Njemačka TV kuća ZDF objavila je raspored mjesta u njemačkom parlamentu. Njemačka ima kompliciran, nedavno reformiran, izborni sustav prema kojem je broj zastupnika ograničen na 630.
Ovakva je podjela mjesta u parlamentu:
CDU/CSU – 208 mjesta, AfD – 152 mjesta, SPD – 120 mjesta, Zeleni – 85 mjesta, Linke – 64 mjesta, SSW – 1 mjesto

Merz: Prioritet brzo osamostaljenje od SAD-a

Kancelarski kandidat Unije CDU/CSU, pobjedničke stranke na parlamentarnim izborima u Njemačkoj, Friedrich Merz ocijenio je miješanje SAD-a u predizbornu kampanju jednako problematičnom kao i miješanje Rusije te se založio za što brže osamostaljivanje Europe od SAD-a.

Intervencije iz Washingtona nisu bile ništa manje dramatične, drastične i besramne nego one koje smo doživjeli iz smjera Moskve, rekao je Friedrich Merz u razgovoru predstavnika stranaka na javnoj televiziji nakon održavanja parlamentarnih izbora.

Dodao je kako je američki predsjednik Donald Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna.

Merz je posebice kritizirao podršku Trumpovog suradnika Elona Muska desno-populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD).

Vjerojatni budući kancelar Njemačke je rekao kako se Njemačka nalazi pod pritiskom s mnogih strana i zato zatražio više jedinstva u Europi.

– Nisam vjerovao da ću ikada ove riječi izreći na njemačkoj televiziji, ali sada je apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i Europu do te mjere ojačati da se korak po korak osamostali od SAD-a, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Naveo je kako s nestrpljenjem iščekuje NATO sumit u lipnju.

Pitanje je hoćemo li tada uopće moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti europsku obrambenu sposobnost, rekao je Merz.

Zaokret u Njemačkoj

Snažni zaokret Njemačke udesno na jučerašnjim parlamentarnim izborima. Pobijedili su demokršćani, a povijesni uspjeh postigla je desna Alternativa za Njemačku, koja je udvostručila broj zastupnika u Bundestagu.

Do jučer vladajući socijaldemokrati doživjelu su izborni debakl. Budući kancelar Friedrich Merz, u razgovoru s čelnicima stranaka na javnoj televiziji nakon izbora, rekao je kako je američki predsjednik Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna i zauzeo se za što brže osamostaljivanje Europe.

HRT-ov dopisnik Srećko Matić kazao je kako je plan da se velika koalicija oformi što prije. Najizvjesnija opcija je trenutno novo izdanje tzv. GroKo koalicije sa socijaldemokratima, ali bez aktualnog kancelara Olafa Scholza, izvješćuje HRT.

– Merz se u svom govoru referirao na probleme koji su pred Njemačkom, ali i probleme u kontekstu EU-a i nove sigurnosne arhitekture. Jasno je poručio kako želi Njemačkoj vratiti lidersku ulogu. Rekao je i da se stvari u EU trenutno događaju bez Njemačke, zemlje koja je dugo bila na glasu kao motor integracije EU-a, osvrnuo se Matić.

Matić je rekao kako se u prvim reakcijama analitičara može čuti dosta zabrinutosti po pitanju političke stabilnosti Njemačke.

– Njemačka pomalo postaje kao Italija ili Austrija. Događa se ozbiljna erozija političkog centra, koji je dugo krasio njemačku politiku, s jačanjem lijevog i pogotovo desnog ruba. Kako se taj centar sužava, sužavaju se i opcije oko stvaranja stabilnih koalicija. Nekada je bilo pravilo da vladajuću koaliciju čine dvije stranke, u prošlom sazivu smo imali tri stranke, a noćas je prijetila mogućnost da se možda bude morala stvoriti koalicija s četiri stranke. Što više stranaka, više nestabilnosti, više mogućih trzavica, a naravno i više loših vijesti i za Njemačku i Europu, rekao je Matić.

Izbore je obilježila rekordna izlaznost.

– Posljednjih tjedana dogodila se ogromna mobilizacija na svim stranama, pogotovo oko teme migracija. Predizborna kampanja bila je obilježena s nekoliko terorističkih napada za koji su odgovorni azilanti. Među žrtvama ima i djece. U toj atmosferi kuhale su emocije, pogotovo na desnici AfD je to pokušavao kapitalizirati, rekao je Matić.

Merz je htio poručiti građanima da je Unija, kao stranka koja želi preuzeti ured kancelara, u stanju voditi politiku koju zahtijeva velika većina građana.

– Dvije trećine građana već godinu i pol do dvije traži radikalniji zaokret po pitanju migracija, međutim on se ne događa i zato se dogodila erozija povjerenja u saveznu vladu i kancelara Sholza. SPD je izgubio totalni kredibilitet čak i među svojom tradicionalnom klijentelom, rekao je Matić.

– Trend koji pokazuju ovi izbori, kako je primijetio bivši vicekancelar i šef SPD-a Sigmar Gabriel, Njemačka je još jedan izborni ciklus udaljena od Trumpa, kazao je Matić.

Politologinja Nikolina Borčić odgovorila je ima li Merz ono što je potrebno da bude pravi lider Njemačke.

