Objava Svetkovina Svi sveti i Dušni dan pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo, Čović je je protekli vikend gostovao u Zagrebu na izvještajnom saboru HDZ-a Hrvatske te najavio kako će dan izbora u Hrvatskoj, u srijedu 17. travnja, biti i neradni dan u BiH.

“Poruka za sve one koji su razmišljali da se možda tog 16. i 17. u Bosni i Hercegovini neće moći organizirati aktivnosti izbora jer su dominantno dosad organizirani kroz školske institucije, to je bila jedina mogućnost. E pa sad odgovor i vama i svima onima koji slušaju, a i njima. Bit će za nas kao i za vas neradni dan. Samo će to kod nas biti svetkovina”, rekao je Čović i dobivši velike ovacije HDZ-ovaca.

Milanović na ovo nije ostao dužan kazavši, između ostaloga, kako je Čović “stari komunistički kadar” te kako ga čudi kako uopće ide u crkvu, pri tom upitavši zašto se miješa u izbore u Hrvatskoj, ali i u svezi izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH kao hrvatskog člana, najvio kako će i u Bruxellesu kazati da to “kada bude predsjednik vlade sve stajati dok se to pitanje ne riješi”.

Što je rekao o Čoviću i Hrvatim u Bih, možete pogledati od 19.18 minute:

/Republika/

Objava Milanović o Čoviću: Stari komunistički kadar – o Komšiću: Nasjeo sam 2006. , ali kad postanem premijer dok se to ne riješi sve će stajati pojavila se prvi puta na Republika.

Uz Svisvete, franjevci 29. studenoga obilježavaju Svi svete franjevačkoga reda.

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.

Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom ‘Samhain’ koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.

Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama “svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu”.

U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je “na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa”.

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.

Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.

Za razliku od Svih svetih, Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih nastao je dva stoljeća kasnije, inicijativom opata iz Krimija, sv. Odilona. Zaslugom benediktinaca, blagdan Svih svetih proširio se u svijetu, a 1311. godine potvrdio ga je i Vatikan.

To je dan kad se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Dušni dan slavimo nakon Svih svetih, a posvećen je sjećanju isključivo na nama bliske preminule. Tog dana vjernici mole za duše svojih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj misi.

Za duše mrtvih vjernici pale svijeće na grobovima kako bi one pronašle put u mraku, ali i kao znak sjećanja. Posjet groblju odraz je vjere, ali i znak pažnje za one kojih više nema među nama.

/Desk/

Objava Svetkovina Svi sveti i Dušni dan pojavila se prvi puta na Republika.

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.

Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom ‘Samhain’ koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.

Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama “svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu”. U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je “na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa”.

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.

Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.

/Desk/

Objava Danas je svetkovina Svih svetih pojavila se prvi puta na Republika.