Automobili su nekada značili slobodu. Kada sam prvi put dobio ključeve stare obiteljske Toyote, bio je to obred prijelaza – znak da sam dovoljno odrastao da se maknem od budnog oka roditelja i zakoračim u svijet u kojem su vrijeme i odluke samo moji. Vremena se mijenjaju.

Moderni automobili su računala na kotačima, a gigantske korporacije ih koriste kako bi usisale intimne detalje o vašem životu i zaradile više novca. Ako mislite da je vožnja danas prilika za osamu i neovisnost, razmislite ponovno. A čini se da će postati još gore.

Sami proizvođači automobila će vam to priznati ako se probijete kroz njihove politike privatnosti. Informacije koje prikupljaju mogu uključivati precizne podatke o lokaciji kamo god idete, tko je s vama u autu, što slušate na radiju i jeste li vezali pojas, vozite li prebrzo ili kočite prenaglo. Neki mogu prikupiti detalje koje možda ne očekujete, poput vaše težine, dobi, rase i izraza lica. Čačkate li nos? Neki automobili imaju kamere u unutrašnjosti usmjerene prema sjedalu vozača. Većina dolazi s internet vezom koja te podatke šalje dok vi vozite u blaženom neznanju.

Ovo je problem privatnosti koji vas može koštati novca. Među najvećim kupcima podataka o automobilima su osiguravajuća društva, koja ih koriste kako bi nekim ljudima naplatila više cijene. No, ne zna se kamo sve vaše informacije odlaze. Neke automobilske tvrtke priznaju da prodaju vaše podatke, ali ne moraju reći tko ih kupuje. Da ne spominjemo kako je to pomalo jezivo. Većina potrošača, kažu stručnjaci, nema pojma da se to uopće događa.

“Ljudi bi bili šokirani brojem podatkovnih točaka koje njihov automobil prikuplja i prenosi drugima, bilo proizvođaču ili aplikacijama trećih strana”, kaže Darrell West, viši suradnik u Brookings institutu u Washingtonu. “To u osnovi znači da se vaš život može rekreirati gotovo iz sekunde u sekundu.”

Osjećate li se već nelagodno? Savezni zakon u SAD-u uskoro će povećati količinu podataka koje vaš automobil može prikupiti. Uskoro će se od američkih proizvođača zahtijevati ugradnja infracrvenih biometrijskih kamera i drugih sustava za skeniranje govora tijela, praćenje očiju ili drugih oblika ponašanja kako bi se otkrilo jeste li pijani ili preumorni za vožnju. No, to će također otvoriti potpuno novu riznicu podataka o vašem zdravlju i navikama. Ne postoje pravila koja ograničavaju što proizvođači automobila smiju raditi s tim informacijama.

Naravno, postoje i prednosti. Automobili povezani s internetom mogu biti praktičniji. Senzori kojima su načičkani mogu učiniti vožnju sigurnijom i udobnijom. Osiguravajuća društva bi mogla odlučiti naplatiti vam manje jer ste uzoran vozač. No, u trenutku kada proizvođači šire svoja carstva podataka, kritičan je trenutak da shvatite što se događa “ispod haube” i kako to utječe na vas.

Podatkovna autocesta

Ako je vaš automobil iole noviji, vjerojatno je uključen. Konzultantska tvrtka McKinsey otkrila je da je 50% automobila na cestama u 2021. imalo internetsku vezu, a predviđaju da će taj broj narasti na 95% do 2030. Ako je vaš automobil spojen na internet, privatnost je gotovo sigurno problem o kojem trebate brinuti.

Proizvođači automobila također mogu njuškati kada povežete telefon s infotainment sustavom ili ako koristite određene aplikacije za vožnju. Neki vozači koriste i sustave telemetrije osiguravajućih kuća koji vas prate u zamjenu za potencijalne popuste.