– Njemački mediji često Merza portretiraju kao osobu za koju je jasno kakve stavove ima. Dugo godina bio je u sjeni Angele Merkel. Teško je došao do vodećeg mjesta u CDU, iz trećeg pokušaja, krajem 2021. Što se tiče komunikacije, karakterizira ga drčnost, ponekad i nepromišljenost. Snađe se u situcijama u kojima vidi plus za sebe. Iz perspektive budućeg premijera njegova primarna uloga jest postaviti se se kao opozicija AfD-u koja nudi dovoljno snažne, restriktivne perspektive, primarno u odnosu na migrantska pitanja, rekla je Borčić.

Politolog Nenad Zakošek kazao je kako zasad nikako nije moguća koalicija s krajnjom desnicom.

– AfD nije homogen. Njemačka služba za zaštitu ustava ocjenjuje dio funkcionera AfD-a i pristaša kao ekstremnu desnicu izvan ustavnog poretka, odnosno oni ugrožavaju ustavni poredak. Ta karakterizacija onemogućuje suradnju s takvom strankom. Drugo je povijest Njemačke i nacistički poredak. AfD nastoji ne tematizirati ta pitanja, ali desno krilo pokazuje određene oblike nostalgije prema nacizmu, rekao je Zakošek.

Za sada je, kazao je Zakošek, AfD i dalje ograničen fenomen. Glavna potpora dolazi s prostora bivše istočne Njemačke.

– To je sigurno pitanje političke kulture. Iako su to generacije koje su rođene nakon ujedinjenja, taj dio Njemačke nije prošao oblik denacifikacije, komunistička Njemačka je to nekako ispod tepiha gurnula. Kasnije ’60-ih i ’70-ih se to stalno tematiziralo. Drugo, imate fenomen stvaranja zasebnog identiteta istočnih pokrajina, diskriminacije i osjećaja potisnutosti jer su u procesu ujedinjenja dominirali akteri zapadne Njemačke. To je protestni oblik reakcije na osjećaj zanemarenosti, pojasnio je Zakošek.

/Desk/

Objava Friedrich Merz u pobjedničkom govoru nakon izbora u Njemačkoj: Nisam vjerovao da ću ikada ovo kazati: Apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i snažno ju ojačati da se ostamostali od SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Merz: “Pobijedili smo na izborima”

U izbornom stožeru stranaka Unije kancelarski kandidat Friedrich Merz dočekan je gromoglasnim pljeskom. “Mi, Unija – CDU i CSU – pobijedili smo na ovim saveznim izborima”, rekao je, dok je uz njega na pozornici stajao čelnik CSU-a Markus Söder. Zahvalio je biračima na povjerenju koje su ukazali stankama Unije. “Svjestan sam odgovornosti koja sada leži preda mnom”, rekao je čelnik CDU-a, piše Deutsche Welle.

Merz je izrazio poštovanje prema svojim političkim suparnicima. Sada je, naglasio je, najvažnije što prije sastaviti sposobnu vladu. “Svijet tamo vani ne čeka na nas”, upozorio je. Iako se konačni rezultati još čekaju, ishod je jasan, rekao je Merz.

Nema prevelike euforije u CDU-u

Raspoloženje u CDU-u daleko je od euforije. Nema slavlja, nema suza radosnica – više pljesak iz obveze. Ako stranke Unije, CDU i CSU, ostanu ispod 30 posto, to bi bilo znatno ispod očekivanja. U tom slučaju, strategija nije uspjela. Na posljednjim metrima političke snage lijevo od centra značajno su ojačale. Odaziv birača iznosio je 84 posto, što je oko 8 posto više – najviše od ponovnog ujedinjenja Njemačke, piše DW.

Večer je još mlada, rezultati se još mogu promijeniti, no zasad se čini da strategija Unije nije dala željene rezultate. Čini se da im migracijska politika nije donijela toliko glasova koliko su očekivali. Štoviše, izgleda da su najave o strožoj migracijskoj politici mobilizirale lijeve snage.

Jasni pobjednik je AfD, koji je uspio gotovo udvostručiti svoju podršku. Kako će izgledati sljedeća vlada, prema prvim prognozama, ovisit će o FDP-u. Ako liberali uđu u parlament, Uniji i SPD-u neće biti dovoljno za koaliciju udvoje, što znači da će buduća vlada morati biti sastavljena od tri stranke. Ako liberali ostanu izvan parlamenta, mogla bi biti moguća tzv. “velika koalicija” – CDU/CSU sa SPD-om. To bi bila najsigurnija i najstabilnija opcija od svih mogućih koalicija.

AfD ostvario rekordan rast

Jedan od najvećih pobjednika izbora je AfD. Ova krajnje desna stranka gotovo je udvostručila svoj rezultat iz 2021. godine i, prema prvim rezultatima, osvojila 19,9 posto glasova – što je rekord za AfD na saveznoj razini. Po prvi put u svojoj povijesti stranka je imala kandidatkinju za kancelarku: Alice Weidel. Ona je jasno kao cilj istaknula preuzimanje odgovornosti u vladi. Također je poručila da je AfD otvoren za koalicijske pregovore sa strankama Unije (CDU/CSU).

