Rusija i Ukrajina tijekom razgovora s američkim izaslanstvom pristale su obustaviti zračne napade.

Prvi razgovori u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bili su “vrlo značajni”, izjavio je u nedjelju Steve Witkoff, jedan od dva američka izaslanika koji su, po riječima Donalda Trumpa, donijeli prijedlog za okončanje sukoba s Rusijom.

“Nadamo se da ćemo to nastaviti onoliko dugo koliko bude potrebno”, rekao je Witkoff, govoreći novinarima nakon prvog kruga pregovora s predsjednikom Zelenskim.

“Nadajmo se da je ovo putovanje omogućilo otvaranje novih puteva za napredak. Mislim da smo mnogo naučili”, izjavio je sa svoje strane Jared Kushner, prema novinaru AFP-a s terena.

Održan je uz to još jedan krug pregovora u kojem su sudjelovali dva američka izaslanika, ukrajinsko izaslanstvo i europski savjetnici – Nijemac Günter Sautter, Britanac Jonathan Powell i Francuz Emmanuel Bonne.

“Vjerujem da nas svaki od ovih ključnih susreta približava miru”, rekao je Zelenski novinarima. “Zahvaljujemo Sjedinjenim Državama na podršci, kao i predsjedniku Trumpu što je američkom izaslanstvu dao priliku da bude ovdje”, dodao je. Kako izvješćuje Kyiv Independent, čini se da razgovori nisu donijeli veliki napredak – ukrajinski predsjednik Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao kako “očekuje da će se rat nastaviti u zimskim mjesecima”. Također je rekao kako “ne očekuje povećanje zaliha protuzračne obrane Patriot iz SAD-a do sljedeće godine”.

Očekuje se kako će predsjednik Donald Trump razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što ga njegovi predstavnici izvijestili o najnovijem krugu mirovnih pregovora u Kijevu i Moskvi, rekao je američki dužnosnik za Kyiv Independent.

Trump će se konzultirati sa svojim izaslanicima, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, prije nego što nazove Putina, a potom će razgovarati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je dužnosnik. Pozivi će se vjerojatno održati danas.

Witkoff i Kushner prvi su put posjetili Kijev 6. rujna, gdje su se sastali sa Zelenskim i razgovarali s njegovim timom dan nakon što su održali razgovore s Putinom u Moskvi. Nastojanje je unaprijediti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.

Bijela kuća je izvijestila kako razgovori u Moskvi uključuju “bitne planove za sljedeće korake”, iako nijedna strana nije najavila konkretan napredak. Na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, Zelenski je naznačio da najnoviji mirovni pritisak neće dovesti do skorog završetka rata, dok je Kushner novinarima kazao kako se “SAD nada povratku trilateralnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom”.

Sastanak u Kijevu označio je Witkoffov i Kushnerov prvi posjet Ukrajini. Njihov dolazak uslijedio je nakon ponovljenih poziva iz Kijeva, a izaslanici su prethodno više puta putovali u Moskvu na sastanke s Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima.

Njihovi razgovori sa Zelenskim uslijedili su nakon višemjesečne zaustavljene diplomacije usred američkog rata protiv Irana. Prethodni pregovori pod vodstvom SAD-a bili su usredotočeni na teritorij, sigurnosna jamstva i uvjete bilo kakvog prekida vatre ili mirovnog sporazuma uz vrlo malo ili nimalo postignutog napretka.

Trump je ranije izravno razgovarao s Putinom nakon sastanaka ruskog čelnika i američkih izaslanika. Trump je također održao razgovore s Putinom prije i nakon sastanka s ukrajinskim predstavnicima, uključujući njegov osobni sastanak sa Zelenskim u Mar-a-Lagu u prosincu 2025.

