„Već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske bit će donesen zakon o nevladinim organizacijama. On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudili kada smo htjeli kompromis. No, pošto niste htjeli kompromis, nego ste mislili da vi možete upravljati, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan“, najavio je predskednik Republike Srpske Milorad Dodiknovi zakon o kontroli rada nevladinih organizacija, nakon signala američkog predsjednika o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama.

“Ološ sa stranim sredstvima”

„Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku. Nećemo se osvećivati, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete to više moći raditi“, kategoričan je bio Dodik.

Gušenje je počelo kriminalizacijom klevete, koja je ranije vraćena u Kazneni zakon ovog entiteta Bosne i Hercegovine, a najava zakona o stranim agentima samo je njegova produžena ruka.

„I prethodni nacrt je bio potpuno dovoljno rigorozan, tako da ne možemo ni zamisliti što će donijeti novi“, kaže Aleksandar Žolja iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka, koji očekuje rad u nemogućim uvjetima.

Trumpov okidač

„U najmanju ruku bit će dosta birokracije prema Ministarstvu pravde, i to je lakši dio priče. Teži dio priče su izvanredne inspekcije, kao i to da vas svaki građanin može prijaviti, a znamo kakvo je raspoloženje građana. Treće je zabrana, odnosno, definiranje političkog djelovanja s kojim nemamo veze”, kaže Žolja, strahujući da budućnost nije dobra.

U svibnju prošle godine, kada se cijeli briselski aparat sručio na vlasti RS zbog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji se u javnosti već udomaćio naziv ‘akt za kontrolu strane agenture’, on je neposredno pred raspravu povučen s dnevnog reda. S obrazloženjem da će ići na doradu. Iako je većina mislila da je tu kraj ove priče, zakon je povučen samo do novog okidača, koji je u ovom slučaju bio američki predsjednik Donald Trump, obustavljajući sredstava za nevladine organizacije diljem svijeta.

Odmah nakon povlačenja zakona stiglo je obrazloženje od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je još prije nekoliko godina inicirao njegovu izradu. Iako usuglašen sa zakonom koji ima SAD i koji je, kako je tvrdio, u nekim segmentima čak i blaži, Dodik je tada rekao da su „vidljivi određeni prigovori, a tiču se europskih normi, a zbog razloga da je Republika Srpska opredijeljena za europski put, dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usuglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine europske zemlje kako bismo ga uskladili s europskom pravnom praksom“, rekao je tada Dodik.

Nepunih godinu dana kasnije, Dodik najavljuje rigorozniji zakon po cijenu europskog puta BiH. „Ne zanima nas mišljenje Europske unije. Ako je to prekid europskog puta, onda je to ok“, rekao je Dodik najavljujući novi zakon već na sljedećoj sjednici.

Poseban registar za NVO

Međutim, ni zakon koji je povučen nije baš rađen po uzoru na američki, kako se želi predstaviti, jer ne tretira ista područja. Američki Zakon o registraciji stranih agenata FARA, na koji se poziva Dodik, ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog financiranja iz inozemstva, već se ograničenja odnose na ukidanje poreznih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje.

Najveća razlika je što se zakon ne primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva, a u njemu se ne uvjetuje ni izvor financiranja.

Zakon koji je prošle godine povučen, predviđa poseban registar za nevladine organizacije, slanje posebnih izvještaja o radu, kao i mogućnost zabrane rada, ukoliko se utvrdi da postoji političko djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom RS.

Pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić, postavlja pitanje što je to što bi moglo biti rigoroznije od navedenog jer je prethodni zakon bio toliko rigorozan i toliko nedorečen, i davao je velike ovlasti resornom ministru.

„Od označavanja svih publikacija kao publikacija agenata stranog utjecaja, popisa ovih organizacija, preko dvostrukog financijskog izvješćivanja, do zabrana bavljenja djelatnostima u svezi s politikom i javnim interesom. Sve to je već bilo u ranijem tekstu uz mogućnost brisanja iz registra po odluci ministra, bez posebnog postupka. Jedino još da se propišu višemilijunske novčane kazne, oduzimanje državljanstva i deportacije članova udruženja, to bi bilo rigoroznije“, ironičan je Jokić, iako ga kakao kaže, više ništa ne može iznenaditi.

Upozorenje iz Izaslanstva EU u BiH

Na usvajanje zakona su još prošle godine upozoravali svi međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini, od veleposlanika različitih zemalja do Visokog predstavnika (OHR), pozivajući vlast u Banja Luci na odustanak od usvajanja zakona. Sada je reagiralo Izaslanstvo EU u BiH, upozoravajući da bi donošenje zakona koji ograničava rad nevladinog sektora, bio veliki korak unatrag za osnovne slobode i europski put.

„Organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u demokratskim društvima, uključujući pozivanje izabranih dužnosnika na odgovornost, borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, povećanje svijesti o životnoj sredini i zalaganje za prava žena“, rekli su, između ostaloga, iz Izaslanstva EU u BiH.