AfD-u je tijekom kampanje koristila opća kriza, nezadovoljstvo vladinom politikom te strah mnogih građana od socijalne krize i imigracije. No, stranka je uspjela pridobiti birače i izvan svojih tradicionalnih tema, primjerice na području gospodarske politike. AfD postaje izbor za sve veći broj birača, a trend normalizacije stranke nastavlja se.

Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka klasificira AfD djelomično kao ekstremno desnu stranku. Sve ostale stranke u Bundestagu isključile su mogućnost koalicije s njom.

SPD: Scholz je spreman snositi odgovornost

SPD doživljava debakl i postaje tek treća politička snaga u Njemačkoj. Osvojenih 16,2 posto predstavlja novi povijesni minimum za socijaldemokrate i označava ogroman gubitak povjerenja birača u odnosu na pobjedu na izborima 2021., kada su osvojili 25,7 posto.

“Ovo je izuzetno gorka večer za SPD”, rekao je glavni tajnik Matthias Miersch za javni servis ZDF. “Semaforska koalicija je izgubila povjerenje birača.” Jasno je, dodao je, da mandat za sastavljanje vlade sada pripada Friedrichu Merzu.

Nešto kasnije, Olaf Scholz se također obratio javnosti iz sjedišta SPD-a u Berlinu. Priznao je poraz stranke. “Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku, a ujedno i izborni poraz.” Scholz je jasno dao do znanja da preuzima odgovornost za rezultat, piše DW

/Desk/

Objava Izbori u Njemačkoj – CDU/CSU očekivano pobjednici, AfD s rekordnim rezultatom, SPD s gorkim porazom pojavila se prvi puta na Republika.

Poljoprivrednici diljem Njemačke počeli su u ponedjeljak jednotjedni štrajk u znak prosvjeda protiv planova vlade Olafa Scholza da smanji subvencije za poljoprivredu. Diljem zemlje svojim su traktorima blokirali prometnice i ulaze u gradove, pa je samo na demonstracijama ispred Brandenburških vrata u Berlinu policija izbrojala 566 traktora, kamiona, automobila i prikolica.

Iako je njemačka vlada ublažila odluku o ukidanju subvencija za dizel gorivo za poljoprivrednike, tako što će ona biti provedena postupno do 2026., oni ne odustaju, nego traže od vlade da potpuno odustane od te odluke. A da sve bude još gore, sindikat njemačkih strojovođa (GDL) odlučio je da od utorka navečer, osim putničkog, štrajkom bude obuhvaćen i teretni promet.

Je li najvažnija država Europe stvarno u problemima i kakvim, za Jutarnji list objašnjava Josip Juratović, dugogodišnji zastupnik SPD-a u Bundestagu.

Što je pozadina štrajkova i blokada u Njemačkoj?

– Pozadina svega jest to da smo državni proračun za ovu godinu morali smanjiti za 60 milijardi eura zbog nedavne odluke Ustavnog suda Njemačke, a na inicijativu CDU. Zbog toga je vlada prisiljena napraviti određene rezove u socijali, poljoprivredi i ulaganjima u infrastrukturne projekte. Treba uzeti u obzir da više nema jeftinih energenata iz Rusije, otvorenog prostora za naše proizvode u Kini i Amerike koja će nas gotovo besplatno braniti, kao što je to bilo u vrijeme vladavine Angele Merkel. Danas posvuda imate krize zbog kojih se režu neka dosadašnja prava, pa vidimo štrajkove i u Francuskoj, Španjolskoj i Švedskoj, a ne samo u Njemačkoj. Jednostavno, cijela Europa i svijet se suočavaju s novim ekonomskim izazovima. U tom kontekstu, i njemačka vlada je shvatila da su neke mjere oko poljoprivrednika uvedene prebrzo, pa su sada prolongirane. S tim se slažem jer mislim da se previše tražilo od poljoprivrednika i dobro je što će subvencije na gorivo biti postupno ukidane sve do 2026. godine. No problem je što su se sada među poljoprivrednike umiješali radikali, koje zapravo uopće nije briga za njemačke farmere.

Mislite na AfD-ovce?

– Na jednoj je strani AfD, a na drugoj CDU koji je, ustvari, prouzročio ovu situaciju zahtjevom Ustavnom sudu da onemogući prebacivanje 60 milijardi eura u ovogodišnji proračun. Što se tiče radikalne desnice, ne samo da AfD nema nikakvo rješenje, nego oni u svojem programu predlažu ukidanje subvencija poljoprivrednicima, a sada se ubacuju među njih i daju im podršku. To je postao problem za udruge poljoprivrednika jer ne žele da ih se poistovjećuje s radikalima.

Međutim, u tijeku je i štrajk željeznica?

– Na željeznici djeluje nekoliko sindikata, a neki od njih nisu zadovoljni rezultatima pregovora s vladom i počeli su štrajk. To je njihovo pravo, ali ponovit ću da moramo početi prihvaćati da više ne živimo u idealnom svijetu kakav je postojao prije pandemije koronavirusa i napada Rusije na Ukrajinu. To znači da kao društvo ne možemo voditi politiku kakva je postojala do početka 2020. godine jer se svijet nakon toga suočava s novim izazovima i trebamo razmišljati kako ćemo im se suprotstaviti, a ne kako ćemo u svemu profitirati pomoću sitnih trikova.