Analiza Mozille iz 2023. ispitala je politike privatnosti 25 marki automobila. Svaka od njih podbacila je u ispunjavanju standarda privatnosti i sigurnosti. Mozilla je navela da su automobili “najgora kategorija proizvoda koju smo ikada recenzirali u pogledu privatnosti”.

Prema izvješću, tvrtke zadržavaju pravo prikupljanja detalja uključujući vaše ime, dob, rasu, težinu, financijske detalje, izraze lica, psihološke trendove i više. Kijina politika privatnosti, primjerice, sugerira da tvrtka može čak prikupljati podatke o vašem “seksualnom životu” i općem zdravlju.

Glasnogovornik Kije, James Bell, kaže da tvrtka nikada nije zapravo prikupljala podatke o seksualnom životu ili zdravlju vozača. Ovi detalji se pojavljuju u Kijinoj politici samo zato što tvrtka navodi kalifornijsku definiciju “osjetljivih podataka”. Kaže da su Kijine prakse transparentne i da podatke dijele s osiguravateljima samo ako vozači to sami odaberu. Tvrtka, međutim, nije objasnila koje vrste “osjetljivih podataka” zapravo prikuplja.

Prodaja vaših ruta

Mnogi automobili su puni senzora: u sjedalima, nadzornoj ploči, motoru, upravljaču. Ako nešto radite u modernom automobilu, vjerojatno postoji način da tvrtke to saznaju.

Mozilla je otkrila da 19 proizvođača navodi kako bi mogli prodavati vaše podatke, što se upravo i događa. Primjerice, agencije u SAD-u poduzele su mjere protiv General Motorsa (GM) zbog navodne prodaje lokacijskih podataka bez pristanka. Američki senatori optužili su Hondu i Hyundai za slične prakse – a to su samo primjeri za koje javnost zna.

“Uzimaju sve informacije koje prikupe o vama i koriste ih za izvođenje zaključaka o tome tko ste, koliko ste inteligentni, kakav je vaš psihološki profil, koja su vaša politička uvjerenja”, kaže Jen Caltrider, analitičarka privatnosti koja je vodila Mozillino istraživanje.

Caltrider kaže da u osnovi nema pravila o tome tko može kupiti te podatke ili za što se koriste. Mogu se koristiti za marketing, odluke o zapošljavanju, a policija ih može kupiti kada ne može dobiti nalog za pretres. Jednom kada podaci napuste vašu nadzornu ploču, više nemate kontrolu nad tim gdje će završiti.

Situacija postaje gora

Ovdje nije riječ samo o njuškanju u vaš privatni život. Na primjer, General Motors je prodavao informacije o vozačima tvrtki LexisNexis, brokeru podataka. Jedan vozač koji je dobio kopiju svojih podataka otkrio je da LexisNexis ima 130 stranica informacija o svakom putovanju koje su on i njegova supruga poduzeli tijekom šest mjeseci. Rekao je za New York Times da su mu troškovi osiguranja skočili za 21% jer su ti podaci bili odlučujući faktor.

Američka savezna trgovinska komisija (FTC) poduzela je mjere i GM-u je sada zabranjena prodaja podataka o vozilima na pet godina – ali slobodni su nastaviti s tom praksom nakon toga ako dobiju izričit pristanak vozača. U međuvremenu, LexisNexis i druge tvrtke i dalje prodaju podatke koje dobivaju od drugih proizvođača i aplikacija. Dogovori između osiguravatelja, proizvođača automobila i brokera podataka su rašireni, i dokle god su te prakse navedene u politikama privatnosti na koje pristajete, sve je savršeno legalno.

U SAD-u ne postoji zakon o privatnosti na nacionalnoj razini. U Europi, uključujući UK, slika je nešto bolja zahvaljujući GDPR-u koji daje potrošačima pravo pristupa podacima i zahtjev za brisanjem. No, ni u Europi problem nije riješen jer su Europljani i dalje vezani politikama privatnosti na koje moraju pristati.

