Na više lokacija u Novom Sadu u subotu ujutro su se pojavili plakati Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja kojima se iskazuje podrška bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, osuđenom za genocid u Srebrenici, javio je novosadski portal 021.rs.

Za ratne zločine tijekom sukoba devedesetih pred sudom u Hagu osuđen je i Vojislav Šešelj.

Na plakatima SRS-a vidi se generalska kapa Ratka Mladića i poruka “Generale, tvojoj majci hvala”.

Prema priopćenju SRS-a, akcija je provedena diljem Srbije kako bi se “podsjetilo na generalovu herojsku ulogu u oslobađanju srpske Srebrenice”.

Novosadski portal Razglas news na društvenim mrežama objavio je da “Novosađani po gradu uništavaju plakate SRS-a o Ratku Mladiću koji su se pojavili na obljetnicu genocida u Srebrenici”.

Nakon pada Srebrenice koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.

Na temelju rezolucije koju je 2024. donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 11. srpnja obilježava se kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Ranije u subotu u Beogradu je, na mjestu gdje je pripremana komemoracija srebreničkim žrtvama, pretučen književnik i programski direktor festivala “Krokodil” Vladimir Arsenijević, kojega je napala skupina od dvadesetak huligana, okrutno ga udarajući.

Nasilnici su mu oteli telefon i vandalizirali prostor na kojem je pripremano odavanje počasti srebreničkim žrtvama.

Komemoraciju, koja je bila planirana za 11 sati, organizatori su otkazali iz sigurnosnih razloga.

Pojedine oporbene stranke i organizacije civilnog društva osudile su incidente i zatražile procesuiranje počinitelja, ocijenivši da je to posljedica politike poricanja genocida u Srebrenici.

Vučić je ranije u subotu tijekom posjeta Leskovcu novinarima rekao kako danas treba pokazati poštovanje prema srebreničkim žrtvama, ustvrdivši da to Srbi uvijek čine.

“Danas trebamo pokazati pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici. Ja to činim i ovog puta. I uvijek ćemo to činiti. Mi, za razliku od drugih, pokazujemo poštovanje i uvijek se duboko naklonimo žrtvama. To je naša obveza, jer time pokazujemo da smo ljudi”, rekao je Vučić.

Beogradska nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) priopćila je sredinom lipnja da je u novom izvješću “Stanje poricanja” tijekom 2025. identificirano najmanje 110 slučajeva u kojima su vlasti i institucije u Srbiji poricale ratne zločine iz ratova devedesetih godina.

Prema navodima iz izvješća, registrirano je najmanje 60 slučajeva veličanja 10 osuđenika za ratne zločine, te najmanje 50 slučajeva različitih oblika negiranja ratnih zločina, uključujući negiranje zločina u Račku (na Kosovu), opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru i masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda, gdje su pokopana tijela žrtava s Kosova.

Genocid u Srebrenici, prema izvješću YIHIR-a, i dalje je najčešće porican zločin, s najmanje 30 dokumentiranih slučajeva u 2025. godini.

(HINA/HRT)

Objava Incidenti u Srbiji zbog obilježavanja genocida u Srebrenici – Šešeljevi radikali dijele Mladićeve plakate, u Beogradu pretučen književnik koji je pripremao komemoraciju – Vučić poziva na pijetet prema žrtvama pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je Europska komisija – na temelju ne baš jasnih kriterija – preporučila otvaranje Poglavlja 3 tijekom srpnja, ispostavilo se da je čak osam članica Europske unije protiv te preporuke: Belgija, Nizozemska, Švedska, Bugarska i Hrvatska, kao i tri baltičke zemlje, piše Deutsche Welle.

Autor rezolucije, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, također ističe da mu nije jasno gdje Europska komisija vidi napredak Srbije. On ocjenjuje da je Srbija nazadovala na području vladavine prava, formiranja Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ispunjavanja preporuka OESS-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija, ali i usklađivanja s vanjskom politikom Unije.

Situacija gora nego prošle godine

„Situacija u Srbiji je postala još gora tijekom prošle godine s daljim urušavanjem ljudskih prava i političkih sloboda, sustavnim oslabljivanjem institucija i antieuropskim izborima”, dodao je Picula.

Pojedini zastupnici Europskog parlamenta smatraju da se ne smiju nagrađivati antidemokratski koraci srpskih vlasti, jer bi bilo kakvo popuštanje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iskoristio u marketinške svrhe pred izbore i kao dokaz da je on i dalje cijenjen u europskim krugovima.

Posebno je naglašeno da Beograd i Aleksandar Vučić pokušavaju dobiti neke političke bodove na temelju kozmetičkih promjena i da je ova rezolucija jasan signal u tom smislu da se takva praksa neće tolerirati.

Reakcija vlasti u Srbiji također je bila očekivana. Ona je negativan stav Europskog parlamenta ocijenila kao zlu i neprijateljsku volju pojedinih država, s posebnim naglaskom na Hrvatsku i Bugarsku. Predsjednica parlamenta Ana Brnabić tako smatra kako „Picula inzistira da Srbija bude kažnjena zbog prosrpske politike Vučića“ i da „to nema veze s reformama“.

Izlaganje Marte Kos, europske povjerenice za proširenje, iznenadilo je i aktiviste u Srbiji. Pomalo nadrealno su zvučale ocjene o napretku Srbije i nabrajanje nekakvih uspjeha, posebno na području pravosuđa. Time se u srpskoj javnosti samo pojačala skepsa prema Europskoj uniji i dojam da njen vrh i dalje iz nekih svojih geopolitičkih ili lukrativnih razloga podržava vlasti u Srbiji.

