela zbog njihove vojne kampanje u Pojasu Gaze i zapadnih zemalja koje podržavaju Izrael.

– Uz djecu Gaze, sustav Ujedinjenih naroda također umire, istina umire, vrijednosti koje Zapad tvrdi da brani umiru, nade čovječanstva da živi u pravednijem svijetu umiru jedna po jedna, rekao je.

NATO članica Turska osudila je vojnu operaciju Izraela u Pojasu Gaze, koja je pokrenuta kao odgovor na Hamasov napad na Izrael 7. listopada prošle godine. Turska je obustavila svu trgovinu s Izraelom te je podnijela zahtjev da se pridruži tužbi za genocid protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde (ICC) u Den Haagu.

Južnoafrička Republika podnijela je protiv Izraela pred ICC-om tužbu za genocid.

Izrael odbacuje tužbu kao neutemeljenu, rekavši da su operacije u Gazi samoobrana te da ciljaju Hamas.

– Oni koji navodno rade na prekidu vatre nastavljaju slati oružje i streljivo Izraelu iza kulisa, tako da može nastaviti s masakrom. Ovo je nedosljednost i neiskrenost, rekao je Erdogan.

Erdogan je također rekao da Turska stoji s narodom Libanona dok Izrael cilja tamošnje borce Hezbolaha zračnim napadima.

/Desk/

Objava Opća skupština UN-a – Guterres: Svijet više ovako ne može – Erdogan: Zaustavite Izrael – Biden: Još ima nade pojavila se prvi puta na Republika.

Njegov komentar je uslijedio nakon što su palestinski i turski dužnosnici kazali da su izraelske snage ubile ženu tursko-američkog porijekla, koja je u petak sudjelovala u prosvjedu protiv širenja naselja na Zapadnoj obali.

– Jedini korak koji će zaustaviti izraelsku aroganciju, izraelski barbarizam i izraelski državni terorizam savez je islamskih zemalja, rekao je Erdogan na sastanku udruge islamskih škola blizu Istanbula.

Rekao je i da su nedavni potezi Turske s ciljem poboljšanja veza s Egiptom i Sirijom usmjereni na “formiranje linije solidarnosti protiv sve veće prijetnje ekspanzionizma” za koji tvrdi da predstavlja prijetnju i Libanonu i Siriji.

Erdogan ugostio egipatskog predsjednika

Erdogan je ovaj tjedan u Ankari ugostio egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija. Razgovarali su o ratu u Gazi i načinima koji bi omogućili da se dugo zamrznute veze između dviju zemalja poprave u sklopu prvoga takvog predsjedničkog posjeta u 12 godina.

Zategnuti odnosi između dviju zemalja počeli su se poboljšavati 2020. kad je Turska započela diplomatske napore za ublažavanje napetosti s otuđenim regionalnim suparnicima, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju.

Erdogan je u srpnju rekao da će Turska “u svakome trenutku” uputiti poziv sirijskome predsjedniku Bašaru al-Asadu za moguće razgovore o obnovi odnosa između dviju susjednih zemalja, koje su veze prekinule godine 2011. nakon izbijanja sirijskoga građanskog rata.

Izrael nije odmah u subotu komentirao Erdoganove riječi.

Izraelska vojska je, nakon incidenta u petak objavila da proučava izvješća po kojima je strana državljanka “ubijena u pucnjavi na tom području. Pojedinosti o incidentu i okolnostima u kojima je žena pogođena u fazi su provjere.”, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Erdogan: “Savezom islamskih zemalja protiv izraelskog barbarizma i terorizma” pojavila se prvi puta na Republika.

Erdoğan, Rize'de katıldığı açılış töreninde yanına gelen çocuğa, elini öpmediği için TOKAT ATTI. pic.twitter.com/DATPGZdthg

— Solcu Gazete (@solcugazete) July 28, 2024

Incident se dogodio u sjevernoj turskoj pokrajini Rize, gdje su dodijeljeni ključevi novih obiteljskih kuća. Kada je dvoje djece iz jedne obitelji izašlo na pozornicu ispred svojih roditelja, Erdogan je pružio ruku kako bi je poljubili, što se smatra znakom poštovanja u Turskoj. Mlađi dječak išao je prvi i razdragano prišao predsjedniku, prenosi Slobodna Dalmacija.

Gledao ga je s divljenjem ali se zbunio i nije mu odmah poljubio ruku, pa ga je predsjednik ‘pedagoški‘ ošamario. Nakon što je ipak dobio poljubac u ruku, Erdogan je dječaku darovao novčanicu.

