Sastanak, čija je tema bilo proširenje infrastrukturnih partnerstava diljem BiH, održan je u okviru Summita i poslovnog foruma Inicijative triju mora 2026 (3SI2026), navedeno je u priopćenju Veleposlanstva SAD-a u BiH na društvenoj mreži X.

/Desk/

Objava Američke tvrtke spremne surađivati u BiH na ključnim infrastrukturnim projektima pojavila se prvi puta na Republika.

“Apsolutno razumijem reakciju veleposlanstva SAD-a u BiH kao i zanimanje naše javnosti te izražavam žaljenje i ispriku našim strateškim partnerima zbog načina na koji je sadržaj sastanka prenijet u javnosti, napisao je ministar u priopćenju.

Na sastanku u Sarajevu 21. svibnja s vojnim atašeom Irana, brigadirom Mahmoudom Mohaghagh Pourom, Helez je izjavio da BiH nikada neće zaboraviti pomoć koju je Iran pružao Bosni i Hercegovini u ratnim godinama, kada je to bilo najpotrebnije te da Iran i BiH mogu surađivati u razvoju vojne industrije.

Ministar Helez najavio vojnu suradnju s Iranom – Reagirale SAD – Moguće sankcije i suspendiranje vojne suradnje sa SAD-om

Nakon toga je uslijedila vrlo oštra reakcija američke administracije koja je vlasti BiH upozorila da ne isključuje mogućnost prekida suradnje i uvođenje sankcija Helezu u slučaju suradnje s Iranom kojeg optužuje da sudjeluje u teroriziranju Bliskoga Istoka i negativno utječe na sve zemlje u kojima djeluje.

Helez u priopćenju tvrdi da njegovo ministarstvo ‘nije uspostavilo nikakav oblik suradnje u području obrane s Iranom’.

Ministarstvo obrane BiH ostaje čvrsto posvećeno strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama i našim euroatlantskim opredjeljenjima te nećemo poduzimati nikakve korake koji bi ta opredjeljenja doveli u pitanje, rekao je Helez koji je američku reakciju ocijenio kao “dobronamjeran i prijateljski čin”.

Prenosimo u cijelosti priopćenje iz Ministarstva obrane:

Održani sastanak je bio dio uobičajene i redovne diplomatske komunikacije i realiziran je u skladu sa internim dokumentima koji definira postupanje MO BiH s vojno-diplomatskim korom.

Vojni izaslanik Irana bio je u pratnji veleposlanika IR Irana, a primila ga je multietničko izaslanstvo MO BiH na čelu sa ministrom Helezom, čime su zadovoljeni kriteriji stručnosti i multietničnosti koja odražava karakter MO BiH.

MO BiH uvažavajući geopolitičke okolnosti i naše opredjeljenje ka euroatlantskim integracijama, do danas nije uspostavilo nikakav oblik suradnje u oblasti obranе s IR Iranom, niti je na ovom sastanku dogovarana bilo kakva vrsta obrambene suradnje u budućnosti.

Istina je da je iranska strana predložila uspostavu bilateralno-obrambene suradnje i razmjenu posjeta na visokoj razini. Međutim, ministar Helez nije prihvatio bilo kakve obveze u svezi toga, te je čak eksplicitno naglasio da bi eventualno bila moguća suradnja jedino ako bi se ostvario suštinski napredak u odnosima SAD i Islamske Republike Iran.

Pogrešna interpretacija sadržaja s navedenog sastanka objavljena u javnosti bila je povod reakcije naših strateških partnera – SAD , što je u MO BiH primljeno s najvišim stupnjem ozbiljnosti i odgovornosti.

„Apsolutno razumijem ovakvu reakciju veleposlanstva SAD u BiH kao i interes naše javnosti, te ovom prilikom izražavam žaljenje i ispriku našim strateškim partnerima zbog načina na koji je sadržaj sastanka prenijet u javnosti. S druge strane, reakciju SAD na navedene propuste i načine na koje su reagirali, doživljavam kao dobronamjeran i prijateljski čin. Ovo smatram potvrdom njihove iskrenosti, otvorenosti i privrženosti BiH i njenom euroatlantskom putu. MO BiH ostaje čvrsto posvećeno strateškom partnerstvu sa SAD-om i našem euroatlantskom putu, te nećemo poduzimati nikakve korake koji bi ta opredjeljenja doveli u pitanje,“ naglasio je ministar Zukan Helez, stoji u priopćenju MO BiH.

/Desk/

Objava Helez se ispričao SAD-u zbog najave moguće vojne suradnje s Irano – nije kriv on nego “način na koji je sastanak prenijet u javnosti” pojavila se prvi puta na Republika.