Sukob dviju škola mišljenja

Raskorak između Europske komisije i Europskog parlamenta Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove iz Beograda, vidi kao sukob dviju škola mišljenja unutar EU-a:

„Postoje oni koji vjeruju da bi zemlje koje su deklarativno za EU, ali ne provode reforme, trebalo primiti pod svoje okrilje i onda uz obilje problema koje smo već vidjeli na primjeru nekih zemalja, te probleme rješavati u hodu. Mislim da taj pristup zagovaraju Francuska, Italija i vjerojatno Njemačka.“

„Drugi ipak smatraju da je preskupa cijena takvog pristupa i da ne žele ono što smo i čuli u raspravi, nekakvo širenje ruskog utjecaja iznutra. Dio zemalja je zabrinut za kršenje ljudskih prava i vladavinu prava i tu ćete čuti kritike na račun zloupotrebe policije, tužiteljstva i zbog zvučnog topa. Krajnji rezultat je da imamo osam zemalja koje su protiv praktičnog nagrađivanja režima u Beogradu“, ističe Beširi za DW.

Sugovornik DW-a dodaje kako Europska komisija vrlo često „mora slijediti stav većine zemalja, ili bar stav onih bitnijih članica Unije”.

I objašnjava: „Postoji, dakle, pritisak tih zemalja da Srbija neometano nastavi put kao EU, ali europske parlamentarce to ne obvezuje i oni ne moraju biti toliko diplomatični kao Europska komisija.”

„Ovdje se”, kaže Beširi, „više ne radi o tome da Srbija tapka na mjestu, ovdje govorimo o značajnom nazadovanju i da Srbija nije sposobna primijeniti svoje zakone, a kamoli zakone Europske unije. Europska komisija ovim svakako šalje pogrešnu poruku da ovaj režim ima podršku Bruxellesa i mislim da ona i ne koristi dovoljno mehanizme koje već ima na raspolaganju i zamrzne sredstva namijenjena srpskim vlastima.”

Marta Kos je „pacificirana”?

Dio javnosti u Srbiji smatra da svi oni koji komuniciraju s Bruxellesom – misleći na oporbu, civilni sektor, studente i druge – možda nisu dovoljno prikazali dubinu problema u zemlji. Naim Leo Beširi smatra da je to „mantra koju je ubacio Vučić, po kojoj je Bruxelles trebao napraviti ne znam kakav dramatičan korak kako bi pokazao da ga ne podržava“.

Isto tako postoji izvjesno nerazumijevanje i oko izjave Marte Kos kako „ EU ne želi da Srbija zaostaje”. To je, prema riječima Beširija „diplomatska fraza koja kaže da ova zemlja ne provodi ništa što smo dogovorili, ali dok se ne promijeni vlast mi moramo raditi s ovom vlašću”. „Marta Kos je ranije imala mnogo oštrije izjave, a očigledno su sadašnje izjave pacificirane pod utjecajem von der Leyen koja pripada Europskoj pučkoj stranci i bila je suradnica Angele Merkel čiji je Vučić bio omiljeni lik“, ocjenjuje Beširi.

Vučić se okreće regiji – gdje nema prijatelje

Predsjednik Srbije je nakon ove rezolucije Europskog parlamenta vrlo brzo pokušao umanjiti značaj tih kritika, ali i europskih integracija uopće. Najprije je naglasio da su od otvaranja poglavlja važnije ceste i željeznice te da će dalje raditi na poboljšanju standarda – što je već klasična i svakodnevna populistička retorika.

Ali, isto tako je minimizirao i važnost europskih integracija, rekavši da bi se trebalo manje baviti snovima o europskoj putovnici, a da bi se više trebalo posvetiti regionalnim integracijama.

No, tek tu nastaju problemi, jer je Srbija, blago rečeno, u hladnom ratu s većinom susjeda. Beograd optužuju da aktivno radi na destabilizaciji Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Orban je otišao i Mađarska ima novu vlast, Srbija je bila umiješana i u makedonska politička previranja, Hrvatska je dežurni krivac za sve srpske probleme, a odnose s Albanijom nitko više i ne spominje. Bugarska će tek biti na tapeti, jer je jedna od osam zemalja koje su protiv otvaranja Poglavlja 3.

Naim Leo Beširi ocjenjuje kako je „jasno da Srbija nema nijednog prijatelja u regiji”. „Srbija je trenutno radioaktivni materijal koji nitko ne želi dotaknuti. To je jedna rusofilija pomiješana s ozbiljnim kriminalom, koja je prodrla u sve pore društva i vrh vlasti u Srbiji. Taj radioaktivni materijal će u jednom trenutku implodirati. A kada se to dogodi, nitko ne želi biti u njegovoj blizini da ih ne povuče sa sobom“, zaključuje Beširi za DW.

/Desk/

Objava EU blokirala Srbiji otvaranje novog pregovaračkog poglavlja pojavila se prvi puta na Republika.

Povod raspravi bili su zaključci summita Europske unije i Zapadnog Balkana održanog u Crnoj Gori, ali i sve složenije prilike u Bosni i Hercegovini, neslaganje oko izbora novog visokog predstavnika te položaj Srbije na europskom putu.

Bartulica: Jamstvo da Bosna i Hercegovina ide prema zapadu zapravo su Hrvati

Stjepo Bartulica upozorio je da Bosna i Hercegovina, želi li postati članicom Europske unije, mora pokazati da može funkcionirati bez snažne međunarodne intervencije.

“Zemlja koja želi postati članicom Europske unije mora funkcionirati. Bilo bi dobro da ona može prema Europi sama, da se mogu tri strane dogovoriti bez širokih ovlasti stranog diplomata”, poručio je.

Istaknuo je da Bosna i Hercegovina ima brojne probleme, ali je upozorio i na probleme unutar same Europske unije.