Što možete učiniti?

Kao i mnogi problemi s privatnošću, ni ovaj se ne može riješiti u potpunosti, ali postoje koraci koje možete poduzeti:

1. Ne uključujte se u telemetrijske programe osiguranja ako ste zabrinuti za privatnost. Rizici su veliki, a ušteda nije zajamčena. Jedna analiza je pokazala da je samo 31% vozača vidjelo pad cijene osiguranja, dok je za 24% cijena porasla.
2. Zatražite kopiju svojih podataka. U EU i UK imate pravo tražiti od tvrtki da vam pokažu što imaju o vama i zahtijevati brisanje.
3. Provjerite postavke privatnosti u infotainment sustavu vašeg automobila i u pratećim aplikacijama na mobitelu. Isključite dijeljenje podataka gdje god je to moguće.

“Dok se cijela igra ne promijeni, dok mi ne budemo vlasnici svojih podataka i dok nas tvrtke ne budu morale tražiti dopuštenje za njihovo korištenje, mislim da će ovaj problem postajati sve gori i gori”, zaključuje Caltrider.

Objava Bilijuni kilometara podataka: Vaš vas automobil špijunira, a ovo je tek početak pojavila se prvi puta na Republika.

Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (njemačka obavještajna služba za unutarnju sigurnost) upozorava na “agente za jednokratnu upotrebu” koji djeluju u ime Rusije. „Već godinama primjećujemo jasan porast aktivnosti ruskih obavještajnih službi“, rekao je za novinsku agenciju dpa Sinan Selen, zamjenik predsjednika Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV).

U tim se aktivnostima koriste i ljudi koji se putem društvenih mreža ili na drugi način vrbuju za pojedinačne akcije ili operacije – takozvani “agenti niske razine”, koji se također nazivaju i “agentima za jednokratnu upotrebu”. Prema Selenovim riječima, vrbovanje tih osoba često služi dezinformiranju, sabotaži ili izviđanju ciljeva.

“Agenti za jednokratnu upotrebu”

“Agentima za jednokratnu upotrebu” nazivaju se osobe koje nisu službeni djelatnici obavještajnih službi. Takve se osobe često vrbuju putem aplikacija za razmjenu poruka poput Telegrama kako bi za malu novčanu naknadu izvršile zadatak koji na prvi pogled može izgledati bezopasno. Prema saznanjima njemačkih sigurnosnih službi, najčešće se regrutiraju osobe koje su se ranije isticale proruskim izjavama.

Rusija navodno već nekoliko godina pojačano koristi ovu metodu, jer su stotine profesionalnih špijuna morale napustiti diplomatske položaje nakon početkaruske agresije na Ukrajinu. Osim toga, korištenje “agenata za jednokratnu upotrebu” služi i prikrivanju stvarnih nalogodavaca.

Prema Selenovom mišljenju, pojačana upotreba tih agenata također je reakcija na uspjehe domaće kontrašpijunaže.

Trajna prijetnja

Prije nekoliko dana postali su poznati navodni planovi za napade na teretni promet u Njemačkoj. U Njemačkoj i Švicarskoj su uhićena tri ukrajinska državljana. Savezno državno odvjetništvo ih tereti za špijunažu zbog sabotaže. Prema službenim navodima, postoji sumnja da su iza toga stajali državni akteri iz Rusije kao naručitelji.

Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka polazi od toga da ruske aktivnosti u Europi predstavljaju dugoročnu prijetnju – neovisno o ruskom ratu protiv Ukrajine i daljnjem razvoju tog sukoba. Ta prijetnja, kako se procjenjuje, ostaje trajno visoka, piše DW.

/Desk/

Objava Novo rusko oružje: “Agenti za jednokratnu upotrebu” pojavila se prvi puta na Republika.

