Primorac je, između ostaloga, rekao kako Milanović ima prosrpske stavove, spočitnuo mu je kako je digao policiju na branitelje tijekom prosvjeda u vrijeme njegovog premijerskog mandata, upitao ga je i zašto se nije odazvao za obranu Hrvatske kao branitelj itd. “Hrvatska nije slučajna država. Nastala je na krvi hrvatskih branitelja i ja ću osobno učiniti sve da joj vratimo reputaciju koja je izgubila tijekom zadnjih pet godina”, poručio je Primorac.

Primorac je za Milanovića kazao kako je “proruska marioneta koji ima jedine prijatelje Putina i Dodika” i ostala pitanja, a Milanović je pokazao da sve više gubi živce. S druge strane, Milanović je Primorca nazivao “Sanaderov kandidat iz 2007.” ili “posljednji komunist iz Splita” kojemu je “Plenković vlasnik”, “običan fikser”, itd.

“Recite, što je bilo 90. i 91. da ste vi rekli da vas je strah kad vas je zvao general Tus? Ili kad ste trebali povesti oporbu na izborima. Vi izgledate kao frajer, ali ste zapravo strašljivac”, rekao je Primorac obraćajući se Mianoviću.

“Zamislite da sam hrabar? Bio bih predsjednik svemira, ovako sam samo hrvatski predsjednik. Vi ste bili komunistički kandidat koji je otišao iz Hrvatske 91. u srpnju, to je privatluk, niste doktorirali u Americi, nego u Zagrebu, vi ste neuspjeh”, parirao mu je Milanović.

“Vi ste partijski uhljeb kojeg plaćaju hrvatski građani i života izvan politike nemate, a ja ga imam”, rekao je Primorac.

“Prosrpski, što to znači? Jesam ja danas bio na proslavi Božića u SNV-u? Bila je moja izaslanica. Ja sam dobio glasove u svim općinama u kojima je SDSS na vlasti, vi ništa. Moji stavovi su prohrvatski. Predavali ste pred Dodikom u svibnju. Držali ste motivacijski govor za neku crkavicu. Dodik je govorio pola sata prije vas”, kazao je Milanović.

Primorac mu je odgovorio kako je držao predavanje kao znanstvenik te nije dobio ni lipu za to.

“Dodika nisam vidio. Srbi su čestiti ljudi, ali vaš prijatelj Dodik proglašava cijeli hrvatski narod da je ustaški. Vama to ne smeta. Jeste li dobili od njega dar za Božić? Prije par dana ste dobili dar, iako ni vi ni on ne slavite Božić”, rekao je Primorac.

Milanović je kazao kako je s tim istim Dodikom Plenković divanio prije dva tjedna u Banja Luci.

“Čović posjećuje Dodika nakon operacije i vi ćete mene prozivati za Dodika”, istaknuo je Milanović. Primorac ga je upitao je li on rekao ljudima u BiH da im treba sapun da se operu te naglasio kako Hrvati nikada ne bi imali Pelješki most da su njega slušali.

Na pitanje, vezano za vanjsku politiku, konkretno za BiH, ‘tko su za Hrvatsku ključni sugovornici za psotizanje pune konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata u BIH. Je li to Milorad Dodik, Denis Bećirović ili Željko Komšić?’, Milanović je odgovorio: “Dakle, sve te ljude ja vrlo dobro poznam Primorac ne pozna nikoga relevantnoga. Dodik je dobar i Plenkoviću neki dan, Draganu Čoviću i HDZ-u BiH koji su tamo najjača stranka, i ako Srbi i Hrvati imaju neke zajedničke interese – to je moj sugovornik. Za razliku od Vučića, njegova povijest i djelovanje u ratu je nešto sasvim drugo i s takvim ljudima se razgovara. Bećirović je moj dobar znanac, mogu kazati i prijatelj i znamo se godinama i njemu dajem prednost pred nekim političarima iz SDA koji u principu rade ono što im Ankara kaže. To nije dobro za Hrvatsku. A Komšić, prije 20-15 godina sam imao očekivanja, međutim davno smo rekli što mislim o tome. Mogli smo ga suzbiti da je to Plenković htio”.

Na ovo pitanje Primorac je ovako odgovorio: “Meni su legitimni predstavnici Hrvata u BIH sugovornici. Poslušajte ovo, vaš prijatelj Dodik je rekao kako su svi Hrvati sljedbenici ustaša, s njim se tajno sastajete, družite se helikopterom na Hvaru…vi želite razgovarati s Bošnjacima, a govorite im izjave o sapunu i parfemu gdje ste uvrijedili apsolutno sve. Znate li vi što kolege misle o vama? Svako kršenje načela koje destabilizira BiH ja ne mogu poduprijeti. I zato mi je u interesu da se sva tri konstitutivna naroda, naravno ja moram skrbiti o Hrvatima, oni su mi u srcu i to je moj narod, od Katočičkog školskog centra, Sveučilišta u Mostaru, Žepča, Orašja, Odžaka, gdje sam nogom bio. Ali kazati ću nešto vrlo važno za hrvtsku javnost – 2010. godine, šef oporbe SDP-a (Zoran milanović op.au.) uvjetuje izglasavanje Ustava i traži da se broj Hrvata iz dijaspore u Hrvatskom saboru reducira na tri mjesta i reducira broj izbornih mjesta gdje ljudi mogu glasati. Kada sam ja nosio listu za XI. izbornu jedinicu, moglo se glasati na 157 mjesta, a sada se može glasati na sedam. On (Milanović) mi je ukinuo mogućnost glasanja i ljudi nemaju gdje glasati2.

Na ovo je replicirao Milanović: “Ne gospodine Primorac, Sanaderov kandidatu iz 2007. – ne mogućnost glasanja već mogućnost glasanje bez nadzora. Tko nadzire 150 mjesta? Ja sam u BiH bio više od vas i na višim položajima od vas, državnik, a vi ste bili običan fikser. Nikada mi nitko u BiH to nije zamjerio. Samo da pokažem što to znači u stvarnosti. Znate koliko je ljudi glasalo u cijeloj Kanadi gdje su tisuće Hrvata i koji mogu doći na glasanje? Samo 200 ljudi”.

No, Primorac je i dalje inzistirao kako daleko manji broj izbornih mjesta sprječava glasanje Hrvatima u iseljeništvu te kako je uskratio pravo glasovanja hrvatskim građanima, s hrvatskom putovnicom.

Milanović je na to odgovorio: “HDZ voli krasti na izborima. Glasanje na 150 mjesta u BiH idealna je lokva, močvara u kojoj se snalaze ljudi kao što je Dragan Primorac. Nema teorije da itko potvrdi i jamči vjerodostojnost izbornog procesa. Ovi izbori, prvi put od kad je predsjedničkih izbora, su vjerodostojni i nitko ih ne dovodi u pitanje. i ovih 19% gospodina Primorca. U BiH mi nismo mogli kontrolirati”.

