“Ja bih isto to volio znati… Moj prvi mandat je obilježen s istom situacijom, uhićen je jedan hrvatski špijun. Tada sam zvao kolegu u Beogradu i rekao sam mu ‘čuj ja ti ne znam tko je to, ali ako vam treba pomoć, pomoći ćemo’. Ovaj put nisam ni zvao, jer ako Hrvatska počne reagirati na sve te priče koje potječu iz Beograda onda ćemo se samo time baviti”, rekao je Markić novinarima referirajući se na navodno uhićenje „hrvatskog špijuna” u Beogradu, prenosi HINA.

Ne zna, kaže, o čemu se radi i koji bi bio cilj tog potencijalnog ‘špijuna’.

Naime, srbijanski mediji u ponedjeljak su objavili da su vlasti na području Beograda uhitile „hrvatskog špijuna”.

Novinari su Markića pitali i o tome kako se Hrvatska može zaštiti od učestalih kibernetičkih napada, a on je uzvratio: “Na način na koji činimo sada”.

Mi smo kao služba osigurali hrvatsku administraciju i širimo program zaštite koji nije neprobojan, moramo ga i dalje poboljšati, i kroz nove zakone pobrinuti se da i poslovni sektor sebe štiti, rekao je.

Opasnosti od terorizma

Upitan, u kontekstu situacije u Hrvatskoj, o otkazivanju koncerata Taylor Swift u Beču zbog potvrde vlade kako su otkrili planirane terorističke napade, Markić je rekao da uvijek postoji opasnost.

“Smatramo da je razina opasnosti niska, znamo koji su današnji sigurnosni izazovi, oni su veliki, znamo da imamo vlastite regionalne izazove koji utječu na našu sigurnosnu situaciju jer u našem susjedstvu se određene institucije igraju sigurnosnim pitanjima u političke svrhe”, ustvrdio je.

Govoreći o svom mandatu na čelu SOA-e rekao je da, “ako je suditi po tome koliko je Hrvatska sigurna i koliko su hrvatski građani sigurni, to je sigurno jedna pozitivna ocjena”.

“Jedan od razloga mog odlaska Bruxelles na novo radno mjesto je sigurno to što se smatralo da je hrvatska služba odlična”, ustvrdio je Markić koji će od rujna biti na čelu obavještajno-analitičkog centra EU (INTCEN).

Na novu dužnost, kaže, putuje već sutra, primopredaju ima dokraja tjedna, a u ponedjeljak je službeno na novoj dužnosti.

Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao je u utorak v.d. ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Daniela Markića Redom kneza Branimira s ogrlicom za osobite zasluge stečene u promicanju međunarodnog položaja i ugleda RH i njezina odnosa s drugim državama na području sigurnosno-obavještajnog rada, nakon čega je Markić dao izjavu novinarima.

/Desk/

Objava Šef hrvatske SOA-e o uhićenom “hrvatskom špijunu” u Beogradu: “Nisam ih ni zvao” pojavila se prvi puta na Republika.

Novosti pišu kako je ova akcija “rezultat višemjesečnog operativnog rada BIA-e i nastavak suzbijanja špijunskog i destruktivno-subverzivnog djelovanja hrvatske obaveštajno-bezbednosne službe SOA (Sigurnosno obavještajna agencija)”.

Za sada, službene informacije o ovom uhićenju nema niti od srbijanske BIA-e kao ni reakcije od hrvatske SOA-e.

Letica: Vučićeva politika pokazivanja mišića Hrvatskoj

Slučaj je u “Studiju 4” HRT-a komentirao stručnjak za sigurnost Ante Letica. Smatra da je to dio Vučićeve strategije pogoršavanja odnosa s Hrvatskom i pokazivanja političke snage.

– Mislim da je to u skladu s Vučićevom politikom, pogoršavanje odnosa s Republikom Hrvatskom, pokazivanje mišića Republici Hrvatskoj i da će to završiti kao i mnoge druge stvari koje je Vučić pokušao pa su mu propale. Kada imate nekog špijuna na svom teritoriju, onda je njegovo uhićenje i procesuiranje zadnji korak u borbi protiv obavještajne djelatnosti stranih službi na vašem teritoriju. To je zadnji korak kojem se pribjegava, ili kada se više ništa ne može ili kada želite poslati poruku nekoj vladi, nekoj državi, rekao je Letica.

Letica je naglasio da Hrvatska dosad nije imala takvih situacija, premda su iz Srbije često stizale optužbe na račun djelovanja hrvatskih obavještajnih službi. Kao primjer naveo je slučaj iz Katara kada je hrvatska navijačica optužena da radi za interese Hrvatske.

