Na 13. summitu skupine MED9, neformalne skupine koja okuplja devet južnih članica EU-a raspravljalo se o ključnim europskim temama – migracijama, proračunu i sigurnosti. Usvojena je Splitska deklaracija u kojoj devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica, izvješćuje HRT.

Uz čelnike država i vlada članica MED9, u Split su stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te monegaški knez Albert II.

MED9 najveći je regionalni format unutar Europske unije. Okuplja trećinu država članica, oko 40 posto teritorija Unije, 41 posto njezina BDP-a i 45 posto stanovništva. Među glavnim temama summita bili su i odnosi EU-a s južnim susjedstvom te rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku.

Uz Hrvatsku, MED9 čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Summitom u Splitu završava jednogodišnje hrvatsko predsjedanje skupinom MED9. Sljedeći sastanak čelnika trebao bi se održati iduće godine u Portugalu.

Susret čelnika mediteranskih zemalja dolazi uoči sastanka Europskog vijeća, a glavni fokus bio je višegodišnji okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., koji iznosi čak 2 bilijuna eura.

Hrvatska se u tom proračunu zalaže za jačanje kohezijske i poljoprivredne politike, dok Europa istovremeno želi više ulagati u sigurnost i obranu. Jedno od pitanja bilo je i kako uskladiti te prioritete i hoće li se Europska unija nečega morati odreći.

Zajednički stav o proračunu, migracijama i energetskoj krizi

Koordinacija i zajednički stav mediteranskih zemalja o europskom proračunu, borbi protiv ilegalnih migracija i energetskoj krizi među najkonkretnijim su rezultatima summita MED9 u Splitu, izvijestio je novinar Gordan Žvanović. Okupljeni čelnici pohvalili su organizaciju sastanka na vrhu, a slovenski premijer Janez Janša ocijenio je da je riječ o jednom od najbolje organiziranih i najkonkretnijih summita na kojima je sudjelovao.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je da su pod hrvatskim predsjedanjem na pametan način koordinirana ključna pitanja i izazovi vezani uz Mediteran. Portugalski premijer Luis Montenegro kao jedan od prvih izazova izdvojio je krizu izazvanu rastom cijena energenata, uz klimatske i demografske izazove. Prema njegovim riječima, vrata trebaju ostati otvorena migrantima koji pridonose europskom društvu i načinu života, dok se istodobno treba odlučno boriti protiv ilegalnih migracija.

Kao dominantnu temu splitskog summita hrvatski premijer Andrej Plenković izdvojio je inflaciju uzrokovanu energetskom krizom. Založio se za pronalaženje zajedničkog europskog rješenja kojim bi se ograničile cijene energenata. U aktualnim geopolitičkim okolnostima, istaknuo je Plenković, Mediteran je dobio strateški značaj unutar Europske unije. Hrvatska se, kako je naveo, profilirala kao vrata Sredozemlja za srednju Europu.

Plenković: Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun

Jedno od središnjih pitanja summita MED9 bilo je kako u budućem europskom proračunu raspodijeliti novac između novih prioriteta i tradicionalnih politika. O Višegodišnjem financijskom okviru raspravljat će se već sljedeći tjedan na Europskom vijeću.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je potrebu pronalaženja ravnoteže između sredstava namijenjenih nacionalnim i regionalnim partnerstvima te ulaganja u konkurentnost europskog gospodarstva.

“Kompromis između 17 zemalja, hvala Giorgiji na zajedničkom pismu i zajedničkom naporu da se taj prvi stup nacionalnih i regionalnih partnerstava ne smanjuje u odnosu na drugi stup, a to je konkurentnost, koji omogućuje našim gospodarskim subjektima da budu globalno konkurentni, da tu bude jedan dobar balans. Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun”, rekao je Plenković.

Države koje zagovaraju snažnu kohezijsku politiku strahuju da bi u novom proračunu moglo biti manje novca za razvoj siromašnijih regija, dok bi se dio sredstava preusmjerio na nove prioritete poput obrane. Nezadovoljstvo izaziva i novi način raspodjele sredstava, prema kojem bi države imale manje kontrole nad njihovim trošenjem.

Abela: Kohezija nije politika prošlosti

Malteški premijer Robert Abela odbacio je ocjene da je kohezijska politika izgubila važnost. Uz konkurentnost, istaknuo je važnost poljoprivrede i ribarstva.

“Mi smo otočna država, najmanja članica na periferiji Sredozemlja. Naravno da neki misle da je kohezija politika prošlosti, ali oni griješe. Naravno da je konkurentnost važna i nama, kao i svima nama koji smo prijatelji kohezije. Jednako tako su nam važne i poljoprivreda i ribarstvo. Zato ćemo inzistirati na jačanju ovih triju omotnica, a ne na njihovom slabljenju”, poručio je Abela.

Grčka i Italija također traže ambiciozan europski proračun i protive se smanjivanju sredstava za tradicionalne politike radi financiranja novih prioriteta. Talijanska premijerka Giorgia Meloni traži i da se pri primjeni europskih proračunskih pravila uzme u obzir rast cijena te da članice dodatne prihode mogu koristiti za smanjenje troškova energije.

Montenegro: Sigurnost vanjskih granica odgovornost je svih

Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti s najvećim kapacitetima. Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.

Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.

Plenković: Mediteranska dimenzija ključna je za EU

Na 13. sastanku na vrhu skupine MED9, kojim je predsjedala Hrvatska, usvojena je Splitska deklaracija, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X.

“U trenutku pojačane strateške neizvjesnosti za Europsku uniju i Mediteran, ključno je osigurati snažnu mediteransku dimenziju u strateškim odlukama Unije”, poručio je.

Dodao je da su čelnici MED9 ponovno potvrdili predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj, prosperitetnijoj, kohezivnijoj i otpornijoj Europskoj uniji.

Janša pozdravio početak primjene novog pakta o migracijama i azilu

Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.

Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.

Slovenski premijer naglasio je da u svi spremni pomoći državama na vanjskim granicama sa svim svojim resursima. Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama EU-a, naglasio je Janša.

Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer povijest uči da se mogu graditi zidovi na granicama, no da oni ne pomažu ako su teritoriji prazni. Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema unutar EU-a, rekao je Janša.

Meloni: Ne smijemo zaboraviti da je i jug jednako važan

Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je važnost južnog susjedstva Europske unije u trenutku kada je velik dio europske pozornosti usmjeren prema istoku.

– Teme o kojima smo razgovarali pokazuju koliko je za Europu važno da se posebno posvetimo njezinim južnim obalama, osobito u trenucima kada nam je pozornost usmjerena prema istoku. Ne smijemo zaboraviti da je, unatoč usredotočenosti na istok, i jug jednako važan, poručila je Meloni.

Meloni je naglasila da osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza. Naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, u interesu cijele EU.

Plenković: Zajednički odgovor na rastuće cijene energenata

Čelnici MED9 dio rasprave posvetili su i pripremama za sastanak Europskog vijeća idućeg tjedna.

“Prvi dio naše rasprave vodili smo o temama koje su vezane za pripremu Europskoga vijeća idućeg tjedna, gdje su teme i višegodišnji financijski okvir i pitanja proširenja, pitanja sigurnosti Ukrajine, situacije na Bliskom istoku, energetske suradnje i načina kako da zajedno odgovorimo na rastuće cijene energenata”, kazao je premijer Andrej Plenković.

Rasprava je održana bez španjolskog premijera Pedra Sáncheza, koji je u posljednji trenutak otkazao dolazak nakon što je raspisao prijevremene parlamentarne izbore. Španjolska je jedna od mediteranskih članica koje su posljednjih godina među najizloženijima migracijskim pritiscima.

Plenković na početku skupa MED9: Mediteran postao strateški ključno područje EU-a

Sredozemlje je zbog globalnih nestabilnosti postalo ključno strateško područje Europske unije, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na otvaranju sastanka na vrhu MED9 u Splitu.

Sastanak u Splitu događa se šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Dubrovniku bila domaćin i Inicijative triju mora, formata koji okuplja članice EU-a smještene između Crnog, Jadranskog i Baltičkog mora.

“Ova dva summita reflektiraju jedinstven položaj Hrvatske kao sredozemnih vrata prema srednjoj Europi”, rekao je Plenković na otvaranju skupa.