Nakon ovog Milanovićevog odgovora, Primorac je replicirao kako je “svojom izjavom izjavio prijezir prema Hrvatima u BiH, da im ne vjeruje i ne može ih kontrolirati”.

Međutim, Milanović je odgovorio: “Ne, vama ne vjerujem”.

/Republika/

Objava Hrvatska je prvi put imala sučeljavanje bez rukavica – Milanović i Primorac: Spočitavali jedan drugome Dodika i Čovića, izbore u BiH Milanović nazvao močvarom gdje “HDZ voli krasti” pojavila se prvi puta na Republika.

Voditelj je na početku kazao da je na sučeljavanje, kao kandidatkinja za članicu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda odbila kandidatkinja HDZ-a-HNS-a Borjana Krišto zbog, kako je kazala, već prije preuzetih obveza, a da drugi kandidat Željko Komšić (DF) ne želi sudjelovati na sučeljavanju bez prisustva Krišto.

Tijekom izlaganja Bakir Izetbegović, između ostaloga, u kontekstu vanjske politike BiH je kazao: “Kada su u pitanju diplomati, u veleposlanstvima je dvostruko više karijernih diplomata kod Bošnjaka nego kod Hrvata i Srba. To je ono što mi radimo. Gospođa Bisera Turković je 30 godina bila veleposlanica u Zagrebu, Beču, Vashingtonu, Bruxellesu itd. U telefonu ima više od stotinu bitnih ljudi u svijetu. Je’l vi mislite da su se ova lobiranja i rezolucije dogodile slučajno, same? Rezolucije EPP-a, u Bundestagu, S.Res?  Dakle, dokumenti koje donosi Senat u Americi, predlaže zakon koji donosi zastupnički dom itd. Te se stvari nisu dogodile slučajno. A kada govorimo o ekonomskoj diplomaciji, ne bi imali ovakav porast izvoza iz BiH ka europskim zemljama i njihovim jakim tržištima da nije ekonomske diplomacije”.

Zbog Rezolucije polemike u SPD-u i ‘balkanizacija Bundestaga’

Naime, Izetbegović je spomenuo i Rezoluciju o BiH koju je izglasao njemački Bundestag početkom srpnja, a na prijedlog vladajuće koalicije SPD-a, FDP-a i Zelenih, pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”.

Ovo je prouzročilo mnoge polemike ne samo kod dvojice kolega-zastupnika iz iste stranke, SPD, Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića, jednog Hrvata podrijetlom iz Hrvatske, drugog Bošnjaka porijeklom iz BiH, nego je i u BiH donijelo dodatne političke tenzije.

U Rezoluciji se od njemačke vlade traži pružanje jače podrške BiH u sprječavanju nacionalističke retorike. Za Rezoluciju, izuzev vladajućih, glasali su i predstavnici CDU-a, a protiv su bili članovi desničarskog AfD-a te krajnje ljevice.

Josip Juratović, zastupnik SPD-a, za medije je komentirao kako je ista “u mnogim točkama dobra, ali nepotpuna“ jer se u njoj izričito „u dijelu gdje se spominje da u BiH vlada politički nepotizam i nacionalizam, piše ‘u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim redovima’, a onda se poimenično spominju stranke i lideri tih stranaka. To su (Dragan) Čović i HDZ, pa (Milorad) Dodik i SNSD, a sve bošnjačke stranke, pošto i tamo ima nacionalizma, se stavljaju pod sumnju da su sve stranke nacionalističke što nije točno. Ako se govori o nacionalizmu onda trebaju biti spomenuta sva tri nacionalizma s njihovim strankama”, kazao je Juratović navodeći da to nije fer prema Bošnjacima da se svi stavljaju u isti koš te kako smatra da se u ‘društvu’ Čovića i Dodika trebao naći i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Međutim, takav stav nije dijelio njegov stranački kolega koji je izričit bio da u rezoluziji nije mjesto Izetbegoviću u tom kontekstu. U obranu takvog svoga stava Ahmetović je naglašavao kako Izetbegović ne zaziva secesionizam.

Podsjetimo da je Juratović, komentirajući za medije, a u kontekstu neslaganja sa stavovima svog stranačkog kolege Adisa Ahmetovića govorio o njegovoj povezanosti s određenim bošnjačkim nevladinim organizacijama koje usko surađuju s Islamskom zajednicom u Njemačkoj i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te da je posrijedi “balkanizacija Bundestaga”.

Govorilo se o mnogim temama, a iscrpnije izvješće možete pročitati OVDJE.

/Republika/

Objava Izetbegović na sučeljavanju priznao da je Rezolucija u Bundestagu proizvod bošnjačkog lobiranja pojavila se prvi puta na Republika.

Za razliku od europskih zemalja gdje su debate sastavni i vrijedan dio predizbornih kampanja, u Bosni i Hercegovini to je relativno stran pojam za političare koji često iz bojazni izbjegavaju izravne duele i sukobljavanje mišljenja, uz iznošenje jakih argumenata, sa svojim protukandidatima. Kako se čini, tako će biti i tijekom rujna u predizbornoj kampanji ove godine, piše Klix.ba.

Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine upitan je mogu li građani BiH mogu očekivati da će uoči Općih izbora gledati debate kandidata za tri fotelje u Predsjedništvu BiH.

“BHRT je planirao producirati debatne emisije u kojima će sudjelovati kandidati za člana Predsjedništva BiH – Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Pozivi su odaslani odmah nakon što je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ovjerio njihove kandidature. Do ovog trenutka odgovor smo dobili samo od kandidata za člana Predsjedništva BiH Mirsada Hadžikadića”, navedeno je u odgovoru za Klix.ba.

Debate na državnim, pa i komercijalnim neovisnim televizijama, su idealan teren da kandidati ukratko predstave svoje programe, ponude rješenja za goruće teme i odgovore na škakljiva pitanja, a sve s ciljem pomoći biračima koji na taj način mogu usporediti šta im točno nudi svaki kandidat pojedinačno kako bi lakše odlučili kome će dati svoje povjerenje. Za razliku od fotošopiranih osmijeha s plakata i letaka punih (lažnih) obećanja na vjetrobranskim staklima, u debatama kandidati moraju brzo i smišljeno odgovoriti na ključna pitanja, kako voditelja emisije tako i protukandidata.

TV debate su posebno važne u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i europskim zemljama, gdje predstavljaju predfinalnu fazu izbora.
Ankete provedene nakon debata često mogu nagovijestiti pobjednika ispitujući puls javnosti, a sve ovisno od toga kako se koji kandidat snašao na ključnim pitanjima.