– Sve ovo ima propagandnu svrhu i nije ništa više od toga. Vučićevi potezi usmjereni su na jačanje njegove pozicije u regiji, ali mislim da će i ovaj slučaj završiti kao mnogi drugi – bez većih posljedica, zaključio je Letica.

/Desk/

Objava Vijest iz Srbije: Uhićen “hrvatski špijun” pojavila se prvi puta na Republika.

Komentirajući izvješće SOA-e za prošlu godinu, premijer je rekao da državne institucije konstantno djeluju kako bi spriječile eventualne pokušaje nasilnog rušenja vlasti i naveo da prijetnje postoje te je zbog jedne policija i danas bila u Banskim dvorima.

– Imali smo te rasprave na Odboru za nacionalnu sigurnost. Postojale su dvije skupine koje su vrlo jasno identificirane, koje su povezivale jedan krug ljudi s ciljem nasilnog rušenja ustavnog poretka. Imali ste teroristički napad na Banske dvore, teroristički akt prema Vladi, to jest predsjedniku Vlade, prema meni – tu nema nikakvih dilema. Sad je jedna prijetnja. Trenutno vam je postrojba interventne policije ispred Vlade. Od jutra je bila ponovno prijetnja tog tipa i meni i članovima Vlade. I to se događa stalno. Mi moramo raditi na suzbijanju takvih skupina – tako da su sve službe koje se time bave angažirane. Zato je SOA objavila ovo izvješće, da tome stanemo na kraj, poručio je premijer Andrej Plenković iz Dubrovnika.

Dodao je kako je Hrvatska demokratska zemlja u kojoj se poštuje vladavina prava te da je “sigurno da oni koji žele nasilnim putem rušiti vlast, neće ostati neprimijećeni i da će država djelovati”.

/Desk/

Objava Plenković potvrdio da je jutros Vladi upućena prijetnja zbog koje je angažirana interventna policija pojavila se prvi puta na Republika.

“Naravno, ovo izvješće je javno i u njemu se, iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne nalazi sve ono što je SOA obavila u proteklom razdoblju, niti sva naša saznanja i procjene. Unatoč tom ograničenju, naša javna izvješća koncipiramo na način da hrvatskim građanima ipak izložimo relevantne podatke kako bi dobili pouzdan pregled stanja sigurnosti društva u kojem živimo i sigurnosnih trendova koje smo uočili”, navodi se u izvješću SOA-e.

“Kao jedan od primjera možemo izdvojiti važnost energetske sigurnosti, koja se ratom u Ukrajini pokazuje kao tema od vitalnog interesa europskih država. O ovoj temi SOA je pisala od prvog javnog izvješća, pri čemu smo naglašavali strateški značaj LNG terminala na Krku za hrvatsku i europsku energetsku sigurnost i prije njegove izgradnje. Danas, kad je u funkciji, LNG terminal predstavlja ključni element jačanja hrvatske energetske sigurnosti i strateški alternativni dobavni pravac plina za države ovog dijela Europe. Prepoznajući tu važnost, a sukladno smjernicama državnog vrha, SOA je iz područja svoje nadležnosti bila dio sveukupnog napora državnih institucija u realizaciji ovog strateškog projekta”, u uvodnom obraćanju navodi Daniel Markić, ravnatelj SOA-e čiji je prošlogodišnji proračun iznosio 56 milijuna eura.

Invazija Rusije na Ukrajinu

Kao glavni zaključci u ovom izvješću navodi se da će ruska agresija na Ukrajinu dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost te se analiziraju i globalna politička kretanja nakon agresije Rusije na Ukrajinu, ali i odnosima Hrvatske i Rusije nakon invazije.

“Ruska strana višekratno je prozivala RH zbog navodnih nekoliko stotina hrvatskih boraca u ukrajinskim redovima, od kojih su desetci poginuli, što je RH opovrgnula. Zbog svih ovih navoda rusko Ministarstvo obrane je 3. ožujka 2022. hrvatskom vojnom izaslaniku pokušalo uručiti službenu prosvjednu notu. U travnju 2022. godine jedan hrvatski državljanin, koji je bio pripadnik ukrajinskih vojnih formacija, zarobljen je od strane proruskih snaga te je razmijenjen, dok je jedan državljanin RH poginuo u rujnu 2022. godine kao volonter humanitarne organizacije. RH je u travnju 2022. godine zatražila odlazak 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz Veleposlanstva Ruske Federacije u RH. U Veleposlanstvu je ostalo ukupno petero djelatnika, što odgovara broju hrvatskih diplomata u Veleposlanstvu RH u Moskvi. U srpnju 2022. godine Rusija je svrstala RH na popis ‘neprijateljskih zemalja'”, navodi se.