Premijer je naglasio da strukturne promjene u globalnom okruženju pokazuju da je stabilnost EU-a neodvojiva od šire mediteranske regije, a da svjetske turbulencije stvaraju veliki pritisak na energetsku sigurnost, opskrbne lance i migracijske tokove kontinenta.

Sredozemlje je postalo ključno područje gdje se konvergiraju mnogi europski strateški izazovi, kazao je Plenković i dodao da to naglašava potrebu integriranja mediteranske perspektive u šire europske odluke.

Nakon premijerovog uvoda čelnici će razgovarati iza zatvorenih vrata u tri sesije. Na jednoj od njih gostuje monegaški knez Albert II. zbog svoje ekspertize o održivosti i očuvanju mora, a na drugoj jordanski prijestolonasljednik koji će govoriti o situaciji na Bliskom istoku, izvješćuje HRT.

/Desk/

Objava Summit skupine MED9: Usvojena Splitska deklaracija – za snažniju i sigurniju EU pojavila se prvi puta na Republika.

Privremeno jedinstvo vodećih kompanija umjetne inteligencije oko potrebe za suočavanjem s mogućim prijetnjama tehnologije počelo se raspadati. Samo četiri dana nakon što su OpenAI, Anthropic i Elon Musk zajednički podržali poziv na usporavanje razvoja umjetne inteligencije, sudionici summita POLITICO Decoded u Washingtonu nisu uspjeli postići dogovor o načinu reguliranja tog sektora.

Iako se većina sudionika složila da je potrebno poduzeti određene mjere, razlike u pristupu postale su očite.

Različiti stavovi tehnoloških kompanija

Sarah Heck, direktorica za javne politike u Anthropicu, odbila je podržati prijedlog o zakonski obveznom neovisnom nadzoru umjetne inteligencije, koji je OpenAI podržao dan ranije.

Istodobno, demokratski zastupnik Greg Casar zagovara obvezna ograničenja za umjetnu inteligenciju i osnivanje savezne agencije koja bi nadzirala tu tehnologiju. Republikanski zastupnik Brett Guthrie, predsjednik Odbora za energetiku i trgovinu Zastupničkog doma, poručio je da je važnije pravilno oblikovati politiku nego djelovati što brže.

Dvojica zastupnika sukobila su se i oko pitanja treba li Sjedinjenim Američkim Državama prioritet biti pobjeda u tehnološkom natjecanju s Kinom.

David Sacks, bivši dužnosnik Bijele kuće zadužen za umjetnu inteligenciju i kriptovalute, smatra da je medijska kampanja potaknula paniku među političarima. Pohvalio je predsjednika Donalda Trumpa zbog, kako tvrdi, otpora takvom pristupu.

Trump odbacuje strahove od umjetne inteligencije

Sacks je na summitu izjavio da mediji šire strah među američkim građanima, što zatim utječe na rezultate anketa i potiče političare da zahtijevaju djelovanje.

Prema njegovim riječima, Trump omogućuje preispitivanje takvih narativa i otkrivanje njihovih slabosti.

Trump je u ponedjeljak na društvenoj mreži Truth Social rastuću zabrinutost zbog umjetne inteligencije više puta nazvao „prijevarom“ (hoax). Također je poručio da je jedina kontrola koja je tehnologiji potrebna „snažan i pametan predsjednik“.

Takve izjave dodatno su umanjile očekivanja da će američki Kongres uskoro donijeti sveobuhvatne propise o umjetnoj inteligenciji.

FRONTIER Act u središtu rasprave

Jedan od ključnih prijedloga o kojem se raspravlja na Capitol Hillu jest FRONTIER Act, zakon koji su podržali republikanski zastupnik Jay Obernolte i demokratska zastupnica Lori Trahan.

Prijedlog bi uspostavio prvi savezni okvir Kongresa za sigurnost umjetne inteligencije, no njegova budućnost i dalje je neizvjesna.

OpenAI je podržao odredbu kojom bi vodeće kompanije umjetne inteligencije bile obvezne surađivati s neovisnim procjeniteljima sigurnosti. Međutim, Anthropicova predstavnica Sarah Heck nije podržala iste odredbe tijekom rasprave na summitu, iako je istaknula da je njezina kompanija oduvijek podržavala neovisne procjenitelje.

Greg Casar zagovara znatno stroži pristup. Zajedno sa senatorom Berniejem Sandersom prošlog je tjedna predstavio prijedlog kojim bi se zaustavio razvoj napredne umjetne inteligencije te trajno zabranila takozvana „superinteligencija“ – sustavi čije bi sposobnosti nadmašile ljudsku mogućnost kontrole.

Stranačke podjele koče zakonodavne promjene

Iako u Kongresu ne nedostaje prijedloga, demokrati i republikanci i dalje se značajno razlikuju u pogledu hitnosti i opsega regulacije.

Više od 100 demokratskih zastupnika pozvalo je predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona da zadrži Kongres na zasjedanju dok se ne donese dvostranački zakon o sigurnosnim mjerama za umjetnu inteligenciju. Umjesto toga, Johnson je u srijedu skratio radni tjedan i poslao zastupnike na sedmotjednu stanku.

Republikanci, koji kontroliraju oba doma Kongresa, nisu pokazali jednaku razinu hitnosti.

Brett Guthrie odbio je navesti rok za glasovanje o dvostranačkom prijedlogu zakona. Kazao je da bi se glasovanje moglo održati tek sljedeće godine, istaknuvši da je riječ o zakonu velikih razmjera koji zahtijeva dodatni rad.

Pitanje odgovornosti i kibernetičke sigurnosti

Clem Delangue, suosnivač i izvršni direktor kompanije Hugging Face, smatra da bi stroži zakoni o odgovornosti mogli potaknuti tehnološke kompanije da veću pozornost posvete kibernetičkoj sigurnosti.

Njegova se kompanija našla na meti dosad nezabilježenog kibernetičkog napada koji su izveli autonomni AI agenti.

Delangue je upozorio da bi, bez jasnih pravila odgovornosti, mogao nastati svijet u kojem agenti umjetne inteligencije napadaju jedni druge, a nije jasno tko je za to odgovoran. Ipak, ocijenio je da postojeći zakonski okvir za kibernetički kriminal trenutačno dobro funkcionira, iako će ga možda trebati prilagoditi budućim izazovima.

Washington bez zajedničkog rješenja

Stručnjaci i političari upozoravaju na moguće posljedice razvoja umjetne inteligencije za gospodarstvo, nacionalnu sigurnost i čovječanstvo. Unatoč tome, američki politički vrh i dalje nije postigao konsenzus o tome koliko stroga regulacija treba biti i tko bi je trebao provoditi.

Podjele bi mogle predstavljati propuštenu priliku za obje političke stranke, posebno uoči izbora za Kongres, kada bi umjetna inteligencija mogla postati važna tema među biračima.

Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna i veliki donator Demokratske stranke, smatra da nedostatak dogovora otvara prostor kandidatima koji bi pitanje umjetne inteligencije mogli postaviti u središte svojih političkih programa. Ujedno je istaknuo da bi tehnološki optimist mogao pokušati vratiti povjerenje javnosti u industriju koja se suočava s ozbiljnom krizom odnosa s javnošću.

Objava Strah od umjetne inteligencije nakratko ujedinio političare i tehnološki sektor, a sada se jedinstvo raspada pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik je i dalje ljut na europske saveznike jer su odbili pomoći mu u ratu protiv Irana na Bliskom Istoku, ali nije ljut na turskog predsjednika Erdogana, države koja je također članica NATO-a i kojem nije padalo na pamet da pomogne u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Čak što više, Erdogan izraelskog predsjednika Netaniahua, Trumpovog velikog saveznika, naziva zločincem.

Na marginama summita u utorak će se održati i forum obrambene industrije NATO-a, na kojem sudjeluju visoki politički i vojni dužnosnici iz 32 države članice NATO-a, partnerskih zemalja te predstavnici tvrtki globalne obrambene industrije. Očekuje se potpisivanje više ugovora s obrambenom industrijom, koji bi mogli dosegnuti više milijardi eura, prenose agencije.

“Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti: uravnotežen savez s Europom na čelu za vlastitu obranu – NATO 3.0, rekao je američki ministar rata Pete Hegseth u Bruxellesu na nedavno održanom sastanku ministara obrane država članica.