Svijet će opet stati zbog susreta Amerikanaca i Kineza: U München stiže najveća američka delegacija ikad!
Tjedan dana nakon što je američka vlada oborila navodni kineski špijunski balon Ministarstvo trgovine sankcioniralo je pet kineskih kompanija i jedan istraživački institut za koje tvrde da su povezani s pekinškim programom nadzora.

Više od polovice tih sankcioniranih organizacija povezano je s jednim čovjekom – Wu Zheom, nagrađivanim kineskim znanstvenikom za kojeg se sumnja da je mozak koji stoji iza kineskog programa nadzora.

Wu je jedan od četiri izumitelja imenovana u odobrenoj patentnoj prijavi za “uređaj za smanjenje težine na velikim visinama” za stratosferske zračne brodove, koju je podnijela Dongguan Lingkong Remote Sensing Technology, jedna od šest organizacija koje je SAD sankcionirao.

Povezani s kineskom vojskomđ

Prema pisanju The New York Timesa, Wu je suosnivač ili dionik u još najmanje tri tvrtke na “popisu subjekata” za kontrolu izvoza: Eagles Men Aviation Science & Technology Group (EMAST), Shanxi Eagles Men Aviation Science and Technology Group i Beijing Nanjiang Aerospace Technology. EMAST na svojoj službenoj stranici opisuje Wua kao osnivača tvrtke i bivšeg člana znanstveno-tehnološkog povjerenstva Odjela za naoružanje Narodnooslobodilačke vojske Kine (PLA).

Wu i njegovi poslovni partneri “imaju složenu mrežu tvrtki uključenih u tehnologije balona i zrakoplovne tehnologije, od kojih su neke blisko povezane s kineskom vojskom, ali nisu sankcionirane od američke vlade”, navodi The Wire China u izvješću o Wuovim poslovnim interesima.

Wu Zhe rođen je 1957. godine u sjevernoj kineskoj pokrajini Shanxi. Stekao je doktorat iz područja strukturalne mehanike 1988. godine na Tehnološkom institutu u Harbinu, koji je 2020. SAD sankcionirao zbog potpore modernizaciji kineske vojske. Wu je 1991. počeo predavati na sveučilištu Beihang koje je američka vlada iz istog razloga sankcionirala 2010. godine.

Već tri desetljeća Wu je uključen u istraživanje “bliskog svemira” – područja iznad ruta komercijalnih zrakoplova, ali ispod satelita u orbiti. Na web stranici sveučilišta Beihang Wu Zhea se opisuje kao istaknutog profesora i dobitnika najviših državnih priznanja koji se odrekao pozicije potpredsjednika sveučilišta kako bi nastavio istraživanje i podučavanje.

“Vodeći znanstvenik na školi za zrakoplovnu znanost i inženjerstvo sveučilišta Beihang usredotočio se na konfiguraciju zrakoplova i raspršenje elektromagnetskih valova. Posebno su istaknuta njegova postignuća u primjeni tehnologije smanjene radarske vidljivosti (stealth tehnologije)”, dodaje se u Wuovoj biografiji.

Wu je 2015. uspješno lansirao novi tip zračnog broda za bliski svemir. “Ovo je prvi svjetski uspješan probni let zračnog broda u bliskom svemiru s kontinuiranom snagom, kontroliranim letom i mogućnostima višekratne upotrebe”, rekao je Wu za People‘s Daily.

Prije četiri godine sa svojim je timom ostvario još jedan pionirski pothvat kad je lansirao zračni brod bez posade koji je obišao Zemlju. Bespilotna letjelica Zhuiyunhao (u doslovnom prijevodu “lovac na oblake”) u manje od mjesec dana prošla je iznad zapadnog Pacifika, jugoistočne Azije, Indije, Indijskog oceana, Arapskog poluotoka, sjeverne Afrike, dijelova južnog SAD-a i sjevernog Meksika.

“Ovo je prvi put da je aerodinamički kontroliran stratosferski zračni brod obletio svijet na 20.000 metara”, izjavio je tada Wu za kineske državne novine Southern Daily.