Koliko su javne debate važne i kakav utjecaj mogu imati na epilog izbora najbolje je opisao pisac i politički analitičar iz Washingtona Mohamed Elmenshawy.

“Debate pružaju mogućnost svakom kandidatu da kaže što želi i predstavi se na najbolji način. Također mu dozvoljava fokusiranje i dublje razradu svojih planova i politike za budućnost te odgovori na razna pitanja. Smatra se presudnim trenutkom za tok izborne kampanje i posljednjom šansom da svaki kandidat odnese prevagu u svoju korist. No, najvažniji učinak debate je usmjeravanje birača koji još uvijek nisu odlučili kojem će kandidatu dati svoj glas. Pored toga što pokazuju pozitive karakteristike kandidata, debate također otkrivaju njihove nedostatke i negativne strane. Svaka gestikulacija ima svoje značenje, svaki osmijeh ili zabrinuti ton ima svoje dimenzije. Čak i način vezanja kravate može odnijeti kandidatu veliki broj glasova. Bez obzira na to koliko kandidat bio odmjeren i staložen, nesmotrena izjava može ga udaljiti od predsjedništva”, naveo je.

Nažalost, kako stvari stoje, ni pred ove izbori građani neće moći pratiti izravno i uživo sučeljavanje kandidata iz razloga što mnogi ne smiju stati “na crtu” svojim rivalima.

U utrci za tri fotelje u Predsjedništvu BiH je 10 kandidata: Željka Cvijanović (SNSD), Borjana Krišto (HDZ BiH), Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres), Denis Bećirović (SDP), Željko Komšić (DF), Bakir Izetbegović (SDA), Mirko Šarović (SDS), Nenad Nešić (DNS), Vojin Mijatović (SDP) i Borislav Bijelić (Stranka Život).

(Desk)

Objava KUKAVICE KOJE ŽELE VLAST- Bh političari se boje izaći na sučeljavanje u debatama pojavila se prvi puta na Republika.

Neovisni kandidat za načelnika općine Posušje Blago Petric prozvao je Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ BiH) jer odbijaju i bojkotiraju sazvati sučeljavanje načelničkih kandidata u toj općini pred nadolazeće lokalne izbore.

“Posušje ima izbor i mogućnost odabrati kandidata koji je 30 godina radio u realnom sektoru, koji je u bivšoj državi koja je funkcionirala kao dogovorna ekonomija imao privatnu tvrtku, kandidata koji ima znanje i vještine koje može ponuditi svim Posušanima. Kandidata koji je radio s tisućama ljudi, a nikoga nije prevario, preveslao ili mu ostao dužan… Nasuprot takvog kandidata, stoji kandidat HDZ-a BiH koji osim partijske lojalnosti nema nikavog drugog iskustva”, navodi se u priopćenju iz ureda za odnose s javnošću kandidata Petrica, prenosi Sirokibrijeg.info.

Dodaju i kako je “sramotno da se javni mediji na području općine odbijaju staviti u službu svih građana Posušja”.

“Posušje ima jedan javni medij, koji je jako važan. To je Radio Posušje. Nezamislivo je i nejasno zašto se svim Posušanima odbija mogućnost da mogu čuti što jedan i drugi kandidat nude svojim građanima. Diktatura misli koja se u Posušju provodi nedopustiva je za jedno uređeno društvo u 2020. godini. Ako su tako dobri i ako vjeruju u potporu birača, zašto nas putem svojih pulena iz stranke bojkotiraju na radio-valovima one postaje koja bi trebala služiti svim Posušanima”, pitaju se iz Petricevog tima.

Navode i kako je pokušaj cenzure uzaludan, jer će birači znati prepoznati onog kandidata koji nosi promjenu.

“Val promjena koji dolazi s Blagom Petricem neće se moći izbjeći. To dobro znaju oni koji su utamničili naše i vaše Posušje, zato i ne žele sučeljavanje jer više nemaju izlika za mrak u koji su zavili Posušje”, navodi se u priopćenju iz ureda za odnose s javnošću kandidata Petrica.

Objava KORONA KAO OPRAVDANJE Apel za Radio Posušje da održi sučeljavanje kandidata pojavila se prvi puta na Republika.

Dvojica najizglednijih kandidata za hrvatskog premijera suočavaju se jedan na jedan u programu RTL Televizije nakon što su se tijekom čitave kampanje međusobno prozivali za izbjegavanje sučeljavanja.

Tijekom i nakon sučeljavanja pljuštale su međusobne uvrjede – Plenković je Bernardiću često docirao, spočitavao mu da ne poznaje dovoljno europska pitanja, da je “Bandićev đak” i da mu ga je “zbog neznanja iskreno žao”, a Bernardić potonjem da je “napuhani balon” te je ocijenio da je bahat, da je predsjednik stranke korupcije itd.

Nakon što mu je Plenković rekao da je bio “Bandićev đak”, Bernardić mu je parirao “da je tek u 40. godini osjetio domoljublje”, te da je postao predsjednik HDZ-a tek kada ga je “Jadranka Kosor dovela za ruku”.

Sučeljavanje je užarilo društvene mreže, mnogi su stajališta da je Bernardić, iako je najavljivano da će ga Plenković izdominirati, dobro i napadački odolijevao je Bernardić.

Jedan od njih je i komentar bivše premijerke i predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor, ali na račun Plenkovića. “Ne gledaj protivnika s prezirom! Nikad!”, poručila je ona preko Twittera.

O špzdravu ‘Za dom spremni’

Na temu pozdrava ‘Za dom spremni’, Bernardić je rekao da on, kao dijete branitelja, neć dopustiti da pozdrav jednog režima ukalja obrambeni Domovinski rat. “Kapa dolje hrvatskim vojnicima, kapa dolje HOS-ovcima, ali ‘Za dom spremni zakonski zabraniti”, rekao je.

Plenković mu je odgovorio da je ovaj pozdrav valorizirao tadašnji predsjednik SDP-a Ivica Račan te tako izbjegao izravan odgovor na ovo pitanje.

Pitanje o Hrvatima u BiH

Između ostalih tema, bilo je pitanje i Hrvata u BiH.

Inače, Bernardić je na samom početku rekao da bi i dalje granicu s BiH držao zatvorenom jer, kako je rekao Plenkoviću, “otvaranjem granica s BiH u kojoj raste broj zaraženih ugrožena je turistička sezona u Hrvatskoj jer iz Njemačke, Mađarske…nitko neće doći na ljetovanje pa poslije biti u samoizolaciji”.

Na pitanje voditeljice Damire Gregoret, ‘Komšić ili Dodik?’, Plenković je odgovorio:”Dragan Čović”, a Gregoret je rekla da je “Čović bliži s Dodikom”.

