Specijalni sud za Kosovo proglasio je bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thaçija krivim za ratne zločine počinjene tijekom rata na Kosovu te mu izrekao kaznu od 25 godina zatvora. Presuda je izazvala veliku pozornost na Kosovu i u Srbiji, gdje ratno nasljeđe iz 1998. i 1999. godine i dalje predstavlja izvor političkih i društvenih napetosti.

Uz Thaçija, krivima su proglašena i trojica bivših zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK): Jakup Krasniqi, Kadri Veseli i Rexhep Selimi.

Nakon što je presuda izrečena, ipred zgrade Specijaliziranih vijeća Kosova u Haagu izbili su neredi – nekolicina prisutnih prosvjednika razbijali su policijska vozila, a poto su snage reda upotrijebile vodene topove kako bi rastjerale okupljene.

Presude bivšim zapovjednicima OVK-a

Sud je Jakupa Krasniqija osudio na 25 godina zatvora, Kadrija Veselija na 18 godina, a Rexhepa Selimija na 13 godina zatvora. U izrečene kazne uračunat će se vrijeme koje su optuženici već proveli u pritvoru u Haagu.

Prema zaključcima sudskog vijeća, četvorica optuženika odgovorna su za niz ratnih zločina, uključujući nezakonita uhićenja i zatočenja, okrutno postupanje, mučenje i ubojstva.

Predsjedavajući sudac Charles Smith naveo je da su pripadnici OVK-a uhitili i proizvoljno lišili slobode najmanje 385 osoba. Sud je također utvrdio okrutno postupanje prema 49 osoba, zlostavljanje 303 osobe i ubojstvo najmanje 96 osoba.

Sva četvorica oslobođena su dijela optužbi koje su se odnosile na zločine protiv čovječnosti.

Sud obrazložio ulogu Hashima Thaçija

Sudsko vijeće zaključilo je da je Hashim Thaçi značajno pridonio provedbi zajedničkog kažnjivog cilja. Prema obrazloženju presude, kao član Glavnog stožera i načelnik Uprave za politička pitanja imao je ključnu ulogu u oblikovanju i provedbi tog cilja.

Sud je naveo da je Thaçi zajedno s drugim optuženicima imenovao lojalne pojedince na važne zapovjedne položaje, čime je, prema zaključku vijeća, osigurana kontrola nad OVK-om i provedba plana kroz zapovjedni lanac.

Vijeće je utvrdilo i da je osobno sudjelovao u uhićenju, zatvaranju i ispitivanju 13 zastupnika u Ćirezu i Banjici. Sud je također naveo da Thaçi nije poduzeo odgovarajuće mjere kako bi spriječio ili kaznio zločine za koje je, prema njegovim zaključcima, znao.

Ubojstva najmanje 96 osoba

Jedan od ključnih dijelova presude odnosio se na optužbe za ubojstva počinjena između travnja 1998. i 20. lipnja 1999. godine.

Prema zaključcima vijeća, najmanje 96 osoba koje nisu aktivno sudjelovale u neprijateljstvima izgubilo je život na području 12 općina na Kosovu i na jednoj lokaciji u sjevernoj Albaniji. Sud je naveo da su neke žrtve ubijene vatrenim oružjem, dok su druge preminule od posljedica teškog premlaćivanja.

U obrazloženju su opisani i slučajevi u kojima su tijela žrtava pronađena s ozljedama, dok tijela pojedinih ubijenih nikada nisu pronađena, što je dodatno povećalo patnju njihovih obitelji.

Cilj neovisnosti Kosova nije proglašen kažnjivim

Sud je naglasio razliku između političkih ciljeva optuženika i načina na koji su ih pokušavali ostvariti.

Prema zaključku vijeća, neovisnost Kosova i uspostavljanje političke i institucionalne kontrole nad teritorijem sami po sebi nisu bili kažnjivi ciljevi. Međutim, sud je utvrdio da su sustavna uhićenja, zatočenja, zlostavljanja i ubojstva osoba smatranih protivnicima predstavljali kaznena djela.

Pojačane sigurnosne mjere u Haagu i na Kosovu

Uoči izricanja presude deseci Thaçijevih pristaša okupili su se ispred Specijalnog suda za Kosovo u Haagu, uzvikujući „UCK” i mašući zastavama OVK-a. Oko tisuću kosovskih Albanaca pratilo je izricanje presude na velikom ekranu na drugoj lokaciji u gradu.

Na Kosovu su u brojnim gradovima postavljeni veliki ekrani, a glavnim ulicama istaknute su zastave OVK-a. Policija je priopćila da je, u suradnji sa stranim mirovnim snagama, provela pripreme za slučaj da prosvjedi prerastu u nasilje.

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država i nekoliko drugih veleposlanstava savjetovali su građanima da izbjegavaju okupljanja.

Sud osnovan 2015. godine

Specijalni sud za Kosovo sa sjedištem u Haagu osnovan je 2015. godine pod međunarodnim pritiskom kako bi se sudilo bivšim pripadnicima OVK-a za navodne ratne i poslijeratne zločine.