Problem su teritorijalna pitanja

Vrativši se iz Rusije preko Poljske, Steve Witkoff i Jared Kushner stigli su jučer prijepodne vlakom na glavni kolodvor u Kijevu. Pregovori zapinju uglavnom na teritorijalnom pitanju, pri čemu Moskva zahtijeva da se ukrajinska vojska potpuno povuče iz istočne regije Donjeck – što je njezin primarni cilj – a što Kijev kategorički odbija.

Vladimir Putin razgovarao je u subotu navečer tri sata s Witkoffom i Kushnerom, a taj je razgovor savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov opisao kao “konstruktivan, izuzetno otvoren i pun povjerenja”.

Po riječima Ušakova, američki izaslanici “predstavili su određeni broj ideja o mogućim putevima koji vode do rješenja”. Ruska strana “izrazila je uvjerenost u postizanje postavljenih ciljeva”, dodao je, ne precizirajući o kojim je ciljevima riječ.

‘Situacija nije jednostavna’

Glasnogovornik Bijele kuće naknadno je izjavio za AFP da su dva izaslanika “raspravljala o supstancijalnim planovima za sljedeće korake, koji će biti objavljeni u tjednima koji dolaze”. “Situacija naravno nije jednostavna”, rekao je Putin američkim izaslanicima u prostranoj dvorani u Kremlju.

Američki predsjednik nije precizirao uključuje li prijedlog koji su prenijeli njegovi izaslanici ustupanje ukrajinskog teritorija, kao što je to ranije dao naslutiti. Samo je rekao: “Imamo ideju za mir”. Osim toga, rat koji je započeo ruskom invazijom u veljači 2022. godine pripisao je “problemu osobnosti” između Zelenskog i Putina.

U povodu ovih novih pregovora, Vladimir Putin naredio je obustavu napada na Kijev na tri dana, od subote do ponedjeljka. Zelenski je sa svoje strane najavio prekid napada na Moskvu u istom razdoblju.

Nastavak napada

Drugdje u Ukrajini i Rusiji neprijateljstva se nastavljaju. U noći sa subote na nedjelju, Moskva je napala Ukrajinu sa 108 dronova i raketa S8000 Banderol, izvijestilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, dodajući da su većinu oborili. No 11 lokacija u zemlji ipak je bilo pogođeno.

Sa svoje strane, ruska vojska tvrdi da je neutralizirala 258 ukrajinskih dronova lansiranih na Rusiju tijekom protekle noći. Požar je zahvatio jednu tvrtku u gradu Rjazanju, jugoistočno od Moskve, prema riječima guvernera, a ruski medij ASTRA tvrdi da se radilo o rafineriji.

Kijev prosvjeduje protiv nove karte UN-a koja odvaja Krim od Ukrajine

Ukrajina nije mogla podržati rezoluciju UN-a o novoj karti svijeta, jer je prikazivala ruski okupirani Krimski poluotok kao odvojen od Ukrajine, rekla je zastupnica Kira Rudik 5. rujna. Naime, radi se o karti svijeta, projekciji Zemljine površine u 2D prikazu, a Ujedinjeni narodi (UN) su je usvojili 4. rujna 2026. Karta Krim prikazuje sivo, razlikujući ga od Ukrajine, kao i od Rusije, koja je ilegalno anektirala poluotok 2014.

“2026. UN ne bi trebalo podsjećati: Krim je Ukrajina. Sramota”, rekla je ukrajinska liberalna zastupnica na X, prenosi Kyiv Independent.

Ukrajina je bila jedna od samo sedam zemalja koje nisu glasale za novu kartu svijeta UN-a – osmišljenu da bolje odražava veličinu Afrike u odnosu na Europu i Sjevernu Ameriku – na glasovanju 4. rujna, i to zbog načina na koji nova karta tretira Krim.

Rezoluciju “Ispravi kartu” predložio je Togo, podržala Afrička unija, a usvojile su je 164 zemlje.

Usvojenom rezolucijom, UN će prestati koristiti tradicionalnu kartu svijeta u Mercatorovoj projekciji, koja zemlje sjevernije prikazuje većim nego što zapravo jesu, te će početi koristiti projekciju koja čuva stvarnu veličinu zemalja.

