Američki State Department priopćio je da su sankcionirane tvrtke:

• Meentropy Technology (Hangzhou) Co. Ltd
• The Earth Eye
• Chang Guang Satellite Technology Co., Ltd.

Razlog sankcija su navodni satelitski snimci koji su omogućili iranske vojne napade na američke snage na Bliskom istoku.

„Sjedinjene Američke Države nastavit će poduzimati mjere kako bi kineske entitete pozvale na odgovornost zbog potpore Iranu i spriječile Teheran da obnovi svoje osjetljive programe nakon operacije Epic Fury”, navodi se u priopćenju State Departmenta.

Optužbe za dvostruku politiku

Washington tvrdi da sankcije pokazuju rastuće nezadovoljstvo američke administracije zbog, kako navode, dvostruke politike Pekinga. Kina javno poziva na kraj sukoba u Zaljevu, dok istovremeno, prema pisanju Wall Street Journala, navodno isporučuje Iranu dijelove ključne za razvoj programa vojnih dronova.

Osim kineskih tvrtki, američke vlasti uvele su sankcije i protiv deset drugih tvrtki i pojedinaca iz Bjelorusije, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog navodnog pomaganja iranskim vojnim nabavama.

Diplomatski kontekst

Sankcije dolaze neposredno prije Trumpova puta u Peking, gdje će ga pratiti izaslanstvo američkih direktora velikih kompanija zainteresiranih za nove poslovne dogovore s Kinom, unatoč rastućem geopolitičkom rivalstvu.

Američki dužnosnici za obranu upozoravaju da bi dugotrajan sukob s Iranom mogao osnažiti pregovaračku poziciju Kine tijekom predstojećeg sastanka dvojice lidera. Napetosti su dodatno porasle prošlog tjedna kada je kinesko Ministarstvo trgovine zabranilo provođenje američkih sankcija protiv pet kineskih rafinerija optuženih za kupnju iranske nafte.

Unatoč svemu, Trump je izjavio kako vjeruje da on i Xi Jinping imaju dovoljno zajedničkih interesa za suradnju po pitanju Bliskog istoka.

„To će biti jedna od tema razgovora. Bio je vrlo korektan po tom pitanju. Kina dobiva oko 60 posto svoje nafte preko Hormuškog tjesnaca i mislim da su pokazali poštovanje”, rekao je Trump prošlog tjedna u Ovalnom uredu, prenosi Politico.

Objava SAD uvele sankcije kineskim tvrtkama uoči sastanka Trumpa i Xija pojavila se prvi puta na Republika.

Nova carina trebala bi zamijeniti sveobuhvatne globalne uvozne poreze koje je Trump uveo prošle godine, a koje je Vrhovni sud nedavno poništio. Bijela kuća je na tu presudu odgovorila uvođenjem nameta od 10% – unatoč tome što je Trump na društvenim mrežama tvrdio da će on iznositi 15%.

Ta je proturječnost u to vrijeme izazvala opću pomutnju u svijetu, a poslovni ljudi i svjetski čelnici pozvali su na pojašnjenje situacije. Dužnosnici Bijele kuće ranije su izjavili da rade na dokumentaciji kako bi uskladili carine s Trumpovim izjavama.

Odbacili su značaj sudske presude, rekavši da mogu koristiti druge pravne alate za vraćanje carinske politike, za koju tvrde da će pomoći u uravnoteženju trgovine, poticanju domaće proizvodnje i otplati američkog duga.

Za uvođenje carine od 10%, Bijela kuća upotrijebila je neprovjerenu trgovinsku ovlast poznatu kao “Članak 122” (Section 122), koji ovlašćuje američkog predsjednika da proglasi carinu do 15% bez odobrenja Kongresa na razdoblje od 150 dana pod određenim uvjetima. Bijela kuća je priopćila da će se okrenuti i drugim pravnim alatima kako bi trajnije obnovila svoj carinski režim.

“Čvrsto vjerujem da će se carinske stope vratiti na staru razinu u roku od pet mjeseci”, rekao je Bessent za CNBC.