Nadalje se govori o srušenom dronu u Zagrebu iz ožujka 2022. godine, incidentu o kojem istraga još nije okončana.

“O utjecaju rata u Ukrajini govori incident u kojem se bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje 10. ožujka 2022. srušila u širem centru Zagreba. Letjelica je poletjela iz pravca Ukrajine te je preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, da bi se nakon sedam minuta leta unutar hrvatskog zračnog prostora srušila u Zagrebu. Okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje su predmet istrage.

Nakon ruske invazije, LNG terminal na otoku Krku pokazao je svoju stratešku vrijednost kao jedan od najznačajnijih hrvatskih resursa u potpori europskoj energetskoj i gospodarskoj sigurnosti. Iako ograničenih kapaciteta, LNG terminal nudi alternativni dobavni pravac plina i dodatnu razinu energetske sigurnosti za RH i okolne države”, stoji u Izvješću SOA-e.

Džihadistički terorizam i dalje značajna prijetnja europskoj sigurnosti

Ističe se kako u RH nema uporišta terorističkih organizacija, kao i da se prijetnja od međunarodnih terorističkih
organizacija za RH i dalje procjenjuje niskom, ali..

“Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe. Kao i ranijih godina, najveću opasnost za Europu predstavlja terorizam koji se poziva na radikalni islam, odnosno terorizam od strane nasilnih salafita džihadista”, ističe se u izvješću.

Ocjenjuje se kako je oko 1.000 osoba iz država Zapadnog Balkana otišlo na teritorij pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji/Iraku, dosad se vratilo njih oko 50%, poginulo je oko 25%, dok se oko 25%, s većim brojem tamo rođene djece, još uvijek nalazi u Siriji.

“Započeti procesi repatrijacije boraca, žena i djece su zbog pandemije COVID-19 stagnirali, a ranije repatrirani teroristi osuđeni su na kratke zatvorske kazne i dio ih je već na slobodi. Povratnici, a posebice oni koji su sudjelovali u borbama, predstavljaju prijetnju u matičnim, ali i susjednim državama. Osim boraca, dugoročnu prijetnju mogu predstavljati i radikalizirane povratnice, koje (izuzev na Kosovu) nisu procesuirane. Većina njih se ne odriče radikalnih uvjerenja te u tom duhu odgajaju svoju djecu.

…Dosadašnja iskustva pokazuju da se osuđenici za terorizam rijetko deradikaliziraju te dio njih predstavlja prijetnju i nakon izlaska iz zatvora. Zbog neuspjeha deradikalizacijskih programa u zatvorima i njihovih kontakata s osuđenicima za druga kaznena djela, teroristi, a posebice karizmatični džihadistički propovjednici, u zatvoru radikaliziraju druge osuđenike. Svoje djelovanje džihadistički propovjednici nastavljaju i nakon izlaska iz zatvora. Više od 200 osuđenika za djela povezana s džihadističkim terorizmom izlazi početkom 2023. godine iz zatvora u državama Zapadne Europe”, analizira se u ovom dijelu izvješća SOA-e.

Ekstremisti u Hrvatskoj: Psihički nestabilne osobe i manipulatori Domovinskim ratom

Ističući kako hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, ipak se podsjeća na oružani napad na Markovom trgu 12. listopada 2020. koji je imao obilježja i terorističkog napada te je ocijenjen kao povećanje rizika od radikalizacije i mogućeg pokušaja novih napada ili nasilja. Podsjetimo, radilo se 23-godišnjaku koji je pucao ispred zgrade Vlade i ozlijedio policajca te nakon toga izvršio samoubojstvo.

U kontekstu ekstremizma, točinije širenju ekstremističkih teorija zavjere tijekom pandemije korona virusa, spominju se i pobornici takvih ideja, a najveći rizik za (samo)radikalizaciju ocijenjene su psihički nestabilne osobe koje su, kako se navodi, posebno podložne za teorije zavjere.

“U proteklom razdoblju SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH. Iako se radi o malom broju sljedbenika bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire potpore u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba s psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik”, navodi se u izvješću.

Podsjetimo, da se očito radi o kontroverznom Marku Franciskoviću i njegove sljedbenike koji su organizirali nekoliko prosvjednih skupova širom Hrvatske. Prilikom prosvjeda na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu u rujnu prošle godine policija je uhitila maloljetnog mladića koji je bio njegov sljedbenik, s molotovljevim koktelima i improviziranim hladnim oružjem čavlima.

“Pojedine osobe s ekstremističkim stajalištima nastojale su nezadovoljstvo protuepidemijskim mjerama iskoristiti za izazivanje sukoba i širenje teorija zavjera. Pojedine osobe su pri tome pozivale i na nasilje, rušenje ustavnog poretka RH, čak i na terorizam. Tako je u prosincu 2021. godine protiv više osoba DORH pokrenuo istragu zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam.