“Europa ima više Europe, ponekad imam dojam, na ulicama Bosne i Hercegovine nego u glavnom gradu Europske unije”, rekao je Bartulica, podsjećajući na nedavne nerede u Bruxellesu i drugim europskim gradovima.

Naglasio je kako Hrvatska ima posebnu odgovornost prema Hrvatima u BiH.

“Jamstvo da Bosna i Hercegovina ide prema zapadu zapravo su Hrvati. Gledam to kao jedno krucijalno pitanje i geopolitike, ali i strateški interes same Hrvatske”, rekao je.

Osvrnuo se i na prijedlog Domovinskog pokreta o hrvatskoj izbornoj jedinici u Federaciji BiH.

“Najsporniji su način kako je to izneseno i tajming. Možda se više treba osloniti na tihu, diskretnu diplomaciju, a ne svaki put nešto iznositi u javni prostor”, poručio je Bartulica.

Stier: Od Daytona do Bruxellesa ključ je ravnopravnost triju naroda

Davor Ivo Stier ocijenio je da Bosna i Hercegovina ima europsku perspektivu, ali da napredak blokira izostanak političkog dogovora među domaćim akterima.

Podsjetio je da BiH još nije ispunila sve uvjete za otvaranje pregovora s Europskom unijom.

“Nedostaje konsenzus i dogovor među političkim akterima, odnosno među predstavnicima konstitutivnih naroda u BiH”, rekao je Stier.

Govoreći o ulozi visokog predstavnika, upozorio je da se dosadašnji model više ne može nastaviti na isti način.

“Više se ne može nastaviti kao što je bilo prije. Veća odgovornost mora se prebaciti na političke aktere u BiH”, kazao je.

Naglasio je da je za stabilnost zemlje ključno očuvati ravnopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba.

“U prijelazu od Daytona do Bruxellesa mora se sačuvati ono što je ključ stabilnosti BiH, a to je da Hrvati, Bošnjaci i Srbi moraju biti ravnopravni”, poručio je.

Govoreći o položaju Hrvata, istaknuo je da je promjena izbornog zakona jedan od prioriteta koje je postavila Europska komisija.

“Dva naroda koji su brojčano različiti, ali u pravima jednaki, moraju pronaći formulu koja će omogućiti da svaki narod bira svoje predstavnike, a ne da jedan narod bira drugome”, rekao je Stier.

Picula: Bosna i Hercegovina ima i četvrtu konstitutivnu zajednicu – međunarodnu zajednicu

Tonino Picula smatra da je trenutačna kriza oko izbora visokog predstavnika zapravo pokazala duboke podjele između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

“Danas svjedočimo sukobu interesa upravo unutar te četvrte konstitutivne zajednice u Bosni i Hercegovini, odnosno između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je.

Ocijenio je da BiH treba novu metodologiju unutarnjih pregovora prije ozbiljnijeg napretka prema članstvu.

“U Bosni i Hercegovini posljednjih godina obnavljaju se samo krize, a ne nude se rješenja koja bi mogla dobiti podršku i u zemlji i izvan nje”, upozorio je.

Posebno je naglasio problem iseljavanja stanovništva.

“Ako se ovako nastavi iseljavanje iz Bosne i Hercegovine, ta će zemlja ostati bez tri konstitutivna naroda i ostalih prije 2050. godine”, rekao je Picula.

Govoreći o Srbiji, ocijenio je da predsjednik Aleksandar Vučić uspješno koristi geopolitički položaj svoje zemlje.

“Vučić pokušava fokusirati politiku Bruxellesa prema Zapadnom Balkanu kao politiku koja se ne može realizirati bez Srbije”, rekao je.

No upozorio je da bi Europska unija prvi put mogla ozbiljnije reagirati.

“Jedini jezik koji Aleksandar Vučić razumije jest jezik uskrate financijskih sredstava”, poručio je Picula.

Bosanac: To je bio povratak negdje opet u devedesete

Gordan Bosanac kritizirao je prijedlog Domovinskog pokreta o hrvatskoj izbornoj jedinici u BiH, ocijenivši ga politički štetnim.

“Taj narativ bio je povratak negdje opet u devedesete i sve one pogreške koje je tada hrvatska politika napravila prema Bosni i Hercegovini”, rekao je.

Smatra da promjene u odnosu međunarodne zajednice prema BiH nisu rezultat političkog sazrijevanja nego pritisaka.

“Nije došlo do nekog sazrijevanja i zrelosti da se napravi korak naprijed, nego se opet išlo lomiti preko koljena”, ustvrdio je.

Pozdravio je nove inicijative za ubrzavanje proširenja Europske unije, ali i upozorio da reforme moraju biti stvarne.

“Zanima me da se u tim zemljama uistinu dese promjene, a ne neko švercanje ili olakšavanje puta”, rekao je.

Govoreći o Srbiji, ocijenio je da su studentski i građanski prosvjedi znak dubokih društvenih promjena.

“Vučić ima ozbiljne unutarnjopolitičke probleme. U Srbiji se događa veliki masovni građansko-studentski prosvjed ljudi koji su svjesni da je kurs kojim vodi Srbiju pogrešan”, rekao je Bosanac.

Dodao je kako ne očekuje nagli zaokret, ali vjeruje da bi aktualni prosvjedi mogli dugoročno donijeti pozitivne promjene u Srbiji.

/Desk/

Objava Hrvatski europarlamentarci o prljavim igrama oko BiH i Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Jake sigurnosne mjere u Tivtu uoči summita Europske unije i zemalja zapadnog Balkana. Skup visokog sigurnosnog rizika osigurava oko 1.500 policajaca iz svih dijelova Crne Gore.

