BiH se tako oslobodila duga koji je na naplatu čekao godinama, a svaki dan kašnjenja u provedbi presude Arbitražnog tribunala iz Washingtona tu je zemlju na ime kamata stajao dodatnih devet tisuća eura.

Nakon što su se vlasti države BiH i Republike Srpske čija je vlada i odgovorna za nastali dug uzajamno optuživale za taj problem i bezuspješno tragale za rješenjem, u srpnju je intervenirao visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuvši odluku kojom su sredstava za isplatu osigurana iz trošarina na gorivo koje su trebale biti prebačene u proračun RS.

Ta se sredstva prikupljaju na državnoj razini i potom raspodjeljuju entitetima, a u ovom slučaju Schmidt je osigurao da dug plati onaj tko ga je i napravio odnosno RS.

Vlasti u Banja Luci uporno su inzistirale da dug najprije plati BiH odnosno solidarno oba entiteta, a da se naknadno utvrđuje mogućnost njegova izmirenja iz proračuna RS.

Ministar financija BiH Srđan Amidžić kojega je na tu dužnost postavio aktualni predsjednik RS Milorad Dodik odbio je potpisati nalog za isplatu na temelju Schmidtove odluke pa je to u ponedjeljak učinio njegov zamjenik Muhamed Hasanović.

“Radi se o odluci koju su nadležni mjesecima odbijali izvršiti. Time ponovo dokazujemo da vladavina prava ne smije biti talac politizacije. Odluke arbitražnih sudova se ne komentiraju, one se provode. Bosna i Hercegovina mora poštovati pravomoćne presude, jer u suprotnom slijede sankcije, gubitak kredibiliteta i financijske štete”, izjavio je Hasanović.

On je ranije podsjetio kako je cijeli problem nastao zbog neodgovornih odluka vlada RS na čijem su čelu bili Dodik odnosno Željka Cvijanović, kada su raskinuli koncesiju s Viaductom odnosno odbili njegov prijedlog za nagodbu i odštetu koja je trebala iznositi do pet milijuna eura. Kako je taj iznos sada deset puta uvećan, pozvao je pravosudna tijela da ispitaju slučaj i utvrde tko je odgovoran za nastalu štetu.

Dodik i Cvijanović tvrdili su kako su koncesiju raskinuli jer slovenska tvrtka nije bila kvalificirana za gradnju hidroelektrane, a ministar Amidžić je pojašnjavao kako je to vezano za fenomen “arbitražnog turizma” kojim fantomske tvrtke pokušavaju prevarama doći do zarade.

BiH ali i oba njena entiteta suočavaju se s mogućnostima novih arbitražnih postupaka vrijednih više od milijardu eura. Među njima je potraživanje Hrvatske elektroprivrede (HEP) od oko 100 milijuna eura na ime prijeratnih ulaganja u termoelektranu u Gacku kao i potraživanje od 102 milijuna eura zagrebačke tvrtke Kermas Energija zbog raskida koncesije s vladom RS za gradnju vjetroparka Trusina u istočnoj Hercegovini, prenosi HINA.

/Desk/

Objava BiH isplatila 56 milijuna eura Viaductu za izgubljenu arbitražu pojavila se prvi puta na Republika.

Iz OHR-a danas su objavili odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta kojom se otklanjaju određene prijetnje po funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine. Kako je navedeno, ovom odlukom se rješavaju hitni tehnički i pravni problemi koji su prouzročeni neusvajanjem državnog proračuna za 2025. godinu, prolongiranjem privremenog financiranja i istekom rokova za pripreme za Opće izbore 2026. godine – omogućavajući izmirenje dužničkih obveza Republike Srpske prema tvrtki Viaduct, što predstavlja izravan rizik za ključne državne institucije, uključujući Središnju banku Bosne i Hercegovine i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Iz SNSD-a Milorada Dodika su reagirali tvrdnjom kako Schmidt ponovno krši daytonski sporazum i “ubija demokraciju”, iako je po stalnim političkim krizama u BiH vrlo jasno da od bh duužnosnika građani teško da će “dočekali demokraciju”. No, jasno je kako aktualnu vlast, ali i snažne stranke u oporbi najviše “svrbi” uvođenje novih tehnologija. Opravdana je sumnja da to Schmidtu nitko od njihy “neće oprostiti”. Ali, bit će zanimljivo vidjeti kako daljnje reakcije iz RS-a s obzirom da je NSRS u tom entitetu, a na inicijativu predsjednika RS Milorada Dodika, donijela odluku kako Schmidtove odluke ne vrijede na području tog entiteta.