Banja Luka: Nepoznati detalji kineskih investicija u BiH

Kineska tvrtka „Shandong Hi-Speed International“ (SDHS) koja je 2018. godine potpisala ugovor o koncesiji za gradnju auto ceste Banja Luka-Prijedor, do sada je osigurala građevinsku dozvolu za svega 15,7 kilometara, što je tek nešto više od trećine planirane trase. Nagađa se kako bi Republika Srpska morala platiti do 200 milijuna KM kineskim koncesionarima ukokliko do 1. listopada ove godine ne budu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

Što je od svega točno, nije poznato, jer se financijski detalji još uvijek kriju od javnosti.

“Mi smo u slučaju autoceste Banja Luka-Prijedor dobili tri presude, ugovor o koncesiji nam još nije dostavljen na uvid, a i druge organizacije i pojedinci vodili su paralelne sporove. Dio ugovora je objavljen u javnosti, međutim nije objavljen financijski model. Ne zna se pod kojim je uvjetima sklopljen taj projekt i koliko će država morati garantirati isplativost tog projekta. “, rekao je Srđan Traljić iz Transparency Internationala za Glas Amerike.

Izuzev tvrdnji da je sve u skladu s dogovorenom dinamikom poslova, predstavnici Vlade RS-a se ne oglašavaju o detaljima ovog projekta, baš kao i o mogućoj izgradnji puta od Foče ka Šćepan polju i granice sa Crnom Gorom.

“Zanimljivo je da je premijer Republike Srpske priznao da zapravo favorizira kineske tvrtke, kako neće raspisivati natječaj i kako je već unaprijed vidio Kineze kao partnera, što je, zapravo, ozbiljno kršenje zakona o javnim nabavkama, da je unaprijed određeno tko će to izvoditi. Postavlja se pitanje kako sada dajete Kinezima taj projekt, a s druge strane aplicirali ste kod EU da oni rade. Zašto je taj posao znatno skuplji nego da se projekt radi u suradnji s EU. Tu je puno nepoznanica”, za Glas Amerike rekao je Siniša Vukelić, urednik banjalučkog portala Capital.ba.

Kineske tvrtke realiziraju još neke projekte u BiH, ali se financijski detalji uglavnom kriju od javnosti, zaključuje Glas Amerike.

Tajni ugovor FBiH i Kine o nabavci cjepiva

U ovom kontekstu, između ostaloga, podsjetimo i na skandalozan način nabavke kineskog cjepiva protiv Corona virusa tijekom pandemije, kada je u uvjetu nabavke kineski proizvođač od FBiH tražio 10 godina tajnost za potpisani ugovor. Ove podatke otkrio je Ured za reviziju institucija FBiH, čije izvješće je objavljeno 2022. godine – tajnim ugovorom o nabavci pola milijuna doza kineskog cjepiva za 12,516 milijuna KM.

“Vlada FBiH je 11. 4. 2021. godine odobrila potpisivanje Međunarodnog sporazuma o povjerljivosti s Kompanijom Kineske nacionalne Biotec Grupe (proizvođač) i Kina Sinopharm International Korporacijom (prodavač). Po ovlaštenju Vlade FBiH, v. d. direktora Zavoda je 9. 6. 2021. godine potpisao Ugovor o direktnoj nabavci 500.000 doza cjepiva Sinopharm od China National Biotec Group Company Limited (CNBG) i proizvođačem Beijing Institute of Biological Products Co, Ltd (oboje kao isporučioci) i Sinopharm International Hongkong Limited (kao prodavac). Sredstva za nabavku cjepiva, kao i prijevoz, uvoz i skladištenje osigurani su Odlukom Vlade o preraspodjeli sredstava (12.000.000 KM) i iz sredstava tekuće rezerve Vlade FBiH (2.140.200 KM), koja su odobrena u operativnom proračunu Zavoda na poziciji nabavka lijekova. Iz navedenih sredstava izvršena je nabavka cjepiva iznosu od 12.516.000 KM”, izvijestio je Ured za reviziju u svom revizorskom izvješću.

Javnost nije mogla doznati odredbe ugovora o nabavci i to je potvrdio Ured za reviziju institucija FBiH, no direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Siniša Skočibušić tvrdio je kako je objavom ovih podataka „narušen kredibilitet Zavoda, ali i povjerenje kineskog proizvođača”.

“Činjenica da je Ured za reviziju dao prigovor na taj ugovor nas je, na neki način, ražalostilo iz jednostavnog razloga jer su samom objavom podataka iz Ugovora prekršene ugovorne odredbe sa proizvođačem Sinopharm. Time je narušen kredibilitet Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federacije BiH, osobito za buduće poslovanje koje možemo imati s njima kao jednim od svjetskih proizvođača cjepiva”, naglasio je u izjavi za agenciju FENA.

Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić, kako je rekao za agenciju FENA, razočaran je zbog uvjetne ocjene Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na Ugovor o nabavci cjepiva protiv Covid-19, koji je ranije zaključen s kineskim dobavljačem Sinopharm.

“Činjenica da je Ured za reviziju dao prigovor na taj ugovor nas je, na neki način, ražalostilo iz jednostavnog razloga jer su samom objavom podataka iz Ugovora prekršene ugovorne odredbe sa proizvođačem Sinopharm. Time je narušen kredibilitet Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federacije BiH, osobito za buduće poslovanje koje možemo imati s njima kao jednim od svjetskih proizvođača cjepiva”, komentirao je tada Skokčibušić, očito razočaran objavom ugovora o nabavci cjepiva, plaćenog novcem poreznih obveznika Federacije BiH.

Kako je rekao Skočibušić, 26. studenog 2021. godine zatraženo je od proizvođača Sinopharm odustanak od ugovorne obveze, ali da su kineski proizvođači “jasno rekli kako ne žele odustati i da traže deset godina tajnosti ugovora”. Čini se da je ovakav način rada uvriježen u komunističkom sustavu ove ekonomske velesile te da se tako postupanje traži i od partnera u BiH.

Na Sveučilištu u Mostaru otvoren prvi Nishan Svjetski centar za konfucijanske studije u Europi

Dok Zapad preispituje i upozorava i na kineski utjecaj i netransparentnost koja često prati “poslovne aranžmane”, u BiH jača suradnja s Kinom i na drugim poljima – obrazovnim i kulturnim. Podsjetimo da je već prije, krajem 2018. godine, na Filozofskom fakultetu otvoren Kabinet za ruski jezik kao “simbol suradnje i prijateljstva između ruskih sveučilišta i SUM-a”, a čemu je nazočio i tadašnji veleposlanik Ruske Federacije u BiH Peter Ivancov.

Oko ovoga nema dvojbi na Sveučilištu u Mostaru (SUM) gdje je službeno otvoren i kako su se pohvalili, prvi u Europi, a četvrti izvan Narodne Republike Kine – Nishan Svjetski centar za konfucijanske studije. Čini se da je mostarsko sveučilište, za razliku od renomiranih svjetskih sveučilišta, prepoznalo značaj otvaranja centra za konfucijanske studije u Hercegovini.

Naime, a kako je priopćeno, visoko izaslanstvo iz Narodne Republike Kine, predvođena Guo Chengyan, zamjenicom direktora Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije, glavnom tajnicom Kineske konfucijanske fondacije i zamjenicom predsjednika iste fondacije, posjetila je Sveučilište u Mostaru te je tom prilikom održan radni sastanak.

Sastanku su nazočili i Miao Dake, otpravnik poslova Veleposlanstva Narodne Republike Kine u BiH, a u ime Sveučilišta, prof. dr. sc. Sanja Bijakšić, prorektorica za međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvoj, prof. dr. sc. Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, prof. dr. sc. Dražen Barbarić, dekan Filozofskoga fakulteta, Inja Stojkić, voditeljica Ureda za međunarodne odnose, i Tonina Ibrulj, voditeljica Ureda za međunarodni rang Sveučilišta. Tijekom sastanka dogovorena je institucionalna podrška kroz razmjenu akademskoga osoblja zainteresirana za konfucijanizam te formiranje predmeta koji se bave orijentalnom filozofijom.

“Uručenjem plakete Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije službeno je otvoren ovaj centar na Sveučilištu u Mostaru, prvi takve vrste ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Europi, te četvrti izvan Narodne Republike Kine, koji će biti lociran na Filozofskome fakultetu. Otvaranje Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije na Sveučilištu u Mostaru ne samo da obogaćuje akademsku ponudu nego i potvrđuje izrazito prijateljski odnos s institucijama Narodne Republike Kine. Centar će omogućiti intenzivniju kulturnu i obrazovnu suradnju između naših zemalja, čime se stvaraju nove mogućnosti za studente i istraživače. Održan radni sastanak te otvaranje Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije predstavlja još jedan korak u jačanju prijateljskih odnosa s kineskim institucijama”, izvijestili su iz Sveučilišta u Mostaru. Koliko će ovaj projekt stajati, tko će isti i u kojem omjeru financirati, te koji su pokazatelji istraživanja o zanimanju budućih studenata za konfucijanske studije, javnost za sada nije upoznata, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Bh vlasti pristaju na tajnost o kineskim investicijama – Porezni obveznici ne znaju što i koliko plaćaju pojavila se prvi puta na Republika.