Među prvim državnicima stigao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

“Mogu slobodno mogu reći da je danas velik dan za Crnu Goru i velik dan za francusko-crnogorsko prijateljstvo”, rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

Uoči summita regiju obilazi i predsjednik Europskog vijeća António Costa. U Beogradu je srbijanskom vodstvu poslao jasnu poruku o uvjetima za nastavak europskog puta.

“Potičemo vas da ubrzate reforme u tri ključna područja. To su vladavina prava, uključujući provedbu preporuka Venecijanske komisije o pravosuđu i tužiteljstvu; sloboda medija i osiguravanje povoljnog okružja za novinare”, istaknuo je Costa.

No summit se održava u sjeni ozbiljnih napetosti između Podgorice i Beograda. Crnogorska policija s tivatskog je aerodroma vratila 87 državljana Srbije koje smatra sigurnosnim rizikom. U Crnu Goru doputovali su jučer organiziranim čarter-letom iz Beograda, a među njima su bili navijači, borci borilačkih sportova i osobe s kriminalnim dosjeima. Prema operativnim saznanjima, trebali su izazivati provokacije tijekom summita.

Beograd je odgovorio zadržavanjem 30-ak crnogorskih državljana na beogradskom aerodromu te pojačanim kontrolama na graničnim prijelazima. Skupina od stotinu građana Nikšića, koja je putovala prema nacionalnom parku Tara, nije puštena u Srbiju.

Dodatne napetosti izazvalo je upozorenje srpske obavještajne agencije BIA predsjedniku Aleksandru Vučiću kako bi tijekom boravka u Crnoj Gori mogao biti ugrožen njegov život. Unatoč tomu, kao i transparentima protiv njega koji su se pojavili u više crnogorskih gradova, Vučić je potvrdio dolazak na summit.

“O drugim stvarima govorit ću u Crnoj Gori. Ne ovdje, nego dolje, da u lice kažem sve što imam oko raznih tih igara gdje je Srbija predstavljena kao mala Rusija, a oni kao mučene baltičke zemlje, otprilike uvijek ugroženi od nas. O tome ću govoriti, ali u Crnoj Gori”, poručio je Vučić.

Vučić: Netko iz mog okruženja organizirao čarter za Crnu Goru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Tivtu da je čarter let s pristašama Srpske napredne stranke (SNS), koji je jučer vraćen s aerodroma Tivat u Crnoj Gori, organizirao netko iz njegova okruženja.

Kako je rekao, taj je let organiziran kako bi mu omogućio da se izbori s negativnim porukama za koje su znali da će im biti izložen tijekom posjeta Crnoj Gori.

“Ni na pamet mi ne bi palo da tako nešto organiziram. Da jesam, danas bih se ispričao domaćinima. Dogodila se glupost, netko od mojih suradnika želio mi je stvoriti bolju atmosferu, a samo mi je napravio problem”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije ustvrdio je da je državno vodstvo Crne Gore moglo izbjeći diplomatski incident da ga je kontaktiralo i s njim komuniciralo o problemu.

Stvoren je narativ kojim se želi nametnuti da Srbija želi stvarati probleme maloj Crnoj Gori i nasilno je anektirati. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državna tijela da to ne čine, rekao je Vučić u Tivtu.

Europska komisija u međuvremenu je pozvala Beograd da promet na granici vrati u redovite okvire. U trenutku kada summit promovira regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, iz Bruxellesa poruka da su prijeko potrebni uzajamno poštovanje i dijalog.

Plenković na summitu u Tivtu

Na summitu u Tivtu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a u Crnoj Gori je i HTV-ov reporter Vicko Dragojević.

“Premijer se sastao s predstavnicima hrvatske manjine, razmijenjeni su prigodni darovi, a premijer je podsjetio kako se ovakav forum kao što se ovih dana održava u Tivtu, prvi put održao u Zagrebu prije četvrt stoljeća”, rekao je Dragojević.

Kako su jedino Hrvatska i Slovenija uspjele postati članice Europske unije, naglasio je kako će se pokušati ovih dana upravo raditi na tome, kako bi se put država poput Crne Gore, koja je već dugo u predsoblju Europske unije, požurio i kako bi im se olakšao ulazak u Europsku uniju.

“Čitava Crna Gore je cijeloga dana pod velikim mjerama sigurnosti i posebnim protokolima. Promet je gotovo čitavog dana bio zaustavljen, policajci su na svakom kutu grada”, istaknuo je reporter.

Situacija koja se dogodila s najprije srbijanskim državljanima pa njihovo nepuštanje u Crnu Goru, a onda i događaj na granicama, samo pokazuju ono što Crna Gora proživljava gotovo čitavo desetljeće.

“Gotovo da uvijek traje ta unutrašnja borba hoće li se Crna Gora odlučiti ili prema europskom putu ili putu jačanja ponovnih veza sa Srbijom što bi europski put zaustavilo”, naveo je Dragojević.

Po prvi puta je u Crnu Goru stigao summit Europske unije s vrlo jakim izaslanstvima. Ondje je čak 30 visokih izaslanstava koje potvrđuju snagu ovog summita.

Vuksanović zahvalio Hrvatskoj, Plenković najavio obnovu Hrvatskog doma

“Mi jesmo mali, ali to utječe na našu veličinu, a naša veličina je upravo u tom zajedništvu s Republikom Hrvatskom i mi iz tog zajedništva crpimo sigurnost, i hvala vam za osjećaj duhovne blizine i sigurnosti”, poručio je predsjednik i zastupnik Hrvatske građanske inicijative u Skupštini Crne Gore Adrian Vuksanović.

