Rute Cardoso, majka njihovo troje djece i Jotina životna suputnica, koju je oženio dva tjedna prije tragedije, teškim je korakom izašla iz automobila pokraj Kapelice Uskrsnuća, gdje su izloženi lijesovi braće čije je živote prekinula strašna nesreća.

More tuge, suza i cvijeća preplavilo je ulice Gondomara, grada iznad Porta gdje je započela njihova ljubavna priča još u tinejdžerskim danima.

Na posljednji ispraćaj došle su tisuće ljudi, među kojima i brojne nogometne zvijezde: Bruno Fernandes, Diogo Dalot, Bernardo Silva, Jota Silva, kao i cijela svita iz Liverpoola, od Virgila Van Dijka, Mac Allistera, do menadžera Arnea Slota.

Njihov dolazak izazvao je aplauze okupljenih, a scena kada su prolazili ulicama bila je, kako su svjedoci opisali, “jezivo dirljiva”.

Izbornik Portugala Roberto Martinez viđen je ispred crkve. On je trenirao Jotu otkako je 2023. preuzeo vodstvo reprezentacije. U njihovoj posljednjoj utakmici zajedno, osvojili su UEFA Ligu nacija.

“Svi smo duboko pogođeni ovom tragedijom. Slomljeni smo,” rekao je Martinez u videu koji je objavio Portugalski nogometni savez.

Pogrebna misa održala se danas u 10 sati u Župnoj crkvi u Gondomaru. Samo najuža obitelj i prijatelji mogli su ući u crkvu, dok su za ostale bili postavljeni zvučnici vani, kako bi svi mogli odati posljednju počast voljenom Joti i njegovom bratu.

Jota i njegov brat poginuli su u četvrtak u ranim jutarnjim satima, kada je njihov skupocjeni Lamborghini Huracan, vrijedan više od 180.000 funti, izletio s autoceste A-52 u sjeverozapadnoj Španjolskoj i izgorio. Sumnja se da je do tragedije došlo zbog puknuća gume. Nisu išli avionom jer je Jota nedavno operirao pluća, pa su na put prema Velikoj Britaniji krenuli automobilom.

Objava Tisuće ljudi na ispraćaju nogometaša Dioga Jote i njegovog mlađeg brata Andréa Silve pojavila se prvi puta na Republika.

Potom je procesija s lijesom pape Franje stigla do bazilike svete Marije Velike gdje će biti pokopan poglavar Katoličke crkve. Pogrebna povorka s Franjinim lijesom u preuređenom papamobilu putovala je od bazilike svetog Petra do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika okupljenih na rimskim ulicama.

Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, držao je propovijed i predvodio euharistijsko slavlje koje koncelebrira 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji koncelebriraju na trgu. Na Trgu svetog Petra je bilo je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Procjene su kako se na posljednjem ispraćaju pape Franje okupilo više od 400 tisuća ljudi.

Skromni lijes pape Franje unesen je u vatikansku baziliku nakon mise pred tisućama crkvenih dostojanstvenika, stotinama svjetskih čelnika i oko dvjesto tisuća vjernika.

Ceremoniju je vodio talijanski kardinal Giovanni Battista Re koji je govorio o Franji kao papi otvorenom za sve, zagovornikom najslabijih na svijetu. Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.

Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog. Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.

“Franjo je bio papa bio blizak narodu i želio je Crkvu otvorenu za sve”, rekao je na njegovom ispraćaju talijanski kardinal Giovanni Battista Re.

“Nit vodilja Franjinog dvanaest godina dugog pontifikata bila je Crkva kao kuća za sve”, rekao je Re, 91-godišnji dekan kardinalskog zbora koji je vodio sprovodnu misu za pokojnog poglavara Rimokatoličke crkve.

Talijanski kardinal rekao je da je Franjo bio papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga. Osim toga bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve.

Battista Re je u ceremoniji na Trgu svetog Petra kazao kako je Franjo bio vrlo spontan, s neformalnim načinom ophođenja sa svima, čak i onima daleko od Crkve.

“Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”, istaknuo je. Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.

U vjerskim objektima u Hrvatskoj i Apostolskoj nuncijaturi otvorene su knjige žalosti u povodu smrti pape Franje. Vjernici se od voljenog Pape opraštaju lijepim riječim, mislima, molitvama i zagovorima.

Na papin ispraćaj stiglo je više od 150 izaslanstava i pedesetak šefova država.

U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump i bivši američki predsjednik Joe Biden sa suprugom, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, princ William, španjolski kralj Felipe VI. i kraljica Letizija, princ Albert od Monaka s obitelji, hrvatski premijer Andrej Plenković te predsjednik Zoran Milanović sa suprugama, ali i predsjedavajuća i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i mnogi drugi svjetski čelnici.

“U Vatikanu nisu bili ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu protiv kojih je optužnica Međunarodnog kaznenog suda, koji ih tereti za zločin protiv čovječnosti, zbog čega su im putovanja u zemlje potpisnice Rimskog statuta vrlo ograničena.

Američki predsjednik Donald Trump i prva dama Melania odali su počast papi Franji, poklonivši se pred njegovim drvenim lijesom u bazilici svetog Petra prije no što je iznesen za ispraćaj.

Dolazak u Rim na Franjin pogreb prvo je Trumpovo inozemno putovanje nakon povratka u Bijelu kuću. Američki predsjednik često se sukobljavao s Franjom po pitanju imigracije.

/Desk/

Objava Stotine tisuća vjernika, 150 izaslanstava i 50-ak šefova država na pogrebu pape Franje – Od danas u bazilici svete Marije Velike počiva Francesco pojavila se prvi puta na Republika.

Lijes s tijelom Benedikta XVI. iznesen je iz bazilike sv. Petra u 8:45. Od 2. do 4. siječnja pred njegovim odrom u bazilici, Papi emeritusu počast je iskazalo oko 200 tisuća vjernika. U srijedu navečer molitvu uz zatvaranje lijesa predvodio je kardinal kamerlengo Kevin Joseph Farrell. Tom prilikom u čempresov lijes urešen Benediktovim papinskim grbom, uz njegovo tijelo odjeveno u liturgijsko ruho, položen je palij, medalje i novčići iskovani u njegovom pontifikatu (2005. – 2013.) i rogito – zapis s kratkim životopisom kojega je prethodno pročitao ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja, mons. Diego Ravelli.

Lijes je iznesen uz tihu pratnju orgulja te položen na tlo ispred oltara na Trgu sv. Petra. Na njega su potom ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja mons. Diego Ravelli i mons. Gänswein stavili otvoreno Evanđelje, a pored je gorjela uskrsna svijeća. Odlazeći, Benediktov tajnik je, poklonivši se, poljubio lijes.

Uslijedila je krunica Blažene Djevice Marije koju su zajedno molili okupljeni vjernici, svećenici koji su u albama i štolama bili ispred oltara te biskupi koji su odjeveni u misnice bili s lijeve strane oltara.

Prije početka euharistijskog slavlja papu Franju su u kolicima dovezli do sedesa i odjenuli ga crvenom štolom i plaštem. Potom su ostali suslavitelji, među kojima patrijarsi i kardinali, sa služiteljima, u procesiji iz bazilike došli na mjesto slavlja.

Papa Franjo je sa sedesa ispred oltara predvodio uvodne obrede. Prvo čitanje iz Knjige proroka Izaije (29, 16 – 19) naviješteno je na španjolskom, Psalam 22 otpjevan je na latinskom, a drugo čitanje Prve Petrove poslanice (1, 3 – 9) pročitano je na engleskom jeziku.

Uslijedio je navještaj odlomka Evanđelja po Luki (23, 39 – 46) na talijanskom jeziku. Evanđelistar je bio urešen metalnim plenarijem koji je korišten i na sprovodu sv. Ivana Pavla II., 8. travnja 2005., koji je kao dekan Kardinalskoga zbora predvodio Joseph A. Ratzinger. Taj plenarij kopija je bjelokosnoga plenarija zagrebačke katedrale, koja je darovana papi Ivanu Pavlu II. u povodu pohoda Hrvatskoj 1998. godine.