Zbog Schmidtovih današnjih odluka predsjednik RS Milorad Dodik i članica Predsjedništva BiH održali su izvanrednu konferenciju za medije.

“Odluka visokog predstavnika se ne odnosi na sami neusvojeni proračun za 2025. godinu; to ostaje odgovornost institucija BiH. Ali njome se uklanjaju političke i pravne zapreke tamo gdje Ministarstvo trezora BiH i Vijeće ministara nisu mogli postići nikakav značajan napredak, i to rješavajući dva hitna pitanja: izmirenje duga prema Viaductu i raspodjela profita Središnje banke BiH”, navodi se.

Kako se pojoašnjava, dio blokiranih rezervi za poravnanje nastalih po osnovu prihoda od cestarina, točnije 120 milijuna od ukupno oko 316 milijuna KM, će biti raspoređeno Ministarstvu trezora za poravnanje potraživanja Viaducta. Pretpostavlja se da ovaj dio sredstava predstavlja udio Republike Srpske u rezervi za poravnanje.

“Prema tome, princip ‘tko god je načinio dug, treba ga i otplatiti’ je osnovni princip koji se koristi u ovoj Odluci, čime se osigurava i nepravedno prebacivanje duga RS-a državi. RS je 2017. godine prihvatila ove financijske obveze, što je potpisala tadašnja predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović, ali nije ispunila svoje obveze, nego je, naprotiv, dozvolila da se ovaj dug godinama povećava. Odlukom visokog predstavnika se dodatno osigurava da se proračunski rashodi RS-a, kao što su plaće i mirovne, neće koristiti za poravnanje duga s Viaductom. Ekvivalentan iznos rezerve za poravnanje biti će dostupan i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ovom se Odlukom zaustavljaju mjere izvršenja protiv Središnja banke i BHANSA-e, konkretnije pljenidba njihove imovine i sredstava, čime će se zaštititi integritet ovih institucija te će one ponovo biti funkcionalne”, ističe se.

No, ono što će zacijelo iznenaditi skoro sve političare u BiH je i “točka na i” o stalnom pravdanju kako nema novca za uvođenje novih tehnologija na izborima, a što će značajno smanjiti izborne manipulacije.

Naime, u odluci visokog predstavnika BiH stoji kako će sredstva koja su potrebna središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) za nabavku osnovnih tehnologija ovom Odlukom, biti dostupna iz dobiti Središnje banke, a to je dobit koja na osnovu ove Odluke više nije blokirana.

“Ovo će značajno doprinijeti integritetu i transparentnosti Općih izbora 2026. godine. Sredstva za ovu namjenu su trebala biti uključena u proračun za 2025. godinu. Visoki predstavnik poziva organe vlasti na svim razinama na ispunjavanje svojih obveza, odmah usvoje državni proračun i pokažu svoju opredijeljenost za stabilnu, funkcionalnu i naprednu Bosnu i Hercegovinu”, navodi se u Schmidtovoj odluci.

Košarac: Ne priznajemo Schmidtove odluke

No, za podsjetiti je kako je vrlo sličan princip vraćanja duga Viaductu, zapravo, predlagao i sam predsjednik RS-a Milorad Dodik, pri tom okrivljujući federalnog premijera Nermina Nikšića kako koči donošenje te odluke. Iako ova Schmidtova odluka rješava veliki problem RS-a i na tragu je Dodikovog prijedloga, prve reakcije iz RS-a su – ponovno osuđujuće.

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Staša Košarac izjavio je da “Schmidt nametanjem odluka ponovno antiustavno i antidaytonski djelovao i još jedanput dokazao da BiH nema suverenitet i da je klasični protektorat”.

“Nametnuta rješenja u svezi s Viaductom i izbornim zakonodavstvom dokaz su da je BiH klasični protektorat nelegitimnog i lažnog visokog predstavnika, koji se uživio u ulogu kolonijalnog upravnika. Nametanje rješenja od strane stranca Schmidta klasično je ubijanje demokracije u BiH, derogiranje njenih institucija, nepoštovanje ustavnog poretka i grubo kršenje Ustava i Daytona. Srpska je prepoznala opasne namjere Schmidta. Mi ne priznajemo njegove odluke. On nema legitimitet”, zaključio je Košarac.