“Moja poruka danas je da ćemo na temelju vaše inicijative i projekta za obnovom, rekonstrukcijom ovoga Hrvatskoga doma rezervirati sredstva u državnom proračunu, da ćemo to zasigurno zajednički realizirati tako da ovo bude, ne samo sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, nego i drugih institucija Hrvata u Crnoj Gorin”, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Njemačka i Francuska su uoči summita poslale non-paper u kojem predlažu postupnu integraciju zemalja jugoistoka Europe i Moldavije, pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i dalje temeljio na zaslugama.

Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postupne integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU-u.

To bi trebalo obuhvatiti, između ostaloga, povlašteni pristup unutarnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uvjetima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU-a.

/Desk/

Objava Summit EU i Zapadnog Balkana u sjeni napetosti između Crne Gore i Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

U Tivtu se danas i sutra održava Suumit Europska unija (EU) – Zapadni Balkan, najveći skup međunarodnog razine u povijesti Crne Gore, koji će, izuzev najviših regionalnih dužnosnika, okupiti i europske lidere, poput predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza, premijerku Italije Giorgiu Malone, španjolskog premijera Pedra Sancheza, predsjednika Europskog vijeća Antonia Costa, predsednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen itd.

Dok crnogorska policija navodi da su kod putnika pronađeni transparenti s natpisom „Srbija pobjeđuje“, komunikacijski uređaji te da su ih po dolasku čekala dva autobusa, izvori Nove tvrde da je plan bio znatno konkretniji.

Prema informacijama do kojih je došla Nova.rs, iz više izvora upoznatih s organizacijom putovanja, skupina koja je čarter-letom doputovala iz Beograda trebala je tijekom samita organizirati nekoliko „spontanih“ okupljanja podrške predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Plan je, tvrde isti izvori, uključivao pojavljivanje na više lokacija u Tivtu i okolici, isticanje transparenata te organiziranje bakljada i skupova koji bi u javnosti ostavili dojam da građani Crne Gore spontano iskazuju potporu srbijanskom predsjedniku.

Srbijanska sigurnosno informativna agencija (BIA) savjetovala je u srijedu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da ne putuje u Crnu Goru na samit EU-a u Tivtu zbog “visokog sigurnosnog rizika”.

Sugovornici Nove navode kako cilj nije bio samo slanje poruke domaćoj javnosti u Srbiji, nego i stvaranje slike pred međunarodnim dužnosnicima koji sudjeluju na Samitu EU – Zapadni Balkan, prema kojoj Vučić uživa podršku i izvan granica Srbije.

Prema informacijama do kojih je došla Nova, sličan model navodno je već korišten u pojedinim gradovima regije, uključujući i Sjevernu Makedoniju, gdje su tijekom ranijih posjeta organizirani događaji čiji je cilj bio stvoriti dojam široke regionalne potpore vlastima u Beogradu.

Zbog toga, tvrde izvori, nije slučajno što je skupina od 87 osoba stigla u Tivat upravo dva dana prije suumita na kojem je trebao sudjelovati i predsjednik Srbije.

Posebnu pozornost izaziva činjenica da do danas nije objašnjeno tko je organizirao čarter-let na relaciji Beograd – Tivat, tko je financirao putovanje, kao ni zašto su putnike po slijetanju čekala dva autobusa.

Upravo ta pitanja za sada ostaju bez odgovora, dok crnogorska policija tvrdi da je procijenila kako skupina predstavlja sigurnosni rizik te im je zbog toga zabranjen ulazak u zemlju, piše Nova.rs koja je i doznala imena deportiranih osoba, navodeći kako se radi o “ekipi SNS-a za specijalne zadatke”.

Dodik podržao Vučićev ‘specijalni tim’

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas kako je “Podgorica pogriješila jer je zabrana ulaska državljanima Srbije nešto što je nepotrebno i nije dobro”.

Dodik je naveo da razumije da je Srbija preduzela recipročne mjere, naglasivši da “iživljavanje prema Srbiji od svih u okruženju mora prestati”.

“Samim tim i Podgorice koja nije oklijevala da se na taj način u ovim danima pokuša tako odnositi prema građanima Srbije. Sviđa li se njima netko ili ne, to je neko drugo pitanje”, rekao je Dodik novinarima.

Ako su osobe ranije bili na listama osoba kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru, Dodik je naveo kako “može razumije da su deportirani”.

“Ali, u uvjetima da to ne postoji, to je dokaz politički nekorektnog, neprijateljskog odnosa koji se uporno promovra i prema samom predsjedniku Srbije bez ikakvog razloga”, rekao je Dodik.

Dodao je da “crnogorski građani moraju razumjeti da, ako crnogorske vlasti sprječavaju nekome ulazak u zemlju, moraju računati da je sasvim legitimno da se poduzmu recipročne mjere”.

“Vjerujem i želim da se to što prije razriješi. Ni u snu nisam mogao pomisliti kako je moguće da se s crnogorske strane preduzimaju takve mjere ali Srbija se mora braniti i ja stojim na strani Srbije”, poručio je Dodik.

/Desk/

Objava Dva autobusa Vučićevih pristaša iz Srbije doputovali u Tivat – namjeravali inscenirati podršku Crnogoraca – odmah su deportirani, Dodik na strani Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Iza nas je još jedno finale Eurosonga, a ove je godine pobjedu odnijela Bugarska, odnosno DARA, s pjesmom “Bangaranga”. Izrael je drugi, dok su naše Lelekice završile na petnaestom mjestu. Kao gotovo i svake godine, i ove se nakon završetka natjecanja priča o tome kako je glasao stručni žiri svake zemlje, a gledateljima je za oko posebno zapela situacija u našem susjedstvu.