Papa Franjo je potom održao homiliju.

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj! Posljednje su to riječi koje je Gospodin izgovorio na križu, takoreći njegov posljednji dah, kao potvrda onoga što je karakteriziralo cijeli njegov život: stalno predanje samoga sebe u ruke Oca svojega. (…) Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj! To je poziv i program života koji On šapće i želi poput lončara oblikovati srce pastira, sve dotle da u sebi ima iste osjećaje kao i u Kristu Isusu, rekao je papa Franjo na početku.

Sveti Otac potom je govorio o zahvalnoj predanosti služenju Gospodinu i njegovu narodu koje je plod prihvaćanja potpuno besplatnog dara: „Ti pripadaš meni… ti pripadaš njima“, šapće Gospodin, „u dlanove sam te svoje urezao, ti si pod skutima srca moga. Ostani u mojem naručju i pruži mi ruke.“

„To je Božja susretljivost i njegova blizina kadra dati se u krhke ruke svojih učenika, kako bi mogli hraniti njegov narod i reći zajedno s njim: uzmite i jedite, uzmite i pijte, ovo je tijelo moje koje se za vas predaje“, pojasnio je.

Govoreći o molitvenoj predanosti koja se oblikuje i tiho pročišćava između kušnji i proturječja s kojima se pastir mora suočiti i povjerljivog poziva da pase svoje stado, Sveti Otac je rekao: „Poput Učitelja, nosi na svojim plećima teret posredovanja i napor pomazanja svog naroda, osobito u situacijama kad se dobro mora boriti da prevlada i kad je dostojanstvo naše braće i sestara ugroženo. U susretu kojim rađa taj zagovor Gospodin daruje duh krotkosti koji je kadar razumjeti, prihvatiti, nadati se i staviti sve na kocku, bez obzira na nerazumijevanja na koja bi se pritom moglo naići. To je nevidljiva i nedokučiva plodnost, koja se rađa iz svijesti o tome u koga se stavilo pouzdanje. To je povjerenje rođeno iz molitve i klanjanja, kadro razlučiti što se očekuje od pastira i uskladiti njegovo srce i njegove odluke s Božjim vremenima: ‚Pâsti znači ljubiti, a ljubiti znači također biti spreman trpjeti. Ljubiti znači: dati ovcama istinsko dobro, hranu Božje istine, Božje riječi, hranu njegove prisutnosti.‘“

Papa Franjo protumačio je i predanost podržanu utjehom Duha, koji mu uvijek prethodi u poslanju: u strastvenom nastojanju da prenosi ljepotu i radost Evanđelja (usp. apostolska pobudnica Gaudete et exsultate, 57), u plodnom svjedočenju onih koji, poput Marije, ostaju na mnogo načina podno križa, u onom bolnom, ali postojanom miru koji niti napada niti porobljuje; i u upornoj ali strpljivoj nadi da će Gospodin ispuniti svoje obećanje, kao što je obećao ocima našim i potomstvu svome dovijeka.

„Čvrsto vezani uz posljednje Gospodinove riječi i uz svjedočanstvo koje je obilježilo njegov život, i mi, kao crkvena zajednica, želimo slijediti njegove stope i povjeriti našeg brata u Očeve ruke: neka te milosrdne ruke nađu gdje u njegovoj svjetiljci gori ulje evanđelja koje je širio i svjedočio tijekom svoga života“, rekao je Sveti Otac.