Neki mediji pišu o “blokadi države”. Jesu li to senzacionalistički naslovi ili je situacija u Njemačkoj stvarno tako ozbiljna?

– Takve naslove obično objavljuju Bild i Focus, koji redovito pišu protiv naše vlade. To je senzacionalizam. Međutim, puno je gore to da se sve manje poštuju pravila igre pa kad neki ministar usput iznese mišljenje o nekoj temi, mediji to napumpaju i plasiraju kao gotovu stvar i propast svijeta, iako vlada o tome nije niti razgovarala. Umjesto da se javno raspravi neka ideja, sve se svodi na senzacionalističke naslove. Ne piše se, recimo, da je ugašeno 140.000 poljoprivrednih gospodarstava tijekom vladavine Angele Merkel, a da su prošle godine poljoprivrednici ostvarili visoke profite, dakle pod našom vladom koja se sada napada.

Ipak, činjenica je da su premijer Olaf Scholz i vlada SPD-a, Zelenih i FDP-a jako nepopularni.

– Osamnaest godina sam zastupnik u Bundestagu i iz iskustva znam da je sredina mandata uvijek najteže razdoblje svake vlade. Ali također podsjećam da je pola godine prije posljednjih izbora rejting SPD-a bio 12 posto, a naposljetku smo bili pobjednici. Ne odlučuju trendovi, nego ono što radite i nudite, a vjerujte mi da birači na kraju razmišljaju koja je alternativa i što nudi koja stranka. A zasad njemačka opozicija samo kritizira, bez predlaganja rješenja. Osim toga, sviđali se mi nekome ili ne, na prošlim je izborima njemačko društvo odlučilo da državu vodi naša koalicija. U demokraciji pobjednik dobiva mandate da vlada određeno vrijeme, i to se mora poštovati, kazao je Juratović za Jutarnji list.

/Desk/

Objava Juratović o štrajku u Njemačkoj: “Desničari se zalažu za potpuno ukidanje subvencija poljoprivrednicima, a sada se ubacuju među njih i daju im podršku” pojavila se prvi puta na Republika.

Da se sljedeće nedjelje u Njemačkoj održavaju savezni parlamentarni izbori, najveći broj glasova bi dobila Kršćansko-demokratska unija (CDU). To proizlazi iz aktualnog ispitivanja javnog mnijenja Deutschlandtrend, koje je proveo institut infratest-dimap na reprezentativnom uzorku na zahtjev javne televizije ARD. Ispitani su 1.191 Njemica i Nijemac, 20. i 21. lipnja 2023. godine, prenosi Deutsche Welle.

CDU bi na izborima osvojio 29 posto glasova, isto koliko je imao i prema anketi Deutschlandtrend prošlog mjeseca. Desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) se poboljšala za jedan posto i sada ima 19 posto. To je najveća vrijednost koju je AfD do sada ostvario u ovom ispitivanju javnog mnijenja.

Ova stranka bi, da se održavaju izbori, potisnula vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) na treće mjesto. SPD bi dobio 17 posto glasova, što je jedan posto manje nego u prošloj anketi. Njegovi koalicijski partneri Zeleni bi ponovo imali 15 posto, a Slobodna demokratska stranka (FDP) za jedan posto manje, odnosno 6 posto. Ljevica, kao i u ispitivanju tri tjedna ranije, imala bi 4 posto, što znači da ne bi uspjela prijeći izborni prag od 5 posto.

Većina za savez protiv AfD-ovih kandidata

Kako bi spriječile pobjedu AfD-ovih kandidata na izborima u drugom krugu za gradonačelnika ili zastupnika u pokrajinskom parlamentu, ostale stranke su se u zadnje vrijeme često ujedinile i preporučile glasanje za protukandidate.

Taj postupak svaki drugi građanin (52 posto) smatra ispravnim, dok ga više od trećine ispitanika (35 posto) smatra pogrešnim. 13 posto ispitanih nije se željelo ili moglo izjasniti o tom pitanju.

Oko toga pitanja postoje razlike u mišljenjima na zapadu i na istoku zemlje. U tzv. novim saveznim pokrajinama (područje bivšeg DDR-a) savez stranaka protiv kandidata AfD-a ne podržava 40 posto ispitanika, a 47 posto ga smatra ispravnim.

U skupini građana u dobi od 35 do 49 godina kritika takvog saveza je porasla za jedan posto i sada iznosi 45 posto. Najveća podrška zajedničkom djelovanju stranaka protiv AfD-ovih kandidata zabilježena je kod osoba starijih od 65 godina (58 posto za, 31 posto protiv).

I Nijemce pogađa inflacija: 29% neće putovati na odmor

Za milijune Nijemaca automobil ostaje omiljeno prijevozno sredstvo za odlazak na ljetovanje. 41 posto ispitanika planira putovanje automobilom, 17 posto zrakoplovom, a 7 posto vlakom.

No, 29 posto građana ove godine uopće neće putovati za vrijeme godišnjeg odmora. Najveća zapreka putovanju je financijska situacija. Posebno ljudi s nižim primanjima (ispod 1.500 eura mjesečno) ovoga ljeta ostaju kod kuće – njih 57 posto. Kod građana starijih od 65 godina ljetovanja će se odreći skoro svaki drugi (49 posto).