Naime, mnoge je začudilo kako je hrvatski žiri Srbiji dodijelio 12 bodova, a oni nama 0, Grčkoj 12, Italiji 10, Malti osam, Bugarskoj sedam, Danskoj šest, Norveškoj pet, Izraelu četiri, Moldaviji tri, Australiji dva i Poljskoj jedan.

O situaciji se oglasila Jelena Tomašević, koja je bila članica stručnog žirija iz Srbije koji je sinoć glasao u finalu.

Draga Zorja i drage djevojke iz grupe Lelek, čestitam vam na izvanrednom nastupu. Od mene ste sinoć dobile velik broj bodova. Žao mi je što se to nije vidjelo u konačnom zbroju žirija. Neka vam bodovi ne budu glavni dojam s natjecanja. Godine 2005. za pjesmu “Jutro” dobila sam nulu od žirija. Znam kako se osjećate. Velik zagrljaj za vas – napisala je ona.

Srpski žiri činila su uglavnom mlada imena iz glazbenog svijeta – Dušan Alagić; Ivan Mileusnić; Mateja Blažić; Anđela Vranić Lores; Aleksandra Kovač; Tomašević i Marija Marić Marković (Mari Mari), čiji je suprug šef srpske Eurosong delegacije.

Prisjetimo se, Srbiju je na ovogodišnjem Eurosongu predstavljala grupa Lavina – metal-bend iz Niša, osnovan sredinom 2020. godine. Predstavili su se s pjesmom “Kraj mene”, a bend čine Luka Aranđelović, Pavle Aranđelović, Andrija Cvetanović, Pavle Samardžić, Nikola Petrović i Bojan Ilić. Natjecanje su završili na 17. mjestu.

Situaciju s bodovanjem za Jutarnji su komentirali i grupa Lelek.

Tako je kako je. Nemamo ništa protiv benda Lavina, dapače, družili smo se u Beču i dečki su nam govorili da nam oni daju maksimalnu podršku – kaže grupa Lelek.

Objava Isprika Leleku iz srbijanskog žirija: ‘Dala sam velik broj bodova, no to se nije vidjelo‘” pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, mnoge je začudilo kako je Hrvatski žiri Srbiji dodijelilo 12 bodova, a oni nama 0, Grčkoj 12, Italiji 10, Malti osam, Bugarskoj sedam, Danskoj šest, Norveškoj pet, Izraelu četiri, Moldaviji tri, Australiji dva i Poljskoj jedan.

Nakon takve raspodjele glasova mnogi su se fanovi Eurosonga zaputili na društvene mreže kako bi izrazili svoje mišljenje, a neki su se Srbi i ispričali Hrvatima.

Važno je napomenuti kako je publika u Srbiji Hrvatskoj dala 12 bodova.

“Sram vas bilo, stoko. Ispričavam se Hrvatima u ime normalne Srbije. Hvala što ste pokazali tko pruža ruku, a tko mržnju”, napisao je jedan korisnik na X-u.

“Dok se mi volimo, drugi pobjeđuju”, nadodao je drugi.

Stručni žiri

Identitet članova stručnog žirija iz Srbije čuvao se u tajnosti sve do samog finala, a sada je taj popis konačno poznat javnosti, premda Radio-televizija Srbije (RTS) još nije službeno potvrdila te navode. Tvrdi se, prema objavi na portalu evrovizija.rs, kako žiri čine uglavnom mlada imena iz glazbenog svijeta – Dušan Alagić; Ivan Mileusnić; Mateja Blažić; Anđela Vranić Lores; Aleksandra Kovač; Jelena Tomašević i Marija Marić Marković (Mari Mari), čiji je suprug šef srpske Eurosong delegacije.

Alagić je skladatelj, tekstopisac, glazbeni producent i multiinstrumentalist iz Beograda koji je već i sam, kao vokal, nastupao na Eurosongu, dok je Mileusnić profesionalni plesač, koreograf i vlasnik plesne škole te je višestruki prvak Srbije u latinoameričkim plesovima.

O Blažić nismo mogli pronaći podatke, ali neki izvori navode kako je saksofonistica, dok je Vranić Lores pjevačica i kantautorica, kao i Kovač, koja piše pjesme za mnoge hrvatske glazbenike, na čelu s Ninom Badrić. Kovač je, inače, kći poznatog srpskog skladatelja Kornelija Bate Kovača, nekadašnjeg člana grupe Indexi i Korni grupe. Tomašević je pjevačica koja je 2008. godine Srbiju predstavljala na Eurosongu pjesmom „Oro“, a tada joj je prateći vokal bila pjevačica Mari Mari.

Prisjetimo se, Srbiju je na ovogodišnjem Eurosongu predstavljala grupa Lavina – metal bend iz Niša, osnovan sredinom 2020. godine. Predstavili su se s pjesmom “Kraj mene”, a bend čine Luka Aranđelović, Pavle Aranđelović, Andrija Cvetanović, Pavle Samardžić, Nikola Petrović i Bojan Ilić. Natjecanje su završili na 17. mjestu, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Nakon Eurosonga ‘gore’ društvene mreže: Hrvatski žiri za Srbiju 12, a srbijanski Hrvatskoj 0, ali srbijanska publika Lelekicama 12 bodova – “Ispričavam se Hrvatima u ime normalne Srbije. Hvala što ste pokazali tko pruža ruku, a tko mržnju” pojavila se prvi puta na Republika.

Mađarski oporbeni čelnik tvrdi da su planirane provokacije povezane sa Srbijom i Rusijom usred pada potpore Fideszu

Na izvanrednoj sjednici mađarskog vijeća za obranu u nedjelju premijer Viktor Orban naredio je da se mađarski dio plinovoda Turski tok stavi pod vojnu zaštitu, rekao je ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto i sugerirao da Ukrajina stoji iza podmetanja eksploziva uz vojvođansku dionicu plinovoda, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Snažni eksploziv pronađen je u blizini plinovoda u Srbiji koji prenosi ruski plin u Mađarsku, izjavili su u nedjelju čelnici dviju zemalja, što je izazvalo političku istragu u Mađarskoj u osjetljivom trenutku, nekoliko dana prije nacionalnih izbora.

