Tijekom godina rata, prvenstveno zbog poznavanja arapskog jezika, ovaj novinar proputovao je ratom zahvaćena područja, gdje je uradio veliki broj intervjua i reportaža s političarima i izbjeglicama. S pojavom izbjegličke krize u Europi uslijed započetog građanskog rata u Siriji 2011. godine, postao je jedan od nasjtručnijih sugovornika u emisijama na javnim servisima Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, te i Europe.

Jedan od njegovih sugovornika bio je i ubijeni iranski general Qasem Soleimani, s kojim je pričao u dva navrata, 2016. i 2017. godine, o čemu je pisao u autorskom tekstu za Večernji list.

U tom intervjuu, Soleimani mu je potvrdio svoj boravak na Balkanu tijekom ratnih sukoba devedesetih godina prošlog stoljeća.

O tome Diab piše:

– S generalom Soleimanijem osobno sam se susreo dva puta u Iranu, jednom u Teheranu na konferenciji 2016., a drugi put u gradu Mešadu godinu dana kasnije. Djelovao je jako skromno, vidjelo se da je vagao svaku izgovorenu riječ. Iako nismo dugo razgovarali, kada je doznao da dolazim iz Hrvatske, samo je dobacio pitanje: “Kakva je situacija u BiH?” Na moje pitanje je li bio u BiH, Qasem mi je odgovorio: “Naravno da sam bio, ali davno, 1993. i 1994. Gdje god muslimanima treba pomoć, ja sam tu”. Na rastanku sam mu rekao neka se čuva, a njegov je odgovor bio: ”Molite se za mene da poginem kao mučenik, to mi je najveća želja” – naveo je Diab u tekstu, čime je samo potvrdio pisanje pojedinih medija o njegovom prisustvu na tlu BiH tijekom rata.

U daljem dijelu teksta, Diab se osvrnuo ni kult ličnosti ubijenog iranskog generala, odnosno, na njegove impozantne taktičke i borbene strategije:

Qasem Soleimani bio je najžešći borac protiv kalifata Islamske države, a zbog tajanstvenih misija koje je obavljao zvali su ga “James Bond Bliskog istoka”. General Sulejmani bio je prisutan u Iraku od američke invazije 2003, u Libanu i na području palestinske samouprave od ranih 90-ih godina, 2011. dobio je novi zadatak: zaustaviti pohod džihadista na Irak i Siriju. Od tada su u Damasku i Bagdadu prisutni zapovjednici snaga Kuds. Poznato je da je često i osobno vodio vojne akcije, kao onu kada je zaustavio ofanzivu islamista prema Damasku i onu prema Bagdadu. Uz to što je obranio Damask i Bagdad, pod njegovim zapovjedništvom je oslobođeno čitavo područje Al Kusara i veliki dijelovi provincije Homs u Siriji, Alep, a naposletku i Istočna Guta.

Zahvaljujući strategiji Qasem Soleimani, sirijski predsjednik Bashar Al Assad opstao je na vlasti. Nakon što je ISIS zauzeo Mosul, Tikrit i niz drugih gradova, Soleimani je odmah preuzeo zapovjedništvo i najbolje ljude Kudsa doveo u Bagdad, čime je ujedno pomogao i da se obrani irački Kurdistan i sam Bagdad. Vojni uspjeh protiv boraca ISIS postignut je zahvaljujući tome što su Soleimani njegovi savjetnici promijenili strategiju ratovanja i u Iraku i u Siriji, na temelju iskustva u borbama protiv sovjetskih trupa u Afganistanu.

Radio Sarajevo.ba  prenijelo je fotografiju sa sahrane iranskog gederala gdje se jasno vidi i zastava Bosne i Hercegovine, što je još jedan dokaz povezanosti sa ubijenim iranskim generalom.

/Republikainfo.com/

Objava Ubijeni iranski general ratovao u BiH: ‘Gdje god muslimanima treba pomoć, ja sam tu’ pojavila se prvi puta na Republika.