Thaçi i ostali optuženici odbacivali su optužbe, dok je sudski postupak izazvao nepovjerenje dijela kosovske javnosti. Mnogi svjedoci optužbe svjedočili su iza zatvorenih vrata zbog rizika od zastrašivanja, što je dodatno pojačalo kontroverze oko institucije.

Presuda predstavlja važan trenutak za procesuiranje ratnih zločina povezanih sa sukobom na Kosovu, dok njezine političke i društvene posljedice tek trebaju biti vidljive.

Objava Bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina pojavila se prvi puta na Republika.

Ali, vodeća hrvatska politika u BiH ne uključuje se u kritike prema srpskim dužnosnicima koji odaju počast čovjeku koji je sudjelovao i u mnogim ratnim zločinima nad Hrvatima u Hrvatskoj i BiH. Niti jednom riječju nisu kritizirali sramno ponašanje svojih kolega s kojim dijele vlast, a time i prešućuju činjenice krvavog Mladićevog pohoda u Hrvatskoj. Istodobno, susjedna Hrvatska vrlo oštro je reagirala, a također ulaže diplomatske napore kako bi od “uspavane” EU ishodila odlučnije reakcije i poteze.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je državama članicama UN-a pismo u kojemu traži osudu i sankcije zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji, čiji su pokop i ceremonija uz vojne počasti bili okidač za zaoštravanje odnosa bošnjačkih i srpskih dužnosnika.

Pismo ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića proslijeđeno je posredstvom Stalne misije BiH pri Ujedinjenim narodima. U njemu od država članica traži da javno osude institucionalno veličanje ratnoga zločinca Mladića i uvedu ciljane sankcije protiv dužnosnika i osoba koje su bile uključene u organiziranje komemoracije u Beogradu.

Uz to očekuje se i ponovno potvrđivanje autoriteta presuda međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici.

U pismu se upozorava na korištenje državnih resursa Srbije, vojnih struktura i počasti, što ocjenjuje izravnim pozivom na novi genocid. Od država se također traži odbacivanje poricanja, relativiziranja i političke reinterpretacije pravomoćno utvrđenih činjenica.

Ratko Mladić pokopan je 7. rujna na Topčiderskom groblju u Beogradu, uz vojne počasti i nazočnost tisuća ljudi. Obred u crkvi Svetog Luke predvodio je srpski patrijarh Porfirije, a lijes prekriven zastavom nosili su pripadnici srbijanske vojske. Na pogrebu su bili i srpski ministri te dužnosnici Republike Srpske.

Mladić je umro 27. kolovoza u Haagu u 84. godini, dok je služio doživotnu kaznu zatvora. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2017. ga je osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici te zločine počinjene tijekom opsade Sarajeva.

/Republika/

Objava I dalje traje sukob bošnjačkih i srpskih političara u BiH zbog Mladića, vodeća hrvatska politika sramno šuti pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska je diplomacija aktivna ovih dana, upozoravajući partnere i saveznike u EU i NATO-u na opasnost koja prijeti regiji Zapadnog Balkana zbog tenzija koje podiže Srbija, pogotovo nakon skandaloznog masovnog veličanja zločinca Ratka Mladića tijekom njegova sprovoda, kada su mu počast odali ljudi iz vrha vlasti, vrha vojske, ali i vrha Srpske pravoslavne crkve. Na takve sramotne slike iz Beograda reagirale su i mnoge druge zemlje, poput Slovenije, Nizozemske, Austrije, Turske i drugih, a nakon duge šutnje oglasili su se i čelnici institucija EU, piše Jutarnji list.

Prema diplomatskim izvorima, u skladu s naputkom koji je Vladinim ministrima i diplomaciji dao predsjednik Vlade Andrej Plenković, i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sugovornicima je u srijedu, na radnoj večeri u Rigi sa šest europskih ministara vanjskih poslova, prenio što je Srbija učinila s Mladićem i što to znači za stabilnost regije Zapadnog Balkana, ali i za europski put Srbije.

Ministar Grlić Radman angažiran je u vezi s tom temom na svim razinama, posebno s partnerima u sjevernoj Europi koji su i sami vrlo kritični prema ponašanju Srbije. Baltičke su zemlje među najkritičnijima u EU kada je Srbija u pitanju, ali ponajviše zbog veza Beograda s Moskvom i odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i time se uskladi s vanjskom politikom EU. Veličanje Mladića dodatni je razlog da ne samo te zemlje nego i druge još više zaoštre svoj stav prema Beogradu.

Na radnoj večeri održanoj u organizaciji latvijske ministrice vanjskih poslova Baibe Braže ministri vanjskih poslova Hrvatske, Finske, Irske, Latvije, Mađarske i Poljske razmijenili su mišljenja o proširenju Europske unije, ruskim hibridnim i drugim sigurnosnim prijetnjama Europi te aktualnim izazovima na Bliskom istoku.

Prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, ministar Grlić Radman održao je uvodno izlaganje o proširenju Europske unije, istaknuvši kako ono ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske i strateško ulaganje u stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Europu. Naglasio je pritom važnost vjerodostojnog procesa proširenja utemeljenog na pojedinačnim zaslugama država kandidatkinja, ispunjavanju utvrđenih kriterija i uvažavanju geopolitičke važnosti proširenja.

Govoreći o Ukrajini i Moldaviji, istaknuo je da njihovo približavanje Europskoj uniji pridonosi sigurnosti, otpornosti i demokratskoj stabilnosti europskog kontinenta. Naglasio je i kako postupna integracija u pojedine politike EU može biti koristan instrument ubrzavanja pristupnog procesa, ali ne i zamjena za punopravno članstvo nakon ispunjavanja svih uvjeta.

Posebno se osvrnuo na europsku perspektivu Zapadnog Balkana, naglasivši snažnu potporu Hrvatske proširenju Europske unije na države regije. U tom je kontekstu istaknuo kako stabilnost Bosne i Hercegovine i njezina europska budućnost ostaju među ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Republike Hrvatske, uz važnost pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata i reforme izbornog zakonodavstva.

Tijekom rasprave o sigurnosnim izazovima ministar je upozorio na intenziviranje ruskih hibridnih i destabilizirajućih aktivnosti te naglasio potrebu za pravodobnim i koordiniranim europskim odgovorom, zaštitom kritične infrastrukture i daljnjim jačanjem suradnje Europske unije i NATO-a. Govoreći o Bliskom istoku, istaknuo je važnost slobodne i sigurne plovidbe Hormuškim tjesnacem u skladu s međunarodnim pravom te ulogu diplomacije i dijaloga u pronalaženju održivih rješenja za regionalne krize.

Zaključno, ministar je ponovio predanost Hrvatske nastavku sveobuhvatne potpore Ukrajini te potrebu očuvanja jedinstva europskih i transatlantskih partnera u suočavanju sa sigurnosnim izazovima. Hrvatska i Latvija nastavit će blisko surađivati unutar EU i NATO-a te pridonositi jačanju europske sigurnosti, otpornosti i stabilnosti.

Objava Hrvatska diplomacija upozorava EU: Srbija podiže tenzije, europska budućnost BiH i ravnopravnost sva tri naroda među ključnim prioritetima pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su priopćili iz organizacije Remembering Srebrenica iz UK, posebna izaslanica UK za Zapadni Balkan, Dame Karen Pierce DCMG, pozvala je otpravnika poslova Srbije kako bi osudila sudjelovanje srbijanskih državnih i vojnih dužnosnika na sprovodu Ratka Mladića.

Ministar za Europu Lord Wood od Anfielda rekao je kako je Mladić, kao vojni zapovjednik, predvodio zločine koji spadaju među najteže počinjene u Europi od Drugoga svjetskog rata.

“Osuđen je pred neovisnim tribunalom Ujedinjenih naroda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Poricanje i umanjivanje njegovih zločina predstavlja uvredu međunarodnom pravu i izravno podriva regionalnu stabilnost i povjerenje”, rekao je.

Dodao je kako Vlada UK stoji uz Mladićeve žrtve i njihove obitelji.

“Oni zaslužuju poštovanje, suosjećanje i odgovornost, a ne pokušaje mijenjanja dokazane povijesti. Politički čelnici i javne institucije imaju odgovornost gledati prema budućnosti, a ne prema prošlosti, te djelovati na način koji podupire regionalno pomirenje, a ne ponovno otvaranje starih rana”, rekao je.

Naglasio je kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovan odlukom Vijeća sigurnosti UN-a te da je Srbija obvezna poštovati njegove presude.

“Zato smo danas pozvali otpravnika poslova Srbije. Veličanje osuđenog ratnog zločinca izravno podriva povjerenje, potiče podjele i nespojivo je s procesom pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje čvrsto opredijeljeno za međunarodnu pravdu, odgovornost i trajno pomirenje diljem Zapadnog Balkana te će nastaviti surađivati s partnerima u regiji i međunarodnoj zajednici na potpori miru, pravdi te sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti za sve zajednice”, rekao je Wood.

/Desk/

Objava Britanija pozvala otpravnika poslova Srbije: Osuda zbog sprovoda Ratka Mladića pojavila se prvi puta na Republika.

Konaković je rekao da će iz veleposlanstva povući sve zaposlenike za čije je imenovanje nadležan, dok će veleposlanik Aleksandar Vranješ i konzul ostati u Beogradu. Njih imenuje Predsjedništvo BiH, zbog čega ministar vanjskih poslova nema ovlasti za njihovo povlačenje.

Konzularne poslove BiH u Srbiji ubuduće bi, prema njegovim riječima, trebali preuzeti zaposlenici veleposlanstava BiH u Hrvatskoj i Crnoj Gori, prenosi Klix.ba.

„Da mogu, odmah bih prekinuo diplomatske odnose“

Konaković je odluku donio nakon Mladićeva sprovoda u Beogradu, kojem su nazočili brojni srpski dužnosnici, ali i pojedinci iz BiH.

Posebno je osudio javno veličanje Mladića i njegovih zločina.