“Gospodin Komšić, nažalost, samo je formalno predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH i on je nelegitimni predstavnik. Ono što smo rekli više puta – poštujemo BiH, surađujemo s njom, zalažemo se i za BiH, posebno za prava Hrvata u BiH, međutim ne želimo da se izigrava ni slovo ni duh Daytonskog i pariškog Mirovnog sporazuma ni Ustava. Želimo da Hrvati Hrvati imaju svoje legitimne prestavnike u svim institucijama, a ne da im njihove predstavnike biraju predstavnici drugoga naroda”, rekao je Plenković.

Bernardić je na ovu temu rekao ovo:”Što se tiče BiH, dok je bio gospodin Čović u Predsjedništvu nije bilo problema. Kada je došao Komšić, nastali su problemi. Gledajte, ja se slažem da je nepravedno, zapravo, da nije toliko u duhu ni Ustava da predstavnik jednog naroda bira predstavnike drugog naroda i o tome je preporuku dao i Ustavni sud BiH. To je stvar koji treba rješavati BiH kao samostalna i suverena država. Neprihvatljivo je od Hrvatske, i bilo koga drugog, da se petlja u unutarnje poslove druge države.Mi zato i ne idemo na izbore u BiH – oni su suverena država”.

Na to ga je Plenković prekinuo:”To je stranka koja je glasala protiv Deklaracije o pravima hrvatskog naroda u BiH u Hrvatskom saboru. Imali ste priliku glasati – bili ste protiv”.

Na ovo je Bernardić odgovorio:”A, zašto HDZ nije Hrvatima u BiH osigurao entitet?”.

Plenković je izazivački odgovorio:”Čekajte, vi želite kazati da je politika SDP-a treći entitet? Pa recite javnosti jeste li vi za treći entitet”.

Bernardić je odgovorio:”Mi smo za Dayton, odnosno, sve što obuhvaća zajednicčki dogovor o BiH svih triju naroda u građanskoj BiH. Što se tiče BiH, Hrvati tamo, budući da su najmanji narod imaju najveći reformski potencijal. Dakle, za BiH bi bilo sjajno da uđe u EU, ali tamo treba stvarati političko povjerenje. Nama za BiH treba jedan proces pristupnih pregovora kojima bi se stvorilo određeno povjerenje i reformirala BiH, ali to je nešto što se mora inicirati. I to ste mogli staviti kao temu predsjedavanja EU”, rekao je Bernardić, obraćiajuće se Plenkoviću te ustvrdivši da “Hrvati u BiH uglavnom glasuju za i rezultat tog glasanja je iseljavanje, hrvatski korpus se tamo prepolovio i ljudi sve teže žive”.

Plenković je Bernardiću odgovorio kako mu je “žao što tako malo zna o ovom pitanju” te je ponovio da SDP nije glasao za Deklaraciju o pravima Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru.

(Republikainfo.com/V.S.H.)

Objava Sučeljavanje Bernardića i Plenkovića: Jedino su se složili oko Komšića pojavila se prvi puta na Republika.

/Republikainfo.com/

Objava Pogledajte sučeljavanje Lučića i Prkačina pojavila se prvi puta na Republika.

U debati je postavljeno i jedino pitanje izravno vezano za BiH i Hrvate u BiH.

Na pitanje ‘Tko je vaš partner za razgovore u Bosni i Hercegovini, Željko Komšić ili Dragan Čović?’, kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović je rekla da partnera za razgovor na visokoj razini u BiH – nema.

Ona je odgovorila da joj je sugovornik Predsjedništvo BiH, ali…

“Međutim, s obzirom da držim da je gosp. Komšić izabran legalno, ali nelegitimno, dakle ne glasovima hrvatskog nego jednog drugog naroda. Sve dok Hrvati u BiH ne priznaju člana Predsjedništva kao svog legitimnog predstavnika ja, zapravo, nemam partnera za razgovore na toj visokoj razini. A, o pitanjima položaja Hrvata treba razgovarati sa svim Hrvatima i to i činim kroz razgovore i s vjerskim zajednicama i kroz razgovore s raznim pojedincima, raznim nevladinim udrugama i sl. gdje nam je u interesu sigurnost i stabilnost BiH i konstitutivna jednakopravnost hrvatskog naroda”, kazala je kandidatkinja za predsjednicu (i aktualna predsjednica) Kolinda Grabar Kitarović.

Milanović je na ovo pitanje ovako odgovorio:

“O tome sam govorio više puta. Razgovarati ću praktički sa svima, potpuno svjestan legitimiteta i manjka legitimiteta gosp. Komšića. Tu je Milorad Dodik i Republika Srpska koja je takva kakva jest, ali ona je činjenica, uz sve moje rezerve koje prema tome postoje. Tu su, naravno, i Bošnjaci kao brojčano najveći politički korpus u BiH, Tu su i Hrvati. Hrvat sam, hrvatski predsjednik i morati ću o tome jako brinuti. To su sve stvari o kojima treba voditi računa, to je jako delikatna situacija rješenja preko noćinema i neće biti. Gospodina Komšića poznajem godinama, međutim, ne zanosim se iluzijom da je stvari moguće riješiti preko noći. Ukazivati ću na probleme, ali neću se ponašati onako kao što se ponašala hrvatska vlast kada je veleposlanika praktički smijenila, ukorila, zato što je otišao u Banja Luku na obilježavanje Dana Republike Srpske. Samo po sebi neobično, međutim, to isto radi i gospodin Čović koji je predsjednik HDZ-a i vodeći političar hrvatske komponente u BiH – i to je potpuno normalno, da ima to savezništvo, o čemu imam mišljenje, dopuštam to. Ali, kada to napravi hrvatski veleposlanik njega se promptno povuče”.

Na ovu njegovu izjavu replicirala je Grabar Kitarović.

“Hrvatski veleposlanik je u službi države Republike Hrvatske, gospodin Čović je stranački čovjek. Ja se ne bavim stranačkom politikom. Ono što moram kazati, kada je riječ o BiH, valja razgovarati sa ostala dva naroda i svima ostalima, a posebno sa EU-om jer držim da BiH treba staviti na drukčiji kolosijek i ubrzati njen put prema EU kako bi se stabilizirala”, rekla je ona.

Ovo je, ujedno, bila i najnapetija kamapanja u povijesti Hrvatske, ali i najneizvjesniji izbori do sada. No, već u nedjelju, po prvim preliminarnim rezultatima, doznat će se hoće li Hrvatska imati novog predsjednika ili staru-novu predsjednicu.

/Republikainfo.com/

Objava Sučeljavanje: Grabar Kitarović nema sugovornika u BiH; Milanović će razgovarati sa svima: Dodikom, Bošnjacima i, naravno, Hrvatima pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o broju onih koji su najmanje 15 minuta neprekinuto pogledali prijenos sučeljavanja, a o visokom zanimanju gledatelja za sadržaj govori i podatak o 43,7 posto udjela u gledanosti, koliki je bio postotak onih koji su u tom trenutku bili pred svojim malim ekranima.