Napad dronom na Sulejmanija je posljednja eskalacija u konfrontaciji preko posrednika (proxy) koja traje skoro 20 godina. Od Sirije preko Iraka, Jemena, Libana i dalje, u tim sukobima je ubijeno nekoliko stotina tisuća ljudi, prenosi Radio slobodna Europa.

Međutim, prošle godine je naročito postalo očito da Iran i njegovi protivnici krše uobičajena pravila ratovanja, izvodeći napade na tankere u Zalivu i saudijsku energetsku infrastrukturu.

Američke mjere odmazde, kao što su zračni udari na proiransku policiju u Iraku – te pokušaj upada u veleposlanstvo SAD u Bagdadu – jesu događaji kojima se već skliznulo na nepoznatu teritoriju.

Kratkoročno gledano, za sada nije jasno hoće li jednostrana američka akcija – koja je šokirala mnoge u Washingtonu i diljem svijeta – dovesti do još većeg nasilja na Bliskom istoku.

Pojedini krugovi u Teheranu žele odmazdu zbog ubojstva Sulejmanija – koji je smatran drugom najmoćnijom osobom u Iranu i ključnim arhitektom njegovih međunarodnih vojnih operacija – što može izazvati kaos u regiji. Istovremeno, ima i onih iranskih političara koji će se zalagati za suzdržanost.

Iran bi mogao, između ostalog, reagirati novim napadima na brodove u Zalivu, iako bi to pružilo priliku onima u SAD, ali i Izraelu i drugim zemljama regije – koji odavno žele uništiti vojnu moć Irana.

Dugoročno gledano, iranski odgovor je neizbježan – što potencijalno može izazvati sveopći rat u regiji. Vrlo je važna i reakcija američkih lokalnih i globalnih saveznika, ali i protivnika. Izgleda da su Rusija i Kina sve više uključene u odmjeravanje snaga u ovoj regiji, što potvrđuje i činjenica da su nedavno najavili zajedničke vježbe s iranskom mornaricom.

Potpuno je izvjesno da će ruski predsjednik Vladimir Putin biti u iskušenju znatno pojačati podršku Teheranu. Doduše, Iran i Rusija imaju kompleksne odnose i natječu se za utjecaj na Bliskom istoku, ali su uspostavili relativno učinkovito savezništvo u Siriji, piše Reuteurs.

Saveznici SAD će preispitati pozicije

I američki saveznici će ubrzano preispitati svoje pozicije. Naročito su europske države još od ranije izražavale zabrinutost zbog sve tvrđeg Trumpovog stava prema Iranu, pa neće biti voljne uključiti se u bilo koji otvoreni rat. Međutim, ukoliko ga ne podrže, to će nesumnjivo pogoršati već zategnute odnose SAD i Europe.

Iračka vlada je naročito u složenoj situaciji, jer su na njenoj teritoriji razmještene i američke i iranske snage. Sulejmani je imao ključnu ulogu ne samo u gušenju prosvjeda u Iranu, već i prosvjeda u Iraku protiv korupcije vlasti. Međutim, to ne znači da će vlasti u Bagdadu biti entuzijastične za bilo kakvu američku akciju, poput ubojstva Sulejmanija, što su osudile kao narušavanje iračkog suvereniteta i pravila angažiranja u ovoj zemlji.

Ignoriranje pravila kao nova norma

Međutim, ništa od ovoga ne zabrinjava predsjednika SAD. Odkada je stupio na dužnost, on se suprostavljao utjecaju etabliranih osoba u vanjskoj politici i vojsci, u čijim izvešćima se navodi da Trump ima osjećaj da ga oni žele kontrolirati. Skoro svi oni – uključujući bivšeg ministra obrane Jima Mattisa – napustili su administraciju.

S približavanjem predsjedničkih izbora i saslušanja u Senatu o opozivu, Trump možda kalkulira da bi njegov snažan i odlučan nastup na vojnom planu ostavio dojam na birače, bez obzira što bi to alarmiralo mnoge druge.

To možda ukazuje na vrlo zabrinjavajuću lekciju ovog napada u Bagdadu i što god bude slijedilo.