„Kulminacija je bila sinoć na utakmici Crvene zvezde s porukom ‘Pravac Potočari’. To je zadnji alarm za uzbunu“, poručio je Konaković.

Kazao je i da bi, kada bi imao potrebne ovlasti, odmah prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom.

„Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanju moguću mjeru. Smanjit ćemo komunikaciju i povući sve ljude koje možemo povući“, rekao je.

Priprema diplomatsku ofenzivu

Ministar je najavio i slanje niza diplomatskih nota te razgovore s europskim i drugim međunarodnim partnerima.

Od Europske unije će tražiti odgovor na pitanje hoće li tolerirati postupke koje, kako smatra, ne bi tolerirala unutar svojih granica.

Konaković planira kontaktirati i članice Organizacije islamske suradnje, tvrdeći da je Srbija godinama bila aktivnija u međunarodnom promoviranju svoje verzije događaja, dok je BiH, prema njegovim riječima, bila previše pasivna.

„Sad ćemo im objasniti da je ta laž bila podvala“, poručio je šef bosanskohercegovačke diplomacije.

Objava BiH povlači osoblje iz veleposlanstva u Beogradu. Konaković: „Da mogu, odmah bih prekinuo sve…“ pojavila se prvi puta na Republika.

NATO se oglasio nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske, koji je pred međunarodnim sudom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

U odgovoru na pitanje Jutarnjeg lista, dužnosnik NATO-a istaknuo je kako je presuda Mladiću imala važnu ulogu u uspostavi vladavine prava i privođenju odgovornih za ratne zločine pravdi.

„Odluka UN-ova suda za ratne zločine protiv Ratka Mladića pomogla je u uspostavi vladavine prava i izvođenju pred lice pravde odgovornih za ratne zločine“, poručio je dužnosnik Saveza.

NATO je posebno naglasio Mladićevu odgovornost za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom, uključujući genocid u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

„General Mladić bio je odgovoran za strašne zločine protiv civila, uključujući ubijanje tisuća bosanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine“, navodi se u odgovoru.

Savez je pritom podsjetio na svoju povijesnu ulogu u zaustavljanju ratova na području bivše Jugoslavije. NATO navodi da je pomogao okončati „jedno od najcrnjih poglavlja u povijesti Europe“, a posljednja dva desetljeća sudjeluje i u naporima usmjerenima na očuvanje mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Iz Bruxellesa ističu kako regija i dalje ima stratešku važnost za NATO, osobito u kontekstu aktualnih sigurnosnih izazova.

„Zapadni Balkan je regija od strateškog značaja za Savez“, poručio je dužnosnik.

NATO je pritom poslao i jasnu poruku da neće dopustiti slabljenje sigurnosne arhitekture u regiji.

„Naša privrženost regionalnoj stabilnosti je čelična i nećemo dopustiti stvaranje nikakvog sigurnosnog vakuuma više“, zaključuje se u odgovoru NATO-a.

Objava NATO nakon smrti Mladića: „Bio je odgovoran za strašne zločine, sigurnosni vakuum u regiji nećemo dopustiti“ pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Rober Bajruš/Jutarnji list

Ratko Mladić bio je onaj koji je na tenkovima provodio u djelo SANU-ovu strategiju stvaranja Velike Srbije. Koja je doživjela vojni poraz, ali nikad nije umrla. Ili kao što je nedavno priznao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, “čeka se drugo poluvrijeme”. Od njega se drugo i ne može očekivati. Dok je bio momak vojvode Vojislava Šešelja, Vučić je kao nadobudni radikal preko tabli “Bulevar Zorana Đinđića” lijepio natpise “Bulevar Ratka Mladića”.

Međutim, pogrešno je svaljivati krivnju isključivo na Vučića. Ideja o Srbiji kao naciji koja zaslužuje dominirati nad cijelom jugostočnom Europom duboko je utkana u sve dijelove društva u toj državi.

I svjetovna i duhovna vlast ondje je na Mladićevu putu. Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić samo je nekoliko sati nakon što je objavljena vijest o Mladićevoj smrti izjavio da će bivši general VRS-a biti pokopan uz najviše državne počasti i da će o mjestu pokopa odlučiti njegova obitelj. SPC služi liturgije “u pomen novoprestavljenom slugi Božjem Ratku Mladiću”, a mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je da je general “sve dao i žrtvovao za slobodu svoga roda”, pa dodao da “presuda Mladiću nije bila usmerena samo protiv jednog čoveka, već protiv celokupnog srpskog naroda i njegove zavetne misli”.

Jednostavno, kada bi se Srbija distancirala od Mladića, značilo bi da priznaje odgovornost za ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Da je Beograd kriv za Vukovar i Srebrenicu. U stvarnosti, ogromna većina tamošnje javnosti uvjerena je da su Srbi vodili pravedne ratove, koje su izgubili jer je Zapad podržao njihove neprijatelje. U tamošnjim glavama, da je pravde, u Srbiji bi bili Kosovo, Crna Gora i cijela BiH, osim zapadne Hercegovine, a dokle mitomanija ide govori podatak da se nerijetko može pročitati da su Split i Zadar stari srpski gradovi. Čak i tamošnji studenti, koji pokušavaju srušiti Vučića, na svojim portalima zazivaju okupaciju Kosova, a Oluju proglašavaju zločinom.