/Desk/

Objava Ispitivanja pokazala – Njemačka na putu u desno – Afd pretekao vladajući SPD, najviše podrške za CDU pojavila se prvi puta na Republika.

Da se sljedeće nedjelje održavaju parlamentarni izbori, AfD bi osvojio 18 posto glasova što je dva posto više nego u ispitivanjima ARD-a s početka svibnja. Isti broj glasova bi osvojio i vladajući SPD kancelara Olafa Scholza što je u usporedbi s posljednjim ispitivanjima jedan posto manje.

Prema rezultatima tzv. Deutschlandtrenda ARD-a, demokršćanska Unija CDU/CSU bi s 29 posto osvojila najviše glasova. Vladajuća stranka Zeleni bi osvojila 15 a treća stranka u vladajućoj koaliciji, Liberalno-demokratska stranka (FDP) bi osvojila sedam posto, prenosi HINA.

Stranka Ljevica s četiri posto ne bi prešla izborni prag.

Predsjednik AfD-a Tino Chrupalla je rekao kako uspjeh njegove stranke počiva prije svega na protivljenju građana smjernicama politike vladajuće stranke Zeleni.

“Građani vide kuda vodi politika Zelenih: prema gospodarskom ratu, poskupljenjima i deindustrijalizaciji”, rekao je Chrupalla.

On je istodobno rekao kako AfD nije puka protestna stranka kojoj se birači okreću samo zbog nezadovoljstva ostalim strankama.

“Nas sve više građana bira iz uvjerenja”, rekao je Chrupalla.

Deutschlandtrend međutim pokazuje kako 67 posto birača AfD-a ovu stranku bira zbog nezadovoljstva ostalim strankama a samo 32 posto zbog stranačkog programa AfD-a.

Posljednjih mjeseci je AfD-u, posebice na istoku Njemačke, porasla popularnost što se povezuje sa sve većim brojem izbjeglica, ne samo iz Ukrajine nego ponovno iz zemalja poput Sirije i Afganistana.

Premijeri istočnih saveznih pokrajina prednjače i u svojim zahtjevima za strožom kontrolom granica i uvođenjem gornje granice broja izbjeglica što vlada odbija.

AfD je stranka osnovana prije deset godina kao stranka protivnika eura a popularnost joj je konstantno rasla nakon izbjegličke krize 2015./2016.

Mladež stranke se nalazi pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka zbog desno-ekstremnih tendencija a ostatak stranke trenutno ima status organizacije koja se nalazi na putu da bude stavljena pod prismotru.

/Desk/

Objava Šokantni rezultati iz Njemačke: Desničarima AfD-a raste popularnost, izjednačili se s vladajućim SPD-om pojavila se prvi puta na Republika.

Ističe kako aktualna vlada kancelara Olafa Scholza ima drukčiju političku strategiju prema zemljama Balkana od bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Za njega, razvoj demokratskog društva u BiH nema alternativu, te smatra kako u tome Europska unija treba dati snažnu i zajedničku podršku BiH.

Nakon što je nametnuo izmjene Izbornog zakona na dan kada su održani izbori u BiH, točnije, odmah nakon zatvaranja birališta, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je izvrgnut mnogim kritikama, a čak je na njemačkoj televiziji bio “zvijezda” vrlo oštre satire. Kakav je vaš stav o ovom njegovom potezu, što se time željelo postići?

– Smiješno je da se politička garnitura okupljena oko SDA i DF-a još uvijek bavi navodno po njima promašajima Christiana Schmidta, čak pojedinci prijete da će se okrenuti Rusiji i Kini, pa kada to nije uspjelo onda se upregao cijeli lobistički aparat, sve do dijaspore, uvjeravajući kako Schmidt nema podršku ni od koga.

Ta ista garnitura optužuje Schmidta za nedemokratsko povlačenje poteza ignorirajući činjenicu da je Christianu Schmidtu uspjelo ukinuti blokadu stranaka s nacionalnim predznakom. Naime, da uopće dođe do izbora te da je svojom odlukom o izmjeni zakona neposredno nakon izbora omogućio da u roku formira Vijeće ministara i krene u deblokadu Federacije.

Dakle, Schmidtovi kritičari su, svjesno ili nesvjesno, u službi onih koji žele da se u BiH ništa ne mijenja, odnosno, da spriječe da BiH krene prema EU kroz funkcionalne institucije. Što više, napadima na Schmidta neki žele ukinuti i OHR i time BiH dovesti ponovno u opasnost povratka u devedesete. No, narod u BiH je na posljednjim izborima jasno pokazao kako želi promjene i polako uviđa da im je visoki predstavnik to omogućio i ne padaju na kritike onih političkih aktera poput SDA-a i DF-a koji su taj posao trebali uraditi umjesto OHR-a. Naravno, vješto izbjegavajući odgovoriti na pitanja kupovine kantonalnih zastupnika, a preko njih i mjesta u klubu Bošnjaka Doma naroda. To očito smatraju demokratskim tekovinama pomoću kojih su pokušali blokirati sastavljanje vlade Federacije.