Što se tiče samog zakona, njegovo usvajanje se ne odnosi samo na nevladine organizacije, već i na medije koji su registrirarni kao udruženja građana, a kojih je u RS trenutno veliki broj. Stoga je upitno koliko će ih opstati ukoliko se zakon usvoji, piše DW.

/Desk/

Objava Dodik “na krilima Trumpa” želi rigorozan zakon za “strane agente” pojavila se prvi puta na Republika.

Sudjelujući na skupu na kojemu su vlasti RS-a obilježavale obljetnicu zločina nad Srbima kod posavskog mjesta Draksenić kojeg su 1942. počinile ustaše, Dodik je priliku kako poslao nove zapaljive poruke.

Prijetio je nevladinim udrugama, ponovo zagovarajući ujedinjenje RS-a sa Srbijom i dajući potporu srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću u jeku prosvjeda što ih protiv njegove vlasti diljem te zemlje održavaju tisuće studenata i građana.

Dodik je kazao kako ustaške zločine iz Drugog svjetskog rata “ne treba zaboraviti niti oprostiti”.

– Uvjeren sam da bi ustaše, kada bi hipotetski danas mogli ovamo doći, sve ponovili još bestidnije i bez živog svjedoka, završivši sve ono što nisu prije osam desetljeća, izjavio je.

Potom je pred novinarima tvrdio kako je protiv RS-a na djelu urota čiji su akteri i nevladine organizacije pa je najavio kako će se s njima obračunati “rigoroznim” zakonom koji će regulirati njihov rad, a ubrzo bi ga trebao donijeti entitetski parlament.

“Ne zanima nas mišljenje Europske unije”

Takav jedan zakon kojim su nevladine organizacije trebale biti tretirane po ruskom modelu poput “stranih agenata”, Narodna skupština RS-a već je razmatrala, no on je povučen iz procedure nakon žestokih kritika, posebice iz Europske unije.

Dodik sada najavljuje kako će predložiti još oštriji zakon, a kaže kako mu je potpuno svejedno ako će to blokirati europski put BiH.

– Ne zanima nas mišljenje EU-a o tome. Ako je to prekid europskog puta, u redu. Nećete vi nama govoriti što ovdje trebamo raditi, izjavio je Dodik dodajući kako u BiH ima “puno ološa koji koristi sredstva iz inozemstva” pa takve, kako je sugerirao, treba onemogućiti u djelovanju.

Uz to je iskoristio priliku kako bi ponovno hvalio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i podržao ga dok protiv njega tjednima prosvjeduju tisuće u Srbiji.

Dodik je studente optužio kako svojim postupcima destabiliziraju Srbiju “baš u trenutku kada joj treba jaki predsjednik i vlada”.
Vlasti u Srbiji pozvao je da “što jače integriraju” RS na tragu deklaracije tzv. svesrpskog sabora iz lipnja 2024. godine.

/Desk/

Objava Dodik najavio rigorozan zakon protiv “stranih agenata” u nevladinim udrugama, čak i po cijenu europskog puta: “U BiH ima puno ološa koji koristi sredstva iz inozemstva” pojavila se prvi puta na Republika.

TIBIH procjenjuje da je u proteklim godinama samo od USAID-a, entitet Reublika Srpska dobio 620 milijuna dolara, što je skoro milijardu KM.

“Ipak te iste vlasti sada žele sve nevladine organizacije koje apliciraju na projekte kod istih donatora označiti “agentima stranog uticaja” što predviđa novi zakon o javnosti rada neprofitnih organizacija koji je u formi nacrta usvojen u Narodnoj skupštini RS.”, navodi TIBiH.

Sve što #TIBiH ima reći po pitanju najavljenog zakona o javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj. pic.twitter.com/EYWHoRLxwA

— Transparency International u BiH (@tibihorg) March 24, 2023

Javnu raspravu o ovom zakonu su napustili predstavnici civilnog društva i iznijeli samo jedan zahtjev, a to je da se ovaj zakon povuče iz procedure.

Po podacima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) proteklih godina Republika Srpska dobila je 620 milijuna dolara kroz projekte i ulaganja u ekonomske aktivnosti, demokraciju, financijsku obnovu i infrastrukturu.

Transparency navodi da je u manje od godinu dana Milorad Dodik prešao put od zahvaljivanja USAID-u na projektima za Republiku Srpsku do optuživanja tog istog USAID kako financira nevladine organizacije zbog čega i zagovara donošenje “zakona o stranim agentima”.

USAID je između ostalog u Republici Srpskoj financirao projekte izrade registra poreznih i neporeznih davanja, unaprijeđenja trezorskog načina poslovanja zdravstvenih ustanova, sustava za kontrolu i naplatu doprinosa, registra inspekcijskih postupaka i sl, piše TIBIH.