Sjedinjene Države već su započele sa smanjivanjem svojeg angažmana i vojnih sposobnosti u Europi, koja treba preuzeti konvencionalnu obranu, dok bi Washington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke.

Europa bi trebala osigurati konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, zračnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Države više angažirale u indopacifičkoj regiji.

Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg summita u Haagu prošle godine i definirati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.

“Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini – sve to pridonosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas”, poruka je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

Povećanje potrošnje na obranu

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa koji često kritizira NATO i optužuje članice da ne troše dovoljno za obranu i da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španjolske na summitu u Haagu pristale su povećati izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a do 2035., od čega se 3,5 posto odnosi na čisto obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom.

“Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih zemalja, baltičkih država i Njemačke koje prednjače. Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno bilo zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obveze preuzete u Haagu, izjavio je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whittaker.

Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod prijašnjeg cilja o izdvajanju dva posto BDP-a, Albanija, Češka i Slovenija, mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.

Podsjetimo, krajem svibnja glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u pismu slovenskom premijeru na odlasku Robertu Golobu optužio ih je za manipulaciju brojkama o obrambenim izdacima. Procjenjuje se da su oni znatno niži dva posto BDP-a, koje je navela Vlada.

Rutte je istaknuo nesklad između službenih podataka slovenske vlade i metodologije NATO-a za izračun obrambenih izdvajanja. Prema podacima koje je Slovenija dostavila, država bi 2025. godine za obranu trebala izdvajati 2,01 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine. No prema procjeni NATO-a, taj je “skok” velikim dijelom postignut tako što je vlada u obrambene troškove uključila projekte koji, prema Rutteu, ne spadaju u dogovorenu definiciju obrambenih izdataka. Ako se ti projekti izuzmu, Slovenija bi za obranu zapravo izdvajala tek oko 1,6 posto BDP-a, odnosno približno 300 milijuna eura manje, piše 24ur, čije uredništvo je primilo Rutteovo pismo.

“Slovenija se već dugo nalazi pri dnu po obrambenim izdvajanjima, što u vrijeme sigurnosnih prijetnji potkopava našu kolektivnu sigurnost i napore za ravnomjernu raspodjelu tereta unutar saveza”, napisao je Rutte.

Pozvao je Sloveniju da hitno osigura dodatna sredstva i da u buduće ciljeve od 3,5 posto BDP-a uračunava isključivo troškove koje NATO priznaje kao temeljne obrambene izdatke.

Rutte: Članice NATO-a povećale izdvajanja za obranu na oko 4 posto BDP-a

Europske članice NATO-a i Kanada već su povećale izdvajanja za obranu na oko 4 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

“Prošle godine, europski saveznici i Kanada potrošili su gotovo 20 posto više na temeljnu obranu nego godinu prije. Gledajući 2025. i 2026. zajedno, to je 258 milijardi dolara dodatnih ulaganja. I trend se nastavlja”, rekao je Rutte novinarima uoči summita čelnika NATO-a u Ankari.

“Ulažemo u vlastitu sigurnost osiguravajući ono što nam je potrebno za zaštitu danas i sutra, jer su prijetnje s kojima se suočavamo stvarne, uključujući i one iz Rusije, koja nastavlja ratovati protiv Ukrajine. Ukrajina upravo mijenja dinamiku na bojnom polju zahvaljujući hrabrosti, predanosti i domišljatosti svojih oružanih snaga. Ali potrebna im je naša stalna podrška, posebno kada je riječ o protuzračnoj obrani. Rusija je nastavila s napadima dronovima i raketama na ukrajinske gradove još jednim strašnim udarom prošle noći”, kazao je.

Na svojem samitu prošle godine zemlje NATO-a složile su se povećati ukupnu obrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a do 2035., koje se sastoji od 3,5 posto za temeljna obrambena ulaganja i dodatnih 1,5 posto na stavke povezane sa sigurnošću.

“Ovdje u Ankari očekujem da će države predstaviti jasne, konkretne i vjerodostojne planove za postizanje tog cilja od 5%. I dokazi koje dosad vidimo su impresivni”, rekao je Rutte.

Rutte je također rekao da će članice NATO-a u utorak na forumu s obrambenom industrijom objaviti “desetke milijardi dolara novih ugovora”.

Trumpove prijetnje europskim saveznicima

Američki predsjednik Donald Trump naljutio se na europske saveznike optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu te zaprijetio da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama.

Proteklih tjedana Trump se sukobio s nekoliko europskih čelnika, a posljednja u nizu bila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i europskih čelnika.

Ipak s jednim od čelnika ima i dalje vrlo dobre odnose, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Prošli je tjedan izjavio da “možda čak ne bi ni išao na summit da ga ne organizira Erdogan u Turskoj”.

Da bi ga umirio, glavni tajnik Mark Rutte prilikom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio je podatke po kojima su Europljani i Kanada prošle godine povećali obrambenu potrošnju za gotovo 20 posto, da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.

Čelnici NATO-a u Ankari će donijeti završnu deklaraciju, službeni dokument koji se prihvaća na kraju svakog summita šefova država i vlada i u kojem se definiraju ključni strateški prioriteti i smjernice Saveza.

Na deklaraciji već tjednima rade veleposlanici država članica.

Članice Saveza trebale bi potvrditi “nepokolebljivu predanost”

Prema onome što je dosad procurilo, saveznici će potvrditi ”nepokolebljivu predanost” kolektivnoj obrani iz članka 5. Ugovora o sjevernoatlantskom savezu.

Također će najaviti pomoć Ukrajini od 70 milijardi eura ove godine i isto toliko sljedeće, ukupno 140 milijardi.

No to nije potpuno novi iznos, on uključuje 60 milijardi eura zajma koje je Europska unija osigurala za Ukrajinu za ovu i sljedeću godinu te bilateralnu pomoć koju su neke članice Saveza već unijele u svoje proračune, a ostatak do predviđenog iznosa bit će nova sredstva.

Financijsku pomoć Ukrajini osigurat će Kanada i europski saveznici, a Sjedinjene Države su, od Trumpova povratka u Bijelu kuću, odlučile da više neće financirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će biti u Ankari, izjavio je kako očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i pomoć za protuzračnu i proturaketnu pomoć za njegovu zemlju.

U završnoj deklaraciji trebao bi se naći i dio koji kaže da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje.

Čelnici će pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

Prema programu skupa u Ankari, za čelnike država članica i njihove bračne partnere u utorak navečer bit će priređen prijam i večera, na koje su pozvani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung. Istodobno, ministri vanjskih poslova i ministri obrane zasebno će se okupiti na radnoj večeri.

Summit će se održati u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, golemom kompleksu koji se prostire na više od 200 tisuća četvornih metara, s više od 1100 soba, čija je izgradnja stajala više od 500 milijuna eura. Erdoganova oporba tu palaču smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti.

Zanimljivo je da je palača izgrađena bespravno, bez valjane građevinske dozvole. Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. da je gradnja palače bila protupravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području.

/Desk/

Objava Summit NATO-a u Ankari: Europa sve više izdvaja za sigurnost, preuzima odgovornost za sigurnost kontinenta – summit skraćen na tri sata kako “Trumpu ne bi bilo dosadno”, a kazao je da “možda ne bi ni došao da ga ne organizira Erdogan” pojavila se prvi puta na Republika.

NATO će na summitu u Ankari sljedeći tjedan objaviti da su europske zemlje članice popunile gotovo sve praznine koje su u obrambenim planovima saveza ostavile Sjedinjene Države, rekao je izvor iz NATO-a za Reuters, a prenosi HINA.

“Glavna praznina koju NATO još uvijek pokušava popuniti jesu strateški bombarderi, nakon što je SAD objavio da će staviti na raspolaganje samo jedan zrakoplov umjesto dva”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

SAD je u svibnju obavijestile saveznike da su odlučile smanjiti ukupne vojne sposobnosti posvećene transatlantskom savezu u krizi, na što čelnici NATO-a uoči summita u Ankari 7. i 8. srpnja moraju pripremiti hitna rješenja.

Cilj je tog poteza postupno okončati “nezdravu međuovisnost” o američkim snagama dok se Washington suočava s potencijalom istovremenih sukoba u više zona, prema riječima glavnog zapovjednika NATO-a, generala američkih zračnih snaga Alexa Grynkewicha.