/Republika/

Objava Još jedan dokaz koliko BiH treba Schmidta: Iz Središnje banke odblokirao novac za vraćanje duga Viaductu, ali uvođenje novih tehnologija na izborima teško da će mu ‘lideri’ oprostiti pojavila se prvi puta na Republika.

Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

Novčanice iz prve serije (1998) nemaju naznačenu godinu izdanja. Kod ostalih izdanja, godina je navedena ispod teksta “GUVERNER” u donjem lijevom kutu lica novčanice.

Koje se novčanice povlače možete vidjeti: OVDJE.

U skladu Odlukom o povlačenju iz opticaja novčanica apoena 10, 20, 50 i 100 konvertibilnih maraka puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, ovim novčanicama mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno do 31. prosinca 2024. godine.

Nakon navedenog roka ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja. Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja za gotovinski promet, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Središnja banka će komercijalnim bankama u redovnom postupku predaje i preuzimanja gotovog novca sa trezorima Središnje banke kontinuirano zamjenjivati ove novčanice u punom iznosu i bez naknade. Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati središnja banka Bosne i Hercegovine u roku u od 10 godina, počevši od 01.01.2026. godine, zaključno sa 31.12.2035. godine.

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

Povećat će se razina kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati sa novim novčanicama visoke kvalitete. U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osobe koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

/Desk/

Objava Središnja banka povlači iz upotrebe stare novčanice pojavila se prvi puta na Republika.

Središnja banka Bosne i Hercegovine povlači se iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:

• Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
• Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
• Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
• Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
• Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

Novčanice koje se povlače iz opticaja se mogu vidjeti na linku Novčanice KM koje se povlače iz opticaja i prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja od 1. siječnja 2025. godine.

Dinamika povlačenja novčanica iz opticaja:

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno sa 31. prosinca 2024. godine.

Počev od 1. siječnja 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Središnja banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 01. siječnja 2026. godine, zaključno s 31. prosinca 2035. godine.

Novčanice koje ostaju u opticaju:

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™” čiji prikaz se može vidjeti ovdje.

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizualne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31.12.2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine mogu se vidjeti na linku Novčanice KM koje ostaju u opticaju.

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

• Povećat će se razina kvalitete novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati s novim novčanicama visoke kvalitete.
• U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

/Desk/

Objava Povlače se iz opticaja starije novčanice od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Gašenje računa osobama koja se nalaze na američkoj OFAC listi otvorila je problem isplate plaća osobama u BiH koje su pod sankcijama. Paradoksalno, gašenje računa počelo je kada je ispunjen jedan od uvjeta iz 14 prioriteta EU, piše Deutsche Welle.

Gašenje računa u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini posljedica je američkih sankcija osobama koja su stavljena na popis Ureda za kontrolu stranih sredstava (OFAC). Jedan za drugim banke gase račune fizičkim i pravnim licima u BiH, a dio sankcioniranih odlučio se za zatvaranje računa i povlačenje novca.

„Pustite sankcije. Mi nemamo vremena više se baviti s tim”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se zajedno sa entitetskim rukovodstvom nalazi na crnoj listi. Ranije je potvrdio da je zatvorio račun u banci.

„Nemam kartica za plaćanje, nisam ih nikada imao, ali uvijek u džepu imam ponešto novca“, rekao je Dodik, koji je ranije pozvao i ostale osobe koja su na američkoj crnoj listi da zatvore račune kako bankama ne bi stvarali probleme, što su i učinili.

“Nađite banku”

Međutim, problem nije nestao gašenjem računa jer se nakon toga otvorilo pitanje isplate plaća za sankcionirane osobe u oba entiteta, s obzirom da cjelokupni platni promet mora ići putem banaka. Prvi je pomoć zatražio predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH i dužnosnik HDZ-a BiH Marinko Čavara, koji je pisao Vijeću ministara da su mu ugašeni računi i da nema mogućnost primiti plaću.

„Sada nemam mogućnost da mjesečnu plaću primam putem računa“, napisao je Čavara, navodeći da se time grubo krše njegova ljudska prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Iz Ministarstva financija i trezora BiH poručuju kako ne postoji način da se plaće isplaćuju u gotovini. Zamjenik ministra Muhamed Hasanović, kaže da ta mogućnost ne postoji ni putem pošte.