“Više nego bilo tko drugi, čak i Putin, Sulejmani je bio primjer lidera koji nije imao grižnju savjesti zbog ignoriranja pravila i izazivanja krvavog kaosa koji je pogodovao njegovim ambicijama i agendi. Takvo ponašanje svakim danom sve više postaje normalno i prihvaćeno na međunarodnom planu, i nitko ne zna gdje će to završiti”, upozorava Peter Aps za Reuters.

Marfy: Svesno započinjanje rata

Ubojstvo Sulejmanija je dramatična eskalacija već opasne situacije na Bliskom istoku, prijetnja izazivanju nasilja od Zaljeva do obala Sredozemlja, piše CNN.

Charles Lister, jedan od vodećih analitičara iranske politike u regiji, kaže da to u strateškom smislu i po mogućim posljedicama – daleko premašuje ubojstvo lidera Al Kaide Osame bin Ladena i osnivača Islamske države (IDIL) Abua Bakra al-Bagdadija.

S tom ocjenom se slaže i demokratski senator Chris Marfy, koji je kritizirao Trumpovu administraciju zbog akcije bez konsultacija s Kongresom.

“Je li Amerika upravo pogubila, bez odobrenja Kongresa, drugog najmoćnijeg čovjeka u Iranu, svjesno započinjući potencijalno sveopći rat u regiji?” upitao je Marfy.

Ben Friedman, direktor instituta ‘Obrambeni prioriteti’ (Defense Priorities) u Washingtonu, rekao je za CNN da je napad bio “vrlo nesmotren čin jer američke snage u regiji nisu dovoljne za suočavanje s potencijalnim posljedicama”.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je svojeobno opisao generala Sulejmanija kao “živog mučenika revolucije”. Friedman kaže da je njegovo ubojstvo ratni čin i da će se Iranci osjećati prisiljenima za uzvrat.

Sulejmani je kao lider specijalnih snaga Kuds skoro 20 godina, bio glavni arhitekt rastućeg iranskog vojnog prisustva u Iraku, Siriji i Jemenu.

‘The New Yorker je 2013. pisao da je Sulejmani “neutralizirao rivale, naoružavao saveznike i upravljao mrežom militantnih grupa koje su ubile stotine Amerikanaca u Iraku”.

Ali Soufan, bivši službenik američkog Federalnog istražnog ureda (FBI), naveo je prije dvije godine da je Sulejmani “bez sumnje sada najmoćniji general na Bliskom istoku”.

Sulejmani je početkom 2008. poslao oholu poruku američkom zapovjedniku u Iraku Davidu Petraeusu.

“Dragi generale Petraeus – trebate biti svjesni da ja, Kasem Sulejmani, kontroliram iransku politiku u Iraku, Siriji, Libanu, Gazi i Afganistanu. Zaista, veleposlanik u Bagdadu je član snaga Kuds. Osoba koja će ga zamijeniti je također pripadnik Kudsa”, naveo je on.

Lister: Rat dolazi

Osim Iranske revolucionarne garde, Iran kontrolira i moćne šiitske milicije u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu, koje će vjerojatno biti angažirane za napadna američke interese i saveznike.

Jedna meta mogla bi biti malobrojna američka vojska u Siriji. Lister kaže da američko prisustvo tamo sada izgleda vrlo ranjivo, jer se “brojčano već smanjilo i oslabilo u smislu kredibilnosti i povjerenja partnera”.

“Smrt Sulejmanija je ozbiljan gubitak za iransku regionalnu agendu, ali njegovo ‘mučeništvo’ će verojatno potaknuti reakciju koja će, makar srednjoročno, nadoknaditi njegovu smrt. Sad Sulejmanijevom smrću, rat dolazi – to djeluje izvjesno. Jedino je pitanje gdje, u kojem obliku i kada”, naglasio je Charles Lister.

