Trumpove izjave uslijedile su nakon dvodnevnog samita u Pekingu, poslije kojeg je izjavio da „nije preuzeo nikakvu obvezu ni u jednom smjeru” u pogledu ovog samoupravnog otoka – kojeg Kina smatra dijelom svog teritorija i nije isključila mogućnost zauzimanja silom.

Nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Trump je također rekao da će uskoro odlučiti hoće li odobriti paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11 milijardi dolara.

Američka administracija zakonski je obvezna osigurati Tajvanu sredstva za samoobranu, ali je često morala usklađivati to savezništvo s održavanjem diplomatskih odnosa s Kinom.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te prethodno je izjavio da Tajvan ne treba proglasiti formalnu neovisnost jer se već smatra suverenom nacijom.

U subotu je glasnogovornica predsjednika, Karen Kuo, rekla kako je „samorazumljivo” da je Tajvan „suverena, neovisna demokratska država”.

Međutim, dodala je da je Tajvan predan održavanju statusa quo s Kinom – u kojem Tajvan niti proglašava neovisnost od Kine, niti se s njom ujedinjuje.

Mnogi Tajvanci smatraju se dijelom zasebne nacije, iako je većina za održavanje trenutačnog statusa.

Ustaljeno stajalište Washingtona jest da ne podržava tajvansku neovisnost, pri čemu je nastavak odnosa s Pekingom uvjetovan prihvaćanjem da postoji samo jedna kineska vlada.

U intervjuu za Fox News nakon sastanaka s predsjednikom Xijem, Trump je ponovio da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila, jasno dajući do znanja da ne želi sukob s Pekingom.

„Ne želim da netko krene prema neovisnosti”, rekao je.

„Znate, trebali bismo putovati 9500 milja (15 289 km) kako bismo vodili rat. To ne želim. Želim da se oni smire. Želim da se Kina smiri.”

Na letu natrag za Washington, američki predsjednik rekao je novinarima da su on i Xi „mnogo” razgovarali o otoku, ali je izjavio da je odbio raspravljati o tome bi li ga SAD branio.

Xi ima „vrlo čvrste stavove” o otoku i „ne želi vidjeti pokret za neovisnost”, rekao je Trump.

Peking je bio glasan u svom nesviđanju tajvanskog predsjednika, kojeg je ranije opisao kao „stvaratelja nevolja” i „razaratelja mira s obiju strana tjesnaca”.

Kina je posljednjih godina pojačala vojne vježbe oko otoka, što je podiglo napetosti u regiji i stavilo na kušnju ravnotežu koju je Washington postigao.

Trump je rekao da će se o predstojećem paketu naoružanja razgovarati s tajvanskim vodstvom.

Dodao je: „Reći ću da moram razgovarati s osobom koja trenutačno, znate, znate tko je to, vodi Tajvan.”

SAD nema formalne odnose s Tajvanom, iako održava značajne neformalne odnose. Američki predsjednici tradicionalno ne razgovaraju izravno s tajvanskim čelnikom, a takav bi potez vjerojatno izazvao značajne napetosti s Pekingom.

„Naša je nacija zahvalna predsjedniku Trumpu na njegovoj kontinuiranoj potpori sigurnosti u Tajvanskom tjesnacu od njegova prvog mandata”, izjavio je tajvanski predsjednički glasnogovornik.

„Tajvan će nastaviti produbljivati suradnju sa SAD-om kako bi postigao mir putem snage, osiguravajući da mir i stabilnost diljem Tajvanskog tjesnaca ne budu ugroženi ili narušeni, što služi zajedničkim interesima Tajvana, SAD-a i globalne demokratske zajednice.”

Objava Tajvan ustraje za svoju neovisnost nakon Trumpova upozorenja pojavila se prvi puta na Republika.

Američki rock penjač Alex Honnold popeo se u nedjelju na neboder Taipei 101 bez ikakve užadi ili zaštitne opreme.

Honnold se penjao uz jedan kut zgrade Taipei 101, koristeći male izbočine u obliku slova L kao uporišta za noge. Povremeno je morao manevrirati i uspinjati se preko velikih ukrasnih struktura koje strše iz tornja, povlačeći se golim rukama.