„Jednostavno, te osobe će morati pronaći banku koja će htjeti otvoriti račun za njih“, rekao je Hasanović.

Činjenica jest, upozoravaju ekonomisti, da se ovakvim odnosom krše osnovna ljudska prava i pravo na rad, ali nitko za sada ne izlazi s rješenjem ovog problema. DW doznaje da je prije nekoliko dana održan sastanak predstavnika banaka u BiH i američkog Veleposlanstva, na kojem je razgovarano o mogućem premošćivanju ovog problema, a da je sve ostalo na tome da se moraju poštovati obveze koje su banke preuzele, pa i one koje se odnose na sankcionirane osobe.

Lobistički fijasko

Istovremeno, Središnja banka BiH, zajedno s komercijalnim bankama, priprema instrukciju prema kojoj će se definirati isplata osobnog dohotka, doznaje DW. Međutim i tu bi moglo doći do problema za BiH, ukoliko stavovi ne budu usuglašeni s Amerikancima.

„U tom slučaju, protivljenju sankcijama ide i BiH. Jer Središnja banka je državni aparat i u tom slučaju država ne poštuje sankcije koje je propisala neka druga država“, kaže ekonomist Zoran Pavlović, koji postavlja pitanje kako je uopće moglo doći do ove situacije.

„Republika Srpska ima lobističku kuću kojoj se plaća milijun KM godišnje. To je jedan odvjetnički ured iz Kalifornije. Nisu ništa sugerirali ni kada su stavljeni na crnu listu. Nije im rekla što trebaju uraditi“, kaže Pavlović, ističući i apsurd cijele situacije u kojoj su na listi sankcija i dalje osobe koje nisu više žive, poput Slobodana Stankovića, osnivača tvrtke „Integral inženjering” koji je preminuo prije godinu dana, a još se zajedno s tvrtkom nalazi na OFAC listi.

Riječ je o tvrtki koja posluje na razini cijele BiH, a koja je prema američkim tvrdnjama „materijalno pomagala” Miloradu Dodika. Iz ove tvrtke su potvrdili da su im računi u nekim bankama ugašeni, dok su ih druge izvijestile da će to uraditi. U međuvremenu očekuju pozitivan odgovor od OFAC-a od koga su putem pravnog tima iz Washingtona, zatražili skidanje s crne liste.

Ironija europskog puta

Početak gašenja bankarskih računa osobama s crne liste poklopio se s usvajanjem Zakona o sprječavanju pranja novca koji je bio jedan od 14 prioriteta za otvaranje pregovora. Nekadašnji prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, rekao je da je upravo ovaj zakon omogućio gašenje računa osobama koja su pod sankcijama.

„Ti ljudi koji normalno rade su 20 godina primali plaću zato što nije bilo ovog zakona, zato što ga Bosna i Hercegovina nije prihvatila. Sad se samo čekao taj trenutak i iz Bruxellesa i Washingtona da se taj zakon usvoji kako bi se mogle poduzeti mjere odmah protiv jednog broja ljudi i protiv drugih možda u budućnosti”, rekao je za bh. medije Šarović, koji je također bio pod sankcijama i zabrani političkog djelovanja do 2011. godine, kada ih je zajedno s još 90 osoba ukinuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

„Sve informacije govore da nove sankcije tek slijede i da će one biti obuhvatnije, prvenstveno prema pravnim subjektima“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Zanimljivo, sankcije su nakon 20 godine „hibernacije” odnosno postojanja samo na papiru bez konkretnih posljedica, stigle i Srpsku demokratsku stranku (SDS) koja je pod sankcijama od 2004. Aktualni predsjednik stranke Milan Miličević, poručuje da neće odustati od borbe i kako se traže modeli za financiranje kako bi stranka mogla sudjelovati na izborima u listopadu.

„Jednostrano raskidanje ugovora i gašenje računa će svoj epilog doživjeti kroz sudski proces koji ćemo svakako voditi vezano za banke i Agencije za bankarstvo“, rekao je Miličević.