“U usporedbi sa satelitima, ove letjelice su bliže tlu, nose veći teret i podržavaju veću rezoluciju”, rekao je za iste novine Yang Yongqiang, jedan od znanstvenika u timu. “U usporedbi s avionima, zračni brodovi rade u višim, stabilnijim meteorološkim uvjetima koji pogoduju dugoročnom promatranju.”

Letjelica koju su 2019. razvili Wu i drugi znanstvenici djelovala je na sličnoj visini kao kineski balon za nadzor koji je ranije ovog mjeseca preletio kontinentalni dio SAD-a. No, trenutačno nema dokaza koji povezuju te dvije letjelice.

Podjela resursa civilnog i vojnog sektora

Predviđa se da će Kina godišnje “proizvoditi” gotovo dvostruko više doktora znanosti nego američka sveučilišta do 2025., prema izvješću Centra za sigurnost i nove tehnologije Sveučilišta Georgetown.

Kineski predsjednik Xi Jinping je na kongresu KPK, održanom u listopadu u Pekingu, rekao kako će u sljedećih pet godina “bolje koordinirati strategije i planove, uskladiti politike i sustave te dijeliti resurse između vojnog i civilnog sektora”.

Američki State Department posljednjih godina upozorava na razvoj “civilno-vojne fuzije” u Kini, naglašavajući da Xi osobno nadzire strategiju Kineske komunističke partije koja “sustavno reorganizira kineske znanstvene i tehnološke tvrtke kako bi se osiguralo da inovacije istodobno doprinose gospodarskom i vojnom razvoju”. Sektori na koje se Peking posebno usredotočio su kvantno računalstvo, poluvodiči, 5G, umjetna inteligencija te nuklearna i zrakoplovna tehnologija.

Peking uz pomoć investicijskih fondova za “civilno-vojnu fuziju” podupire inovacije, a američko Ministarstvo trgovine tvrdi kako je nekoliko takvih fondova preuzelo udjele u EMAST-u i drugim sankcioniranim tvrtkama.

Kina i dalje inzistira da je balon, koji je oboren blizu obale Južne Karoline, bio istraživačka letjelica za praćenje vremenskih prilika. Peking je odbacio optužbe za špijunažu i optužio Washington za pretjeranu reakciju.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Upoznajte ‘doktora za svemir‘: Ovo je čovjek koji svojim špijunskim balonima izluđuje Amerikance pojavila se prvi puta na Republika.

Direktor FBI-ja Christopher Wray rekao je na konferenciji za tisak da organizacija trenutno ima 1000 otvorenih istraga po pitanju kineske krađe tehnologije u 56 regionalnih ureda.

Šef kontraobavještajne službe John Brown rekao je da su uhitili 24 osobe u 2019. godini, a 19 u 2020. vezano uz slučaj kineske krađe.

Na konferenciji u centru za Strateške i međunarodne studije (CSIS) Brown je rekao da FBI vjeruje da “nijedna zemlja nije veća prijetnja od komunističke Kine”.

Wray je dodao da se s tom prijetnjom i odgovorom na nju treba baviti cijela američka vlada. Samo u 2019. godini, američke su vlasti uhitile i protjerale dva kineska diplomata koji su ušli u vojnu bazu u Virginiji. Također su uhitili bivše dužnosnike CIA-e i DIA-e koji su špijunirali za Kinu.

Vjeruje se da su kineska nastojanja da ukradu američku tehnologiju, od vojnih tajni pa do medicinskih otkrića, bila dugotrajna i agresivna, no američki dužnosnici tek su se u 2018. godini počeli detaljnije baviti navodnom kineskom špijunažom u SAD-u.

(Izvor: HINA)

Objava FBI naveo Kinu kao najveću prijetnju američkoj vladavini zakona pojavila se prvi puta na Republika.