Budućnost američke uvozne politike pod znakom upitnika

Ostaju značajna pitanja o tome kako će u budućnosti izgledati američka politika uvoznih poreza. Prošlog travnja Trump je najavio carine za “Dan oslobođenja” (Liberation Day) za desetke zemalja, sa stopama koje su počinjale od 10% i u nekim slučajevima rasle prema 50%.

Te su pristojbe pokrenule val trgovinskih pregovora jer su se zemlje borile za osiguravanje nižih stopa u zamjenu za obećanja o ulaganjima i drugim promjenama. Presuda Vrhovnog suda SAD-a poništila je te carine “Dana oslobođenja”, kao i neke koje je administracija prethodno najavila za robu iz Meksika, Kanade i Kine, pozivajući se na izvanredne ovlasti.

Trump je odgovorio najavom globalne carine od 10%, za koju je sutradan na društvenim mrežama tvrdio da je povećava na 15%. Međutim, namet je na kraju stupio na snagu po nižoj stopi.

Prelazak na opću carinu od 10%, uz izuzeća za određene vrste robe, stavio je pošiljke iz svih zemalja u ravnopravan položaj. To je otvorilo pitanje sudbine sporazuma koje su saveznici osigurali nakon “Dana oslobođenja”, istovremeno uklanjajući prednost na koju su neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, pristale u tim dogovorima.

Carine specifične za pojedine sektore

Bijela kuća je priopćila da će se osloniti na druge pravne alate, poznate kao “Članak 301” i “Članak 232”, kako bi uvela carine nakon isteka 150 dana.

Takve vrste carina obično ciljaju određene zemlje ili industrije, dopuštajući SAD-u uvođenje nameta kao odgovor na nepoštenu trgovinsku praksu, odnosno prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Trump ih je i ranije koristio za uvođenje uvoznih poreza na metale, uključujući čelik i aluminij, automobile i druge predmete. Također je istraživao mogućnost njihovog korištenja u sporovima oko digitalnih poreza, uvoza farmaceutskih proizvoda i drugih pitanja.

Ovi alati zahtijevaju od Bijele kuće poštivanje određenih procedura, uključujući iznošenje argumenata za uvođenje pristojbi nakon provedene istrage, te osiguravanje razdoblja za obavijest i komentare tvrtki.

Predstavnici poduzeća izjavili su da je poštivanje tih pravila bolje od Trumpovih dosadašnjih naglih objava politike, jer bi imali više vremena za prilagodbu promjenama, čak i ako nema velike razlike u konačnom ishodu politike.

Objava Američko Ministarstvo financija: Ovog tjedna vjerojatno uvođenje viših carina pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija, koja pregovara o trgovinskoj politici u ime 27 država članica EU-a, izjavila je da Washington mora pružiti “potpunu jasnoću” o koracima koje namjerava poduzeti nakon sudske presude.

Nakon što je sud u petak srušio Trumpove globalne carine, američki predsjednik najavio je privremene, opće carine od 10 %, koje je samo dan kasnije povisio na 15 %.

“Trenutna situacija ne pridonosi ostvarenju ‘pravedne, uravnotežene i uzajamno korisne’ transatlantske trgovine i ulaganja, kako su se obje strane dogovorile u zajedničkoj izjavi kojom su utvrđeni uvjeti prošlogodišnjeg trgovinskog sporazuma”, priopćila je Komisija. “Dogovor je dogovor.”

Ovi komentari bili su znatno oštriji od početne reakcije Komisije u petak, u kojoj je samo navedeno da proučava ishod odluke Vrhovnog suda i održava kontakt s američkom administracijom.

Prošlogodišnjim trgovinskim sporazumom utvrđena je američka carinska stopa od 15 % za većinu robe iz EU-a, osim za onu obuhvaćenu drugim sektorskim carinama, poput čelika. Sporazum je također omogućio nulte carine na određene proizvode, kao što su zrakoplovi i rezervni dijelovi. EU je pristala ukloniti uvozne carine na mnogu američku robu i povukla prijetnju odmazdom putem viših nameta.