Sankcije opterećenje kapitalnim državnim projektima

Sada se otvaraju drugi problemi poput kapitalnih projekata, u koje su uključene neke tvrtke s crne liste. Pojedini privredni posrednici zatražili su instrukcije od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o tome kako će oni postupati u vezi sa financiranjem dionice autoputa Vc koji gradi upravo „Integral inženjering” ukoliko banke ovoj tvrtki ugase sve račune. Ministrica financija RS Zora Vidović kaže da se zatvaranjem računa onemogućava poslovanje i opstanak kompanija, što dalje ima negativne posljedice na ekonomski sustav.

„Ako ostave račune, onda će pogasiti njihove SWIFT-ove, pogasit će korespondente banke s tom bankom i onda ta banka praktično više ne može poslovati, što znači da je pod sankcijama. A to znači uništavanje cjelokupnog gospodarskog sustava RS“, kaže Vidović.

Domaće banke nemaju drugog izbora nego da u potpunosti poštuju pravila koja nosi poslovanje s klijentima koji su na listama sankcioniranih osoba, poručuju bankari. Savjetuju da ukoliko klijenti, bez obzira radi li se o fizičkim ili pravnim licima, smatraju da je došlo do povrede Zakona o obligacijskim odnosima, mogu pokrenuti postupak zaštite kod nadležnih organa.

Inače, početkom ožujka iz Washingtona je stigla informacija da bi se, izuzev osoba u BiH koje su pod sankcijama, na udaru mogle naći i banke koje su otvorile račune fizičkim i pravnim licima s crne liste SAD-a. Tada je rečeno kako se radi o Uredbi o materijalnoj podršci, što znači da ukoliko financijska institucija obavlja transakciju za sankcionirani subjekt, da se ta financijska institucija ili banka također izlaže riziku sankcija. Upozorili su kako prenose ovu poruku, kako bi svi shvatili posljedice sankcija, piše DW.

/Desk/

Objava Paradoks: Gašenje bankovnih računa ‘crnolistašima’ nakon ispunjenja jednog od 14 uvjeta pojavila se prvi puta na Republika.

U odnosu na prethodno mjesečno izvješće, broj blokiranih računa poduzeća povećan je za 97, a broj poduzeća koje imaju bar jedan blokiran račun povećan je za 93.

U novom izvješću na 4.090 stranica pobrojane su poduzeća iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, trgovina, frizerskih salona, benzinskih crpki, ljekarni, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, tvrtki. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

U prvom izvješću SBBiH, objavljenom početkom studenog 2012. godine, broj blokiranih računa poduzeća u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 poduzeća imale bar jedan blokiran bankarski račun.

/Desk/

Objava U BiH blokirano 101.768 računa, u mjesec dana skoro 100 više pojavila se prvi puta na Republika.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Institucije u Bosni i Hercegovini, koje su učesnice mreže financijske stabilnosti zemlje, putem mehanizma bankarske koordinacije supervizora prate najnovija događanja koja su vezana za aktualnu geopolitičku situaciju i sukobe u Ukrajini, kao i njihove potencijalne ekonomske učinke na banke koje posluju u Bosni i Hercegovini.

Svjesni smo zabrinutosti građana i gospodarstva zbog pitanja učinaka objavljenih sankcija na rad banaka u Bosni i Hercegovini, a posebno učinaka na rad banaka koje su u neizravnom vlasništvu Sberbank Rusija.

Prema informacijama kojima raspolažu nadležne entitetske agencije za bankarstvo koje vrše nadzor nad radom banaka, članice grupe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini su u izravnom vlasništvu Sberbank Europe AG sa sjedištem u Beču i pod nadzorom su regulatornih tijela EU.

Objavljene sankcije imaju učinke samo na transakcije i klijente koji su obuhvaćeni sankcioniranim listama. U tom smislu, takve sankcije ne obuhvaćaju bankarske entitete u Bosni i Hercegovini.

Rad banaka u Bosni i Hercegovini, kao i mogućnost da se održi dostupnost i kvalitete usluga nisu ugroženi, i ne postoji potreba za raskidanjem poslovnih odnosa s bilo kojom bankom u Bosni i Hercegovini.

Institucije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u mogućnosti su zaštitti deponente i u uvjetima produžene krize. Dodatno, naše institucije će koordinirati sve naknadne aktivnosti s relevantnim regulatornim tijelima EU, a u cilju zaštite interesa naših građana i gospodarstva”, stoji u priopćenju bh financijskih institucija.

/Republika/

Objava Financijske institucije u BiH: Rad banaka u BiH nije ugrožen pojavila se prvi puta na Republika.