Fontenrose: Mogući iranski udari širom svijeta

Dok će šiitske policije u Bagdadu koje podržava Iran možda odmah uzvratiti zbog ubojstva Kasema Sulejmanija, službeni Teheran će čekati i odabrati trenutak, mjesto i način svoje odmazde – i onda ponovo udariti, moguće je godinama – ocenjuje za The Guardian Kirsten Fontenrose, analitičarka “Atlantskog vijeća” (the Atlantic Council).

“Mislim da će vjerojatno pokušati udariti na nas u drugim dijelovima svijeta, možda u zapadnoj Africi, možda Latinskoj Americi, kako bi poslali poruku da mogu do nas doprijeti bilo gdje – da se nikada ne bi smjeli osećati sigurno. Mislim da će i SAD pokušati proširiti napade na sličan način”, smatra Fontenrose.

Po njenom mišljenju, to neće biti otvoreni rat, već serija asimetričnih, djelimično nepredvidljivih udara na interese druge strane.

“Ukoliko zbog ovoga izbije rat, to nam apsolutno neće ići u prilog”, upozorio je Daniel Davis, umirovljni potpukovnik američke vojske, veteran ratova u Afganistanu i Iraku, sada analitičar instituta “Obrambeni prioriteti”.

“To bi bilo katastrofalno za sve”, kazao je Davis za Guardian.

The New Yorker: Ubojstvo Sulejmanija jednako ratnom činu

Atentat na Sulejmanija je najhrabriji potez SAD u konfrontaciji s Iranom od revolucije u ovoj zemlji 1979. godine – jednak ratnom činu – piše Robin Wright u The New Yorkeru.

General David Petraeus je rekao za ovaj list da je Iran sada u stanju šoka, ali da raspolaže širokim spektrom mogućnosti uzvrata: “od odmazde preko posrednika, otmice američkih građana, akcija protiv naših koalicijskih partnera, čak i pokušaja da učini nešto u SAD”.

John Limbert, jedna od 52 Amerikanca koji su bili taoci u Iranu 1979., kazao je za The New Yorker da je sretan što više nema Sulejmanija, ali je dodao da se “ovo neće dobro završiti”.

Po riječima Ian Bremmera, predsjednika “Euroazijske grupe” (the Eurasia Group), “SAD su upravo ubile iranskog Pattona” (proslavljeni američki general iz Drugog svetskog rata George Patton).

Lukas: Ozbiljan udarac iranskom režimu

Ubojstvo Sulejmanija je ozbiljan udarac iranskom klerikalnom režimu koji je uzdrman oštrim američkim sankcijama, zatim suočava se s padom ekonomije i antivladinim prosvjedima, kaže za redakciju Radija Slobodna Europa na engleskom jeziku Scott Lucas, analitičar britanskog Univerziteta Birmingham.

Analitičari ističu da Teheran ima kapacitete delovati izravno protiv američkih vojnih i ekonomskih interesa na Bliskom istoku ili njenih saveznika kao što su Saudijska Arabija i Izrael.

Doduše, Lukas smatra da će Iran verojatno oprezno procijeniti opcije prije nego bilo koje mjere odmazde jer su “Amerikanci sada pokazali da su prešli liniju i da će uzvratiti”.

Analitičari procenjuju da Sulejmanijeva smrt najvjerojatnije neće dovesti do velike promjene u iranskim vojnim operacijama niti ugroziti savezništvo s grupacijama koje deluju u njegovo ime u regiji.

“Moć je vrlo institucionalizirana u Kuds jedinicama”, kaže Ali Alfoneh iz Instituta arapskih zaljevskih država (The Arab Gulf States Institute).

“Nasljednik možda nema Sulejmanijevu karizmu ali će vršiti utjecaj u Iranu i inozemstvu zahvaljujući moći snaga Kuds”, naglašava Alfoneh i zaključuje da će režim pretvoriti ubojstvo Sulejmanija u veliku propagandnu priliku kako bi zbio redove okupljajući oko sebe veliki deo javnosti.

(Izvor: VOA)

Objava Posljedice ubojstva iranskog generala osjetit će se i izvan Bliskog istoka pojavila se prvi puta na Republika.