Mnogi pozivaju na ukidanje OHR-a, čak i neki zastupnici u Bundestagu i europskom parlamentu, skoro se izjednačuju sa zahtjevima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Sada je u tim  zahtjevima vrlo glasna i SDA, što do sada nije bio slučaj. Odakle sada toliki napadi i koji je uzrok, kako je moguće da iste stavove ima Dodik, neki zastupnici Bundestaga među kojima i zastupnici vaše stranke, te zastupnici europskog parlamenta?

-Nažalost, iako smo nadstranački izglasali Rezoluciju o BiH te pred nekoliko tjedana jednoglasno zaključili u stranci kojoj ja pripadam pozicijski papir za zapadni Balkan kako podržavamo rad OHR-a i visokog predstavnika, postoje pojedinci koji su mišljenja da OHR treba ukinuti. Činjenica je da je naš zajednički cilj, kako u BiH tako i na međunarodnoj sceni, da se treba stvoriti društveno uređenje da funkcija OHR-a sama po sebi bude suvišna. Ali, svima je jasno da do toga može doći teka kada u BiH bude uspostavljena funkcionalnost institucija do te mjere da će moći s EU pregovarati o pristupu EU.

Upravo na tome radimo svi zajedno OHR na čelu s visokim predstavnikom Cristianom Schmidtom, predstavnicima EU-a u BIH, raznolikim institucijama te različitim fondacijama, s jednim ciljem – da se nakon dodjele kandidatskog statusa, za koji sam se i osobno borio, uspostave funkcionalne institucije države koje bi dalje i mogle kvalitetno i kvalificirano, na istoj „razini očiju“ s europskim institucijama, osigurati put BiH u EU. Drugim riječima, sve dok BiH nije u toj fazi ukidanja OHR, bila bi u opasnosti vraćanja u devedesete godine što bi, prije svega, odgovaralo nacionalno radikalnim strujama, koji su, da bi spasili svoje položaje, spremni žrtvovati svoje narode.

Ima li Christian Schmidt većinsku podršku Bundestaga?

–Usvajanjem Rezolucije prošle godine u Bundestagu, koja je nažalost zlouporabljena u svrhu kampanje nacionalističkih stranaka, a pogotovo usvajanjem pozicijskog papira SPD-a, njemački Bundestag se jasno izjasnio kako podržava rad OHR-a i smatra da ga treba jačati kao i rad visokog predstavnika. To potvrđuju svi relevantni akteri njemačke vlade, tako i njemačkog Bundestaga.

U BiH je formirana državna vlast, no sporije ide s formiranjem vlasti u Federaciji BiH. SDA i DF ne žele prihvatiti mogućnost da ne budu dio vlasti te traže partnere u nekim manjim strankama. Trenutno je u tom smislu pat-pozicija, a rok od 30 dana ističe i ne može se isključiti mogućnost da u federalnoj vladi ipak sudjeluje SDA. Kakva su vaša očekivanja raspleta ove situacije?

–SDA do većine u Klubu Bošnjaka nije došla voljom birača nego postizbornom trgovinom. Dakle, ako pokušaju blokirati sastavljanje vlade Federacije, to nije volja birača nego kupljenih preletača. Međutim, koliko je meni poznat Ustav BiH, ja ne vidim trenutno oko uspostave vlade pat poziciju. Naime u bosanskohercegovačkom ustavu, kao svakom drugom demokratskom društvu, je najviši organ parlament, jer samo kroz parlament se izražava volja naroda. Predsjedništvo parlamenta mora volju većine parlamenta poštivati, bez obzira na to kojoj političkoj opciji oni sami pripadaju. Tako da se nadam da će ta procedura biti upotrjebljena i u Federaciji BIH. Sve ostalo je, po mom mišljenju, protuustavno.

U jednom od vaših nedavnih izjava za medije kazali ste kako „nakon bošnjačkih radikala na red dolaze srpski i hrvatski“. Što ste pod tim mislili?

–U bošnjačkim redovima je na prošlim izborima pobijedio pluralizam bez kojeg je demokratski sustav nezamisliv. Uvjeren sam u to da će to ohrabriti i ostala dva naroda da se i u svojim redovima riješe okova nacionalizma i krenu putem izgradnje pluralizma kao temelja demokracije u njihovim redovima. Prvi pomaci se već vide osnivanjem hrvatske stranke u Prozor Rami, a nadam se da će to isto uslijediti u redovima srpske populacije s ciljem očuvanja zajedničke BiH koju mogu zajednički postići i očuvati samo stranke koje dijele demokratske vrijednosti.

U posljednje vrijeme predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovno ima oštru nacionalističku retoriku, a zbog zakona o državnoj imovini ponovno spominje odcjepljenje RS-a. Manuel Sarrazin, posebni izaslanik njemačke vlade za zapadni Balkan nedavno je rekao kako vlada kancelara Olafa Scholza odlučila na potpuno drukčiji pristup od onoga kojega je imala Angela Merkel te da je to nova realnost s kojom trebaju svi računati, pa tako i oni u BiH koji svojim izjavama ugrožavaju mir, ali i da se Dodikove prijetnje shvaćaju vrlo ozbiljno. Po vama, koja je to razlika u pristupu vlade kancelara Olafa Scholza, a kakav je bio bivše kancelarke Merkel?