U turskoj kulturi djeca se od malih nogu uče da ljube ruke starijima, a zatim im oni stavljaju na čelo znak poštovanja.

Na društvenim mrežama različita su mišljenja o incidentu. Neki korisnici umanjuju taj čin i tvrde da je to kulturna tradicija i ne vide tu ništa čudno, no još je više onih koji se zgražaju i smatraju da je Erdogan bio pregrub prema mališanu.

/Desk/

Objava Incident u Turskoj – Erogan ošamario dječačića jer mu nije odmah poljubio ruku pojavila se prvi puta na Republika.

– Moramo biti vrlo jaki kako Izrael u Palestini ne bi mogao raditi to što trenutačno radi (…), rekao je turski predsjednik na skupu vladajuće stranke AKP u gradu Rizeu na Crnom moru, hvaleći rezultate industrije oružja.

– Baš kao što smo ušli u Karabah i Libiju, mogli bismo nešto slično napraviti i njima, izjavio je Erdogan u govoru koji je prenosila televizija.

Turski predsjednik nije precizirao kakvu intervenciju ima na umu, a predstavnici njegove stranke nisu odgovorili na upit o pojedinostima njegove izjave. Izrael je nije odmah komentirao.

Uskoro je stigao odgovor – Izraelski ministar vanjskih poslova Izrael Kac, rekao je kako bi turski predsjednik “mogao doživjeti sudbinu Sadama Huseina”, koji je bio na vlasti u Iraku od 1979. do 2003. i pogubljen 2006. godine.

“Erdogan se kreće tragom Sadama Huseina i prijeti napadom na Izrael. Dozvolite da podsjetim što se dogodilo i kako se završilo”, napisao je Kac na svom nalogu na X-u.

Odnosi Izraela i Turske drastično su se pogoršali nakon što je u listopadu ponovno eskalirao izraelsko-palestinski sukob, a na objema stranama rasle su međusobne tenzije.

Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova opozvalo je krajem listopada svoje diplomate iz Ankare “kako bi se preispitali odnosi”, a Turska je pozvala svog veleposlanika iz Izraela na konsultacije.

Godine 2020. Ankara je u Libiju poslala vojnike i vojnu opremu kako bi podržala libijsku vladu nacionalnog jedinstva i njezina čelnika Abdulhamida al-Dbeibaha.

Prošle godine Turska je opovrgnula izravnu upletenost u azerbajdžansku vojnu operaciju u Gorskom Karabahu, ali je naglasila da podupire bliskog saveznika “svim sredstvima”, uključujući obuku i modernizaciju vojske, podsjeća Reuters.

/Desk/

Objava Erdogan prijeti napadom na Izrael kako bi pomogao Palestincima: “Kao što smo ušli u Karabah i Libiju, mogli bismo nešto slično napraviti i njima” – Stigao odgovor pojavila se prvi puta na Republika.

Turska, koja podupire dvodržavno rješenje desetljećima starog sukoba, oštro je kritizirala Izrael zbog njegove kampanje u Gazi, pokrenute kao odgovor na divljački napad militantne skupine Hamas 7. listopada.

U izraelskim zračnim i kopnenim napadima ubijeno je više od 15.500 ljudi, prema ministarstvu zdravstva Gaze.

U govoru na sastanku odbora Organizacije islamske suradnje (OIC) u Istanbulu, Erdogan je rekao da zapadne zemlje koje podupiru Izrael daju “bezuvjetnu potporu za ubijanje beba” i da su suučesnici u njegovim zločinima.

“Osim što je ratni zločinac, Netanyahuu, koji je upravo sada koljač Gaze, sudit će se kao koljaču Gaze, baš kao što je suđeno Miloševiću”, rekao je Erdogan, govoreći o bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću kojem je suđeno za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine pred sudom u Haagu.

“Oni koji pokušavaju zanemariti smrt svih tih nevinih ljudi koristeći se Hamasom kao izgovorom nemaju više što reći čovječanstvu”, dodao je on misleći na zapadne sile za koje je rekao da su “slijepe i gluhe”.

Za razliku od većine svojih zapadnih saveznika i nekih zaljevskih država, članica NATO-a Turska ne gleda na Hamas kao na terorističku skupinu i prima neke od njegovih članova.