Između ostalog, okrivljenici su osumnjičeni za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike u Hrvatskom saboru, pozivanje na zauzimanje Hrvatske radiotelevizije i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe protiv legalnih institucija RH, njihovu nasilnu smjenu te nasilnu promjenu ustavnog poretka RH.

Isto tako, u rujnu 2022. godine je tijekom prosvjeda u Zagrebu uhićena jedna osoba s „molotovljevim koktelima“ i improviziranim hladnim oružjem. Militantni karakter osoba s ekstremističkim stavovima ilustrira i detalj s vojničkim postrojavanjem i hodnjom dijela prosvjednika tijekom prosvjeda protiv provedbe mjera za suzbijanje pandemije COVID-19, pri čemu su isticane i ekstremističke poruke”, navodi se.

U izvješću se ističe kako radikalizirani pojedinci ponekad manipuliraju nacionalnim osjećajima i simbolima Domovinskog
rata, čime nastoje dobiti legitimitet za svoje ideje, posebice u populaciji osjetljivoj na pitanja iz Domovinskog rata.
“Primjerice, pojedine osobe uključene u radikalne aktivnosti nerijetko su isticale svoje domoljublje i mogući braniteljski status, dok su se istovremeno zalagale za ukidanje demokratskog ustavnog poretka RH i nasilje protiv državnih institucija”, stoji u izvješću SOA-e susjedne Republike Hrvatske za 2022. godinu.

Javno izvješće SOA-e u cijelosti možete pročitati OVDJE.

/Desk/

Objava Hrvatska SOA spriječila ekstremiste koji su planirali državni udar pojavila se prvi puta na Republika.

Markić je, kako navode, boravio u Estoniji radi produbljivanja suradnje s estonskim službama. U razgovoru za televiziju ERR govorio je o sigurnosno-obavještajnom radu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. Estonsku javnost upoznao je i s aktualnim sigurnosnim i političkim procesima u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu, a koji imaju utjecaj na hrvatsku i europsku sigurnost, objavila je SOA.

Sve agresivnije ponašanje Srbije

U intervjuu je istaknuo da su nakon ruske invazije na Ukrajinu nestale i ‘crvene linije’ u komunikaciji između Srbije i Hrvatske te da sve agresivnije ponašanje Srbije zabrinjava Hrvatsku.

Na pitanje o utjecaju Rusije na sigurnosne prilike u regiji odgovorio je da je SOA godinama upozoravala da bi Rusija mogla iskoristiti regiju za stvaranje posredničkog sukoba.

“Rusija ima snažno uporište u Srbiji i razvija poseban odnos s Republikom Srpskom, ali ono što se događa u BiH nije sve zbog Rusije. Mogućnost opasnosti postoji i svi smo na oprezu, ali u ovom trenutku nema jasne prijetnje jer je Rusija zaokupljena Ukrajinom”.

Ocijenio je da je ruska agresija na Ukrajinu bila prilika za Srbiju da krene prema EU, “ali to nismo vidjeli”. Možda Srbiju taj smjer više ne zanima. Nakon rata u Ukrajini zemlja koja želi biti dio Europske unije mora izabrati stranu, rekao je Markić.

U Srbiji govore o ‘denacifikaciji regije’

Hrvati su istovremeno, dodao je, primijetili nevjerojatnu sličnost s agresijom na Hrvatsku 1991.

“Zato smo stalno na oprezu. Sada, čak i ako je ideja Velike Srbije zaboravljena, imamo ideju srpskog svijeta koji izgleda kao ideja ruskog svijeta. Ako pogledate stav srpske vlade, oni našu vladu na svojim službenim stranicama nazivaju ustaškom, a visoki političari u Srbiji otvoreno govore da treba razmisliti o denacifikaciji regije”.

Kazao je da Hrvatska ne želi napetosti sa Srbijom te podsjetio da i dalje tražimo podatke o nestalima i ubijenima u ratu i logorima u Srbiji te želimo da hrvatska manjina u toj državi ima normalan status. “Mi želimo normalne susjedske odnose. Trebalo bi biti lako, ali nažalost sve što dobivamo je napetost iz Srbije”.

Markić je naglasio i da Hrvatska želi jedinstvenu BiH, ali postoje i drugačiji politički ciljevi. Ipak, siguran je da će svaki korak u destabiliziranju BiH naići na oštru međunarodnu reakciju, posebno NATO-a.

Govoreći o Vjekoslavu Prebegu, koji čeka suđenje nakon što su ga zarobili ruski separatisti, Markić je naveo da je situacija teška i da Hrvatska ima kontakte oko njegovog puštanja.