-Bivša kancelarka Merkel je imala strategiju moderatora po kojoj je izgrađivala takozvanu stabilokraciju, ne mareći zato da su to bile autokratske strukture već da je samo u cilju mir i stabilnost u regiji, gdje su se političke strukture na vlasti održavale potpirujući strah jednog naroda od drugog. S druge stane, oni su se međusobno dobro razumjeli jer im je to bila politička doktrina kako održati vlast.

„SDA do većine u Klubu Bošnjaka nije došla voljom birača nego postizbornom trgovinom. Dakle, ako pokušaju blokirati sastavljanje vlade Federacije, to nije volja birača, nego kupljenih preletača“

Najbolji primjer za to je bila BiH te odnos između politički neuređene Federacije i Dodikove Republike Srpske. Uostalom, to je i razlog zašto se nije krenulo korak dalje u pristupu EU. Olaf Scholz i njegova vlada su krenuli novom strategijom, polaganjem na vrijednosti izgradnje demokracije kroz demokratske institucije i time uopće omogućila da se kroz demokratske institucije mogu otpočeti dogovori za ulazak u EU. Osim toga, pokrenula je pitanja osposobljavanja dobrosusjedskih odnosa regionalne suradnje – Berlinski proces koji konačno rješava konkretna pitanja u regiji kroz implementaciju svakog sudionika Berlinskog procesa i time stvara platformu gdje su političke strukture prisiljene ispunjavati dogovoreno. Upravo tako se vidi vjerodostojnost, kako tih zemalja, tako i same EU za ulazak u EU.

Treba li Dodikove prijetnje shvatiti ozbiljno i kakva bi mogla biti reakcija Njemačke?

–Reakcija gospodina Dodika nam najbolje pokazuje koliko su nacionalističke strukture postale nervozne u regiji. Na konkretne poteze koji bi išli u smjeru odcjepljenja trebaju reagirati nadležne institucije. Upravo zbog toga što Europska Unija, pa tako i Njemačka, Dodikove ispade ozbiljno shvaća, krenuli smo novim političkim pristupom prema BiH: jačanjem demokratskih institucija, počevši od parlamenta preko ministarstava, i što je najbitnije, izgradnjom funkcionalnog neovisnog sudstva jer smo svjesni činjenice da jedini način kako se BiH može iščupati iz kandži nacionalista je jačanje demokracije i demokratskih institucija, ponajviše neovisnog sudstva. Međutim,Dodik je do sada samo isprazno prijetio i RS nema ustavnu mogućnost odcjepljenja izuzev ratnim sukobom, to i opravdava njegovu glasnu nemoć. Jer, da smije nešto poduzeti po pitanju samostalnosti RS-a, već bi davno poduzeo određene mjere. Ovako mu ostaje bizarno podizanje tenzija od kojih nacionalisti na sve tri strane parazitiraju godinama.

Nedavno ste boravili na turneji zapadno balkanskim državama. Kakvi su vam dojmovi? Je li Balkan i dalje opasno “bure baruta”?

–Po pitanju političke situacije zapadnog Balkana uvijek je potrebno biti oprezan, pogotovo u ovo vrijeme gdje je zapadni Balkan u opasnosti da se po tko zna koji put globalni interesi provode i prelamaju preko leđa zapadnog Balkana. Ali isto tako sam susreo mnogo divnih ljudi, istinskih demokrata sa željom da pridonesu normalnom životu na zapadnom Balkanu. Mislim da se previše bavimo s negativnim elementima zapadnog Balkana i s time stvaramo jednu negativnu sliku i da se trebamo više orijentirati onoj većini koja želi mir stabilnost, uređenu državu, iz koje mladi ljudi neće bježati i tražiti sreću u nekim drugim društvima.

Srpsko-kosovska kriza, ruski utjecaj na Balkanu, i prijetnje prema BiH

Kakve su vaše ocjene za završetak srpsko-kosovske krize?

–Mislim da je krajnje vrijeme da se urede srpsko kosovski odnosi tako da prije svega i jedn i drugi narod mogu ponovno u dobrosusjedskim odnosima živjeti i doprinijeti miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu. Zato je potreban dijalog i istinska volja politike, odnosno, državnički stav odgovornosti prema svojim građanima koji imaju druge prioritete, a to su mir stabilnost, napredak, socijalna sigurnost i mnoga druga pitanja koja su relevantna za normalan svakodnevni život. Podržavam svaki dogovor koji će napokon doprinijeti normalizaciji odnosa i dati neku novu dinamiku na putu u europske integracije.Z a završetak srpsko kosovske krize očekujem da će zdrav razum prevladati.

U kontekstu rata u Ukrajini ruski utjecaj na Balkanu, pa tako i u BiH je jedna od najčešćih tema. Kako se dogodilo da je on sve snažniji?

