U većini neinovativno, nemaštovito i dosadno – možda bi tako mogli okarakterizirati predizbornu kampanju ovogodišnjih Općih izbora u BiH. Izgled stranačkih plakata skoro da se i ne mijenja, dosadno, uštogljeno, predvidljivo. Društvene platforme skoro potpuno su preuzele ulogu oglašavanja, google oglasi iritantno su “izbacivali” nepoznate kandidate, u većini fotografirane s prekrštenim rukama što bi, kao, trebalo ulijevati samopouzdanja i povjerenja. Ozbiljno?

Ipak, bilo je nekih ‘bljeskova’, poput SDA-ova Harisa Zahiragića i izjave toliko nevjerojatne da se snimak vraćao nekoliko puta: “Mi Bošnjaci smo ponosan i dobar narod, ponosan i dobar, ne samo dobar i glup…”.

Lučić – Hrvatska petorka

On snima video-clip u Batman majici, leti s paraglajderom, udara u boksačku vreću, demonstrira karate poteze, dok ga snimaju čita šalabhter ne trepnuvši, kaže da Bošnjaci mogu za njega glasati, pa onda sam sebe demantira i kaže da mu ne trebaju bošnjački glasovi, slika se s bošnjačkim političarima koji mu daju podršku, obaćava doniranje plaće u humanitarne svrhe…

On je sve u jednom – Batman, Superman, Iron Man, Robin Hood – jednostavno, u gradu Gotham on je spasitelj naroda od kriminala, korupcije, nepotizma, siromaštva.

Ujedno jedina želja, možda i veća od hrvatskog člana Predsjedništva, je uklanjanje Dragana Čovića s mjesta predsjednika HDZ-a BiH. Nije se konfrotirao sa HDZ-ovom kandidatkinjom, a još manje sa DF-ovim kandidatom za to isto mjesto. Samo je agresivno napadao Čovića, što je u dijelu javnosti stvaralo zbunjenost jer Čović nije bio kandidat. Imao je vrlo bombastične izjave, tvrdnje, optužbe, čak i skandalozne, nerazmjerne njemu kao osobi i razini za koju se kandidirao, a što mu je nanijelo štetu u dijelu javnosti.

Ipak, mora se priznati, unio je živost u kampanju, o njegovim video-clipovima i izjavama se pričalo i polemiziralo, pa bile one istinite, poluistinite ili nagađanje i lukavo “bacanje kostiju” kada nije imao što pametnije kazati.

Stranke koje su ga podržale, Hrvatska petorka, njihovi predizborni plakati i slogani posuđeni iz stihova Thompsonove pjesme, skoro da se nisu razlikovali od predizbornih plakata HDZ-a BiH. Njihov kandidat govorio je ono što oni nisu željeli ili smjeli, jer – kampanja će proći, a valja dogovarati vlast. Ali, “bumerang” koji im je obećao Čović zbog šutnje na vrijeđanje njega i njegove obitelji tu bi mogao biti otežavajuća okolnost.

Filipović – HDZ-HNS

Iako elokventna i obrazovana, s vrlo dobrim poznavanjem političkih relacija i zbivanja jer joj je politika prvo ozbiljno zanimanje, ostala je u sjeni predsjednika stranke. Iz njegove sjene malo tko je izašao, ili malo tko smije izaći… Iz njenih nastupa vidljivo je kako želi stvoriti sliku “kandidatkinje iz naroda”, i kako se lakše i neposrednije može približiti “običnom puku” nego predsjednik.

Izjave su joj odmjerene i razumljive i nije išla retorikom izazivanja mržnje i netrpeljivosti već je, u biti vodila uljuđenu i pozitivnu kampanju. Svakako da bi to još više došlo do izražaja da joj se dopustilo više samostalnosti. Istodobno, na društvenim mrežama bila je izložena podrugljivim i uvrjedljivim komentarima na račun svoga izgleda, gdje je nazivana i “pratiljom”, što je otvoreno ispoljavanje mizoginije.