“U Rusiji se pričalo da stotine Hrvata ratuje u Ukrajini, ali to nije istina. Pojavile su se informacije da su deseci Hrvata ubijeni u Ukrajini, što također nije točno. Nadamo se da ćemo ga kad-tad osloboditi. Radit ćemo sa svim partnerima kako bismo postigli pozitivan rezultat”, poručio je ravnatelj SOA-e.

/Desk/

Objava Ravnatelj SOA-e u intervjuu za estonsku TV: Ideja srpskog svijeta izgleda kao ideja ruskog svijeta pojavila se prvi puta na Republika.

I Hrvatskoj su bile napadnute ne samo naše institucije nego i velike kompanije, što od kriminalnih grupacija, što od državno sponzoriranih grupacija. Vidjeli smo unazad nekoliko godina da su NATO i Europska unija počeli koristiti atribuciju tih napada, znači pokazati i reći javno tko stoji iza tih napada. S obzirom na sadašnju situaciju u Ukrajini nema razloga da i mi to prešućujemo. Jedan dio tih kibernetičkih napada dolaze iz grupacija koje su vezane za ruske obavještajne agencije, kazao je Markić, prenosi HINA.

Dodao je da su se napadi povećali nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i zbog covida jer se profesionalni i društveni život često preselio u kibernetički svijet. I automatski je porastao interes određenih država i kriminalnih grupacija.

Markić je kazao i kako se ne može isključiti da će se ruski napad proširiti izvan Ukrajine.

“Taj rat, koji je manje-više neočekivan, potencijalno može imati vrlo kobne posljedice ne samo za Ukrajinu jer Ukrajina već trpi teške posljedice. Ali potencijalno ne možemo isključiti mogućnost da se taj napad može i širiti u vojnom smislu. U međuvremenu je naša dužnost ponajprije biti oprezni sa svime što bi se moglo dogoditi u našem susjedstvu. Poznat je ruski utjecaj u regiji, posebice u Srbiji, pa trebamo biti oprezni. A kako vidimo da ruska operacija u Ukrajini očito ne ide po njihovu planu, ne možemo isključiti mogućnost da Rusija iskoristi druge načine, među kojima i aktivnosti u cyber svijetu, kako bi djelovala”.

Za incident s dronom koji je u ožujku pao u Zagrebu, Markić je kazao da su ga shvatili vrlo ozbiljno. Iako je Hrvatska posvećena međunarodnoj suradnji, posebice kroz NATO i Europsku uniju, i oslanjamo se na partnere, uvidjeli smo da to i nije dovoljno. Nažalost, naši saveznici imali su možda priliku vidjeti taj famozni dron i možda ga zaustaviti. Nisu uspjeli, nismo ni mi, i to je jedna ozbiljna poruka ne samo za hrvatsku službu nego za sve hrvatske institucije, kazao je Markić u razgovoru s novinarom Večernjeg lista Danijelom Lijovićem.

/Desk/

Objava Ravnatelj hrvatske SOA-e: Rusija povećala cyber napade na Hrvatsku pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom 2020. godine izvršeno je 12 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj. U najvećem broju slučajeva riječ je o napadima na informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva obrane, stoji u najnovijem godišnjem javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). U odnosu na prethodnu godinu, broj otkrivenih kibernetičkih napada na državne institucije više se nego udvostručio, prenosi Jutarnji list.

Također, ističe se da je pandemija koronavirusa potaknula rast ekstremizma i radikalizma, a navodi se da je u hrvatskom susjedstvu i nadalje djeluju tzv. paradžemati koji propovijedaju radikalno tumačenje islama, uključujući i nepriznavanje službenih islamskih zajednica u svojim državama, kao i opravdavanje nasilja u cilju navodne zaštite islama.

U izvješću se tvrdi i kako “trenutno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji hrvatskim institucijama, državljanima i interesima od strane terorističkih skupina/organizacija te se teroristička prijetnja, odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada nikada ne može isključiti”.

Navodi se kako, usprkos oružanom napadu na zgradu Vlade koji je imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta a počinio ga je samoradikalizirani pojedinac, “Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti”.

Ipak, ističe se da je pandemija dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja.

Kako se navodi u izvještaju, ISIL i al-Qa’ida znatno su oslabljeni i smanjenih kapaciteta za provođenje napada, ali i dalje predstavljaju prijetnju Europi. Sigurnosnom prijetnjom za Hrvatsku i dalje se smatraju sljedbenici terorističkih organizacija na području Zapadnog Balkana te džihadisti-povratnici i osobe osuđene za djela povezana s terorizmom, od kojih su neki već na slobodi ili uskoro izlaze iz zatvora, a koji se rijetko deradikaliziraju. Tako je prije nekoliko tjedana sedmogodišnju kaznu zatvora odslužio Husein Bilal Bosnić, glavni duhovni vođa radikalnih islamista u regiji.