Sredinom lipnja glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da drugi saveznici jačaju svoje doprinose i da će popuniti “mnoge” praznine. Nije podijelio detalje.

“U roku od nekoliko tjedana, europski saveznici uglavnom su popunili praznine nakon američkih smanjenja NATO-ovom modelu snaga”, rekao je visoki vojni dužnosnik saveza odgovarajući na zahtjev za komentar.

SAD nije javno otkrio detalje smanjenja, ali ono se uglavnom odnosi na dopunjavanje goriva u zrakoplovima, borbene zrakoplove, dronove i brodove, prema podacima koje je Reutersu dostavio vojni izvor.

Broj američkih borbenih zrakoplova F-15 i F-15E dostupnih NATO-u smanjit će se za trećinu i iznositi 99, a broj dronova MQ-4 i MQ-9 Reaper za polovicu i iznosit će 12, prema izvoru.

Broj zrakoplova za dopunjavanje gorivom KC-135 i KC-46 pada sa 79 na 63, dok će se umjesto dva dodijeliti samo jedan strateški bombarder i nosač zrakoplova.

Broj zrakoplova za pomorske patrole smanjuje se s 26 na 15, razarača sa 17 na devet, a jedina podmornica koja nosi krstareće rakete isključuje se iz obveza.

NATO savez nalazi se pod dosad neviđenim pritiskom, a neke europske zemlje zabrinute su da bi Washington mogao i ispuniti više puta upućene prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o povlačenju.

Zagreb okupio sigurnosne stručnjake; ovo će biti ključne teme NATO summita

U Zagrebu je, uoči predstojećeg summita NATO saveza u Turskoj, održana rasprava o raspodjeli tereta među saveznicama i koheziji Transatlantskog saveza, na kojoj su sudjelovali diplomati, akademici i sigurnosni stručnjaci.

Fokus rasprave bio je na odgovornosti saveznica za kolektivnu obranu, regionalnim sigurnosnim izazovima i budućnosti transatlantske suradnje u razdoblju rastuće geopolitičke neizvjesnosti.

“Od summita u Ankari očekujem je kratak i jednostavan dokument koji će pokazati jedinstvo Saveza o ključnim pitanjima i vratiti u fokus temelje na kojima je Savez osnovan. Riječ je o prijateljskom savezu, kojem se pristupa dobrovoljno, ali koji mora biti sposoban obraniti se, a to se može postići samo ako djeluje jedinstveno”, naglasio je pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap.

“Summit će biti ključan pokazatelj na koji će način Europska unija uspostaviti vlastitu sigurnosnu arhitekturu ne kao paralelno rješenje NATO-u, nego kao komplementarni instrument interoperabilnog djelovanja NATO-a. U fokusu tijekom summita bit će i obrambena potrošnja, koju je potrebno uspješno pretvoriti u vojne sposobnosti”, poručio je član turskog Vijeća za sigurnosnu i vanjsku politiku Murat Yesiltas, izvješćuje HINA.

/Desk/

Objava Europske članice snažno ojačale – popunile praznine koje je ostavio SAD u NATO-u pojavila se prvi puta na Republika.

Dobro došli natrag. Kad sam pokrenula ovaj bilten, obećala sam vam zeitgeist (duh vremena), pa evo ga – ovo pišem u gluho doba noći, iz stana u Tivtu na crnogorskoj obali, nakon samo pet sati sna, moleći se da nema tipfelera dok mi tipkovnica gori. Ali, čovječe, kako volim ovaj posao.

Ovaj tjedan moj producent Paul, snimatelj Pierre i ja bili smo raspoređeni u Porto Montenegro na samit EU-Zapadni Balkan. Za početak, sjeli smo s Antóniom Costom uoči samog okupljanja. Šef Europskog vijeća rekao mi je da postoji stvarni zamah za proširenje Europske unije, što je velika izjava za Balkan, gdje se pristupanje već dobra dva desetljeća povezuje s izgubljenim obećanjima i propuštenim rokovima.

Ali Costa ima pravo.

Odluka Mađarske da ukine veto Ukrajini – a samim time i Moldaviji – kako bi se formalno otvorili pristupni pregovori uoči samita na Zapadnom Balkanu, revitalizirala je proces i podignula raspoloženje u Bruxellesu.

Za šefa Vijeća ta odluka signalizira novi entente cordiale (srdačni sporazum) među Europljanima, a predstojeći samit EU-a u lipnju poslužit će upravo tome da se to i pokaže. To je ujedno i slatka pobjeda za Costu nakon što je proglasio da nitko – u jasnoj aluziji na Viktora Orbána – neće ucjenjivati Vijeće pod njegovim nadzorom. Uostalom, o tome ovisi njegova vjerodostojnost.

Ipak, pitanja ostaju. Mnogi detalji dogovora postignutog između Budimpešte i Kijeva o pravima mađarske manjine u Ukrajini – što je osjetljivo pitanje za obje strane – ostaju nejasni. Péter Magyar također je dao do znanja da će zadržati čvrst stav prema susjedovom pristupanju, odbacujući bilo kakav ubrzani postupak i inzistirajući na referendumu o članstvu.

Očekuje se da će Ukrajina otvoriti prvi pregovarački paket ovog mjeseca, no diplomati u Tivtu također su mi rekli da bi se preostalih pet klastera (jednostavnije rečeno, dodatnih paketa reformi) moglo rastegnuti nakon srpnja, što je ono što Komisija želi, pa se razdoblje od još tri mjeseca čini realnijim. Ipak, Costa mi je rekao da bi, s obzirom na količinu posla obavljenog paralelno, Ukrajina trebala biti u poziciji da ih brzo zatvori, što je zapravo jedino važno.

Crna Gora kao “balkanski kolačić”

Vratimo se Balkanu – Crna Gora je čvrsto na putu da se pridruži 2028. godine. I to ima smisla: ulazak nove države članice koja je proeuropska, već u NATO-u, a relativno mala i laka za upravljanje, poslao bi signal da je proširenje živo bez previše komplikacija za preostalih 27 članica.

Za ostale, Costa je ponovio da je ulazak u EU “zasnovan na zaslugama i da će uvijek biti zasnovan na zaslugama”, ali je također priznao da proces treba pojednostaviti. Njegov ton u našem intervjuu odražavao je prijedlog Francuske i Njemačke koji poziva na “strukturiraniju postupnu integraciju” za zemlje kandidate.

Zamisao je jednostavna, zamislite to kao kockice za slaganje – što više reformi provedete, to više pogodnosti EU-a otključavate, uključujući veći pristup jedinstvenom tržištu, koje donosi novac. Na marginama samita, Edi Rama iz Albanije rekao mi je da proširenje treba “politički bum” koji nadilazi tehnikalije.

Zanimljivo je da su Rama i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ranije ove godine napisali autorski tekst koji je prošao ispod radara (što je po mom mišljenju bila pogreška), u kojem su sugerirali da bi se mogli odreći punih prava članstva u zamjenu za brzo mjesto za stolom. Kad sam Rame pitala je li njegov tekst poslužio kao nadahnuće Macronu i Merzu, rekao mi je da je njegov plan bolji. Klasični Rama.

Prosvjedi u Albaniji i Vučićev dolazak

Albanski premijer bio je zauzet i rješavanjem posljedica planiranog luksuznog ljetovališta povezanog s klanom Kushner-Trump na Jadranu. Projekt na otoku Sazanu – koji je očito izazvao “spiritualni trenutak” kod Ivanke Trump – izveo je Albance na ulice. Rama mi je rekao da čuje zabrinutost, ali je ukazao na mračniju urotu potpirivanu antisemitizmom, “neprijateljskim” vanjskim silama i vojskom botova. “Pod hibridnim smo napadom”, rekao mi je.

Prosvjednici u Tirani, pak, ustraju u tome da je pod napadom zapravo prirodno stanište albanske obale zbog kičastog projekta obitelji Kushner.

Što se tiče Vučića, on se ipak pojavio na samitu nakon brojnih nagađanja da će ga preskočiti nakon tjedna napetosti s Crnom Gorom, koja je slavila 20. obljetnicu obnove svoje neovisnosti od Srbije (i bivše Jugoslavije). Vučić je sugerirao da su mu njegove obavještajne službe savjetovale da ne ide u Tivat, navodeći sigurnosnu prijetnju visoke razine.

Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao mi je u intervjuu da je ponosan na svoju policiju i obavještajne službe što su očuvale sigurnost “svih čelnika”. Mjesto je, mogu vam reći, bilo pod jakim osiguranjem, s helikopterom koji je nadlijetao luksuzni hotel u kojem se samit održavao, na užas naših tonaca. O, i pogodite tko se nije pojavio? Meloni i Magyar.

Rastući pritisak na Srbiju

Kada je riječ o Srbiji, ogorčenje raste. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je novinarima nakon sastanka da Vučićevo sjedenje na tri stolice (EU, Kina i Rusija) jednostavno više nije moguće. “Srbija mora jasno definirati gdje vidi svoju budućnost”, rekao je, a možda će to učiniti kada izbori koji se održavaju ove godine napokon dobiju datum.

“Srbija zna što joj je činiti; ako to učine, idemo naprijed. Ako ne, ostajemo blokirani”, rekao mi je Costa, napominjući da zemlja nije otvorila nijedan novi klaster od 2021. zbog onoga što Komisija naziva ozbiljnim nazadovanjem u temeljnim pitanjima poput neovisnosti pravosuđa i slobode medija.

Komisija se nada da će Vučićeva vlada poništiti pravosudnu reformu odobrenu na početku godine i to vidi kao stvarni test dobre volje. Srbija je, svidjelo se to nekome ili ne, s obzirom na svoju veličinu i geografski položaj, ključna za održavanje stabilnosti u složenom susjedstvu. Kako mi je rekao jedan diplomat, jednostavno ih ne možete ignorirati – prerizično je.

Moj zaključak? Postoji stvarni zamah, iznuđen grubom geopolitikom, pri čemu Crna Gora svima nudi pobjedu. “Ona je balkanski kolačić”, rekao mi je njezin premijer – ako vam se svidi jedan, želite još. Ali sljedeći krug proširenja neće biti poput prethodnih; ne može biti – pravila igre morat će se promijeniti.

Dokaz za to bila je završna konferencija za novinare u Tivtu, gdje je pozornost bila usmjerena na planirane razgovore u Londonu između Njemačke, Francuske i UK-a u nedjelju, kojima bi se trebao pridružiti i Zelenskij. Europljani su napokon shvatili da teški teret moraju nositi sami. Rat je promijenio sve za EU, a to će imati lančani učinak na način širenja Unije.

PS: Na aerodromu sam kupila kutiju Parliamenta i primjerak VOGUE Adria – ne razumijem ni riječ, ali Slavoj Žižek je na naslovnici. Dobro došli na Balkan!

Tehnološka suverenost: EU i “wunderkind” Luca na ispitu

Europska unija obožava objave, nove pakete prijedloga, nove zakone, novi “Dan neovisnosti” za uniju stiješnjenu između imperijalnog Trumpa i Kine Xi Jinpinga. Ovaj tjedan na redu je bio tehnološki suverenitet, što zapravo u 2026. godini znači nacionalni suverenitet. Ali, hoće li to išta promijeniti?

Na sreću, imamo najboljeg novinara u gradu za ovu temu, Lucu Bertuzzija – čovjeka koji je ekskluzivno otkrio svaku priču o Zakonu o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Donosim uređeni dio našeg razgovora:

Marija: Luca, izbaci stručni žargon i reci nam: što je u tom paketu?

Luca: Ukratko, Komisija je predstavila svoj dugoočekivani plan za poticanje domaćih tehnologija u područjima koja čine okosnicu digitalne ekonomije: usluge u oblaku (cloud), napredni čipovi i umjetna inteligencija. Najznačajniji je Zakon o razvoju oblaka i AI-ja (Cloud and AI Development Act). Prijedlog dijeli suverenitet na četiri progresivne razine, od nerizičnih do superosjetljivih, do te mjere da bi javni ugovori trebali ići najprije europskim pružateljima usluga u oblaku. Pomislite na obranu. Zakon o čipovima 2 (Chips Act 2) također je važan jer Komisija pokušava natjerati ključne industrije, poput automobilske, da se diverzificiraju i odmaknu od kineskih dobavljača.

Marija: Zašto to predstavljaju baš sada?

Luca: Ovo se dugo spremalo. Donositelji odluka u EU svjesni su već dva desetljeća da Europa postaje previše ovisna o stranoj tehnologiji. Tek s ubrzanjem geopolitičkih napetosti problem je postao prevelik da bi se ignorirao. Bruxelles se napokon uozbiljio, no ovaj paket riskira odmazdu Washingtona i Pekinga. A to je problem jer su ključne europske industrije – automobilska, farmaceutska, industrijski strojevi – još uvijek uvelike izgrađene na tehnologijama iz prošlog stoljeća.

Marija: Kako će to proći u Trumpovom svijetu?

Luca: Trumpova uloga ovdje ne može se precijeniti. Rasprave o strateškoj autonomiji postale su mainstream u EU tek nakon njegove prve administracije. Postoji osjećaj među europskom političkom elitom da je Macronov pritisak na stratešku autonomiju cijelo vrijeme bio ispravan. To je potvrda za Macrona, ali i pomalo okrutna pobjeda jer, baš kad Europa to počinje shvaćati, njegov mandat se bliži kraju.

Marija: Što je zapravo u igri za EU?

Luca: Jako puno. Gospodarstvo EU-a gubi tlo pod nogama u usporedbi s drugim velikim silama, a stručnjaci to uglavnom pripisuju tomu što je Europa propustila prvi val digitalne ekonomije. Draghi je u svom izvješću naveo da je hvatanje koraka s AI revolucijom posljednja prilika Europe da se ponovno uključi u međunarodnu tehnološku utrku. Ako Europa želi ostati gospodarska sila, ne smije si dopustiti da ostane tehnološka zabit.

Što mi je zapelo za oko izvan Europe: “El Tigre” iz Kolumbije

Slijedeći stope Javiera Mileija i Nayiba Bukelea, nova sila na latinoameričkoj desnici pojavljuje se u Kolumbiji. Prošle nedjelje Abelardo de la Espriella pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora protiv svog ljevičarskog rivala Ivána Cepede, s prednošću od blizu milijun glasova. Njih dvoje sada idu u drugi krug 21. lipnja.

De la Espriella je, blago rečeno, zanimljiv lik. Vodi kampanju pod nadimkom El Tigre (Tigar), a svoje pristaše naziva la manada (čopor). Uzor mu je Bukele iz El Salvadora, s kojim dijeli i fizičku sličnost. Obećava da će upravljati Kolumbijom čvrstom rukom, boriti se protiv kriminala, staviti Boga i obitelj u središte društva, smanjiti poreze za tvrtke i okončati ono što opisuje kao ugnjetavački državni aparat potpirivan godinama socijalizma.

Nosi skupa odijela, ima vilu u Miamiju i sam financira svoju kampanju kao neovisni kandidat. Njegov uspon pokazuje da se “bukelizam” širi regijom. Bukele je slomio kriminal u El Salvadoru, to je neupitno, ali je također centralizirao vlast oko sebe, izmijenio ustav kako bi ukinuo ograničenja mandata i pretvorio masovna zatvaranja u državnu politiku. El Salvador pod Bukeleom daleko je od standardne demokracije, ali El Salvador nije bio demokracija ni kada su svakodnevne pucnjave terorizirale cijele četvrti.

Pobjeda De la Esprielle zacementirala bi zaokret udesno u Latinskoj Americi, ostavljajući samo Brazil i Meksiko pod vodstvom ljevičarskih čelnika među regionalnim silama. Taj je pomak važan, a EU bi trebala obratiti pozornost. Dugo sam tvrdila da je Bruxelles napravio stratešku pogrešku zanemarujući kontinent koji bi mu trebao biti bliski partner – politički, gospodarski i sigurnosno, posebice u pogledu smanjenja rizika i diverzifikacije opskrbnih lanaca ključnih industrija.

Bilo bi mudro obratiti pozornost na Tigra.

Objava Politički triler na Jadranu: Vučićev dolazak unatoč prijetnjama, prosvjedi u Albaniji i nova pravila za ulazak u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Jake sigurnosne mjere u Tivtu uoči summita Europske unije i zemalja zapadnog Balkana. Skup visokog sigurnosnog rizika osigurava oko 1.500 policajaca iz svih dijelova Crne Gore.