Osim toga, Srbija se naoružava, iako nitko ne prijeti njezinu teritorialnom integritetu. Postavlja se pitanje zbog čega, ali odgovor je u svemu nabrojanom.

Srbija je i dalje remetilački faktor na zapadnom Balkanu i tako je se treba tretirati, koliko god bi bilo oportuno imati dobrosusjedske odnose. To se neće promijeniti niti ako Vučić nekim čudom padne jer je riječ o duboko ukorijenjenoj imperijalnoj strategiji, a ne politici aktualne vlasti.

Hrvatska u vezi s tim mora biti čvrsta, iako niz država u Europskoj uniji smatra da Srbiji treba popuštati i tako je udaljiti od Rusije. Radi se o kolosalno pogrešnoj strategiji jer u tom slučaju EU neće dobiti lojalnu članicu, nego još jednu agenturu Kremlja u svojim redovima.

Ili, sasvim precizno, Hrvatska ne smije popustiti sve dok se Srbija ne počne denacificirati.

/Desk/

Objava Smrt Mladića pokazala: Srbija se u 40 godina nije nimalo promijenila – uvjereni da su vodili pravedne ratove, Vučić čeka “drugo poluvrijeme” i naoružava se – EU radi pogrešku i popušta kako bi je udaljila od Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon Ukrajine, Moldavija je drugi najvažniji cilj Rusije, tvrde isti izvori, ekskluzivno doznaje New York Times, a prenosi Jutarnji list.

Moldavija je za Moskvu posebno važna zbog svog položaja između Ukrajine i članica NATO-a, ali i zbog proeuropske politike predsjednice Maie Sandu. Rusija je posljednjih godina ondje pokrenula jednu od najopsežnijih operacija političkog uplitanja izvan Ukrajine – od kibernetičkih napada i dezinformacija do kupovanja glasova, vrbovanja svećenika i obučavanja ljudi za izazivanje nasilja.

„Rusija želi iskoristiti Moldaviju kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv njezina glavnog obrambenog i financijskog saveznika, Europske unije“, rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu.

„Zbog tih razloga Rusija je posljednjih nekoliko godina izdvojila ogromna sredstva.“

Nakon Ukrajine – Moldavija

Prema zapadnim obavještajnim službama, Moskva i dalje želi osvojiti dio južne Ukrajine i tako uspostaviti kopneni koridor prema Moldaviji. Ruske snage nisu uspjele ostvariti taj cilj, ali Kremlj istodobno pokušava politički preuzeti Moldaviju, a Putinov rok za to je do kraja 2026. godine.

Upravo su zato posebno važni ruski kampovi za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ruski operativci povezani s vojnom obavještajnom službom GRU organizirali su u Srbiji kamp u kojem su uglavnom Moldavci učili kako probijati policijske kordone, paliti zgrade i izazivati nerede. Polaznici su nosili pancirke i trenirali s jurišnim puškama. Kamp je bio smješten u odmaralištu na zapadu Srbije, a osnovan je u ljeto 2025., nekoliko mjeseci prije moldavskih parlamentarnih izbora.

Sudionicima je za tri do četiri dana obuke isplaćivano 400 dolara, što je za moldavske prilike bio vrlo velik iznos. Moldavski tužitelji i obavještajna služba došli su do videosnimki s njihovih mobitela na kojima se vidi vojna obuka.

Bio je to tek jedan od ruskih kampova. U blizini Moskve više od stotinu mladih Moldavaca učilo je „kako izraditi i upotrijebiti zapaljiva sredstva i improvizirane eksplozive“ te kako upravljati dronovima opremljenima za podmetanje požara ili bacanje eksploziva. Dvojica zapadnih obavještajnih dužnosnika rekla su da je tu obuku nadzirao GRU.

No ruska mreža djelovala je i u Bosni i Hercegovini.

Maxim Rosca, jedan od Moldavaca koji je sudjelovao u obuci u Bosni i Hercegovini, kasnije je svjedočio na sudu u Moldaviji te rekao da ga je ruski trener udario šakom u lice i izbio mu zub nakon što je odbio sudjelovati u pojedinim vježbama.

U listopadu 2024. trojica sudionika bosanskog kampa uhićena su pri povratku u Moldaviju. Kod njih su, prema riječima tužitelja, pronađeni dijelovi dronova, uključujući nastavke za bacanje granata. Pronađen je i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: ABC domaćeg terorizma“.

Cilj kampova nije bio stvoriti tisuće ljudi spremnih na nasilje. Bilo je dovoljno imati manju skupinu koja bi u pravom trenutku mogla izazvati kaos.

„Cilj nije bio pronaći tisuću ljudi koji bi počinili kaznena djela. Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je Sergiu Zama, moldavski tužitelj koji više od godinu dana vodi slučajeve povezane s ruskim miješanjem u izbore.