Trebalo mu je oko 90 minuta da dosegne vrh tornja zgrade visoke 508 metara.

Taipei 101 je 11. najviši neboder na svijetu i bila je prva zgrada koja je dosegla visinu od 500 metara kada je izgrađena 2004. godine.

Uspon uz “bambusove kutije”

Zgrada ima 101 kat, a najteži dio bio je središnji dio od 64 kata — takozvane “bambusove kutije” koje zgradi daju njezin prepoznatljiv izgled. Podijeljen u osam segmenata, svaki dio ima osam katova strmog, nagnutog penjanja nakon čega slijede balkoni, gdje se kratko odmarao dok se kretao prema gore.

Honnoldov “free solo” uspon na kultnu zgradu u glavnom gradu Tajvana prenošen je uživo na Netflixu s odgodom od 10 sekundi. Uspon, prvotno zakazan za subotu, odgođen je za 24 sata zbog kiše.

Honnoldovu slavu ekstremnog penjača utvrdio je dokumentarni film Free Solo, koji je 2019. dobio Oscara za najbolji dokumentarni film. U tom dokumentarcu Honnold samostalno savladava stijenu El Capitan u nacionalnom parku Yosemite.

“Osjećaj je bio svečan”

Četrdesetogodišnji Honnold, otac dvoje male djece, rekao je nakon događaja: “Kada sam kretao s tla, misliš si ‘vau, ovo je prilično intenzivno, toliko ljudi gleda’. Ali iskreno, svi su mi željeli dobro. Zapravo je cijelo iskustvo zbog toga djelovalo gotovo svečano, svi ti dragi ljudi su vani, podržavaju me i dobro se zabavljaju.”

Taipei 101 sastoji se od osam naslaganih dijelova dizajniranih da nalikuju stabljikama bambusa. Svaki dio ima nagib od 10 do 15 stupnjeva prema van.

Uspon je izazvao i uzbuđenje i zabrinutost zbog etičkih implikacija pokušaja takvog pothvata visokog rizika uz prijenos uživo.

Honnold nije prvi penjač koji se popeo na Taipei 101, ali je prvi koji je to učinio bez užeta. Francuski penjač Alain Robert popeo se na zgradu na Božić 2004. godine u sklopu svečanog otvorenja tada najviše zgrade na svijetu.

Objava Američki penjač Alex Honnold popeo se na vrh nebodera Taipei 101 bez ikakve opreme pojavila se prvi puta na Republika.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo sankcije usmjerene na 10 pojedinaca i 20 američkih obrambenih tvrtki, uključujući Boeingovu podružnicu u St. Louisu, zbog prodaje oružja Tajvanu.

Mjerama se zamrzava sva imovina koju tvrtke i pojedinci posjeduju u Kini te se zabranjuje domaćim organizacijama i pojedincima poslovanje s njima, priopćilo je ministarstvo.

Pojedincima na popisu, uključujući osnivača obrambene tvrtke Anduril Industries i devet viših rukovoditelja sankcioniranih tvrtki, također je zabranjen ulaz u Kinu, dodaje se.

Među ostalim tvrtkama na meti su Northrop Grumman Systems Corporation i L3Harris Maritime Services.

Do poteza je došlo nakon što je Washington prošli tjedan objavio prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11,1 milijardu dolara, što je najveći američki paket oružja za taj otok u povijesti, zbog čega je SAD navukao bijes Pekinga.

“Tajvansko pitanje je srž kineskih interesa i prva crvena linija koja se ne smije prijeći u odnosima Kine i SAD-a”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova u izjavi u petak.

“Bilo koje provokativno djelovanje koje prelazi granice u vezi s tajvanskim pitanjem naići će na snažan odgovor Kine”, navodi se u izjavi, pozivajući SAD da prekine “opasne” napore naoružavanja otoka.

Kina smatra Tajvan, otok s demokratskom upravom, dijelom vlastitog teritorija, dok Taipei tvrdi da ima suverenitet.

SAD je zakonom iz 1979. obvezan osigurati zaštitu ljudskih prava na Tajvanu i sredstva za obranu otoka, iako je takva prodaja oružja stalan izvor nesuglasica s Kinom.