Među prvim državnicima stigao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

“Mogu slobodno mogu reći da je danas velik dan za Crnu Goru i velik dan za francusko-crnogorsko prijateljstvo”, rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

Uoči summita regiju obilazi i predsjednik Europskog vijeća António Costa. U Beogradu je srbijanskom vodstvu poslao jasnu poruku o uvjetima za nastavak europskog puta.

“Potičemo vas da ubrzate reforme u tri ključna područja. To su vladavina prava, uključujući provedbu preporuka Venecijanske komisije o pravosuđu i tužiteljstvu; sloboda medija i osiguravanje povoljnog okružja za novinare”, istaknuo je Costa.

No summit se održava u sjeni ozbiljnih napetosti između Podgorice i Beograda. Crnogorska policija s tivatskog je aerodroma vratila 87 državljana Srbije koje smatra sigurnosnim rizikom. U Crnu Goru doputovali su jučer organiziranim čarter-letom iz Beograda, a među njima su bili navijači, borci borilačkih sportova i osobe s kriminalnim dosjeima. Prema operativnim saznanjima, trebali su izazivati provokacije tijekom summita.

Beograd je odgovorio zadržavanjem 30-ak crnogorskih državljana na beogradskom aerodromu te pojačanim kontrolama na graničnim prijelazima. Skupina od stotinu građana Nikšića, koja je putovala prema nacionalnom parku Tara, nije puštena u Srbiju.

Dodatne napetosti izazvalo je upozorenje srpske obavještajne agencije BIA predsjedniku Aleksandru Vučiću kako bi tijekom boravka u Crnoj Gori mogao biti ugrožen njegov život. Unatoč tomu, kao i transparentima protiv njega koji su se pojavili u više crnogorskih gradova, Vučić je potvrdio dolazak na summit.

“O drugim stvarima govorit ću u Crnoj Gori. Ne ovdje, nego dolje, da u lice kažem sve što imam oko raznih tih igara gdje je Srbija predstavljena kao mala Rusija, a oni kao mučene baltičke zemlje, otprilike uvijek ugroženi od nas. O tome ću govoriti, ali u Crnoj Gori”, poručio je Vučić.

Vučić: Netko iz mog okruženja organizirao čarter za Crnu Goru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Tivtu da je čarter let s pristašama Srpske napredne stranke (SNS), koji je jučer vraćen s aerodroma Tivat u Crnoj Gori, organizirao netko iz njegova okruženja.

Kako je rekao, taj je let organiziran kako bi mu omogućio da se izbori s negativnim porukama za koje su znali da će im biti izložen tijekom posjeta Crnoj Gori.

“Ni na pamet mi ne bi palo da tako nešto organiziram. Da jesam, danas bih se ispričao domaćinima. Dogodila se glupost, netko od mojih suradnika želio mi je stvoriti bolju atmosferu, a samo mi je napravio problem”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije ustvrdio je da je državno vodstvo Crne Gore moglo izbjeći diplomatski incident da ga je kontaktiralo i s njim komuniciralo o problemu.

Stvoren je narativ kojim se želi nametnuti da Srbija želi stvarati probleme maloj Crnoj Gori i nasilno je anektirati. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državna tijela da to ne čine, rekao je Vučić u Tivtu.

Europska komisija u međuvremenu je pozvala Beograd da promet na granici vrati u redovite okvire. U trenutku kada summit promovira regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, iz Bruxellesa poruka da su prijeko potrebni uzajamno poštovanje i dijalog.

Plenković na summitu u Tivtu

Na summitu u Tivtu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a u Crnoj Gori je i HTV-ov reporter Vicko Dragojević.

“Premijer se sastao s predstavnicima hrvatske manjine, razmijenjeni su prigodni darovi, a premijer je podsjetio kako se ovakav forum kao što se ovih dana održava u Tivtu, prvi put održao u Zagrebu prije četvrt stoljeća”, rekao je Dragojević.

Kako su jedino Hrvatska i Slovenija uspjele postati članice Europske unije, naglasio je kako će se pokušati ovih dana upravo raditi na tome, kako bi se put država poput Crne Gore, koja je već dugo u predsoblju Europske unije, požurio i kako bi im se olakšao ulazak u Europsku uniju.

“Čitava Crna Gore je cijeloga dana pod velikim mjerama sigurnosti i posebnim protokolima. Promet je gotovo čitavog dana bio zaustavljen, policajci su na svakom kutu grada”, istaknuo je reporter.

Situacija koja se dogodila s najprije srbijanskim državljanima pa njihovo nepuštanje u Crnu Goru, a onda i događaj na granicama, samo pokazuju ono što Crna Gora proživljava gotovo čitavo desetljeće.

“Gotovo da uvijek traje ta unutrašnja borba hoće li se Crna Gora odlučiti ili prema europskom putu ili putu jačanja ponovnih veza sa Srbijom što bi europski put zaustavilo”, naveo je Dragojević.

Po prvi puta je u Crnu Goru stigao summit Europske unije s vrlo jakim izaslanstvima. Ondje je čak 30 visokih izaslanstava koje potvrđuju snagu ovog summita.

Vuksanović zahvalio Hrvatskoj, Plenković najavio obnovu Hrvatskog doma

“Mi jesmo mali, ali to utječe na našu veličinu, a naša veličina je upravo u tom zajedništvu s Republikom Hrvatskom i mi iz tog zajedništva crpimo sigurnost, i hvala vam za osjećaj duhovne blizine i sigurnosti”, poručio je predsjednik i zastupnik Hrvatske građanske inicijative u Skupštini Crne Gore Adrian Vuksanović.

“Moja poruka danas je da ćemo na temelju vaše inicijative i projekta za obnovom, rekonstrukcijom ovoga Hrvatskoga doma rezervirati sredstva u državnom proračunu, da ćemo to zasigurno zajednički realizirati tako da ovo bude, ne samo sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, nego i drugih institucija Hrvata u Crnoj Gorin”, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Njemačka i Francuska su uoči summita poslale non-paper u kojem predlažu postupnu integraciju zemalja jugoistoka Europe i Moldavije, pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i dalje temeljio na zaslugama.

Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postupne integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU-u.

To bi trebalo obuhvatiti, između ostaloga, povlašteni pristup unutarnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uvjetima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU-a.

/Desk/

Objava Summit EU i Zapadnog Balkana u sjeni napetosti između Crne Gore i Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Summit između predsjednika Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji bi mogao produljiti trgovinsko primirje između njihovih zemalja, udaljen je manje od tri tjedna, no nad njim visi oblak neizvjesnosti.

Kineski dužnosnici frustrirani su nedostatkom detalja iz Bijele kuće o Trumpovom dnevnom redu i dogovorima koje bi dvije strane mogle postići, kažu kineski analitičari. Američki poslovni lideri, s druge strane, ne znaju hoće li biti pozvani da se pridruže američkom predsjedniku.

U određenoj mjeri, to je upravo onako kako izgleda suradnja s gospodinom Trumpom. On cijeni nepredvidljivost i smatra da je držanje druge strane u neizvjesnosti tajna pobjede. Kineska vlada, s druge strane, voli unaprijed isplanirati svaki detalj sastanaka s gospodinom Xijem.

“Obično planiranje ovakvog posjeta počinje mjesecima unaprijed. Ali ovaj put je počelo vrlo kasno i još uvijek je u tijeku”, rekao je Wu Xinbo, dekan Instituta za međunarodne studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju.

“Još uvijek ne znamo što će ovaj posjet postići”, rekao je. To uključuje i pitanje koji bi komercijalni ugovori mogli biti objavljeni te što još Trump želi učiniti. Neka od tih pitanja mogla bi se riješiti kada se američki tajnik financija Scott Bessent i potpredsjednik kineske vlade He Lifeng sastanu u Parizu krajem ovog tjedna.

Zabrinutost oko summita, za koji Bijela kuća kaže da će se održati od 31. ožujka do 2. travnja, izražava se i u Sjedinjenim Državama. Predsjednik Poslovnog vijeća SAD-Kina, Sean Stein, izjavio je u utorak da Bijela kuća još nije pozvala nijednog poslovnog čelnika da putuje s predsjednikom.