“Jučer sam imao odlične razgovore s dužnosnicima u Sarajevu. Sada sam upravo, ovdje u Banja Luci, razgovarao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Govorili smo o nastavku procesa regionalne ekonomske integracije Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa. Od ključnog značaja za to su ratifikacija trećeg sporazuma o mobilnosti do koje još uvijek nije došlo, kao i pridruživanje BiH Regionalnoj deklaraciji o energetskoj sigurnosti. Pored toga sam mu još jednom pojasnio razloge za sukcesivno i ugovorno okončanje četiri velika projekta u Republici Srpskoj koje financira Njemačka. Pri tome smo se vodili sa dva različita aspekta”, izjavio je Sarazzin.

Objašnjavajući zašto se Njemačka odlučila na okončanje vrijednih projekata, izaslanik Vlade Savezne Republike Njemačke za zemlje Zapadnog Balkana kazao je: “Kao prvo, što se tiče političke krize koju su izazvali dužnosnici u Republici Srpskoj, vlada Savezne Republike Njemačke, nažalost, nije imala političkog prostora. Vođenje secesionističke politike, napadi na državne institucije BiH, na medije i na civilno društvo imaju posljedice. Zato smo donijeli odluku da okončamo četiri važna infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti od 105 milijuna eura (više od 205 milijuna KM), među kojima je, između ostalih, i prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci”.

No, on je posebno naglasio kako Njemačka ostaje uz žitelje BiH pa tako i RS-a.

“Kao drugo, Njemačka ostaje čvrsto uz sve ljude u BiH. S obzirom na trenutnu političku krizu posebno nam je stalo do ljudi u Republici Srpskoj. Zato će Njemačka u punom obimu i bez ograničenja, nastaviti primjenu svih drugih projekata, kao što su suradnja s civilnim društvom, projekti iz područja socijalnog zbrinjavanja ili humanitarna pomoć, ako za to bude potrebe. Ključ za nastavak suradnje i u drugim područjima je u rukama gospodina Dodika. To sam mu danas još jednom poručio”, kazao je Sarazzin.

On je posebno istaknuo i podršku visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu za kojeg je Dodik prije dva dana najavio zabranu ulaska na područje RS-a.

“Ja i cijela vlada Savezne Republike Njemačke želimo da BiH postane članica EU. Međutim, za to je potrebna drukčija politika. Vođenje secesionističke politike, napadi na državne institucije BiH i sužavanje slobode medija i civilnog društva su neprihvatljivi i ovu zemlju neće voditi u EU. Mi odlučno podržavamo visokog predstavnika Christiana Schmidta. To sam gospodinu Dodiku ponovo jasno dao do znanja”, poručio je izaslanik Vlade Savezne Republike Njemačke za zemlje Zapadnog Balkana Manuel Sarazzin.

/Desk/

Objava Sarazzin podržao Schmidta: Ključ za nastavak suradnje Njemačke i RS-a u Dodikovim rukama pojavila se prvi puta na Republika.

Trgovina između Turske i Rusije je u procvatu od proljeća, pošto turskim tvrtkama nije zabranjeno  poslovanje s ruskim kompanijama.

Time je popunjena praznina nastala povlačenjem poduzeća koja dolaze iz zemalja Europske unije od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Turska je povećala uvoz nafte iz Rusije na više od 200.000 barela na dan ove godine, dok je u istom periodu prošle godine uvozila 98.000 barela na dan iz ove zemlje, navodi Refinitiv.

Turska nije uvela sankcije Rusiji i navodi da se i dalje oslanja na isporuke ruskih energenata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sastali su se početkom kolovoza u ruskom Sočiju i dogovorili jačanje poslovne suradnje, prenosi RSE.

No, za podsjetiti je da je predsjednik najjače bošnjačke stranke, SDA, Bakir Izetbegović, u izvrsnim odnosima s Erdoganom, koji je bio prijatelj i njegovom ocu, prvom predsjedniku RBiH i prvom predsjedniku SDA Aliji Izetbegoviću te se za njega često čuje kako je turskom predsjedniku kazao kako mu “ostavlja Bosnu u amanet” i “na čuvanje”. Erdogan je nedavno bio i vjenčani kum Izetbegovićevoj kćeri na vjenčanju.

No, od Izetbegović nema kritika na Erdoganovu suradnju s ruskim predsjednikom koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, time pokazujući nevjerodostojnost i licemjernost svoje politike u svezi rata u Ukrajini.

/Desk/

Objava Turska udvostručila uvoz ruske nafte – nije ni uvela sankcije Rusiji – nema kritika od kuma Izetbegovića pojavila se prvi puta na Republika.