“Policija istražuje postoji li osnova za pokretanje istrage zbog kaznenog djela širenja mržnje po nacionalnoj osnovi”, stoji u priopćenju policije u Karlsruheu.

Prijavu je podnijela lokalna podružnica parlamentarne stranke Ljevica na osnovu objave na društvenim mrežama na kojoj je prikazan sporni letak.

Povod je predizborna akcija lokalnog ogranka stranke Alternativa za Njemačku (AfD) tijekom koje su, kako se tvrdi u prijavi, u poštanske sandučiće s prezimenima koja ne zvuče njemački ubacivali letke koje svojim oblikom i grafičkim dizajnom podsjećaju na zrakoplovne karte.

Na letku se radi o kartama za deportaciju stranaca, što je jedan od glavnih ciljeva AfD-a.

Kandidatkinja AfD-a za kancelarku i dopredsjednica stranke Alice Weidel je na stranačkoj konvenciji prošlog vikenda u više navrata spomenula “re-migraciju” velikog dijela građana Njemačke sa stranim korijenima kao jednu od glavnih stavki izbornog programa stranke.

AfD odbacuje optužbe da su leci ubacivani samo u poštanske sandučiće stranaca nego da se kampanja obraća “svim biračima”.

Na letku se nalazi i tzv. QR kod koji vodi direktno na strancu ogranka AfD-a za Karlsruhe.

Leci su se navodno dijelili i u drugim gradovima na jugozapadu zemlje a prema navodima AfD-a, do sada je tiskano 30.000 primjeraka.

U ispitivanjima javnog mnijenja AfD, oko šest tjedana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora, podržava oko 20 posto birača.

Na stranačkoj konvenciji je izražena želja da AfD pretekne demokršćansku Uniju CDU/CSU koja se trenutno nalazi na prvom mjestu s podrškom od oko 30 posto birača.

/Desk/

Objava Njemački desničarski AfD strancima u poštanske sandučiće ubacivao ‘povratne karte’ pojavila se prvi puta na Republika.

Nova, revidirana, uredba koju je u travnju izglasao Europski parlament stupit će na snagu 20 dana po objavljivanju u Službenom listu i izravno je primjenjiva u zemljama članicama.

– Današnjim glasanjem dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez graničnih kontrola unutar schengenskog područja, istodobno osiguravajući vanjske granice, rješavajući probleme neregularne migracije i rizike po javno zdravlje, izjavila je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Nova uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU-a kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera.

U tom slučaju nova pravila daju mogućnost, nakon odluke Vijeća, uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU-a. Ranije to nije bilo moguće pa je EU tijekom pandemije covida 19 mogao izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU-a koji ulaze u EU.

Uredba sadrži i odredbe koje će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata iz jedne države članice u drugu. Država članica moći će državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaciti izravno u državu članicu iz koje su stigli, a to bi se trebalo odvijati u okviru bilateralne suradnje.

Također se nude i rješenja za situacije instrumentalizacije migranata, poput onih kada su bjeloruske vlasti dovodile migrante na granicu s Poljskom radi destabilizacije EU-a. Ukoliko izmijenjeni zakonik o šengenskim granicama nudi državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućava pojačane mjere nadzora granica.

Revidirani zakonik pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja za javni red i sigurnost.

Države članice bit će dužne procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.

Revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu zadržati. O uvođenje kontrola na unutarnjim granicama mora se prethodno obavjestiti Vijeće, Europska komisija i Europski parlament i mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama, unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih 6 mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.

Države članice se ohrabruju da umjesto uvođenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama pribjegnu alternatnim mjerama poput policijskih provjera i prekogranične suradnje, prenosi HINA.

Objava EU novim zakonom ograničava ulaz strancima pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom sastanka s Povjerenstvom za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH, poslodavci su upozorili na rastući nedostatak radne snage u građevinarstvu, metalnoj i drvoprerađivačkoj industriji, turizmu i ugostiteljstvu, izvijestio je predsjednik Udruženja poslodavaca federacije BiH Mario Nenadić.

Dodao je kako su poslodavci upozorili na masovan odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije. Zbog toga su u ovoj godini. Po Nenadićevim riječima, najviše radnika je došlo iz Indije, Bangladeša, Pakistana te posljednjih mjeseci i iz Nepala.

Nenadić se zauzeo da se kontrolirano uvozi radna snaga kako ne bi došlo do snižavanja radne satnice te daljnjeg odljeva domaćih radnika.

Tijekom sastanka parlamentaraca i predstavnika poslodavaca ocijenjeno je i da je veliki problem što BiH duže vremensko razdoblje funkcionira u konfliktnom ozračju. Uz ekonomske, razlozi za odlazak radno sposobnih ljudi iz BiH su politička nestabilnost, pravna nesigurnost i visok stupanj korupcije u društvu, istaknuto je.

Zbog toga su pozvali političare i predstavnike vlasti da rade na smanjenju političkih napetosti i zapaljive retorike te na potpori poduzetnicima kako bi se spriječio daljnji odljev domaće radne snage.

/Desk/

Objava Domaći odlaze, ‘jeftiniji’ inozemci dolaze – Bh poslodavci zatražili više od 10.000 radnih dozvola za strance pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka sa 84,3 milijuna stanovnika među kojima je više od pet milijuna stranaca iz EU, te 8,3 milijuna stranaca izvan Unije s uvođenjem bodovnog sustava za useljavanje po uzoru na Kanadu sada se i formalno odlučila na selektivnu imigracijsku politiku – prije svega privlačenje mladih i stručnih radnika.