Nije jasno zamjenjuju li Trumpove nove carine od 15 % postojeći sporazum između EU-a i SAD-a. Ako je to slučaj, izuzeća od nulte carine za EU mogla bi nestati. Nove carine mogle bi se također dodati na već postojeće carine prema statusu “najpovlaštenije nacije” (MFN), što prema sporazumu EU-SAD nije bio slučaj.

Nadalje, čini se da je nestala komparativna prednost koju je EU imala s carinom od 15 %, jer se sada s tom istom stopom suočavaju čak i zemlje koje nemaju potpisan sporazum.

Monitor trgovinske politike Global Trade Alert procjenjuje da će EU u cjelini biti u lošijem položaju za 0,8 postotnih bodova, dok se Italija suočava s dodatnih 1,7 postotnih bodova američkih carina.

“Konkretno, proizvodi iz EU-a moraju i dalje imati najkonkurentniji tretman, bez povećanja carina iznad jasno dogovorenog i sveobuhvatnog gornjeg praga”, poručili su iz izvršnog tijela EU-a, dodajući da su nepredvidive carine remetilački faktor koji narušava povjerenje na globalnim tržištima.

Navedeno je i da je povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič o ovom pitanju u subotu razgovarao s američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom i ministrom trgovine Howardom Lutnickom.

Objava EU poručuje da neće prihvatiti povećanje američkih carina nakon presude Vrhovnog suda pojavila se prvi puta na Republika.

Kina je prošlog tjedna najavila širok set ograničenja na izvoz rijetkih zemnih metala, ključnih sirovina koje se koriste u proizvodnji čipova, automobila i oružja. Novi propisi, koji stupaju na snagu kasnije ove godine, izazvali su šok u svjetskim vladama i kompanijama jer bi strani proizvođači mogli trebati posebne dozvole Pekinga čak i za trgovinu izvan Kine donosi The New York Post.

Time je Peking jasno poručio Washingtonu da „dvoje može igrati istu igru“. Nakon godina u kojima su Sjedinjene Države koristile tehnološke kontrole kako bi ograničile kineski pristup naprednim čipovima i alatima za njihovu proizvodnju, Kina sada iskorištava svoju dominaciju u lancima opskrbe ključnim mineralima.

„SAD sada mora priznati da ima protivnika koji može ugroziti značajan dio američkog gospodarstva“, izjavio je Henry Farrell, politolog s Johns Hopkins sveučilišta. Dodao je da su dvije najveće svjetske ekonomije ušle u „delikatnu fazu međusobne ovisnosti“.

Američki predsjednik Donald Trump odmah je zaprijetio dodatnim carinama od 100 posto na kineski uvoz ako Peking ne odustane od novih pravila. Također je poručio da bi mogao otkazati planirani sastanak s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, što je izazvalo pad burzi.

Američki presedan i kineski odgovor

SAD je 2020. prvi iskoristio mehanizam poznat kao „pravilo o stranom izravnom proizvodu“ kako bi ograničio izvoz tehnologije kineskom gigantu Huaweiju. To je Washingtonu omogućilo da zabrani prodaju proizvoda bilo kojoj tvrtki u svijetu ako sadrži američke komponente ili je izrađena uz pomoć američkog softvera ili opreme.

Kina sada primjenjuje sličan model — ali na resurse bez kojih moderni svijet teško može funkcionirati. Analitičari upozoravaju da bi njezina kontrola nad rijetkim metalima mogla imati šire posljedice od američkih mjera protiv naprednih čipova.

„Kina je počela igrati američku igru, i u nekim aspektima je igra bolje nego SAD“, rekao je Farrell.