(Izvor: Jutarnji.hr)

Objava Kina uvodi stroge sankcije američkim divovima zato što prodaju oružje Tajvanu pojavila se prvi puta na Republika.

Imamo čvrstu volju, snažnu odlučnost i sposobnost obraniti naš nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet, rekao je Peng Qingen, glasnogovornik kineskog Ureda za poslove s Tajvanom, na redovitoj konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o planiranom raspoređivanju. Suzbit ćemo svako strano miješanje, kazao je.

Peking smatra Tajvan svojim teritorijem i nije isključio uporabu sile kako bi ga nadzirao.

Vlada otoka odbacuje tvrdnje Pekinga o suverenitetu i kaže da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti.

Japansko raspoređivanje navalnoga oružja u područjima uz kinesku regiju Tajvan iznimno je opasno, namjerno stvara regionalne napetosti i izaziva vojni sukob, rekao je Peng, izvještava HRT.

Objava Peking izdao oštro upozorenje protiv stranog miješanja u tajvansko pitanje pojavila se prvi puta na Republika.

Mjesecima tvrtke i dužnosnici diljem Azije čekaju da predsjednik Trump odgovori na pitanje koje zadire u srž njegovih disruptivnih planova za globalnu trgovinu: Kako će odrediti podrijetlo robe u svijetu u kojem gotovo svi proizvodi, od računala i telefona do sofa i automobila, sadrže dijelove koji dolaze iz različitih zemalja?

Odgovor na to pitanje ključan je za Trumpov cilj smanjenja dominantne uloge Kine kao polazišne točke za mnoge svjetske industrijske proizvode.

“To je prikriveni problem (sleeper issue),” rekla je Wendy Cutler za The New York Times, viša potpredsjednica u Asia Society Policy Institute. “Ljudi pokušavaju sami sebe uvjeriti da je to samo tehničko pitanje, ali ako se odmaknete, shvatit ćete da će se sve temeljiti na tome.”

Jugoistočna Azija najizloženija

Nijedna regija nije izloženija Trumpovoj akciji kao Jugoistočna Azija. Milijarde dolara sirovina, strojeva i gotovih proizvoda godišnje prolaze iz Kine kroz Vijetnam, Tajland, Maleziju i druge zemlje regije.

Odluka Trumpove administracije o takozvanom pravilu o podrijetlu (rule of origin) mogla bi uništiti mukotrpno pregovorene sporazume. Naime, ako se proizvod šalje iz jedne zemlje, ali ne ispunjava kriterije podrijetla, bit će pogođen posebnom, visokom carinom za koju je Trump upozorio da će iznositi 40 posto.

Prag od 30 posto stvara dilemu

Trumpova administracija glasno je govorila o postavljanju jednog ciljanog pravila o podrijetlu za regiju, fokusirajući se na 30 posto. To bi značilo da bi se svaki proizvod koji sadrži više od 30 posto inozemnih dijelova ili sadržaja slan u Sjedinjene Države suočio s posebnom carinom za pretovar.

Iako su rasprave fluidne, jedna je stvar jasna: za veći dio Jugoistočne Azije tako nizak postotak bit će teško ispuniti.

Čak i ako administracija pojasni konačni broj, za mnoge tvrtke i vlade ostaju brojna pitanja: Što se točno računa kao inozemni sadržaj? Uključuje li to strano ulaganje u tvornicu? Stroj strane marke? Strani radnici?

Opasnost povratka prvobitnih carina

Vlade jugoistočne Azije suočavaju se s dilemom. Dobivanje jasnoće o broju pravila o podrijetlu ključno je prije potpisivanja širih trgovinskih sporazuma jer mnogi proizvodi koje izvoze možda neće moći ispuniti novu definiciju lokalnog proizvoda.

Međutim, ako uskoro ne potpišu nešto konkretnije od početnih trgovinskih sporazuma sa Sjedinjenim Državama, suočavaju se s prijetnjom prvotnih strmoglavih carina kojima je Trump prijetio ranije.