Erdogan, čija vladajuća stranka ima islamističke korijene, rekao je da će takozvana kontakt skupina muslimanskih zemalja, koju su prošlog mjeseca formirali OIC i Arapska liga kako bi vodili razgovore o Gazi sa zapadnim zemljama i drugima, nastaviti razgovore dok se borbe u Gazi ne zaustave, ali da se mora učiniti još više.

Erdogan, koji već dugo poziva na reformu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi bilo inkluzivnije, također je rekao da je UN pao na testu u Gazi i pozvao na hitnu reformu, ponavljajući da pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Britanija i Francuska, ne predstavljaju svijet.

“Članice Vijeća sigurnosti sabotirale su iskrene napore glavnog tajnika (Antonija) Guterresa”, rekao je. “Nitko od nas ne mora prihvatiti ovaj sustav”, dodao je.

“Nije moguće da takva struktura donese mir ili nadu čovječanstvu”, rekao je Erdogan, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Erdogan: Netanyahuu će se suditi kao ratnom zločincu pojavila se prvi puta na Republika.

Kilicdaroglu, koji je najavio da će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristaše da budu strpljivi i optužio Erdoganovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.

Erdogan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim sljedbenicima.

“Imamo 2,6 milijuna glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni”, rekao je Erdogan.

Nakon prebrojanih 97 posto listića, Erdogan vodi s 49,39 posto, a Kilicdaroglu ima 44,92 posto, izvijestila je državna novinska agencija Anadolija. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je za Erdogana glasalo 49,49 posto birača nakon prebrojanih 91,93 posto listića.

Treći, nacionalistički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5,3 posto glasova i mogao bi odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome koga podrži u drugome krugu.

Na izborima za parlament koji su se održavali paralelno s predsjedničkima, Narodni savez koji čini Erdoganova islamistička stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi ostvario je bolji rezultat od očekivanog i na dobrom je putu da ima većinu. Nakon prebrojanih 93 posto listića, očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.

Kilicdarogluova Nacionalna alijansa od šest oporbenih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je osnovao Ataturk, osvaja 211 mandat.

Radnički i slobodarski savez, predvođen prokurdskom Zeleno-lijevom strankom, imat će 65 mjesta u parlamentu, pokazuju trenutni podaci.

Prvi nedjeljni rezultati na predsjedničkim izborima doveli su Erdogana u udobno vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavljalo, njegova se prednost očekivano smanjivala. Drugi krug izbora 28. svibnja je gotovo izvjestan i izborna presuda o dva desetljeća dugoj Erdoganovoj vladavini odgađa se za dva tjedna.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je bila najavila tijesnu utrku.

Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.

Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.

Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.

Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.

Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.

Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.

/Desk/

Objava Erdogan i Kilicdaroglu idu u drugi krug pojavila se prvi puta na Republika.

Glasovanje će odlučiti ne samo o tome tko će voditi Tursku, zemlju članicu NATO-a od 85 milijuna stanovnika, nego i kako će se njome upravljati, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i kako će izgledati njezina vanjska politika obilježena nepredvidivim zaokretima.

Ankete daju Erdoganovu glavnom protukandidatu Kemalu Kilicdarogluu, koji predvodi savez šest oporbenih stranaka, blagu prednost. Ako nijedan od njih ne dobije više od 50 posto glasova, bit će drugog kruga izbora 28. svibnja.

Izbori se održavaju tri mjeseca nakon što su potresi u jugoistočnoj Turskoj usmrtili više od 50.000 ljudi. Mnogi u pogođenim pokrajinama izrazili su ljutnju zbog spore početne reakcije vlade, ali malo je dokaza da je to pitanje promijenilo način na koji će ljudi glasovati.

Glasači će također izabrati novi parlament, vjerojatno u tijesnoj utrci između Narodnog saveza koji se sastoji od Erdoganove konzervativne stranke islamističkih korijena AKP, nacionalističkog MHP-a i drugih, te Kilicdarogluovog Nacionalnog saveza sastavljenog od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao utemeljitelj moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk.

Birališta su otvorena u 7 sati, a zatvaraju se u 16 sati. Prema turskom izbornom zakonu, izvješćivanje o bilo kakvim rezultatima je zabranjeno do 20 sati. Kasno u nedjelju mogli bi biti objavljeni dobri pokazatelji hoće li biti drugog kruga predsjedničkih izbora.

Kurdski birači, koji čine 15-20 posto biračkog tijela, igrat će ključnu ulogu. Nacionalni savez vjerojatno neće sam postići parlamentarnu većinu.

Prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) nije dio glavnog oporbenog saveza, ali se žestoko protivi Erdoganu nakon njegova obračuna s njezinim članovima posljednjih godina. HDP je dao podršku Kilicdarogluu u predsjedničkoj utrci.

U parlamentarne izbore ulazi pod amblemom male stranke Zelene ljevice zbog sudskog postupka koji je pokrenuo visoki tužitelj koji traži zabranu HDP-a zbog povezanosti s kurdskim militantima, što stranka negira.
Kraj ere?

Erdogan (69), uvjerljiv je govornik i majstor kampanje koji je napravio sve što se može u kampanji dok se bori da preživi najteži politički ispit.

Traži žestoku lojalnost pobožnih Turaka koji su se nekoć osjećali obespravljeno u sekularnoj Turskoj, a njegova politička karijera preživjela je pokušaj državnog udara 2016. i brojne korupcijske skandale.

Ako Turci svrgnu Erdogana, to će biti uglavnom zato što su gledali kako njihov prosperitet, jednakopravnost i mogućnost da zadovolje osnovne potrebe padaju, s inflacijom koja je prešla 85 posto u listopadu 2022. i kolapsom valute lire.

Kilicdaroglu, 74-godišnji bivši državni službenik, obećava da će, ako pobijedi, promijeniti ekonomsku politiku zemlje. Kilicdaroglu također kaže da će nastojati vratiti zemlju na parlamentarni sustav upravljanja, s Erdoganova predsjedničkog sustava usvojenog na referendumu 2017. godine.

Također je obećao vratiti neovisnost pravosuđa koje je, prema kritičarima, Erdogan koristio za obračune s neistomišljenicima. U vrijeme dok je bio na vlasti, Erdogan je preuzeo čvrstu kontrolu nad većinom turskih institucija i potisnuo liberale i kritičare.

Human Rights Watch je u globalnom izvješću za 2022. rekao da je Erdoganova vlada desetljećima unazadila Tursku na polju ljudskih prava.

Ako pobijedi, Kilicdaroglu se suočava s izazovima u održavanju ujedinjenog oporbenog saveza koji uključuje nacionaliste, islamiste, sekulariste i liberale.

/Desk/

Objava Izbori u Turskoj – Ostaje li Erdogan ili ne pojavila se prvi puta na Republika.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan u nedjelju je rekao da su turske obavještajne snage u Siriji ubile vođu Islamske države Abu Husseina al-Qurashija.

“Ta osoba je jučer neutralizirana u sklopu operacije turske nacionalne obavještajne organizacije u Siriji”, rekao je Erdogan u intervjuu za televiziju TRT Turk.

Erdogan je kazao da je obavještajna organizacija dugo vremena progonila Qurashija.

Sirijski lokalni i sigurnosni izvori rekli su da se racija dogodila u sjevernom sirijskom gradu Jandarisu, koji je pod kontrolom pobunjeničkih skupina koje podržava Turska te jedan od najteže pogođenih u potresu koji je 6. veljače pogodio i Tursku i Siriju.

Sirijska nacionalna armija, oporbena frakcija na tom području, nije trenutno objavila nikakav komentar.

Jedan od stanovnika rekao je da su sukobi započeli na rubu Jandarisa u noći sa subote na nedjelju i trajali su oko sat vremena prije nego što su stanovnici čuli veliku eksploziju.

Područje su kasnije okružile sigurnosne snage kako bi spriječile da se itko približi tom području.

IS je izabrao al-Qurashija za svog vođu u studenom 2022. nakon što je prethodni vođa IS-a ubijen u operaciji u južnoj Siriji.

Islamska država preuzela je 2014. godine kontrolu nad velikim dijelovima Iraka i Sirije, a njen tadašnji vođa, Abu Bakr al-Bagdadi, proglasio je islamski kalifat na teritoriju na kojem su živjeli milijuni ljudi.

No, IS je izgubio kontrolu nad teritorijem nakon kampanja sirijskih i iračkih snaga poduprtih SAD-om, kao i sirijskih snaga koje su podupirali Iran, Rusija i razne paravojske.

Preostali pripadnici IS-a posljednjih su se godina uglavnom skrivali u udaljenim zaleđima obje zemlje, iako su još uvijek u stanju provesti velike iznenadne napade.

/Desk/

Objava Erdogan potvrdio da su turski obavještajci u Siriji ubile vođu Islamske države pojavila se prvi puta na Republika.