Cilj je bolja spremnost Saveza za napad i poboljšana logistika. Prvi put od hladnog rata ažuriraju se planovi o tome kako odgovoriti u slučaju ruskog napada.

– Osnovna razlika između upravljanja krizom i kolektivne obrane je sljedeća: nismo mi ti, nego naš neprijatelj, koji određuje kada – rekao je admiral Rob Bauer, jedan od glavnih vojnih dužnosnika u NATO-u.

NATO to naziva “regionalnim planovima”, a u sklopu njih će NATO članicama dati smjernice. “Saveznici će točno znati koje su snage i kapaciteti potrebni, uključujući što, gdje i kada rasporediti”, komentirao je Jens Stoltenberg, šef NATO-a, povjerljive dokumente. Time će se formalizirati proces započet nakon ruske aneksije Krima 2014., kada su zapadni saveznici prvi put poslali borbene jedinice na istok i kada su Britanija, Kanada i Njemačka preuzele ulogu lidera u trima baltičkim zemljama.

Savez, slažu se stručnjaci, više se ne priprema za veliki napad, nego za više manjih, regionalnih kriza, za koje će biti potrebne snage za brzo raspoređivanje. Uostalom, zemljovidi su znatno drukčiji nego u hladnom ratu, s obzirom na više članica i finsko pristupanje. Sada je i ta granica znatan dio slagalice, a prije je glavno potencijalno bojište bila Njemačka.

Velika je novost i postojanje dronova, hipersoničnog oružja i brzo kolanje informacija. Izazova je mnogo – treba staviti 300.000 vojnika u stanje pripravnosti, od ranijih 40.000, a tu je i proizvodnja streljiva i oružja, iscrpljena ratom u Ukrajini, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava NATO JE SPREMAN 300 tisuća vojnika s novim oružjima i brzi odgovor u slučaju ruskog napada pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Federalna vlada poziva građane na štednju električne energije pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ, a sukladno Naredbi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, Preporukom za škole u kontekstu COVID-19 za školsku 2020/2021 godinu Zavod za javno zdravstvo FBiH i Preventivnim epidemiološkim mjerama za škole Zavoda za javno zdravstvo HNŽ i Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ, donijelo je sljedeće smjernice za škole:

– školski sat će trajati 30 minuta
– Maksimalan broj učenika u grupi je 15
– Maksimalan devni broj školskih sati je 5
– Nastavni proces odvijati će se kao učionička, a ne kabinetska nastava
– Maksimalno vrijeme boravka za učenike razredne nastave u školi je 2 sata, uključujući odmore
– Maksimalno vrijeme boravka za učenike predmetne nastave i srednjih škola je 3 sata, uključujući odmore
– Nastavnici su obvezni materijale, koje su obrađivali na satu, postavljati na online platformu
– Svaka škola treba imati kreiran krizni plan u čijem donošenju će sudjelovati predstavnik Vijeća roditelja i imenovan operativni tim za praćenje provedbe kriznog plana
– Obvezno mjerenje temperature za sve koji ulaze u zgradu
– Obvezno nošenje maski za učenike pri uasku i izlasku iz škole i u holovima škola
– Obvezno nošenje vizira za nastavnike u učionicama, a maski u ostalim prostorijama škole. Ukoliko smatraju potrebnim, masku mogu nositi i u učionicama
– Popunjavanje školske dokumentaije (razredna knjiga) vršiti će se isključivo u zbornici uz uvažavanje epidemioloških mjera
– Roditelji/staratelji djece koji spadaju u rizične grupe ili djece koja žive s osobama iz rizičnih grupa ili starijim osobama, rukovoditeljima odgojno-obrazovnih institucija, ukoliko žele da njihovo dijete pohađa nastavu na daljinu, trebaju dostaviti izjavu, prije početk nastave. Izjava vrijedi za prva dva tjedna nastavnog procesa.
– Zaposlenici rizičnih grupa rukovoditelju odgojno-obrazovne institucije dužni su dostaviti liječničko uvjerenje o procjeni zdravstvenog stanja i mogućnosti izvođena nastave.