Svjetske vođe često prate glavni izvršni direktori tijekom posjeta Kini, što odražava važnost kineskog gospodarstva. Prošlog mjeseca, njemački kancelar Friedrich Merz otputovao je u Peking s otprilike 30 rukovoditelja; u siječnju je britanski premijer Keir Starmer poveo gotovo 60 poslovnih ljudi. Sam Trump je 2017. godine, tijekom svog prvog mandata, sa sobom vodio poslovnu delegaciju.

“Teško je zamisliti da predsjednik neće htjeti imati snažnu delegaciju”, rekao je g. Stein. “Ali zasad, ponavljam, pozivnice nisu poslane.”

Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da administracija namjerava uputiti pozive kada to bude prikladno te da je normalno što to još nisu učinili. Što se tiče ciljeva summita, glasnogovornik je naveo da niti jedna strana još nije otkrila pojedinosti.

Kontekst odnosa

Odnos SAD-a i Kine uglavnom je bio usmjeren na održavanje stabilnosti nakon što je prošlogodišnji trgovinski sukob bacio odnose u slobodan pad. Trumpove strme globalne carine potaknule su Kineze da obustave kupnju američke soje i ograniče izvoz rijetkih minerala potrebnih američkim tvornicama.

Trump se sastao s Xijem u Južnoj Koreji u listopadu, kada su dogovorili jednogodišnje trgovinsko primirje. Američki dužnosnici su od tada izjavili kako se očekuje da će se dvojica čelnika ove godine sastati čak četiri puta.

Američki poslovni lideri zalažu se za ambiciozniji plan koji bi pokušao otvoriti kineska tržišta i ukloniti prepreke za tvrtke koje tamo žele poslovati. To uključuje dobivanje odobrenja za američke poljoprivredne kulture uzgojene s genetski modificiranim sjemenom, izvoz američkih farmaceutskih proizvoda i licence za tvrtke koje pružaju financijske usluge.

Diplomatski signali

Kina još nije potvrdila datume summita, što je u skladu s njihovom standardnom praksom. Ipak, najviši kineski diplomat, Wang Yi, prošlog je tjedna zvučao pozitivno.

“Ova godina je velika godina za odnose Kine i SAD-a”, rekao je g. Wang. “Dnevni red razmjena na visokoj razini već je na stolu.”

Komentari sugeriraju da planove nisu poremetili napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran, jednog od strateških partnera Kine. Wang je, međutim, nagovijestio da Trumpova administracija ne bi trebala učiniti ništa što bi antagoniziralo Kinu i ugrozilo sastanak. Trump je već odgodio objavu paketa prodaje oružja Tajvanu kako bi izbjegao uzrujavanje gospodina Xija uoči summita.

Wu Xinbo sa Sveučilišta Fudan sumnja da će Kina obasuti Trumpa s onoliko pompe kao tijekom njegovog prvog posjeta, kada ga je Xi osobno proveo kroz Zabranjeni grad. Samo nekoliko mjeseci nakon toga, Trump je pokrenuo svoj prvi trgovinski rat s Kinom.

“Nisam siguran da će mu Kina ponovno pružiti takav tretman”, rekao je g. Wu. “Bez obzira na to koliko se dobro ponašate prema njemu, ne možete ga spriječiti da se predomisli.”

Objava Neizvjesnost uoči summita: Američki direktori bez pozivnica, a Kina bez jasnog plana pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj južnoazijski div nema američke domaće AI divove poput OpenAI-ja i Anthropic-a, niti kinesko znanje i zalihe rijetkih zemnih elemenata koji pokreću sve, od čipova do podatkovnih centara. Umjesto toga, Indija koristi tehnologiju kao alat vanjske politike, pozicionirajući se kao moralni glas za manje zemlje u razvoju “Globalnog juga”, kojima možda nedostaju resursi za suočavanje s AI superolujom koja je pogodila svijet.

Na samitu “AI Impact” u New Delhiju ovog tjedna — kojem su prisustvovali čelnici zemalja uključujući Španjolsku, Boliviju, Mauricijus i Šri Lanku — Indija je naglasila da su glavna pitanja kako upravljati umjetnom inteligencijom i kako je koristiti za dobrobit ljudi. Također je ponudila svoj bazen IT stručnjaka i ogromno domaće tržište kao poligon za testiranje primjena ove tehnologije.

Tijekom svog obraćanja na samitu, premijer Narendra Modi usporedio je umjetnu inteligenciju s nuklearnom energijom; obje su tehnologije koje imaju golemu moć uništavanja, ali se mogu usmjeriti i na dobro. Ako AI postane “besciljan”, rekao je Modi, to će dovesti do uništenja. Ključno pitanje nije što AI može učiniti u budućnosti, već što može postići sada kako bi služio ljudima.

Mnogi analitičari vide ovaj pristup kao pokušaj izvlačenja maksimuma iz situacije u kojoj Indija, poput mnogih drugih zastupljenih zemalja, nema jasne prednosti u polju kojim vode američke i kineske tvrtke.

“Indija se pokušava pozicionirati kao jasna alternativa ‘trećeg puta’, usredotočena na Globalni jug i AI kao javno dobro”, rekao je Sushant Kumar Yaduka s fakulteta Jindal School of Government and Public Policy. Dodao je kako ima smisla da Indija zauzme ovakav stav umjesto da se pokušava pridružiti “geopolitičko-tehnološkoj utrci u naoružanju” između Kine i SAD-a.

Budući da se sve ovo događa usred seizmičkog pomaka u svjetskom poretku — gdje zemlje jure kako bi zaštitile svoje interese i sklopile nove saveze nakon što je predsjednik Trump odbacio stare dogme, a Kina se čini nezaustavljivom — međunarodne odnose bilo je teško ignorirati.

“Ne možete razmišljati o vanjskoj politici bez razmišljanja o tehnologiji”, rekao je Arun Teja Polcumpally s instituta Asia Society Policy Institute. “Indija pokušava pokazati da je zemlja koja može biti pouzdana platforma za gospodarstva u usponu.”

Indija također koristi trenutak za jačanje odnosa s drugim takozvanim “srednjim silama” — zemljama s kojima može izgraditi snažnije trgovinske veze i čija bi podrška mogla pomoći njezinim globalnim ambicijama.

Modi i francuski predsjednik Emmanuel Macron održali su odvojene bilateralne razgovore na marginama samita, koji su rezultirali obvezama o jačanju obrambene suradnje, uključujući plan da Indija nabavi 114 borbenih zrakoplova Rafale od tvrtke Dassault Aviation. Indijska vlada priopćila je da su dvije zemlje podigle veze na razinu strateškog globalnog partnerstva.

Indija ugošćuje i predsjednika Brazila, Luiza Inácia Lulu da Silvu, koji je doputovao u New Delhi u državni posjet. Dvije zemlje su posljednjih mjeseci proširile trgovinske veze, a u subotu je objavljeno da su se dogovorile o suradnji u nizu područja, uključujući energetiku, farmaciju i kritične minerale.

Činilo se da Indija želi pokazati temelj svoje vanjske politike, verziju pristupa nesvrstanosti iz hladnoratovskog doba koja je, pod Modijevim vodstvom, redefinirana kao “strateška autonomija”.

Nakon godina udvaranja Sjedinjenim Državama pozicionirajući se kao protuteža Kini, Indija je stjerana u kut zahtjevima predsjednika Trumpa, posebno u pogledu smanjenja kupnje ruske nafte. Naposljetku je ovog mjeseca sklopila privremeni trgovinski sporazum sa SAD-om koji će rezultirati padom carina na 18 posto s 50 posto, iako bi nedavna presuda Vrhovnog suda SAD-a mogla ugroziti taj dogovor. U petak je Indija potpisala deklaraciju “Pax Silica”, postavši deseta članica inicijative pod vodstvom SAD-a za zaštitu opskrbnih lanaca za AI i napredne računalne čipove.

No, Indija je već postigla napredak u diverzifikaciji svojih uloga: tijekom protekle godine sklopila je nekoliko važnih trgovinskih ugovora, uključujući one s Europskom unijom i Britanijom.

“Vrlo smo privrženi strateškoj autonomiji”, rekao je S. Jaishankar, indijski ministar vanjskih poslova, na nedavnom panelu tijekom Sigurnosne konferencije u Münchenu. Indija će, poručio je, nastaviti raditi stvari na svoj način. “To je sastavni dio naše povijesti i naše evolucije.”