Nakon puštanja na slobodu ostao je živjeti u Bosni i Hercegovini. Osuđen je kao glavni organizator mreže koja je novačila mladiće iz BiH za sudjelovanje u oružanim sukobima u Siriji i Iraku na strani terorističkih skupina Islamska država i Fronte al-Nusra. SOA upozorava kako u hrvatskom susjedstvu i nadalje djeluju tzv. paradžemati koji propovijedaju radikalno tumačenje islama, uključujući i nepriznavanje službenih islamskih zajednica u svojim državama, kao i opravdavanje nasilja u cilju navodne zaštite islama.

/Republikainfo.com/

Objava SOA u novom izvješću o nacionalnoj sigurnosti: Opasnost iz BiH od radikalnih islamista koji ne priznaju Islamsku zajednicu pojavila se prvi puta na Republika.

Do Nacionala su došle dvije oprečne informacije: Prva je da je Matas ubijen, a druga je da je sam sebi oduzeo život te je, navodno, u automobilu ostavio oproštajno pismo. Službena istraga i pouzdane informacije o događaju tek se očekuju.

Inače, Matas je bio kandidat bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka za ravnatelja SOA-e, a trenutna dužnost bila mu je direktor korporativne sigurnosti Hrvatske pošte, piše Nacional.

/Republikainfo.com/

Objava Hrvatski obavještajac pronađen mrtav prostrijeljene glave pojavila se prvi puta na Republika.

Prenosimo dio izvješća:

Sigurnost se premješta u kibernetičku sferuPovratak političkih procesa u sferu geopolitičkih nadmetanja, sličnih onima iz vremena Hladnog rata, uzrokovao je jačanje obavještajnih aktivnosti, prikupljanje informacija, kao i hibridnih aktivnosti i državno sponzoriranih kibernetičkih napada. Sigurnosni procesi i trendovi uvjetovani su i razvojem novih tehnologija, koje sa sobom nose nove rizike i izazove. Stoga nove tehnologije zahtijevaju osposobljenost sigurnosnih institucija država, a primjer takvih tehnologija su računalstvo u oblaku (Cloud), mobilne 5G mreže, ili Internet stvari (Internet of Things), kao i čitav niz područja na koje ove disruptivne tehnologije izravno utječu, poput pametnih gradova ili autonomnih vozila.

Kibernetički napadi, zbog velikog udjela državno sponzoriranih napadača, postaju sve složeniji i učestaliji, a štete koje uzrokuju sve veće. Radi se o napadima koji imaju za cilj ne samo krađu podataka (državna ili industrijska špijunaža), već i stvaranje štete na kritičnoj infrastrukturi, kao i financijske iznude i krađe intelektualnog vlasništva, pri čemu ih olakšavaju mogućnosti prikrivanja napadača i njihove geografske raspršenosti.Informacijske ikomunikacijske tehnologije zlorabese za širenje ekstremističkih ideja i pokreta te pozivanje na nasilje i terorizam, kao i za regrutiranje i obuku terorista i planiranje terorističkih napada.

Posebno rizično područje kibernetičke sigurnosti predstavlja krađa klasificiranih, osobnih i drugih osjetljivih podataka, onemogućavanje rada kritičnih sustava i usluga, kao i mogućnost utjecaja na društvene i demokratske procese plasiranjem dezinformacija i lažnih vijesti.

Vijeće EU je 30. srpnja 2020. donijelo je uredbu kojomEuropska unija, po prvi put, uvodisankcije zbog kibernetičkih napada. Sankcije su odgovor EU na kibernetičke napade koje su imale negativan utjecaj na europsku sigurnost i gospodarstvo. Sankcije se odnose na šest pojedinaca i tri institucije iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. Od institucija, sankcije EU obuhvaćaju Glavni centar za posebne tehnologije Glavne uprave Glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije (GU/GRU), kinesku tvrtku Haitai Technology Development i sjevernokorejsku tvrtku Chosun Expo.

Teroristička prijetnja Europi i dalje je prisutna

Teroristička prijetnja Europi i dalje je najizraženija od strane islamističkih terorističkih organizacija. Iako je teroristička organizacija Islamska država (ISIL) vojno poražena u Siriji i Iraku, njezina mreža i pripadnici te simpatizerii dalje predstavljaju ozbiljnu i globalnu prijetnju. Uz ISIL, terorističku prijetnju predstavlja i Al Qaida. Izvan Europe, teroristička prijetnja i dalje ostaje najveća u kriznim terorističkim žarištima i nestabilnim područjima gdje djeluju ISIL-ove i Al Qaidine podružnice (Bliski istok, sjeverna Afrika, Sahel, rog Afrike, Arapski poluotok te srednja i jugoistočna Azija).Opasnost od terorizma povišena je u dijelu država zapadneEurope, srednja je na području hrvatskog jugoistočnog susjedstva, dok je niska za Republiku Hrvatsku.