Iz mjerodavnog ministarstva navedeno je da će ove mjere biti revidirane u skladu s mjerama nadležnih zdravstvenih službi.

/Republikainfo.com/

Objava Smjernice za škole u HNŽ-u: Školski sat od 30 minuta, učenici moraju nositi maske, mjerenje temperature pri ulasku u školu… pojavila se prvi puta na Republika.

Smjernice su izradili prim. prof. dr. sc., Zdrinko Brekalo, dr. med; prim. doc. dr. sc., Inga Marijanović, dr.med.; Mirsad Džajić, dr. med. spec. radiologije; Edin Kapetonović, dr. med. spec. obiteljske medicine i prof.dr.sc., Edita Černy Obrdalj, dr. med., članovi radne skupine imenovane od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, kao vrsni stručnjaci iz ovih oblasti, a nadzor nad izradom i verifikacijom istih dalo je Povjerenstvo imenovano od strane Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi.
Potpisivanje Smjernica upriličeno je u sjedištu Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K u Mostaru.

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K, dr.sc. Goran Opsenica, pozdravio je sve nazočne i istaknuo kako je potpisivanje Smjernica posljednji korak u kvalitetnom i cjelovitom provođenju Županijskog programa ranog otkrivanja raka dojke 2019. – 2022. godina.

„Naša Županija jedina je županija u Federaciji BiH koja će kontinuirano provoditi program ranog otkrivanja raka dojke. Također, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Vlada HNŽ/K usvojila je i program prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti i osigurala sredstva za njegovu implementaciju. Aktivnosti ovoga ministarstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja i Zavoda za javno zdravstvo prepoznala je i Skupština HNŽ/K te je svojim zaključkom zadužila Vladu ove županije da osigura kontinuirano financiranje ovih programa i na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi svake naredne godine osigura financijska sredstva za još jedan preventivni program“, kazao je ministar Opsenica.

Direktor ZZO HNŽ/K, Rade Bošnjak, pozdravio je sve nazočne i kazao kako je skrb za naše osiguranike i njihovo zadovoljstvo na prvom mjestu svih aktivnosti ovoga Zavoda.

„Pored redovitih aktivnosti Zavod svojim punim kapacitetima, zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo, sudjeluje i u preventivnim programima koji je pokrenulo i u kojima aktivno sudjeluje Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne skrbi ove županije. Svi preventivni programi su programi hvale vrijedni jer preventivnim djelovanjem vrlo često pacijenti bolest otkrivaju u ranom stadiju što uvelike olakšava proces liječenja i znatno povećava šanse za izlječenje. Također, izrada postupnika i smjernica za liječenje pojedinih bolesti vrlo su važni dokumenti jer se istima olakšava rad liječnika primarne zdravstvene zaštite, a usluge koju dobivaju pacijenti podižu se na višu razini. Zahvaljujući dosegnutom stupnju razvoja Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS) smjernice koje su danas potpisane, putem IZIS – a, bit će stalno dostupne svim obiteljskim/izabranim liječnicima“ kazao je direktor Bošnjak.

Prim. prof. dr. sc., Zdrinko Brekalo, Mirsad Džajić, dr. med. spec. radiologije; Edin Kapetonović, dr. med. spec. obiteljske medicine i prof.dr.sc., Edita Černy Obrdalj, dr. med.,istaknuli su kako je ovo vrlo lijep i pohvalan iskorak u skrbi za osiguranike posebice jer se isti provodi na razini cijele županije/kantona. Također, stajališta su kako svi sudionici zdravstvenog sustava treba da daju svoj doprinos kako bi uspješnost programa ranog otkrivanja raka dojke bila na što je moguće većoj razini, priopćeno je iz ZZP HNŽ.

/Republikainfo.com/

Objava HNŽ jedina u FBIH kontinuirano će provoditi program ranog otkrivanja raka dojke pojavila se prvi puta na Republika.