„Sveti Grgur Veliki, na kraju Pastoralnog pravila, pozvao je i potaknuo jednog prijatelja da mu pruži to duhovno društvo: ‚Usred oluja moga života tješi me pouzdanje da ćeš me ti, snagom svojih molitava, održati na površini i da ćeš mi, ako me teret mojih grijeha obori i ponizi, pomoći svojim zaslugama da se pridignem.‘ To je svijest pastira da ne može sam nositi ono što, zapravo, sam nikada ne bi mogao ponijeti, te se, stoga, zna preporučiti molitvi i brizi narodu koji mu je povjeren. Vjerni Božji narod je taj koji, sabran, prati i povjerava život onoga koji je bio njegov pastir. Poput žena na grobu o kojima čitamo u Evanđelju, ovdje smo s mirisom zahvalnosti i pomašću nade da mu, još jednom, iskažemo ljubav koja ne prestaje; želimo to učiniti s istim pomazanjem, mudrošću, tankoćutnošću i predanošću koje je on obilno razdavao godinama. Želimo zajedno reći: ‘Oče, u tvoje ruke predajemo duh njegov’. Benedikte, vjerni Zaručnikov prijatelju, neka tvoja radost bude potpuna kad konačno i zauvijek čuješ njegov glas!“, istaknuo je u homiliji papa Franjo.

Nakon homilije uslijedila je tišina od nekoliko minuta.

Sveopća molitva izrečena je na njemačkom, francuskom, arapskom, portugalskom i talijanskom jeziku.

Slavlje je nastavljeno euharistijskom službom koju je kod oltara u Papino ime predvodio dekan kardinalskog zbora Giovanni Battista Re.

Nakon popričesne molitve uslijedio je obred molitve preporuke i posljednjeg pozdrava koji je predvodio Sveti Otac, a kardinal Re je okadio i blagoslovljenom vodom poškropio lijes. Nakon što je otpjevan evanđeoski hvalospjev Veliča, tijelo Benedikta XVI. je kroz baziliku preneseno do kripte. Prije ulaska u baziliku, papa Franjo se pomolio dotaknuvši lijes te izrekao blagoslov.

Uslijedili su sprovodni obredi. Na lijes je postavljena vrpca s pečatima Kaptola svetog Petra (Capitolo di San Pietro), Papinske kuće i Ureda za liturgijska slavlja (Casa Pontificia; Ufficio delle Celebrazioni liturgiche del Sommo Pontefice). Potom je lijes položen u veći lijes od cinka koji je zavaren i zapečaćen te stavljen u drveni kovčeg. Tijelo Benedikta XVI. pokopano je u grobnicu u kojoj je do beatifikacije bilo tijelo Ivana Pavla II. Ponad grobnice nalazi se reljef Blažene Djevice Marije sa Sinom među anđelima, Stvoritelja među kerubinima hrvatskoga renesansnog kipara Ivana Duknovića.

Obredi za papu emeritusa slavljeni su po primjeru sprovoda za vladajućeg papu s nekim izvornim elementima te prilagodbama, a neki su elementi izostavljeni. Slavlje je prema želji Pape emeritusa bilo obilježeno jednostavnošću koja je karakterizirala život tog „poniznog sluge u vinogradu Gospodnjem“. U njemu je sudjelovalo oko 130 kardinala, 400 biskupa i 3700 svećenika. Među njima su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Mate Uzinić te požeški biskup Antun Škvorčević i bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjelovao je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora sudjelovala je saborska zastupnica Marijana Petir, a u ime Vlade Republike Hrvatske ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Među 50 tisuća okupljenih vjernika na Trgu sv. Petra i u Via della Conciliazione bili su i hodočasnici iz Hrvatske. Također su došle i skupine njemačkih hodočasnika. Neki od njih bili su odjeveni u narodne nošnje Benediktove rodne Bavarske, a nosili su i njemačke i bavarske zastave. Na trgu su se mogli vidjeti i transparenti „Santo subito“ i „Danke Papst Benedikt!“ Na kraju slavlja, prije nego li su papa Franjo i suslavitelji ušli u baziliku sv. Petra, iz mnoštva su se čuli uzvici: „Santo subito!“ (Odmah svetac!) i „Benedetto!“

(Izvor: IKA)

Objava Papa Franjo predsjedao sprovodnom misom za Benedikta XVI. pojavila se prvi puta na Republika.