Pored visoke gledanosti na televiziji, prijenos sučeljavanja dvoje kandidata za predsjednika značajno se pratio i na nelinearnim platformama HRT-a.

Broj pregleda na HRT-ovom kanalu na mreži za razmjenu video sadržaja youtube je oko 90.000 s tendencijom daljnjeg rasta, a putem HRT-ove platforme HRTi bilo je oko 25.000 pregleda.

Portal www.hrt.hr zabilježio je 413.377 pregleda stranica tijekom jučerašnjeg dana, a uživo je sučeljavanje pratilo oko 14.000 korisnika.

Na Facebook stranici HRT Vijesti sučeljavanje je imalo doseg od oko 92.000 ljudi s više od 3000 reakcija te oko 26.000 angažmana gledatelja na objavi, što govori o velikom zanimanju za prenošeni sadržaj.

Savjetnik Madžar izazvao incident s Milanovićem

Na izlasku sa sučeljavanja Zoran Milanović je opet spomenuo propali Kontinental u čijem Nazdornom odboru je bila predsjednica, a nakon toga ga je verbalno napao njen savjetnik Tomislav Madžar, izvješćuje 24.sata.hr.

Na kraju Milanovićeve izjave može se čuti Madžar koji dolazi i govori Milanoviću “Sram vas može biti”.

Milanović ga je upitao “Tko si ti dečko” te rekao e li to netko iz osiguranja, na što mu je Nikola Jelić rekao da je to savjetnik predsjednice.

Rekavši da je istina što je govorio, Madžar je nastavio kako ga može biti sram.

Milanović je u prolasku rekao da ima i dalje nestabilnih, na što mu je Madžar nastavio ponavljati da govori prosječnu plaću ne minimalnu.

– To je to. HDZ-ovci se tuku u Saboru, a ne znaju se tući, psuju. Ovako se razgovaraju sa bivšim premijerom. Ja čovjeka ne poznajem. Ovo je jadno, rekao je Milanović.

Prije samog incidenta, Milanović je rekao kako će ljudi vidjeti tko govori istinu, a tko živi od neistine. Na pitanje je li bio mekši danas, krenuo je u nogometnu usporedbu i rekao da je današnja bila kao talijanski nogomet. Nastavio je s Kontinental prijevozom i rekao da je tu pokradeno 20 milijuna kuna, na što je uletio Madžar sa svojim vrijeđanjem.

Šef stožera KGK isrpičao se Milanoviću

Inače, Milanovićev glasnogovornik Nikola Jelić je na Twitteru objavio kako se  šef stožera Kolinde Grabar Kitarović, Ivan Anušić, ispričao Milanoviću zbog verbalnog napada.

Šef stožera @KolindaGK Ivan Anušić ispričao se Zoranu Milanoviću zbog verbalnog napada savjetnika Madžara.

— Nikola Jelić (@NikolaJeli2) January 2, 2020

Svatko ima pravo na svoj stil. Mislim da je puno toga što izgovori neprimjereno, nevezano uz temu, a same teme dotiče se vrlo površno. Što se tiče današnjeg sučeljavnaja, nije me ništa pogodilo, navikla sam na sve vrste vrijeđanja, rekla je Kolinda Grabar Kitarović nakon sučeljavanja o Zoranu Milanoviću.

– Puno konstrukcija uopće ne stoji i sučeljavanje je bilo u redu, ali voljela bih da smo se više fokusirali na program i na to što ćemo napraviti za Hrvatsku i građane, a ne pitanja koja su gotova i na koja više ne možemo utjecati – rekla je i dodala da je u Kontinental prijevozu bila par mjeseci te da nije primila nikakav novac.

Predsjednica i kandidatkinja KGK nije komentirala incident, već su je ljudi iz njenog stožera povukli na izlaz.

(Izvor: HRT/24sata.hr)

Objava Skoro milijun ljudi pratilo sučeljavanje KGK i MIlanovića; Ljubušak Madžar izazvao incident pa se stožer KGK ispričavao pojavila se prvi puta na Republika.

Svi oni ispunili su granicu od najmanje prikupljenih 10.000 potpisa za svoje kandidature, a reakcije, analize i komentari istupa kandidata, dojma koji su ostavili ne stišavaju se ni do danas. Ovo je aktualna tema i u BiH jer će se i tu, kao u XI. izornoj jedinici (tzv. dijaspora) glasati na izborima za predsjednika ili predsjednicu Hrvatske.

11 kandidata želi na Pantovčak

Dva i pol sata kandidati su se predstavljali programe, iznosili stajališta, odgovarali i replicirali na brojna pitanja. Između ostalog i o odnosima sa susjedima, prvenstveno BiH i Srbijom, te o bh. Hrvatima.

U utrku za pretendente za predsjednika Hrvatske u petogodišnjem mandatu kreće 11 kandidata od kojih su čak četiri neovisna kandidata: Nedjeljko Babić, kandidat Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i Štokavaca; Anto Đapić, kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO); Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-a i još tri stranke; Dario Juričan, nezavisni kandidat; Mislav Kolakušić, nezavisni kandidat i sudac Ustavnog suda; Dejan Kovač, kandidat HSLS-a; Zoran Milanović, kandidat SDP-a i još 12 stranaka; Darija Orešković, nezavisna kandidatkinja i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa; Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte i SRP-a; Ivan Pernar, saborski zastupnik i kandidat Stranke Ivana Pernara i Miroslav Škoro, glabenik i neovisni kandidat.

Svi kandidati, osim pitanja o korupciji, migrantskoj krizi, NATO-u itd, odgovarali su i na dva pitanja a koja se izravno odnose na BiH i bh. Hrvate, a iznijeli su i stavove o susjedskoj suradnji sa Srbijom, odnosno, treba li Hrvatska podržati kandidaturu Srbije u EU.

Kakvu politiku Hrvatska treba voditi prema BiH?

Kolakušić po pitanju vanjske politike prema BiH je jasan: “Prema svim susjedima moramo voditi gospodarsku politiku. Kada imate gospodarsku razmjenu, onda imate i dobre međuljudske odnose i dobru vanjsku politiku. Moramo omogućiti uvoz i izvoz proizvoda iz i u BiH, Crne Gore, Srbije, a po istim uvjetima mi uvoziti. Najviše proizvodimo prehrambenih proizvoda i u poljoprivredi. Okusi ovih podneblja odgovaraju našim susjedima. Određena čokolada proizvedena u Hrvatskoj, više će odgovarati građanima Srbije i BiH nego u Nizozemskoj i Belgiji”.