“Ovaj zakon na popis stranih agenata trebao bi staviti i sve organizacije koje primaju sredstva kroz projekte Europske unije čiji je najveći korisnik opet vlast u Republici Srpskoj. Istoga dana kad su zastupnici glasali za ovaj zakon predstavnici Vlade RS u Doboju su obučavali nevladine organizacije u pisanju EU projekata iako će po novom zakonu svaka organizacija koja dobije projekt po automatizmu postati “strani agenti”. “

Po podacima Izaslanstva EU, Republika Srpska povukla je stotine milijuna eura bespovratnih sredstava kroz različite projekte. Cijela Bosna i Hercegovina dobila je od 2007. do 2013. godine, kroz program IPA I 610 milijuna eura, a u periodu od 2014. do 2020. godine kroz program IPA II 552,1 milijuna eura, a neki od najznačajnijih projekta realizirani su upravo u Republici Srpskoj, stoji u podacima TIBiH.

Izuzev infrastrukture EU kroz projekte u Republici Srpskoj pruža i podršku institucijama za unaprijeđenje sustava, struktura, politika i zakonodavstva. Ipak, usprkos svemu, vlasti u RS pokušavaju kroz donošeje ovog zakona na svojevrsnu crnu listi staviti organizacije i medije koje apliciraju na projekte kod tih istih donatora i na taj način stvoriti osnov za obračun sa svima koji nisu pod kontrolom vlasti.

Zbog toga su predstavnici TI BiH na nedavnoj javnoj raspravi podnijeli zahtjev za povlačenje ovog zakona iz procedure jer se njime krše osnovna ljudska prava na slobodu udruživanja, krši Ustav Republike Srpske, BiH i Europska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, piše TIBiH.

/Desk/

Objava Transparency International izračunao: RS najviše novca dobila od SAD-a i EU-a za projekte, a sad zbog toga nevladine organizacije želi proglasiti ‘stranim agentima’ pojavila se prvi puta na Republika.

Vladajuća stranka Gruzijski san objavila je u priopćenju da će “bezuvjetno povući prijedlog zakona koji smo podržavali bez rezervi”.

Navela je potrebu smanjenja “sukoba” u društvu odbacujući uz to “laži” koje je o prijedlogu zakona rekla “radikalna oporba”.

Prema tom zakonu sve gruzijske organizacije koje iz inozemstva dobiju više od 20 posto svojih prihoda trebale bi se registrirati kao “strani agenti” ili bi bile kažnjene.

Gruzijski san prije je rekao da je zakon nužan kako bi se razotkrili kritičari Gruzijske pravoslavne crkve, jedne od najmoćnijih institucija u zemlji.

Izaslanstvo Europske unije pohvalilo je odluku o povlačenju zakona objavivši na Twitteru: “Pozdravljamo objavu vladajuće stranke o povlačenju nacrta zakona o ‘stanom utjecaju’.

“Ohrabrujemo sve političke vođe u Gruziji da nastave proeuropske reforme, na inkluzivan i konstruktivan način”, stoji u objavi na Twitteru.

Na zajedničkom brifingu koji su održale oporbene stranke nakon što je prijedlog zakona povučen, Giga Lemonjala, predstavnica stranke Droa, rekla je da će se prosvjedi nastaviti dok vlada službeno ne osudi prijedlog zakona o stranim agentima i oslobodi sve koji su pritvoreni za vrijeme prosvjeda.

Parlament je prvotno odobrio nacrt zakona u utorak, ali su se deseci tisuća prosvjednika zatim okupili ispred parlamenta, te ponovno u srijedu. Neki prosvjednici bacali su benzinske bombe, kamenje i plastične boce na policiju.

Razbijen je najmanje jedan prozor na zgradi parlamenta, a policijski automobil je prevrnut. Policija je upotrijebila suzavac, šok granate i vodene topove kako bi rastjerala okupljene, a rekla je da je tijekom prosvjeda u utorak uhićeno 77 ljudi.

Protivnici prijedloga zakona, uključujući gruzijsku predsjednicu Salome Zourabišvili, koja je rekla da će upotrijebiti pravo veta, usporedili su ga s ruskim zakonom iz 2012., koji je korišten za suzbijanje neslaganja s vlasti.

Gruzijska vlada kaže da je zakon sastavljen po uzoru na američke zakone o stranim agentima koji su na snazi od 1930-ih.

Gruzijska oporba dugo je kritizirala Gruzijski san zbog onoga što vidi kao pretjeranu bliskost s Moskvom. Rusija je podržavala separatiste u odcijepljenim gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji.

Nacrt zakona razljutio je pristaše gruzijskog članstva u Europskoj uniji, nakon što su dužnosnici EU osudili nacrt zakona i rekli da će zakomplicirati put Gruzije ka pridruživanju bloku.

Europska unija prošle godine odbila je Gruziji dodijeliti status kandidata uz Moldaviju i Ukrajinu, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi.

Objava Nakon velikih prosvjeda – Vlast u Gruziji odustala od prijedloga zakona o “stranim agentima” pojavila se prvi puta na Republika.