Spremne moldavske vlasti

A upravo je to Moskva pokušala učiniti na dan parlamentarnih izbora 28. rujna 2025. Operativci obučeni u Srbiji trebali su izazvati kaos u Kišinjevu i drugim dijelovima zemlje. Prema riječima tužitelja Zame, nosili su žuto-plave trake kako bi se međusobno prepoznavali u gomili, a neki su imali i zapaljiva sredstva.

Istodobno su ruski hakeri prodrli u moldavsko Središnje izborno povjerenstvo i preuzeli kontrolu nad tisućama privatnih internetskih rutera.

Moldavske vlasti ipak su bile spremne. Policija je uoči izbora pretresla stotine domova i uhitila ljude koji su sudjelovali u kampovima ili primali novac u sklopu ruske operacije. Uz pomoć zapadnih saveznika moldavski stručnjaci uspjeli su zaustaviti kibernetičke napade. Prosvjedi su izbili, ali nije došlo do ozbiljnog nasilja.

Stranka Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova, čime je zadržala vlast.

No za Kremlj to nije bio potpuni poraz. Moldavska država morala je uložiti ogroman novac i angažirati velik broj policajaca i sigurnosnih službi kako bi spriječila rusko uplitanje. Istodobno su saveznici Moskve uhićenja protivnika Sandu koristili u propagandi, predstavljajući ih kao dokaz autoritarnog obračuna s oporbom.

Rusija je, osim nasilja i kibernetičkih napada, koristila i mnogo sofisticiraniju metodu – kupovanje glasova.

U srpnju 2025. u gradu Taraclia na jugu Moldavije održan je prosvjed koji je naizgled izgledao kao spontano okupljanje lokalnog stanovništva. Sudjelovao je i Iuri Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je ranije bio na obuci u kampu u Moskvi. Lokalnoj televiziji rekao je da je riječ o „inicijativi lokalnog stanovništva“.

U stvarnosti, prosvjed je organiziran gotovo 1250 kilometara dalje, u Moskvi, preko operativaca Ilana Shora, izraelsko-moldavskog oligarha koji živi u Rusiji.

Shorovi ljudi putem Telegrama su tisućama Moldavaca nudili novac kako bi došli na prosvjed. Naređeno im je da pred zgradu lokalnog vijeća donesu metle, koje su trebale simbolično „počistiti takve ljude“.

„Putni troškovi i dnevnice bit će nadoknađeni“, stajalo je u poruci.

Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazuju i da je Shorova mreža regrutirala više od 150.000 Moldavaca. Ljudi su za novac dobivali zadatke objavljivati propagandne sadržaje na društvenim mrežama, sudjelovati na unaprijed organiziranim prosvjedima i pozivati građane da glasaju protiv Sandu, njezine stranke i članstva u Europskoj uniji. Samo u četiri mjeseca 2024. godine oko 38.000 aktivista dobilo je gotovo 20 milijuna dolara.

/Desk/

Objava NYT: Putin preko Moldavije želi srušiti EU i NATO – Rusija u BiH i Srbiji financira kampove obuke diverzanata za izazivanje kaosa pojavila se prvi puta na Republika.

Posjeta Vladimira Zelenskog Srbiji bila je udarna tema u političkim emisijama na ruskoj državnoj televiziji 10. kolovoza, s gostima u studiju bliskim Kremlju koji su bili podijeljenih mišljenja – je li ona znak da se Beograd udaljava od ruske sfere utjecaja, analizira izvješćivanje ruskih medija BBC na srpskom jeziku.

Ukrajinski predsjednik je 7. i 8. kolovoza prvi put posjetio glavni grad Srbije od izbijanja ruskog rata protiv Ukrajine. Do posjete je došlo usprkos široko rasprostranjenom proruskom sentimentu u srpskom društvu, kao i upornom odbijanju Beograda da podrži zapadne sankcije Moskvi.

Prema Olesiyi Losevoj, jednoj od voditeljica udarne emisije ‘Vremya Pokazhet’ (‘Vrijeme će pokazati’) na prvom kanalu, srpski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao je ukrajinskog lidera „uz sve počasti“, poput „crvenog tepiha, vojnog orkestra i počasne straže“.

Usprkos pompi i ceremoniji, ishod razgovora bio je beznačajan, tvrde ruske emisije, nazvavši jedinim opipljivim postignutim sporazumom memorandum o „životinjskom zdravlju i dostupnosti hrane“.

„Razmotali su crveni tepih, ali je na kraju sporazum na farmerskoj razini bio sve što je moglo biti postignuto“, našalio se njen kolega, voditelj Ruslan Ostashko.

U rijetkom otklonu od obično homogenih komentara na državnoj televiziji, komentatori se nisu složili oko simboličnog značaja posjete Zelenskog Beogradu.

Neki su sugerirali kako je posjeta “razotkrila Vučićevu pravu prirodu kao izdajnika koji je iznevjerio vlastito prorusko glasačko tijelo”, dok su drugi tvrdili da je srpski lider jednostavno bio „realist“, reagirajući na pritisak EU, od koje umnogome ovisi srpsko gospodarstvo.