Kandidat Kovač ovo pitanje smatra iznimno važnim sljedećih godina i to poglavito zbog pomicanja schengenske granice.

“Trenutno vidimo totalni poraz vanjske politike koju su provodili i moji protukandidati, tak da smo doslovno od strane EU fizički okruženi bodljikavom žicom. Na žalost, postali smo prva postaja Balkana, a ja ću se boriti da postanemo vrata Europe. Moramo osnažiti pogranična područja iz kojih je najviše ljudi otišlo. I u budućnosti, cjelokupan robni promet s Balkana će ići preko nas i zato trebamo ojačati ta pogranična područja”, smatra Kovač,

Milanović Išao u Mostar kada je gorjelo, Orešković traži odgovor kome se daje novac

Kandidat SDP-a Zoran Milanović kazao je da mu je minuta malo za ovo vrlo ozbiljno pitanje, a posebno je ponovio da u BiH nikada nije išao po glasove.

“Politika prema BiH, nakon 30 godina saplitanja – to je uvreda prema BiH i Hrvatima u BiH. Ja mogu kazati da sam kao premijer uradio puno, financijski i na transparentnosti. Kada je doslovce gorjelo išao sam u Mostar, javno sam govorio o brojnim problemima, problemima izbornog zakona, ali svesti jednu zemlju na minutu – toga nije dostojna ni jedna država, pa ni BiH. Tamo žive naši ljudi, državljani, to je kompleksan odnos. Nikada tamo nisam išao po glasove, po novac kao HDZ-ovci i to neću raditi ni sada. Ali, znaju da sam tu za njih, da ću biti za njih, ali isto tako i za jedinstvenu BiH jer je to ipak susjedna država gdje živi pola milijuna Hrvata i nažalost ulaskom u EU mnogi odlaze”, komentirao je Milanović.

Odgovor na pitanje o odnosu Hrvatske prema BiH, kandidatkinja Orešković bio je ovakav:

“Odnos prema BiH može se vidjeti po tome što je i nas i njih sve manje, iako se puno ulaže i sredstava EU-a i naših vlastitih, ali često netransparentno i suprotno propisima Republike Hrvatske. Podsjetit ću samo na kredite koje je dala Hrvatska banka na obnovu i razvoj (HBOR), a koja bi se trebala utrošiti upravo za obnovu i razvoj, a sredstva su se davala bespovratno na način da se kredit oprostio i utrošio za izgradnju sakralnih objekata. Onog trena kada mi uvedemo one mjere iz mog programa, da se objavi za koje namjene se troši proračunski novac, kako se vraća, kome se otima, zbog čega se kupuju glasovi, onda ćemo kazati da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima”.

Peović kritizira huškačku politiku, Pernar poziva da ne glasuju za HDZ

Kandidatkinja Katarina Peović kazala je da “politika prema BiH jasno pokazuje kako nacionalističke, huškaške politike najmanje koriste samom narodu”.

“Oni, koji se pozivaju na taj narod, najmanje s njim imaju veze i, zapravo, samo provode interese bogatih, kapitalističkih elita i vlastite interese tajkunskih političara ili onima koji ih zastupaju. Nacionalistička politika u BiH najmanje je koristila tamošnjim ljudima. Kao i u Hrvatskoj, i tamo se ljudi, uz svu njezinu deficitarnost, sjećaju Jugoslavije, koji je BiH davao okvir u kojem nije bilo ovakvih huškačkih i nacionalističkih politika. Prema tome, ako govorimo o BiH, trebamo govoriti o suživotu, jedinstvu, solidarnosti”, rekla je Peović.

Kandidat Ivan Pernar, odgovarajući na ovo pitanje kazao je se da se odnos Hrvatske i BiH najbolje se može vidjeti po snimkama iz Mostara,

“Kada se gasio mostarski Aluminij, kada je u crnoj limuzini prolazio gospodin Dragan Čović, a masa skandirala ‘lopove, lopove’. Na žalost, HDZ-ova politika ugasila je Aluminij, HDZ-ova politika uvela je Hrvate i Bošnjake u sukob iz kojeg je profitirao netko treći, odnosno Srbi, i zbog toga je došlo do tragedije s Hrvatima iz Bosanske Posavine. HDZ-u su Hrvati u BiH potrebni samo kada su izbori pa im organiziraju autobuse, a čim izbori prođu brzo će biti zaboravljeni. Hrvatski narode u BiH ne daj svoj glas i svoju ruku onima koji te guraju u ponor, iseljavaju, stavljaju korumpirane uprave i upropaštavaju vaša vlastita poduzeća”, poručio je Pernar gledajući izravno u kameru.

Škori Komšić nije hrvatski izbor, Babiću su konstitutivni narod, a ne dijaspora

O odnosu prema BiH i Hrvatima, kandidat Miroslav Škoro je rekao:

“BiH je država hrvatskog naroda, vitalni strateški interes RH i status hrvatskog naroda je vrlo bitan za mir i stabilnost BiH. Mir u BiH postignut je daytonskim sporazumom, Hrvatska je tu preuzela određene obveze. Trenutno Hrvati tamo nisu suvereni, a da bi bili suvereni osim teritorija i ljudstva morali bi imati vlast, a trenutna vlast koju predstavlja Komšić nije ona koju je izabrao hrvatski narod. Smatram da to treba definitivno promijeniti, a prema BiH, odnosno, Hrvatima u BiH se odnositi ne tutorski nego partnerski”, rekao je Škoro.

Kandidat Nedjeljko Babić, iznoseći svoje stavove na ovu temu, kazao je da su “Hrvati u BiH konstitutivan narod i da to nije naša dijaspora”.

“Potpun je jasno da bi mi o njima trebali voditi brigu. Hoćemo li to raditi ovako kako smo radili posljednjih 30 godina ili ne? Jedni idu kod njih, daju novce zbog glasova, drugi ne, treći priznaju, četvrti ne. To je smiješno, ali izgleda dobro taj EPP”, komentirao je on. Babić je u naknadnoj replici Grabar Kitarović, istaknuo važnost Hrvata iz BiH prilikom stvaranja Hrvatske tijekom Domovinskog rata i da “to nema nikakve veze sa HDZ-om”.

Đapiću je rješenje hrvatski entitet, Grabar-Kitarović traži jednaka prava

No, kandidat Anto Đapić ima decideiran stav da hrvatski predsjednik ima obvezu skrbiti o suvereniteta Hrvata kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.