Mađarski premijer rekao je da ga je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić telefonom obavijestio o otkriću, za koje su rekli da se dogodilo pokraj grada Kanjiže, blizu mađarske granice sa Srbijom.

“Ukrajina s Bruxellesom kao partnerom koristila je vrlo oštre mjere kako bi pokušala prekinuti opskrbu ruske nafte i prirodnog plina Europi. Prije toga, Ukrajinci su digli u zrak plinovod Nord Stream. Zatim su prekinuli opskrbu prirodnim plinom kroz Ukrajinu, a zatvaranjem naftovoda Družba zaustavili su isporuke nafte Mađarskoj i Slovačkoj”, rekao je Szijjarto nakon sjednice mađarskog vijeća za obranu.

Turski tok, koji transportira prirodni plin Mađarskoj, kontinuirano su napadali deseci dronova na ruskom teritoriju, rekao je Szijjarto.

“Teroristički napad i pokušaj sabotaže koji su spriječili Srbi uklapa se u ovaj niz napada”, rekao je, napominjući da je duž vojvođanskog dijela naftovoda pronađeno dovoljno eksploziva da ga se digne u zrak.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je „svaki pokušaj lažnog povezivanja“ Ukrajine s eksplozivima pronađenim u blizini plinovoda u Srbiji.

Peter Magyar na svojoj je službenoj Facebook stranici napisao da već tjednima s više strana dobiva ‘signale da, nakon prethodnih neuspjelih operacija pod lažnom zastavom, zbog kolapsa potpore Fideszu (Orbánovu Mađarskom građanskom savezu), Viktor Orbán uz pomoć Srbije i Rusije želi prijeći novu granicu‘.

“Više je njih i javno upozorilo na to da će se u Srbiji, na plinovodu, ‘slučajno‘ nešto dogoditi za Uskrs, tjedan dana prije mađarskih izbora. Tako je i bilo”, istaknuo je Magyar, reagirajući na vijest da su u blizini plinske infrastrukture koja povezuje Srbiju i Mađarsku srpske jedinice pronašle eksploziv velike razorne moći.

Magyar je pozvao Orbána da ga bez odgađanja obavijesti o razvoju događaja i da ga pozove na sjednicu Vijeća za obranu jer će, kako je naveo, tko god da je organizirao ovu provokaciju, buduća vlada, koju će predvoditi njegova Stranka poštovanja i slobode (TISZA), morati rješavati novonastalu situaciju.

‘Neka prestane izazivati paniku‘

“Također pozivam Viktora Orbána da prestane (barem tijekom blagdana) s izazivanjem panike i nereda koje su isplanirali njegovi ruski savjetnici. Odavde također poručujem da neće moći spriječiti izbore sljedeći tjedan. Neće moći spriječiti da milijuni Mađara zatvore dva najkorumpiranija desetljeća u povijesti naše zemlje”, poručio je Magyar.

Ocijenio je i da se povjerenje građana Mađarske u službe te zemlje, s pravom, poljuljalo zbog, kako je naveo, niza kaznenih djela tajnih službi otkrivenih posljednjih tjedana.

“Mađari se s razlogom i s pravom boje da odlazeći premijer, slijedeći savjete ruskih agenata, želi sve grubljim operacijama pod lažnom zastavom izazvati strah među vlastitim sunarodnjacima”, naveo je lider mađarske oporbe.

Ako Viktor Orbán i njegova propaganda ovu provokaciju iskoriste u svrhe kampanje, to će biti otvoreno priznanje da je riječ o unaprijed planiranoj operaciji pod lažnom zastavom, naglasio je Magyar, prenosi N1.

‘Utvrdit će se tko su bili nalogodavci‘

“Vlada TISZA će u okviru sveobuhvatne, javne istrage utvrditi tko su bili politički nalogodavci i izvršitelji ovih protudržavnih kaznenih djela. Pod vladom TISZA u Mađarskoj će ponovno biti red, mir, sigurnost i razvoj.

Orbánovu kulturu ‘bojte se!’ zamijenit će sloboda ‘ne bojte se!’. Vlada TISZA bit će sposobna osigurati sigurnost Mađarske unutar savezničkog sustava Europske unije i NATO-a. Unutar tog savezničkog sustava koji Fidesz i Mi Hazánk (desničarski pokret ‘Naša domovina‘) upravo planiraju napustiti, naveo je Magyar.

Lider mađarske oporbe na kraju je čestitao Uskrs uz poruku da istina i ljubav na kraju uvijek pobjeđuju”.

Nacionalist Orban na izborima se bori da zadrži svoju više od 16 godina dugu vlast, a njegova stranka u anketama zaostaje za oporbenom strankom Tisza.

Bivši dužnosnik mađarske obavještajne službe rekao je za Reuters da su se u mađarskim sigurnosnim krugovima posljednjih dana vodile rasprave o preciznom planu za operaciju “pod lažnom zastavom” koja bi utjecala na plinovod u Srbiji kao dio napora da se utječe na mađarsko glasanje.

/Desk/

Objava Raste napetost pred izbore u Mađarskoj – Oporba upozorava kako Orbanova vlast, uz pomoć Rusije i Srbije, izaziva diverzije na plinovodu pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić, čije su ime “Aleksandar Vučić – Srbija, naša obitelj” nosile sve lokalne izborne liste, u sjedištu SNS-a pred novinarima, na temelju preliminarnih stranačkih rezultata, proglasio “pobjedu s 10:0” nad oporbom i studentskim listama.