Ukrajina se suzdržala od glasovanja, zajedno s pet drugih zemalja. SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije.

Karta prikazuje ukrajinski Krim sivom bojom, različitom od nijanse zelene koja se koristi za ostatak zemlje.

Rusija je ilegalno okupirala i anektirala Krim 2014. godine, ali on ostaje ukrajinski teritorij u međunarodnom pravu.

Iako na karti Krim nije obojen kao područje Rusije, bojom sugerira kako je taj teritorij odvojen od Ukrajine.

Službeni prigovor Ukrajine registriran kod UN-a opisao je prikaz zemlje u projekciji Jednake Zemlje kao “potpuno neprihvatljiv”.

Pet drugih zemalja koje su se suzdržale od glasovanja bile su Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija i Srbija.

Izaslanstvo EU-a pri UN-u podržalo je rezoluciju, ali je u svom obrazloženju navelo: “Naglašavamo da se rezolucija ne bavi niti utječe na pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni status, razgraničenje ili međunarodno priznate granice država. Rezolucija ne podrazumijeva priznavanje, podršku ili pristanak na bilo kakav zahtjev koji se tiče spornih teritorija, promjena postojećih granica ili promjena pravnog statusa bilo kojeg teritorija”, stoji u izjavi.

SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv, ali ne zbog zabrinutosti oko granica. Američki predstavnik oštro je kritizirao kako je karta dio “radikalnog ideološkog projekta” koji nastoji promovirati reparacije.

/Republika/

Objava Nakon sastanka sa Putinom, Kushner i Witkoff sa Zelenskim u Kijevu: Rat se nastavlja, ali nada u mirovne pregovore ostaje pojavila se prvi puta na Republika.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je kako su američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner iznijeli niz ideja o mogućim načinima postizanja nagodbe, pritom ne navodeći o kakvim je idejama riječ.

Ušakov je dodao da je Putin američkim izaslanicima poručio kako Rusija ostvaruje stvaran napredak na bojišnici i da je uvjerena u svoje ciljeve, naglasivši nužnost rješavanja svih temeljnih uzroka sukoba.

Što je kazano na sastanku

Putin: Dragi kolege, srdačno vas pozdravljam u Moskvi. Situacija s kojom se moramo nositi je, naravno, teška. Ali prije nego što počnemo razgovor, želio bih vas zamoliti da prenesete najbolje želje i riječi zahvale predsjedniku Sjedinjenih Država, gospodinu Trumpu. Iako svjestan kako je općenito teška situacija, međutim, on ne zaustavlja svoje pokušaje doprinosa nagodbi rusko-ukrajinskog sukoba. Razgovarat ćemo o svemu tome danas, u svim aspektima, a i mi, sa svoje strane, također smo spremni izvijestiti o tome kako vidimo situaciju.

Kao što ste nas obavijestili, znam da nakon Moskve idete u Kijev. U svakom slučaju, kontakti ove vrste, naravno, uvijek koriste. I ovdje je, naravno, vrlo važno kvalitetno posredovanje i povjerenje u one koji to čine. Želim kazati kako nam je s vama ugodno raditi, a svakako i razina povjerenje u tijek ovog rada s naše strane je prilično visoka. Drago nam je što vas vidimo. Dobro došli.

Witkoff: Hvala vam. Prije svega, gospodine predsjedniče – Vladimire Vladimiroviču – zahvaljujem vam što ste nas danas ovdje ugostili. Veselili smo se ovom susretu; dok smo čekali ispred ovog ureda – gospodin Dmitrijev, gospodin Ušakov, Jared i ja – razgovarali smo o tome kako ćemo, kad jednom odemo u mirovinu, imati mnoštvo priča kojih ćemo se rado sjećati, a vrijeme provedeno s vama bit će među onim najljepšima i najupečatljivijima.

Putin: Hvala vam puno.