“A, suvereniteta nema bez teritorija, bez naroda i bez vlasti. Hrvati u BiH to nemaju. Nikad nije bila dramatičnija pozicija nego danas. Iz Republike Srpske smo protjerani, brojimo se u promilima oko Banja Luke je danas u Banjalučkoj biskupiji četiri tisuće Hrvata najviše, a nekada je bilo 70 tisuća. Ta dramatičnost se može promijeniti samo na način formiranja hrvatske republike u BiH i kao predsjednik Hrvatske na tome ću inzistirati i kod naših saveznika i kod neprijatelja – da se taj problem konačno otvori i da Hrvati konačno, zaista, budu suvereni u BiH jer će u protivnome nestati, a onda je to problem za Hrvatsku i šire”, rekao je Đapić.

Na početku svoje minute izlaganja Kolinda Grabar Kitarović je kritizirala kandidata Nedjeljka Babića kazavši da “Hrvati u BiH nisu dijaspora nego autohtan narod”, iako je i sam Babić to rekao.

“BiH je druga domovina hrvatskog naroda. Prema BiH želim politiku dobrosusjedstva, poštivanja teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta i prava hrvatskog naroda koji mora imati jednaka prava kao i ostala dva naroda, dakle, kulturna i politička, što znači i izbor vlastitih predstavnika.

Želim kazati da je BiH i naša strateška dimenzija jer dijelimo granicu dugačku 1.100 kilometara, dakle sigurnost BiH nam je u interesu. Podržavamo njen ulazak u EU uz ispunjenje uvjeta. Hrvatska nije prva postaja Balkana, nego je u Srednjoj Europi kamo sam je odvela s Inicijativom triju mora”, zaključila je ona.

Juričan bi otvorio ‘duty free’ u Poganoj Vlaki

No, neovisni kandidat Dario Juričan ima još jednu neobičnu ideju i oko ovog pitanja.

“Gospođa Grabar Kitarović ne samo da odvodi, nego i šalje predstavnike HDZ-a u BiH. Tako je na službeni put u BiH poslala Zdravka Mamića i osnivača HDZ-a  Miroslava Kutlu. Oni su ta naša gospodarska diplomacija, treba ih samo malo aktivirati i to će spasiti BiH. I ja imam ideju – treba osnovati novi entitet, ‘duty free’ zonu sa sjedištem u Poganoj Vlaki. Tamo ću poslati mog savjetnika Milana  Bandića, on će sve riješiti. Ono što je problematično je da taj migrantski val više neće ići iz BIH u Hrvatsku, mi se trebamo pripremiti da će svi silni migranti iz Zapadne Europe htjeti ući u tu ‘duty free’ zonu, a BiH će prosperirati i riješiti će se svi problemi.

Treba li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u EU dok se ne riješi pitanje nestalih osoba?

Na ovo pitanje neovisni kandidat Dario Juričan, čiji je ‘alter egom’ Milan Bandić, ovako je odgovorio:”Sa Srbijom prvo moramo razviti gospodarske veze. Naša strategija treba biti da u EU uđu i Srbija i BiH. EU je isto kao i NATO savez, robno-novčana razmjena, tu se krade, tu se daje mito. Gospodin Vučić i njegov brat i njegova obitelj su u tome u vrhu i oni će se lako uklopiti u ove naše procese u EU. Hrvatska koja još od Franje Tuđmana Baštini koruptivne procese, lako će prihvatiti Srbiju i apsolutno sam za to”.

No, kandidat Mislav Kolakušić odgovorio je da o Hrvatskoj ne ovisi hoće li Srbija postati članicom EU-a ili ne. “Kao što nije niti o Sloveniji ovisilo hoće li Hrvatska ući u EU. To je politika više razine i nas nitko neće pitati hoće li Srbija ili BiH ući u EU. O tome će odlučiti glavne članice EU-a, a to su Njemačka i Francuska koje drže cijelu EU u svojim rukama i one kada odluče da im je potrebno još resursa i građana određene stručne spremne, to će i učiniti”, rekao je Kolakušić.

Kovač za dijalog i ekonomsku suradnju, Milanović protiv ucjena

Kandidat HSLS-a, Dejan Kovač, po ovom pitanju ima drukčiji stav: “Riječ blokada je malo jaka – ja sam uvijek za dijalog. Civilizacijski doseg je da svaka osoba ima pravo na posljednje počivalište i da se od njih obitelji mogu oprostiti. Da, smatram da se pitanje nestalih mora riješiti i da moramo zatvoriti prošlost i gledati prema budućnosti. Daljnju suradnju sa Srbijom pokazuju ekonomski tokovi, gdje imamo ulazak kapitala iz Srbije u Hrvatsku i obrnuto. Mislim da nam je to dobar svjetionik u ovoj magli mržnje i moramo se voditi prema tom cilju”.

Kandidat SDP-a i bivši hrvatski premijer Zoran Milanović stajališta je da Hrvatska ne treba blokirati članstvo Srbije u EU.

“Međutim, Hrvatska o tome može odlučivati pitanje je imamo li mi interes to napraviti. Kada se ovdje plaši ljude ‘regionom’, to je valjda neka srpska riječ za regiju (netom prije kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović je upravo kazala ‘region’, tako da je Milanović to iskoristio op. au.). Dakle, s tom regijom, sa članicama bivše Jugoslavije, mi u robnoj razmjeni imamo 30% izvoza, više nego pojedinačno u Italiji i Njemačkoj, a gdje su tek Amerika i Rusija. Sve je to zapostavljeno tijekom 30 godina vlasti HDZ-a. Prema tome, naši interesi nisu takvi da bismo bilo kome prijetili i tome ću se protiviti. Nazivanjem tih ljudi ‘regionom’ kao kolektiviteta, vrijeđate ih. Jedno je beogradska čaršija, jedno je Vučić, drugo je Srbija”, rekao je Milanović.

Orešković za ispunjavanje uvjeta, Peović protiv ‘sitnih interesa’

Neovisna kandidatkinja i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Darija Orešković prvo je reagirala na istup kandidata Kolakušića, kazavši da će se “itekako pitati Hrvatsku hoće li Srbija i kada ući u EU, kao što će se pitati i svaku drugu, pojedinu članicu”.

“Ono što treba istaknuti je to da je jedan od uvjeta vladavina prava i izgradnja, demokratskih i transparentnih institucija kojih danas u Srbiji evidentno nema zbog toga što njihovom političkom scenom upravljaju oni koji su po mentalnom sklopu koji, kao i u Hrvatskoj, upravo na tim najnižim etničkim strastima nastoje postići poene, a na štetu običnih građana i ‘malih’ ljudi. Onog trenutka kada se zadovolje svi standardi, bit će zadovoljen i standard da se Srbija suoči sa svojim ratnim zločinima i da one podatke koje ima isporuči Hrvatskoj kako bi naši preminuli mogli počivati u miru”, rekla je Orešković.

Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte i SRP-a, kazala je da je blokiranje Srbije u EU “sitno interesna, buržoaska politika kojom se svaka zemlja u europskoj regiji, koja više-manje teži skončati u toj Europi, hvali i samozadovoljava”.