„Mi, naravno, možemo tražiti da srpski predsjednik bude potpuno proruski orijentiran, baš kao što je to značajan postotak srpskog stanovništva“, rekao je gost u studiju Gevorg Mirzayan, poznati ruski politolog, novinar i docent na Financijskom fakultetu pri Vladi Ruske Federacije.

„Ali Vučić živi u stvarnom svijetu. A realnost je da je Srbija okružena državama članicama EU i NATO. EU je najveće tržište Srbije, a budućnost Kosova ovisi u značajnoj mjeri od spremnosti EU”, rekao je.

Spiridon Kilinkarov, još jedan komentator, bio je suglasan te je podsjetio kako se ova balkanska država ubrzano približava setu ključnih izbora.

„Vučić se povlači s mjesta predsjednika kako bi sudjelovao na parlamentarnim izborima… Mi, naravno, možemo nagađati zašto se Vučić sastao sa Zelenskim, ali što ako, poslije Vučića, na vlast dođe netko drugi tko je jednako ‘lud’ kao Zelenski? Što ćemo tad? Trebamo raditi s realnošću koju imamo”, rekao je.

Ruski komentatori spominjali su navodnu srpsku pošiljku oružja Ukrajini.

Vojni stručnjak Andrej Klincevič s tim se nije se složio te je počeo govoriti o sve jačem antiruskom sentimentu u Srbiji, za koji je rekao kako “šalje oružje Kijevu”.

„Srbija je poslala Ukrajini skoro milijun metaka, minobacačkih granata i raketa, među kojima i one za oružani sustav ‘Vampir’, koji ima domet od 50 kilometara i korišten je za napad na ruski grad Belgorod. Da, ono možda prolazi kroz druge zemlje, ali to oružje je napravljeno u Srbiji“, zaključio je on, pozvavši kolege komentatore na “prihvaćanje surovih činjenica“.

Iako je Beograd negirao da izravno šalje oružje Ukrajini, zapadna obavještajna izvješća nagovješćuju kako je srpsko oružje ušlo u zemlju preko trećih zemlja.

Usprkos neslaganju prema Vučićevoj administraciji, poruka ruskim gledateljima bila je jasna: srpski narod ostaje izričito proruski orijentiran.

Emisija ‘Vremya Pokazhet’ prikazala je poduži prilog o proruskom skupu u Beogradu tijekom posjete Zelenskog. Razgovor snimljen s prisutnima imao je veliki broj izjava podrške Kremlju.

„Okupili smo se ovdje danas kako bi pokazali da srpska vlada i srpski narod nisu jedno te isto“, izjavio je jedan prosvjednik, stojeći u moru ruskih i srpskih zastava.

„Ostajemo posvećeni očuvanju naših odnosa s Rusijom, a jedini predsjednik kojeg priznajemo je predsjednik Putin“, rekao je drugi prosvjednik.

„Većina Srba suosjeća s Rusijom, a Ukrajina gubi rat“, kazao je treći.

U emisiji je potom prikazan prilog s nogometne utakmice beogradske Crvene zvezde, gdje su navijači navodno skandirali: „Srbi i Rusi braća zauvijek“ te držali transparent s natpisom: „Dok gostite nacistu u Beogradu, Srbi krvare na raspetom Kosovu”.

Političke emisije su bile posvećene i onome što su opisale kao još jedan „skandalozan“ trenutak tijekom posete Zelenskog: pitanje koje je postavio njemački novinar Mihael Martens.

On je tijekom konferencije za medije dvojice lidera pitao: „Što Europljani još mogu uraditi kako bi pomogli Ukrajini da ubije više ruskih vojnika?“

Ruski komentatori su reagirali zgražavanjem.

„Zamislite kad bismo mi ovde u ovom studiju otvoreno govorili o tome kako ubiti više njemačkih vojnika“, rekla je Loseva, voditeljica ‘Vremya Pokazhet’.

„Došlo bi do pometnje u čitavom svijetu”, rekao je njen kolega Ostashko, nakon čega je kritizirao Vučića jer nije prekinuo novinara.

Olga Skabeyeva, voditeljica emisije ’60 minuta’, još jedne popularne političke emisije na kanalu Rosija 1, rekla je da komentari novinara održavaju kako „Europa doživljava pomoć Zelenskom“ u širem smislu, uz tvrdnje da je Martensov djed služio kao nacistički oficir.

Njene izjave su se nadovezivale na one Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja je oštro kritizirala Zapad zato što nije osudio komentare novinara u objavi na Telegramu od 9. kolovoza.

„Tišina. Potpuni muk. Zato što je za navodno ‘civilizirani’ svijet, ovaj unuk jednog naciste, izgovorio ono što svi oni misle“, napisala je ona.

„Neka dođe ovdje u Rusiju, taj njemački fašistički ološ… moji djedovi su se borili protiv takvih kao što je on 40-tih“, zaključila je prijeteći voditeljica Loseva, prenosi BBC raspravu u emisiji ‘Vremya Pokazhet’.