– Ruski utjecaj na Balkanu je već dugo uočljiv i intenziviran, prije svega kroz rat u Ukrajini, ali i prije već bilo uočljivo. Taj utjecaj je samo znak slabosti društva koje nije sposobno samo održati svoju stabilnost. Upravo zato je bitno jačanje demokratskih institucija zapadnog Balkana jer samo kroz jake demokratske institucije se stvaraju stabilna društva koja se grade dijalogom i kompromisnim dogovorom, umjesto podjele društva po nacionalnim, odnosno vjerskim osnovama te tako razjedinjuje društvo koje postaje laki plijen stranim interesima.

Može li se ukrajinski sukob preliti i na zemlje Balkana i koji bi tome bio cilj?

–Svjesni smo činjenice da Rusi to pokušavaju, ali isto tako znamo da na zapadnom Balkanu ljudi ne žele više ratovati i da jako dobro paze kako ne bi došlo do eskalacije.Upravo je i tu jako bitna izgradnja društva demokratskih vrijednosti jer demokratske zemlje ne vode ratove jedne protiv drugih. Demokracija je, prije svega, garant mira, zato je nužno da se upravo predstavnici EU uBiH prije svega se zalazu za poštivanje demokratskih principa i njima pomažu demokratskim strukturama u BIH. Dakle, pod tim se podrazumijeva prije svega poštivanje Ustava BIH, poštivanje volje naroda kroz parlamentarnu većinu kao najviši organ demokratskog sustava koji pomaže izgradnji demokratskih institucija, i konačno, prekidanje trgovanja demokratskim vrijednostima s nacionalistima, kao što su to, nažalost, često pojedinci u prošlosti prakticirali. BiH ima dovoljno potencijala i volje za jednu bolju budućnost kojoj EU treba složno dati vjetar u leđa.

/Desk/

Objava Juratović: EU treba složno dati vjetar u leđa Bosni i Hercegovini pojavila se prvi puta na Republika.

“Time ponovno potvrđujemo cilj punopravnog članstva u EU za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju te ukazujemo na perspektive za ubrzanje procesa pristupanja. Nacionalistički akteri na terenu profitirali su od neodlučnog stava EU-a, ciljano raspirujući etničke sukobe kako bi prisvojili državne strukture i resurse i tako potkopali napredak u demokraciji i vladavini prava”, kazao je Juratović.

Iz ovih razloga su, kako navodi, pod posebnom pozornošću tri načela i to demokracija umjesto stabilokracije, prilagođavanje i uvjetovanje u procesu pristupanja te promicanje regionalne suradnje.

“Berlinski proces sa saveznim kancelarom Olafom Scholzom donio je prošle godine novu dinamiku u regiju. Moramo iskoristiti ovu priliku kako bismo ispunili svoju odgovornost prema lokalnom stanovništvu koje njeguje europski san o životu u miru, sigurnosti i napretku. Također je u našem vlastitom interesu, kao Europljana, da ne dopustimo Zapadnom Balkanu ovisnost o napetosti geopolitičkih sukoba, već da ga čvrsto integriramo u našu sredinu. Cijeli rad uskoro će biti dostupan na glavnim stranicama Kluba zastupnika”, naveo je Juratović.

/Desk/

Objava Zastupnici vladajućeg SPD-a u njemačkom Bundestagu: Podrška Zapadnom Balkanu za EU pojavila se prvi puta na Republika.

Glasnogovornik stranačkog kluba u parlamentu potvrdio je pisanje berlinskog dnevnika Tagesspiegela i dodao da je dosad potvrđeno devet žrtava. Berlinska policija kazala je da istražuje teške tjelesne ozljede pošto je 21-godišnja žena podnijela prijavu.

“Savjetujem svima koji se to tiče da podignu tužbu”, napisala je na Twitteru jedna od čelnica SPD-a Katja Mast. U mailu upućenom sudionicima te ljetne proslave održane u srijedu, SPD osuđuje “stravičan čin koji je odmah bio prijavljen policiji”.

Oko tisuću ljudi bilo je na tradicionalnoj proslavi koju SPD priređuje prije ljetnog odmora, a među njima bili su i kancelar Scholz iz te stranke, te brojni drugi zastupnici i suradnici.

Berlinska policija priopćila je da je nakon “proslave koju je priredila politička stranka” 21-godišnja žena prijavila da se sutradan nije sjećala nijedne pojedinosti s večernje zabave. Prijavila se bolnici na pregled i podnijela tužbu. Ta mlada žena konzumirala je hranu na proslavi i pila bezalkoholno piće kada je iznenada osjetila slabost i vrtoglavice.

Policija je dosad obaviještena o još četiri takva slučaja. “Droga za silovanje” izaziva mučninu i vrtoglavice i uglavnom se stavlja u piće te izaziva sedaciju (smirivanje) uz hipnotički učinak (pospanost) kako osoba ne bi mogla pružati otpor i agresori je mogu silovati, okrasti ili primijeniti neki čin agresije.

U 2021. godini u Berlinu, gradu poznatom po katkad ekscesnim zabavama bila su prijavljena 22 slučaja agresije “drogom za silovanje, piše dnevnik Berliner Zeitung. Stvarna brojka žrtava je međutim daleko veća, jer mnoge se ne mogu sjetiti događaja i srame se podnijeti tužbu, prenosi HINA.

Objava Na zabavi njemačkog vladajućeg SPD-a desetak žena drogirano drogom za silovanje pojavila se prvi puta na Republika.