“To je politika koja nije niti korisna niti dobra, a ono što bi bilo puno bolje je da vidimo vlastitu deprivilegiranost na periferiji Europe. Mi se na ovoj periferiji nećemo razviti, niti Srbija, niti Srbija, niti Slovenija, niti Hrvatska. Ulaskom u eurozonu bit će nam još gore. Zašto – da bi Europa bila demokratska i zajednica jednakih, ona bi minimalno morala biti fiskalna unija, bogati bi pomagali siromašnima, trebalo bi doći do transfera tehnologija, zabrane izvoza iz bogatih zemalja, a poticanje uvoza iz siromašnih zemalja. To se u ovoj EU neće dogoditi i zato će Hrvatska i Srbija isto skončati”, zaključila je Peović.

Pernar protiv Srbije u EU „zbog ljubavi prema Srbima“, Škoro za ispunjenje uvjeta

Ivan Pernar u svojoj minuti za odgovor na pitanje je istaknuo kako “nema mržnje prema Srbima i Srbiji” te da ih “smatra našim bratskim narodom”. “To, zapravo stoljećima i jesmo bili – sve do 1. Svjetskog rata, kada smo kao marionete bili uvučeni u sukob globalnih razmjera i isto tako smo se opet s njima natezali u 2. Svjetskom ratu. Sada smo opet marionete, samo se natežemo sa Afganistancima, Libijcima, Sirijcima i drugima preko NATO-a. Protivim se ulasku Srbije u EU, ali ne iz negativnih emocija, nego iz ljubavi prema njima jer smatram da će doći do daljnjeg demografskog kolapsa Srbije jer već sada im nestaje stanovništvo. Ulaskom u EU doći će do potpunog sloma i ekonomskog uništenja, privatizacije, svega što je ostalo”, smatra Pernar.

Stav glazbenika i neovisnog kandidata Miroslava Škole po pitanju treba li hrvatska blokirati Srbiju u ulasku u EU počelo je referiranjem na Pernarovu izjavu. “Razaranje Vukovara, Škabrnje i hrvatske žrtve iz Domovinskog rata – to nisu počinile nikakve marionete i znamo dobro tko je to učinio. Smatram ne samo da trebamo riješiti pitanje nestalih, moramo riješiti i pitanje granice, odštete ljudima koji su bili u srpskim koncentracijskim logorima, kulturnog blaga i arhiva koje se tamo nalaze. Smatram da Srbija treba ući u EU onda kada ispuni najviše demokratske standarde kao što smo i mi ispunili. Pri tome sam uvjeren da hrvatska ima što za reći i kao predsjednik države definitivno neću biti za to sve dok se ne ispune ovi uvjeti”, zaključio je Škoro.

Babić govori o ‘euroslaviji’, Anto Đapić za referendum

Kandidat Nedjeljko Babić na ovu temu rekao je: “Ukidanjem članka 141 starog ustava ili “Tuđmanove tvrđave”, morali smo znati da, kada smo dozvolili da je 25% ljudi dovoljno da odluči hoćemo li uči u savez s nekim, morali smo znati što nas čeka za 10-15 godina. Onda smo imali Jugoslaviju, danas imamo ‘euroslaviju’, proširenim članicama koje su iz Europe. O tome je besmisleno razbijati glavu. Smatram da je važnije pitanje da je danas milijun ljudi glasno u Hrvatskoj i više bih razmišljao kako 300.000 djece ide gladno spavati. To su stvari o kojima trebamo raspravljati i da ova država treba raspravljati kako zadržati građane da ne odlaze, a ne raspravljati ‘što bi bilo-kad bi bilo'”.

Anto Đapić, politički veteran i kandidat stranke DESNO, rekao je da je srpska politika prema Hrvatskoj nepromjenjiva još iz doba rata.

“Promijenila se taktika i radikalno neki igrači – oni koji su bili četnički pioniri danas vode državu. Njihova je stalna verbalna agresija prema Hrvatskoj, a uvijek je u pripremi i ona druga za koju, ne daj Bože, uvijek moramo biti spremni. To je izbjegavanje odgovornosti za agresiju na Hrvatsku, kroz svoje petokolonaše uvođenje političkog srpstva u Hrvatskoj, neriješene granice itd. Dakle sve nas to dovodi do toga da, možda bi u konačnici nećemo spriječiti ulazak Srbije u EU, ali možemo otežati. Najvažnije je da se o tome izjasni hrvatski narod na referendumu i bez toga se to ne smije napravit”, Đapićev je stav. On je potom pojasnio da, kako je kazao, Srbija nikada neće dostaviti podatke o nestalima jer bi time priznala agresiju na Hrvatsku uz koje, potom, idu i ostale konsekvence.

Grabar Kitarović želi katarzu Srbije

Aktualna hrvatska predsjednica i kandidatkinja za novi mandat Kolinda Grabar Kitarović je rekla da će Hrvatska apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija, kao što ih je trebala ispuniti i hrvatska.

“Nije to lako, ali to se mora ne samo zbog EU nego i zbog same Srbije da se konačno suoči sa svojom prošlošću, da se ne vraća na 2. Svjetski rat nego da proživi katarzu onoga što su napravili u Hrvatskoj i drugim susjednim državama. Apsolutno ću inzistirati na pronalasku nestalih prije nego Srbija uđe u EU”, kazala je Grabar Kitarović.

Jesu li kandidati i koliko, u pogledu ovih odgovora, zadobili povjerenje hrvatskih glasača u BiH, biti će poznato nakon 22. prosinca.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Jedni u BiH po glasove, drugi ne, a neki su za polaganje računa pojavila se prvi puta na Republika.

– Dva od šest osnovnih pitanja bavila su se Srbima ili ćirilicom. Htio sam vidjeti profesionalno. Mogu vam reći koga vidim u drugom krugu, a koga kao pobjednika. Ali, ako bih to rekao drugima bih omogućio da se približe. Toliko je bilo očigledno, rekao je Vučić.

Vučić je istaknuo da ono što je mogao čuti nije bilo naročito ohrabrujuće. Ističe da je sretan zbog toga, jer bi, kako kaže, u Srbiji u 60 pitanja koja bi eventualno bila postavljena, jedno možda bilo o situaciji u regiji, a posebno o Hrvatskoj nijedno, što, kaže, mnogo dobro i lijepo govori o Srbiji.

Dodao je da je Hrvatska u ekonomskom smislu ispred Srbije, ali da se Srbija polako približava, a da se u desetljeću koje dolazi Srbija može u tom smislu i približiti.

– Uveliko smanjujemo tu razliku, kazao je on.

/Republikainfo.com/

Objava Predsjednika Srbije Vučića zanimalo sučeljavanje: Nije mi vrag dao mira pojavila se prvi puta na Republika.