Također, BBC na srpskom jeziku prethodno je donio i analizu pogleda zapadnih medija i analitičara na posjet Zelenskog srpskom predsjedniku.

Svatko vidi ono što želi – od ‘šamara’ Rusiji i okretanja ka Zapadu, preko uobičajene bilateralne posjete, do nastavka vanjske politike sjedenja na više stolica.

Ovako bi se najkraće mogla opisati prva posjeta Beogradu Vladimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, nakon je došao na predsjedničku dužnost i od početka ruske invazije.

Srbija je na Zapadu često smatrana proruskom zemljom i nalazila se na meti kritika zbog neuvođenja sankcija Moskvi, ali je Beograd podržavao teritorijalni integritet Ukrajine i pomagao Kijevu, preko posrednika izvozeći streljivo.

Ali zemlja u kojoj se najmanje 60 posto stanovništva protivi uvođenju bilo kakvih sankcija Rusiji, baš zbog prodaje streljiva našla se i na meti Kremlja.

„Ovom posjetom Srbija pokazuje kako je sposobna pozicionirati se kao jedna od rijetkih zemalja koje mogu istovremeno surađivati s Washingtonom, Bruxellesom, Moskvom, Pekingom i Kijevom”, kaže J.C. Lencener, suradnik Njemačkog marshallovog fonda iz Washingtona, za BBC na srpskom.

Tijekom boravka Zelenskog u Beogradu, obojica predsjednika su jedan o drugom govorili s puno poštovanja, ali na distanci – što je različita slika u odnosu na posjete ukrajinskog predsjednika većini zapadnih glavnih gradova.

„Za Kijev je ovo simbolična diplomatska pobjeda, jer Srbija je bila jedna od rijetkih europskih zemalja s prijateljskim stavom prema Moskvi, a koju Zelenski do sada nije posjetio.

„Beograd je dobio način da uz minimalne troškove signalizira da se svrstava uz Zapad”, ocenjuje Liza Homel, pomoćnica direktora Centra za Europu Atlantskog vijeća iz Washingtona.

Ovu analizu BBC-a možete u cijelosti pročitati: OVDJE.

/Republika/

Objava Što kažu ruski novinari i analitičari o posjetu Zelenskog Vučiću i Beogradu? pojavila se prvi puta na Republika.

Europska unija upozorila je da izjave najviših srbijanskih državnih dužnosnika o eventualnom preusmjeravanju toka rijeke Ibar, koja puni umjetno jezero Gazivode na sjeveru Kosova, ne pridonose normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, objavio je u utorak Radio Slobodna Europa (RFE).

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je 9. kolovoza kako srbijanske vlasti sa stručnjacima razmatraju mogućnost promjene toka rijeke Ibar kao odgovor prištinskim vlastima na rušenje kuća i vikendica Srba na jezeru Gazivode, na kosovskom sjeveru.

Ta izjava potaknula je oštre reakcije dužnosnika na Kosovu, ali i polemiku između dužnosnika Albanije i Srbije.

“Izjave, uključujući i one o mogućim promjenama toka rijeka, kao i postupke koji nisu u skladu sa tim ciljem, trebalo bi izbjegavati”, navedeno je iz EU-a u odgovoru koji citira RFE.

Rijeka Ibar duga je oko 270 kilometara, izvire u Crnoj Gori, prolazi kroz Srbiju, a zatim ulazi na Kosovo, puneći umjetno jezero Gazivode, čije se dvije trećine nalaze na teritoriju Kosova, a daljnjim tokom se vraća u Srbiju.

Vodom iz jezera se opskrbljuje sedam općina, a koristi se za navodnjavanje i za hlađenje sustava termoelektrana u Obiliću, koje proizvode većinu električne energije na Kosovu.

Bruxelles podsjeća da se napredak u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, što je uvjet napredovanja obje zemlje u procesu eurointegracije, može ostvariti samo kroz dijalog.

Također, EU podsjeća da su već ranije izrazili zabrinutost zbog nedavnih pravno spornih rušenja na jezeru Gazivode, naglašavajući kako svaka prinudna mjera, koja bi imala nepovratne posljedice, mora biti provedena uz poštivanje propisanih procedura.

Bruxelles je Prištini skrenuo pozornost da vlasnici objekata koji su pogođeni tim mjerama moraju imati mogućnost pravne zaštite i privremenu sudsku zaštitu prije nego se rušenje nepovratno provede na terenu.

Prema ranijim ocjenama stručnjaka, preusmjeravanje toka Ibra je tehnički izvedivo, ali i iznimno skupo, a nanošenje štete Kosovu bilo bi u suprotnosti s principima međunarodnog prava o prekograničnim vodama, te s Konvencijom Ujedinjenih naroda o ne-plovidbenoj uporabi međunarodnih vodnih puteva iz 1997. godine, čija je potpisnica i Srbija, prenosi HINA.

/Desk/

Objava EU upozorila Srbiju zbog navoda o preusmjeravanju toka rijeke Ibar na Kosovu pojavila se prvi puta na Republika.