“Nadam se kako će nakon ovoga danas kada smo jedva izbjegli veliko zlo (incidenti na izborima u nedjelju, 29. ožujka 2026.) neki ljudi prekinuti hajku na sve o koji drukčije misle. Neki su pištolje potezali, maltretirali ljude. Nerijetko se ljudima mržnjom zamuti mozak i onda više ne mogu razlikovati dobro od lošeg. Mi ćemo ponuditi ruku svima u Srbiji, pokušati se ujediniti jer pred nama nisu laka vremena”, poručio je Vučić.

Najneizvjesniji rezultati su, dodao je, bili u vojvođanskoj općini Kula, ali da je SNS pobijedio s 530 glasova razlike.

Izbori su održani u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, a pravo glasa imalo je nešto manje od 250.000 tisuća birača.

Vučiću bliski mediji u cjelodnevnim izvješćima govorili su o “torturi blokadera” – kako vladajući nazivaju studentski pokret i oporbene liste, a promatrači oporbe, studentskog pokreta i NVO optuživali su vladajuće da, u sprezi s policijom, zastrašuju građane i stvaraju neregularne izbore za normalan izborni proces.

Izborni dan obilježili brojni incidenti i nepravilnosti

Prema izvješćima neovisnih promatrača i oporbenih lista, izborni dan obilježili su brojni incidenti i nepravilnosti, a glasanje je u većini mjesta praćeno fizičkim obračunima, napadima na građane, aktiviste i novinare. Sukobi su registrirani u Boru, Bajinoj Bašti, Kuli.

Prijavljene su brojne nepravilnosti – od tzv. “bugarskog voza” do fotografiranja izbornih listića i pritiska na birače.

Hvala Srbiji na ogromnom povjerenju, rekao je Vučić, navodeći rezultate izbora, i ustvrdio da, prema najnovijim istraživanjima, SNS u posljednjih šest godina “stoji najbolje”.

Navodeći današnje rezultate izbora Vučić je rekao da je u Boru ostvarena pobjeda s oko 1.900 glasova prednosti SNS-a, u Aranđelovcu s 52,96 posto, u Bajinoj Bašti 53,49 posto, u Kladovu je SNS na 71,98 posto.

Lista ujedinjena oko SNS-a u Lučanima je osvojila oko 63,78 posto glasova, u Majdanpeku 65,64 posto, a u Sevojnu 51,48 posto, dok je u Smederevskoj Palanci SNS osvojio oko 58 posto glasova.

Rast podrške

Prema usporednoj analizi koju su sinoć objavili pojedini mediji, u usporedbi s rezultatima prethodnih lokalnih izbora lista Srpske napredne stranke u većini sredina ostvarila rast podrške u odnosu na izbore 2022. godine

Najveći rast podrške SNS zabilježen je u Kladovu, Boru, Majdanpeku i Aranđelovcu, dok je naprednjacima podrška pala u Smederevskoj Palanci, Knjaževcu i Kuli.

Policija je sinoć upala u stranačke prostorije oporbenog Narodnog pokreta Srbije (NPS), što su druge parlamentarne oporbene stranke osudile. U početku razlog upada policije nije bio poznat, a predsjednik NPS Miroslav Aleksić citirao je objašnjenje koje su dobili da je u tijeku “policijsko postupanje prema osobama zatečenim u ovim prostorijama”.

Vučić je kasnije novinarima rekao kako se dužnosnike NPS-a sumnjiči da su pozivali ljude po Srbiji i tražili da ne glasaju za listu broj jedan.

“Uhvaćeni su svi telefoni i vjerujem da će ti ljudi biti uhićeni”, ustvrdio je Vučić, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Vučić proglasio pobjedu na lokalnim izborima u svih 10 općina pojavila se prvi puta na Republika.

Na snimkama televizije Nova s terena vidi se tučnjava ispred lokalnog sjedišta vladajuće Srpske napredne stranke u Boru, a fizičkih obračuna bilo je tijekom prijepodneva i u Bajinoj Bašti gdje su oporbenom promatračkom timu izbušene gume na automobilu, prenosi N1.

Na mnogim glasačkim mjestim primjetan je i velik broj policajca koji su u nekoliko navrata intervenirali sprečavajući sukobe.

Iz nekoliko općina prijavljeni su napadi na promatrače studentske liste, brojne nepravilnosti s fotografiranjem glasačkih listića i pojava paralelnih popisa birača, loklani mediji javljaju da napetosti prate i izbore u vojvođanskoj općini Kula.

Promatrači su ukazali na to da se u nekoliko mjesta povećao broj prijava za glasanje izvan birališta i da broj tako prijavljenih birača doseže i do pet posto ukupnog biračkoj tijela u tim lokalnim zajednicma.

Istaknute su i sumnje u kupnju glasova i manipuliranje popisom birača.

Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) oglasila se priopćenjem u kojem tvrdi da “aktivisti i lideri blokaderskih lista od jutros na najgrublji način uznemiravaju, provociraju i prijete građanima lokalnih samouprava u kojima se održavaju izbori”, prenio je tabloid Informer, blizak srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i SNS-u.

Ti se izbori vide kao provjera koliko je 14-godišnja vlast srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandara Vučića poljuljana prošlogodišnjim masovnim protuvladinim prosvjedima, predvođenim studentskim pokretom, na kojima je od vlasti zahtjevana demokratizacija zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija, neovisnost pravosuđa i sloboda medija. Birališta se zatvaraju u 20 sati, piše N1.

/Desk/

Objava Incidenti na izborima u Srbiji pojavila se prvi puta na Republika.