Uz opasnost od povratnika iz ISIL-a, u europskim državama najveću prijetnju predstavljaju lokalne islamističke terorističke mreže i njihovi pripadnici te samoradikalizirani pojedinci. Za regrutiranje pristaša, njihovu obuku i usmjeravanje djelovanjaterorističke skupine koriste Internet i suvremene komunikacijske tehnologije. Propaganda ISIL-a i dalje predstavlja osnovni izvor radikalizacije i inspiracije za regrutiranje terorista i izvođenje terorističkih napada u Europi. U ovom kontekstu, poseban rizik predstavlja samoradikalizacija pristaša terorističkih skupina preko Interneta koje je vrlo teško registrirati i otkriti, a značajan dio njih su osobe s psihičkim poremećajima.

Terorističke skupine stalno traže nove načine zloporabe novih tehnologija za terorističke napade. Terorističke napade u Europi zadnjih godina karakteriziraju napadi samoradikaliziranih pojedinaca na nezaštićena mjesta gdje je prisutan veliki broj ljudi. Pri tome su napadači kao sredstva napada koristili priručna sredstva poput automobila, teretnih vozila ili noževa…

Povratak boraca ISIL-a u matične europske države predstavlja rizik za sigurnost

Nakon vojnog poraza ISIL-a, tisuće zarobljenih boraca i njihovih obitelji iz Europe koji su mu se priključili u Siriji i Iraku nalaze se uglavnom u kampovima pod kontrolom snaga sirijskih kurdsko-arapskih snaga SDF. U tijeku je njihov povratak u matične države. Muškarci koji su bili ISIL-ovi borci su u zatvorima pod kontrolom SDF-a, dok se žene i djeca nalaze u zatvorenim kampovima. Veliki broj žena u kampovima ostaje izrazito radikalan te i dalje podupire terorizam, a o istim stavovima indoktriniraju djecu. Od početka sirijskog građanskog rata više od 5.000 osoba iz Europe pridružilo se islamističkim terorističkim skupinama u Siriji i Iraku. Njih oko 1.700 vratilo se u matične države u EU, a većina se vratila prije poraza ISIL-a u Siriji.Iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba, a većina njih se pridružila ISIL-u.

Od tog broja poginulo je oko 25%, 30% ih se još nalazi na tom području, dok se oko 45% vratilo u matične države jugoistočne Europe. Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo žene i djeca.

Povratak „džihadista“ predstavlja veliki sigurnosni rizik za europska društva, posebice za države u koje se vraćaju u velikom broju. Radi se o osobama koje su sudjelovale u borbama na strani terorističke organizacije, vojno su obučeni i dodatno radikalizirani i traumatizirani na ratištu. Značajnu ulogu u smanjivanju ovog rizika imat će kazneni postupci protiv povratnika -pripadnika terorističkih organizacija, kao i odgovarajući programi deradikalizacije.

U pojedinim državama registriran je fenomen islamističke radikalizacije zatvorenika u zatvorima. U ovom kontekstu posebno rizik predstavlja služenje zatvorskih kazni povratnika iz ISIL-a s ostalim zatvorenicima. Također, praksa pokazuje da kazne zbog sudjelovanja u terorističkim organizacijama u državama susjedstva iznose nekoliko godina, pa je značajan broj osuđenika pri kraju izdržavanja kazne ili su već pušteni na slobodu.

Pri tome, pojedine države imaju praksu provedbe kaznenih postupaka isključivo protiv muškaraca, dok se žene-povratnice puštaju na slobodu, bez obzira na njihovu moguću radikaliziranosti sudjelovanje u terorističkim aktivnostima. Programi deradikalizacije osobito su važni u kontekstu navedenoga, ali i činjenice da je među povratnicima veliki broj djece koja su na područjima pod kontrolom terorističkih organizacija bila podvrgnuta indoktrinaciji, vojnoj obuci i sudjelovanju u borbama te su traumatizirana ratnim iskustvima i, u brojnim slučajevima, pogibiji članova obitelji. Pojedine države jugoistočnog susjedstva Republike Hrvatske i dalje su opterećene problemom islamističke radikalizacije u dijelovima društava i terorizma koji se poziva na islam.

Jedan od sigurnosnih izazova za Republiku Hrvatsku je i tranzit stranih državljana preko hrvatskog teritorija, a za koje postoje indicije da podupiru ili simpatiziraju terorističke aktivnosti. Ovo je dodatno izraženo u kontekstu migracijskih kretanja preko teritorija Republike Hrvatske.

Sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Republike Hrvatske i dalje su nestabilne

Jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske, odnosno Zapadni Balkan kako se ovaj prostor naziva u dokumentima EU-a, još uvijek je opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima. Sve države Zapadnog Balkana iskazuju namjeru pristupanja Europskoj uniji. Također, izuzev Srbije, države Zapadnog Balkana iskazale su namjeru ulaska i u NATO. U isto vrijeme, druge države poput Rusije i Kine nastoje ojačati svoj utjecaj na tom prostoru.I dalje se radi o prostoru kojiobilježavaju teške gospodarske prilike uz pojavnostikorupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava.

Društva jugoistočnog susjedstva opterećena su i pojavama radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga, kao i poteškoćama u pristupanju euroatlantskim integracijama. Pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje funkcioniraju uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama međunarodne zajednice. Ovakve prilike otvaraju prostor i za djelovanje izvanjskih aktera, posebice država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovog prostora, odnosno čiji je interesusporavanje euroatlantskih integracija na ovom području. Pri tome se takvi akteri koriste i obavještajnim te hibridnim aktivnostima…

Na prostoru jugoistočnog susjedstva odvija se više stabilizacijskih procesa koji utječu na ukupne političko-sigurnosne prilike u regionalnom okruženju. Najvažniji takvi procesi su dogovori oko unutarnjeg funkcioniranjaBosne i Hercegovine (BiH) te pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Oba se procesa odvijaju se uz aktivni angažman međunarodne zajednice. U isto vrijeme, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima, dok se i Kosovo nakon izbora u jesen 2019. godine suočava s političkom nestabilnošću.

Srbija i nadalje na vanjskopolitičkom i sigurnosnom planu nastoji balansirati u odnosima između Rusije i Zapada. Primjerice, kao kandidatkinja za članstvo u EU-u, Srbija i dalje ne slijedi restriktivne mjere EU-a protiv Rusije. Tijekom ove godineSrbija je značajan fokus stavila i na javno promoviranje jačanja odnosa s Kinom.U pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu. U društvima pojedinihdržava susjedstva izraženi su protuzapadni stavovi, koji su osobito vidljivi kroz medijske objave.

Vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva. I dalje su prisutnepojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore.

Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja,u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli.Velikosrpski ekstremizam promičei poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistokEurope uz isticanje privrženosti Rusiji.

Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik.

Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak „džihadista“ iz Sirije/Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama.

Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne,ustavom BiH predviđena,puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH.

Javno izvješće SOA-e u cijelosti možete pročitati OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava SOA objavila izvješće o stanju sigurnosti: Kibernetički napadi, jačanje ruskog i kineskog utjecaja, islamističkog radikalizma i – politički i fizički opstanak Hrvata u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Pozvan je zbog istrage o projektu regionalnog karaktera u kojem su sudjelovale Bosna i Hercegovina i Crna Gora, a koji je financirala Europska unija, izvješćuje Klix.ba.

“Ovi pozivi su stalni pokušaj moje diskreditacije, dovođenje u vezu s nekim kriminalom zato što sam organizirao prosvjede, zato što sam govorio da je to institucija koja urušava ustavni i pravni poredak ove države”, kazao je Mektić.

Napomenuo je kako su izvučeni određeni ugovori iz 2013. godine kada uopće nije bio ministar.

“Ugovor je besprijekorno implementiran, 200.000 KM je bilo od Europske unje. Postojao je europski upravni odbor koji je provjeravao svaku transakciju”, rekao je Mektić.

Dodao je kako je neovisna revizorska kuća vršila provjeru i nije našla nikakvu primjedbu.

“Opet prave neku farsu, da mene dovedu ovdje, da se stalno u medijima plasira priča kako sam uvezan s nekim kriminalom samo zato što sam ih prozivao javno da su najveći problem ove države”, kategoričan je Mektić.

Napominje kako je ovo deveta ili deseta istraga koju Tužiteljstvo pokreće protiv njega.

“Za SOA-u, kada sam iznio da pokušava vrbovati naše građane, tri kaznena djela sam dobio i saslušavan sam odmah sutradan”, rekao je Mektić.

Poručio je kako neće prestati s prozivkama.

“Kad završim ovu priču, onda ću biti konkretniji i izravniji. Neću da budem žrtva bolesnika u Tužiteljstvu”, zaključio je ministar Dragan Mektić, prenosi Klix.ba

/Republikainfo.com/

Objava Ministar Mektić kaže da će još više prozivati Tužiteljstvo kada ne bude ministar pojavila se prvi puta na Republika.