“To je duboko uznemirujuće s ekonomske točke gledišta, jer ako bi se carine vratile na te izvorne razine, to bi bilo razorno”, rekao je Daniel Kritenbrink, bivši američki diplomatski dužnosnik u Aziji.

Zemlje su u teškoj poziciji. Malezija, čiji je najveći trgovinski partner Kina, ali čija industrija poluvodiča uvelike ovisi o američkom tržištu, nalazi se “između čekića i nakovnja”.

“Bez obzira na to koliki utjecaj imate, i dalje ste puno manji od SAD-a ili Kine”, zaključila je Deborah Elms, voditeljica trgovinske politike u Hinrich Foundation.

Sve se to događa uoči očekivanog susreta Trumpa s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji krajem tjedna, gdje će razgovarati o brojnim ekonomskim i političkim pitanjima koja dijele svjetske supersile.

Objava ‘Prikriveni problem’ u središtu Trumpovog trgovinskog rata s Kinom pojavila se prvi puta na Republika.

Prema navodima IPAC-a, najmanje osam političara, uključujući one iz Bosne i Hercegovine, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Bolivije i Kolumbije, kontaktirano je putem SMS-a, telefonskih poziva ili preko vodstva svojih stranaka. Jedan od političara bio je zamoljen da putuje u Kinu umjesto na summit na Tajvanu.

Slovačka europarlamentarka Mariam Lexmann, koja je kopredsjedateljica IPAC-a, osudila je ove pokušaje kineskog pritiska, naglašavajući kako Komunistička partija Kine vjeruje da može koristiti pritisak i prisilu kako bi zaustavila demokratski izabrane zakonodavce od okupljanja. “Nećemo biti zastrašeni, niti će naša predanost radu s našim partnerima na obrani slobode i demokracije oslabiti,” napisala je Lexmann na društvenoj mreži X.

IPAC, grupa koja okuplja stotine zakonodavaca iz 35 zemalja, fokusira se na interakciju demokracija s Kinom. Neposredno nakon izvještaja Associated Pressa, IPAC je objavio da su Kolumbija, Irak, Malavi, Solomonski Otoci, Gambija i Urugvaj pristupili organizaciji, što predstavlja njihovo najveće proširenje do sada.

/Desk/

Objava Politico: Kina vrši pritisak na bh političare da ne idu na summit na Tajvan pojavila se prvi puta na Republika.

Uz subvenciju, podružnica Taiwan Semionductor Manufacturing Co-a dobit će i pet milijardi dolara povoljnih državnih zajmova.

Tajvanska kompanija zauzvrat će povećati planirano ulaganje za 25 milijardi dolara, na 65 milijardi dolara, i izgraditi treću tvornicu u Arizoni do 2030., rečeno je u objavi preliminarne odluke ministarstva trgovine.

U pogonu koji bi trebao početi s radom 2028. godine TSMC će proizvoditi čipove bazirane na najnovijoj, 2-nanometarskoj tehnologiji, dodali su.

– Ti čipovi podupiru kompletnu umjetnu inteligenciju i nužne su komponente za tehnologije potrebne za potporu našem gospodarstvu, ali, iskreno, i vojnom i nacionalnom sigurnosnom aparatu 21. stoljeća –  rekla je ministrica trgovine Gina Raimondo.

TSMC je najveći ugovorni proizvođač čipova u svijetu i glavni dobavljač Applea i Nvidije, a procjenjuje da će početi masovnu proizvodnju u prvoj tvornici u SAD-u do prve polovice iduće godine.

Iz ministarstva su poručili da je TMSC-ova investicija vrijedna više od 65 milijardi dolara najveća izravna strana investicija u potpuno novi projekt u povijesti SAD-a.

TSMC Arizona obvezao se također u suradnji s partnerima u SAD-u podržati razvoj sofisticiranih mogućnosti pakiranja kako bi klijentima osigurali sofisticirane čipove u potpunosti proizvedene u SAD-u.

Kongres je 2022. usvojio Zakon o čipovima i znanosti koji predviđa 52,7 milijardi dolara subvencija za istraživanja i domaću proizvodnju čipova i 75 milijardi dolara povoljnih državnih zajmova.