Prijetnje i domino-efekt

Trumpova administracija, iznenađena potezom Pekinga, poručila je da će „odlučno odgovoriti“. Američki ministar financija Scott Bessent i trgovinski predstavnik Jamieson Greer nazvali su kineski sustav licenci „globalnim pokušajem preuzimanja kontrole“ te zaprijetili novim carinama.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je kako SAD „s jedne strane govori o suradnji, a s druge prijeti i zastrašuje“. Prema riječima profesora Jianga Tianjiaoa s Fudan sveučilišta, Kina je ovim potezom željela pokazati svoju moć prije mogućeg susreta Trumpa i Xija.

Kina je već ranije koristila gospodarske poluge u političkim sukobima — primjerice 2010. kada je obustavila izvoz rijetkih metala Japanu zbog teritorijalnog spora.

Ekonomske posljedice i globalna nesigurnost

Prema analitičarima, kineske mjere mogle bi imati dalekosežnije posljedice od američkih ograničenja jer obuhvaćaju gotovo sve industrije koje koriste naprednu tehnologiju. Strane vlade i kompanije posebno su zabrinute zbog opsežnih informacija koje Peking sada traži u procesu licenciranja, što bi moglo ubrzati pokušaje izgradnje neovisnih opskrbnih lanaca izvan Kine.

„Kinu nije strah ići vrlo daleko u preuređivanju globalnih lanaca opskrbe, i to plaši ostatak svijeta“, rekla je Xiaomeng Lu iz konzultantske kuće Eurasia Group.

SAD i Kina sada koriste svoje međusobne ovisnosti kao oružje: dok Peking drži ključeve rijetkih metala, Washington kontrolira vrhunsku tehnologiju čipova. No dok Kina godinama ulaže milijarde u razvoj vlastite poluvodičke industrije, SAD bi mogao trebati godine da ponovno pokrene domaću proizvodnju rijetkih metala.

„Ako Kina pronađe način da zaobiđe američka ograničenja na čipove, a SAD-u treba dulje da se oslobodi kineske kontrole nad rijetkim metalima, to će biti veliki problem za Washington“, upozorio je Martin Chorzempa iz Peterson instituta.

Profesorica Yeling Tan s Oxforda smatra da Kina trenutačno ima jaču pregovaračku poziciju nego tijekom prvog Trumpova mandata, ali i da bi joj se ovaj potez mogao obiti o glavu. „Ovakve eksteritorijalne mjere mogle bi uznemiriti i druge trgovinske partnere i narušiti kineski imidž pouzdanog gospodarskog aktera“, rekla je. „To je iznimno osjetljiva ravnoteža.“

Objava Kina uzvraća udarac: ograničenja na rijetke metale kao odgovor SAD-u pojavila se prvi puta na Republika.

SMART SURFtarifa namijenjena je onim korisnicima kojima nikad dosta gigabajta interneta. Čak 12 GB interneta uključeno je u mjesečnu naknadu uz odabir uređaja iz bogate ponude. Ako ni to nije dosta, a korisnik ne želi uzeti uređaj, količina mjesečnog interneta skače na nevjerojatnih 24 GB.

Ako ste s gigabajtima nešto umjereniji, a volite i razgovarati i slati SMS poruke, tu je SMART TOTAL s najboljim omjerom minuta i giga; 6 GB interneta mjesečno i 1000 minuta razgovora. Kao i kod SMART SURF-a, ako se odlučite za opciju bez uređaja, broj gigabajta raste na 12 GB interneta mjesečno.

„Korisnici cijene jednostavnost ponude i tarifu koja je u startu točno ono što im treba. Zadržali smo postojeći, dobitni koncept SMART tarifa, ali smo još veći naglasak stavili na potrebe korisnika da neometano surfaju internetom i ostaju povezani na brojnim društvenim mrežama. Otud SMART SURF i SMART TOTAL, kojima se maksimalno mogu iskoristiti sve prednosti 4G mreže“, izjavio je Tomislav Ruk, izvršni direktor za marketing i prodaju HT ERONET-a.

Nove tarife upoznajte bolje na HT ERONET.

Objava HT ERONET ima nove tarife pojavila se prvi puta na Republika.