Wiftoff: Hvala, gospodine predsjedniče. Predsjednik Trump me zamolio da vam prenesem najbolje želje. Obitelj Gilman vam je vrlo zahvalna na vašem pomoć za Boba Gilmana koji dolazi kući.

Putin: Trebali bi zahvaliti predsjedniku Trumpu, on je to učinio.

Wiftoff: Zahvalili su predsjedniku Trumpu, ali, gospodine predsjedniče, oni također zahvaljuju i vama. Gospodine predsjedniče, htio sam vam zahvaliti zbog činjenice da ste vi, Ruska Federacija, pristali na prekid vatre za ova tri dana s činjenicom da ni u Kijevu ni u Moskvi neće biti poteza koji bi nam onemogućili siguran način rada u ova tri dana.

Putin: Ovaj zahtjev je primljen službenim kanalima – i putem kanala specijalnih službi, te putem kanala Ministarstva vanjskih poslova, zaustaviti napade na Kijev. Dao sam prikladan nalog, i od 12 sati danas (subota, 05. rujna 2026.) ti udarci na Kijev nisu primijenjeni. Želio bih napomenuti da je ukrajinska strana značajno smanjena, kako bi se umanjili udarci na području Ruskae Federacije, uključujući Moskvu. Ukrajinske vlasti objavile su svoj poziv na primirje na tri dana, ali to nismo pregovarali s njima. Ali mi ćemo učiniti sve što je ovisi o nama kako bismo osigurali sigurnost procesa pregovora i posrednika, i vas i osoba u vašem izaslanstvu.

Wiftff: Hvala.

Volodimir Zelenski je izjavio da je Kijev spreman suzdržati se od napada na Moskvu do ponedjeljka.

Između Rusije i Ukrajine i dalje postoji golem jaz po pitanju načina okončanja rata, najsmrtonosnijeg u Europi od Drugog svjetskog rata. Izvor blizak Kremlju, koji je govorio prije nego što su se pojavila izvješća o posjetu Trumpovih izaslanika, rekao je da je Putin i dalje odlučan u namjeri da zauzme još teritorija.

Nema izgleda za postizanje dogovora o crti bojišnice sve dok Putin ne dovrši zauzimanje preostalog dijela regije Donjeck, rekao je izvor za Reuters, dodajući da je čelnik Kremlja uvjeren, na temelju izvješća svojih zapovjednika, da će se to dogoditi do kraja godine.

Zapadni vojni analitičari takvu mogućnost smatraju malo vjerojatnom s obzirom na spor tempo napredovanja Moskve. Ukrajina odbija prepustiti teritorij koji je uspješno obranila uz ogromne žrtve te takve uvjete smatra jednakima kapitulaciji.

Kremlj je u petak poručio da je stajalište koje je Putin iznio u govoru prije dvije godine – da bi Ukrajina trebala ustupiti cjelokupni teritorij četiriju regija na koje Rusija polaže pravo i odustati od plana za ulazak u NATO – nepokolebljivo.

Od posljednjih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u veljači, održanih uz posredovanje SAD-a, obje su strane intenzivirale zračne napade velikog dometa duboko u teritoriju protivnika, a došlo je i do eskalacije rata na moru.

/Desk/

Objava Trumpovi izaslanici Witkoff i Kushner u Kremlju na razgovoru s Putinom: pojavila se prvi puta na Republika.

Steve Witkoff je u Kremlju s Vladimirom Putinom razgovarao oko tri sata, dva dana prije isteka roka koji je američki predsjednik Donald Trump dao Moskvi da postigne dogovor s Ukrajinom ili se suoči s novim američkim sankcijama.

Juri Ušakov je za ruski medij Zvezda rekao da su dvije strane razgovarale o ratu u Ukrajini i mogućnostima poboljšanja američko-ruskih odnosa.

Dodao je da je Moskva primila određen signale od Trumpa na koje je i odgovorila.