U ministarstvu trgovine očekuju da će projekti izravno otvoriti šest tisuća radnih mjesta u proizvodnji i 20 tisuća radnih mjesta u građevinarstvu. Tvornice će graditi odnosno proširivati 14 izravnih TSMC-vih dobavljača, dodaju.

TSMC-ove tri tvornice u Arizoni proizvodit će desetke milijuna najsuvremenijih čipova za 5G/6G mobitele, autonomna vozila i poslužitelje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, naglasili su u ministarstvu.

U ožujku najavili su 8,5 milijardi dolara bespovratnih sredstava i do 11 milijardi dolara zajmova za proizvodnju čipova iz istog programa u Intelu.

Očekuje se da će kompanija dobiti i 3,5 milijardi dolara od ministarstva trgovine za poboljšanje sigurnosti u pogonima u Arizoni u kojima proizvodi osjetljive čipove za vojsku.

Ministarstvo trgovine izdvojit će za subvencije za proizvodnju naprednih čipova 28 milijardi dolara, a raspolaže i kreditnim programom ‘teškim‘ 75 milijardi dolara.

/Desk/

Objava SAD: 6,6 milijardi dolara subvencija za tajvanskog proizvođača čipova pojavila se prvi puta na Republika.

Tajvanska vlada potvrdila je da se broj poginulih povećao na devet. Na terenu su brojni spasitelji koji pokušavaju doći do onih koji su ostali zarobljeni ispod ruševina.

WATCH: Strong earthquake causes landslide in eastern Taiwan pic.twitter.com/SQZFyd7zgj

— BNO News (@BNONews) April 3, 2024

Tajvanske vlasti su potvrdile da se zna da je ukupno 127 zarobljeno kao posljedica potresa. Od toga, 77 ih je zarobljeno u tunelima Jinwen i Daqinqshui ispod planina u okrugu Hualien, kažu vatrogasci. Preostalih 50 ljudi zarobljeno je u četiri minibusa koji su putovali iz središta grada Hualiena u obližnji nacionalni park Taroko.

JUST IN: 7.5 magnitude earthquake strikes Taiwan, rocking the whole island and even causing several buildings to collapse.

The earthquake triggered a tsunami warning of up to 10 feet from Japan.

"Tsunami is coming. Please evacuate immediately. Do not stop. Do not go back,"… pic.twitter.com/E1783aoN3k

— Collin Rugg (@CollinRugg) April 3, 2024

/Desk/

Objava Tajvan pogodio potres magnitude 7,4, najsnažniji posljednjih 25 godina pojavila se prvi puta na Republika.

Kina prekida suradnju sa Sjedinjenim Državama u nizu područja, uključujući dijalog između viših vojnih zapovjednika i razgovore o klimi, što je odmazda zbog posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, priopćio je Peking u petak.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova također je priopćilo da obustavlja suradnju s Washingtonom na sprječavanju prekograničnog kriminala i trgovine drogom, te na repatrijaciji ilegalnih migranata.

Ukupno je Peking donio osam različitih mjera.

Kina je priopćenjem ubrzo nakon što je Pelosi napustila Japan otkazala planirani bilateralni susret o pomorskom vojno-sigurnosnom mehanizmu.

Peking je odvojeno obznanio da će uvesti sankcije protiv Pelosi i njene uže obitelji zbog “zlobnog” i “provokativnog” djelovanja.

Zbog posjeta Pelosi Tajvanu, koji Kina smatra svojim teritorijem, Kina je pokrenula vojne vježbe do sada neviđenog razmjera u vodama i zračnom prostoru oko Tajvana.

Agencije izvješćuju da je Kina jučer u more oko tog samoupravnog otoka ispalila 11 raketa što je razbjesnilo Tajvan koji je poručio kako se priprema za rat.

Danas je Tajvan objavio da su kineski avioni i brodovi ponovno prešli crtu razgraničenja u Kineskom tjesnacu, a naknadno su objavili da je Kina izvela rekordnih 68 naleta borbenih aviona i plovila s 13 ratnih brodova oko Tajvana.

/Desk/

Objava Kina prekida suradnju sa SAD-om i uvodi sankcije protiv Pelosi i njene obitelji pojavila se prvi puta na Republika.