Novi zakon koji je odobrila koalicijska vlada predviđa uvođenje tzv. Chancenkarte kojom bi kandidat za useljavanje sakupljao bodove uz kriterije poput naobrazbe, poznavanja jezika, dobi, radnog iskustva te poveznice s Njemačkom.

Za useljavanje u Njemačku bit će potrebno skupiti najmanje šest bodova pri čemu dobro poznavanje njemačkog jezika, npr., donosi tri boda, dob ispod 35 godina dva, a za stručnost se može dobiti četiri boda!

Takva imigracijska politika za stručnjake koji se bave migracijama nije novina jer su imigracijske zemlje i prije diktirale koga će useljavati, samo se sada Njemačka i eksplicitno odlučila za takvu politiku.

Na djelu je melting pot – velikim dijelom slavenski narodi ulaze u germanski sustav i postaju polunijemci, kaže Ivan Lajić, piše Večernji list HR.

/Desk/

Objava Njemačka planira bodovati strance – najviše bodova daje za stručnost i poznavanje jezika pojavila se prvi puta na Republika.

Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.

Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja

Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.

U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.

Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.

“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, rekla je.

U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca…

Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…

Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.

Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.

Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.

Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.

“Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini”, poručuje Živić.

U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.

Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.

Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.

Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac

Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.

To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i „slobodnog“ geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.

Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.

No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a.

Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.

Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.

Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije

“Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza ‘win-win’ pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana – i to poglavito za Njemačku”.

Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.

Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do “rješavanja” hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.

Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku “ako nećeš ti, ima tko hoće”, čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.

Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.

Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno “spaljenom zemljom”, pesimističan je Jurić.

Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.

Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici

Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.

Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.

Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.

Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Iz Hrvatske iseljavaju Hrvati, a doseljavaju Filipinci, Nepalci, Indijci – na pragu je demografskog sloma pojavila se prvi puta na Republika.

Sud u proruskoj regiji Donjecku na istoku Ukrajine optužio je njega i još četvoricu stranih državljana da su se kao plaćenici borili na ukrajinskoj strani. Trojici, uključujući hrvatskog državljanina, prijeti smrtna kazna. Ostala dvojica su Britanac John Harding i Šveđanin Mathias Gustafsson, prenosi HINA pisanje agencije TASS.

Sva trojica uhićena su u i oko grada Mariupolja. Pozivajući se na suca, TASS navodi da bi suđenje moglo nastaviti početkom listopada.

Ruski mediji javljaju kako su optuženi odbili priznati krivnju, a na upit sutkinje je li im jasno za što su optuženi, svi su odgovorili potvrdno.

Hrvatska je ranije najstrože osudila podizanje optužnice Narodne Republike Donjeck protiv hrvatskog državljanina, pritvorenog u toj samoproglašenoj republici.

Službeni Zagreb “odbacuje optužnicu i ne smatra je utemeljenom i legalnom, jer je protivna međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama o postupanju sa zarobljenim civilima i ratnim zarobljenicima“, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskim poslova ranije ovoga mjeseca.

Na Zrinjevcu su rekli da su u neprekidnom kontaktu s ukrajinskim vlastima i drugim partnerima kako bi se rasvijetlio slučaj i oslobodio hrvatski državljanin, kao i da su kontaktu s njegovom obitelji.

Sud u proruskoj regiji Donjecku na istoku Ukrajine optužio je Prebega i još četvoricu stranih državaljana da su se kao plaćenici borili na ukrajinskoj strani.

Jutarni list  je prošli tjedan doznao da je “manevarski prostor Hrvatske u svim pregovorima s ruskom stranom sužen jer su nas, koliko je poznato, stavili na takozvanu ‘crnu listu‘ država. Podsjetimo da je V. P. Hrvat kojeg su Rusi zarobili na bojištu u Ukrajini u svibnju ove godine, a koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji. Njegov otac bio je u Domovinskom ratu te je V. P. odmalena, ispričao nam je njegov bliski prijatelj, planirao karijeru u vojsci.

Nakon što je u Tigrovima proveo nekoliko godina, shvatio je da će teško napredovati i otići u neku misiju te je napustio njihove redove i otišao dalje. Prije otprilike godinu i pol otvorila mu se prilika da se priključi ‘marincima‘ u Ukrajini, što je i učinio.

Vojni analitičar Igor Tabak smatra da će teško krenuti ozbiljniji pregovori prije nego se donese presuda.

– Pozicija našeg vojnika nije znatno drugačija od one u kojoj se nalazi i američka košarkašica Brittney Griner. Ruska strana njih koristi za druge ciljeve i to mimo suđenja, mimo kaznenog prava… Međutim, Amerikanci direktno pregovaraju s Rusima, dok mi idemo preko Ukrajine – kaže Tabak.

Hrvatska je ranije najstrože osudila podizanje optužnice Narodne Republike Donjeck protiv Prebega, pritvorenog u toj samoproglašenoj republici.

Službeni Zagreb “odbacuje optužnicu i ne smatra je utemeljenom i legalnom, jer je protivna međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama o postupanju sa zarobljenim civilima i ratnim zarobljenicima“, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskim poslova ranije ovoga mjeseca.

Na Zrinjevcu su rekli da su u neprekidnom kontaktu s ukrajinskim vlastima i drugim partnerima kako bi se rasvijetlio slučaj i oslobodio Prebeg, kao i da su kontaktu s njegovom obitelji.

/Desk/

Objava Rusija sudi petorici stranaca koji su se borili na strani Ukrajine – Trojici, uključujući Hrvata, prijeti smrtna kazna pojavila se prvi puta na Republika.