Američki predsjednik ranije je zaprijetio sankcijama Rusiji koje bi uključivale sekundarne carine protiv njezinih trgovinskih partnera poput Kine i Indije.

“Nisam spominjao postotke kada sam govorio o sankcijama, ali bit će riječi i o tome. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati idućih dana. Imamo sastanak s Rusijom i odluku ćemo donijeti nakon toga”, rekao je Trump.

Hoće li to uspjeti?

Putin vjerojatno neće pristati na ultimatum jer vjeruje da pobjeđuje u ratu i da su njegovi vojni ciljevi važniji od želje za poboljšanje odnosa sa SAD-om, rekla su Reutersu tri izvora bliska Kremlju.

Witkoffov posjet posljednji je pokušaj pronalaska rješenja koje bi spasilo obraz za obje strane. Međutim, ne mislim da će biti ikakva kompromisa između njih, ocijenio je Gerhard Mangott, austrijski analitičar i član skupine zapadnih akademika i novinara koji su se redovito sastajali s Putinom tijekom godina.

Rusija će ustrajati na tome da je spremna na prekid vatre, ali (samo) pod uvjetima koje je formulirala posljednje dvije ili tri godine, rekao je u telefonskom intervjuu.

Trump će biti pod pritiskom da učini ono što je najavio – da podigne carine za sve zemlje koje kupuju naftu i plin, a vjerojatno i uranij, od Rusije.

Ruski izvori rekli su Reutersu da je Putin skeptičan u pogledu toga da će nove američke sankcije imati veći utjecaj nakon uzastopnih valova ekonomskih kazni tijekom tri i pol godine rata.

Ruski čelnik ne želi naljutiti Trumpa i shvaća da možda propušta priliku za poboljšanje odnosa s Washingtonom i Zapadom, ali njegovi ratni ciljevi važniji su mu, rekla su dva izvora, prenosi HINA.

Zbog ruskog napada dronovima na Ukrajinu u blizini granice Rumunije pozvani NATO zrakoplovi

Kako je izvijestio Fox News, dok se Witkoff sastajao s Putinom, Rumunjska je bila prisiljena pozvati NATO zrakoplove F-16 nakon što je Rusija izvela napad samo pola milje od teritorija te NATO zemlje. Ministarstvo nacionalne obrane (MApN) potvrdilo je u objavi na X da je Rusija izvela napad dronom u blizini svoje granice.

„U noći s 5. na 6. kolovoza ruske snage izvele su masovni napad dronom na civilnu infrastrukturu u području Ismaila u Ukrajini, u blizini granice s Rumunjskom“, napisalo je rumunjsko ministarstvo obrane u objavi na X.
Ministarstvo obrane izjavilo je da su dva borbena zrakoplova F-16 poletjela “kako bi nadzirala nacionalni zračni prostor”, ali nisu otkriveni “neovlašteni upadi”. Ministarstvo je reklo da će provoditi provjere u tom području i obavještavati saveznike NATO-a u stvarnom vremenu.

Dronovi su navodno pogodili naftovode i plinovode u postrojenju Orlivka u Odesi u Ukrajini. Jarko narančasti plamenovi i stupovi dima bili su vidljivi preko rijeke Dunav.

I obližnja Litva patila je od ruskog rata protiv Ukrajine. Dronovi iz Putinove saveznice Bjelorusije prešli su na njezin teritorij, prema riječima litavskog ministra vanjskih poslova Kęstutisa Budrysa, koji je rekao da je razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

„Ovi ponovljeni incidenti predstavljaju alarmantan znak prelijevanja ruske agresije protiv Ukrajine na teritorij NATO-a“, rekao je Budrys o incidentu. „Ne možemo ugroziti sigurnost naše zemlje i građana, niti integritet zračnog prostora NATO-a. Moramo ostati oprezni jer je prijetnja stvarna i raste”, prenosi Fox News.

/Desk/

Objava Tri sata razgovora američkog posebnog izaslanika Witkoffa s Putinom pojavila se prvi puta na Republika.