Objava Na summitu o umjetnoj inteligenciji, Indija pokušava pronaći put između SAD-a i Kine pojavila se prvi puta na Republika.

U Tianjinu najvažniji euroazijski čelnici

Kineski predsjednik Xi Jinping u nedjelju okuplja čelnike Rusije, Indije, Irana i Turske, zajedno s dvadesetak euroazijskih čelnika, kako bi, u eri američkih carina i geostrateških napetosti, pokazao da je moguć drukčiji međunarodni model suradnje, s Kinom u središtu.

Vođa drugog najvećeg svjetskog gospodarstva priredit će u nedjelju navečer po lokalnom vremenu u Tianjinu na sjeveru zemlje primanje u čast sudionika summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO), koji se održava u ponedjeljak i prvi je od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

SCO okuplja deset država članica i 16 promatrača ili partnera, što je gotovo polovica svjetskog stanovništva i četvrtina globalnog BDP-a. Unatoč osjetljivim odnosima između nekih članica, snažan odaziv potvrđuje privlačnost kineskog modela multilateralne suradnje u nezapadnom svijetu.

Tianjin je pod jakim policijskim i vojnim osiguranjem, a grad krase plakati o kinesko-ruskom međusobnom povjerenju.

Xi Jinping već je primio indijskog premijera Narendru Modija, prvi put nakon sedam godina, dok će Vladimir Putin u ponedjeljak razgovarati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom o Ukrajini, a s iranskim kolegom Masudom Pezeškianom o nuklearnom pitanju.

Kina se predstavlja kao stup stabilnosti u fragmentiranom svijetu, dok Zapad optužuje da podržava Moskvu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu da će se na skupu otvoriti rasprava o prekidu vatre, ističući kako u tome ima potporu indijskog premijera.

Vrhunac kineske diplomatske i vojne demonstracije očekuje se u srijedu u Pekingu, na vojnoj paradi u povodu 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, kojoj će nazočiti i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un, potvrđujući blisko savezništvo Pekinga, Moskve i Pjongjanga.

Jačanje kineskog utjecaja i predstavljanje SCO-a kao protuteže zapadnim savezima

Summit se održava u ozračju trgovinskih sukoba s SAD-om, rata u Ukrajini i iranskog nuklearnog pitanja, a analitičari ističu njegovu simboliku – jačanje kineskog utjecaja i predstavljanje SCO-a kao protuteže zapadnim savezima.

Indijski premijer Narendra Modi sastao se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju u Tianjinu, poručivši da je New Delhi predan poboljšanju odnosa s Pekingom na temelju „međusobnog poštovanja, povjerenja i razumijevanja“.

Sastanak dolazi pet dana nakon što su SAD uvele kaznene carine na indijsku robu, a analitičari ocjenjuju da Modi i Xi žele pokazati zajednički stav protiv zapadnog pritiska.

Modi je istaknuo kako je na spornoj himalajskoj granici postignuta „atmosfera mira i stabilnosti“ te dogovor o upravljanju granicom, nakon višegodišnjih napetosti. Dvije zemlje dogovorile su i obnavljanje izravnih letova, dok je Kina pristala ukinuti ograničenja na izvoz rijetkih minerala, gnojiva i strojeva za bušenje tunela.

Peking i New Delhi posljednjih tjedana ubrzali su približavanje, uz ukidanje ograničenja za hodočasnike i turističke vize, a stručnjaci ocjenjuju da obje strane nastoje definirati novu ravnotežu u svojim odnosima.

3000 novinara prati Summit

Oko 3000 novinara iz cijelog svijeta prati Summit Šangajske organizacije za suradnju (SCO) koji se održava u kineskom Tianjinu. Već prvoga dana održan je niz bilateralnih sastanaka čelnika zemalja članica, a zbog velikog interesa organizatori su otvorili dodatne prostore za novinare i konferencije za medije.

Lideri bi trebali usvojiti Deklaraciju Tianjin Summita te druge dokumente i odluke o prioritetnim pitanjima.

SCO je osnovan 2001. u Šangaju, a među osnivačima su bile Kina, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan. Organizaciji su se 2017. pridružile Indija i Pakistan, 2023. Iran, a prošle godine i Bjelorusija, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Skoro polovica svijeta na kineskom summitu SCO pojavila se prvi puta na Republika.

Snažana potpora članica EU-a osim pravednom miru u Ukrajini

Čelnici svih država članica osim Mađarske ponovili su u četvrtak snažnu potporu Ukrajini i istaknuli potrebu da se ruska agresija mora okončati sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom.

Od početka rata, Europska unija i njezine države članice naglašavali su, zajedno s partnerima i saveznicima, potrebu da ga se zaustavi sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom na temelju načela iz Povelje UN-a i međunarodnog prava, kaže se u zaključcima koje je prihvatilo 26 čelnika država članica, svi osim mađarskog premijer Viktora Orbana.

Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu i nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, kaže se u tekstu.

U zaključcima se ponavljaju dosadašnja stajališta EU-a da se o Ukrajini ne može razgovarati bez nje, da o europskoj sigurnosti nema razgovora bez uključivanja Europe te da su transatlantska, globalna sigurnost kao i sigurnost Ukrajine i Europe međusobno povezani.

Zatim da je svako primirje ili prekid vatre prihvatljivo samo ako je dio procesa koji vodi prema sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, da svaki takav sporazum mora biti praćen snažnim i vjerodostojnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu koji će pridonijeti odvraćanju od buduće ruske agresije.Naglašava se predanost EU-a nastavku pojačane političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini i njezinom narodu te jačanju pritiska na Rusiju, uključujući daljnje sankcije i jačanje provedbe postojećih mjera, kako bi oslabila njezinu sposobnost da nastavi voditi svoj agresijski rat.

Čelnici su pozvali Vijeće EU-a da ubrzano radi na inicijativi visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku za osiguranje dodatne vojne pomoći Ukrajini.

Europsko vijeće izražava spremnost država članica da pridonesu sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u skladu sa svojim sposobnostima.

Sigurnosna jamstva treba poduzeti zajedno s Ukrajinom, kao i s istomišljenicima i NATO partnerima, kaže se u zaključcima.

U tekst je ubačena i rečenica koju je tražila Slovačka kao uvjet da odustane od veta. Europsko vijeće poziva Komisiju, Slovačku i Ukrajinu da intenziviraju napore u traženju izvedivih rješenja za pitanje tranzita plina, uzimajući u obzir zabrinutost koju je izrazila Slovačka, kaže se u tekstu.

Države EU-a koje su članice NATO-a pozvane na koordinaciju uoči summita Saveza

Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije summita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.

Europsko vijeće poziva države članice koje su također saveznice u NATO-u na koordinaciju uoči summita NATO-a u lipnju 2025. godine, kaže se u zaključcima o europskoj obrani koju su šefovi država ili vlada EU-a usvojili na izvanrednom samitu u Bruxellesu.

U zaključcima se naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle.

Nakon što je nova američka administracija predsjednika Donalda Trumpa napravila potpuni zaokret prema Ukrajini i transatlantskoj suradnji, članice EU-a zadnjih dana nastoje uspostaviti suradnju s donedavnom članicom Velikom Britanijom, zatim s Turskom, Kanadom i nizom drugih zemalja koje se ne slažu s Trumpovim pristupom.

U zaključcima se kaže da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. Cilj je ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu diljem Unije kako bi mogla bolje i u dovoljnim količinama opskrbljivati opremom, što bi trebalo pridonijeti jačanju europske industrijske i tehnološke konkurentnosti.

Navodi se da ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju.

Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.

Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati održivost duga, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.

Pozivaju Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU-a.

Primaju na znanje namjeru Komisije da predloži novi instrument EU-a kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.

Čelnici pozivaju Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.

U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU-a pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU-a, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija.

Čelnici naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.

Zaključci Europskog vijeća o Ukrajini usvojeni bez Orbana

Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.

U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica čvrsto podržan od strane 26 država članica. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća.

Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.

/Desk/

Objava Za pravedan i trajan mir za Ukrajinu sve članice EU-a – izuzev Orbana pojavila se prvi puta na Republika.