Zvuk njenih potpetica u predizbornom spotu (footsteps) valjda je biračima trebao nositi poruku odgovornosti, autoriteta, društvenog statusa, snage, povjerenja, šta li je već bila namjera, mnoge je ujedno i žestoko iritirao – možda na salonkama ipak treba uraditi potplat kod lokalnog obućara da ti koraci malo manje paraju uši? I onaj srdačan zagrljaj s ministrom pravde tijekom posjeta Washingtonu? U kojem kontekstu? Nemojte, molim.

Možda da se na koncu poslužimo sloganom Hrvatske petorke – “Izađi iz sjene”, što prije i što odlučnije i za izgradnju vlastitog političkog personalitija, ali i za vjerodostojnost Čovićeve priče o nužnosti sve više mladih kadrova u stranci.

Kovačević – DF

Kandidat DF-a i savjetnik aktualno člana Predsjedništva i ujedno predsjednika te stranke, od strane predsjednika HRS-a Slavena Raguža, maštovito je nazvan “kapetanom Mikijem” zbog svog neuobičajenog razdjeljka na kosi.

On je svoju kampanju pokušao temeljiti na zapaljivim izjavama protiv susjedne Republike Hrvatske, često i bh Hrvata. Ali i to je samo jedno razobličavanje cjelokupne politike koja parazitira na izazivanju negativnih emocija kod Bošnjaka. Protiv Hrvata. Tih istih u čiju predsjedničku fotelju, kao Hrvat želi zasjesti. Iako prije nije želio biti Hrvat.

Izgled predizbornih plakata ove stranke neodoljivo podsjeća na neizbježne reklame Temu-a s kojeg često jeftino naručiš nešto po osnovu dobre fotografije, a dobiješ nešto potpuno drugo, razočaravajuće ili samo za “jednu upotrebu”. Stranački slogan ‘BiH – zemlja ljiljana’ u državi tri konstitutivna naroda i ostalih, stranci koja želi biti građanska, s ljiljanima kao preuzetim katoličkim simbolom koji je sada simbol za vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine…Teško je taj kaos bilo kome objasniti…

Kovačević nije vodio kampanju u područjima pretežito naseljenim Hrvatima, što bi bilo prirodno s obzirom da želi u Predsjedništvo s hrvatskim nacionalnim prefiksom. On se najviše želio svidjeti Bošnjacima kod njih izazivajući mržnju prema Hrvatima. Ali, koliko je uspio izaći iz Komšićeve sjene, koja ionako blijedi, pokazati će rezultati izbora jer ova kampanja iznjedrila je i jedan zanimljiv fenomen – mnogi Bošnjaci pozivali su svoje sunarodnjake na fer izbore i odustajanje od bošnjačkog biranja hrvatskog člana Predsjedništva, što je, u konačnici najveća šteta za same Bošnjake.

U svakom slučaju “naš” kapetan Miki, izuzev razdjeljka na kosi, nema niti jednu dodirnu točku s mladim rendžerom u Nevadi i utvrdi Fort Coulver.

/Republika/V.S.H.)

Objava Dosadna predizborna kampanja i poneki “bljeskovi” pojavila se prvi puta na Republika.

Grlić Radman izjavio je ranije da će Zagreb s partnerima iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država nastaviti razgovarati o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama kako bi se osigurala mogućnost da Hrvati mogu birati svoje političke predstavnike bez da ih preglasavaju brojniji Bošnjaci.

Ideju uspostave hrvatske izborne jedinice koja se predlaže saborskom Rezolucijom, a što je ponovio i Grlić Radman, oštro su odbacili dužnosnici probošnjačkih stranaka Elmedin Konaković, Denis Bećirović i Slaven Kovačević.

U obranu Grlića Radmana potom su stali hrvatski dužnosnici i braniteljske udruge HVO-a.

“Što je sporno?”

Na upit novinara nedaleko Tomislavgrada o reagiranjima bošnjačkih političara na njegov raniji istup, Grlić Radman je odgovorio da ‘ne zna čemu ta histerija’, te da ne vidi ništa sporno u tome što je govorio ranije ovoga tjedna.

“Je li sporna ravnopravnost ili jednakost? Je li sporno međusobno uvažavanje? Je li sporan moj apel za obnovu političkog povjerenja između predstavnika triju konstitutivnih naroda?”, upitao je Grlić Radman.

Istaknuo je kako ne vjeruje da bi takve poruke ikome trebale biti sporne jer je riječ o europskim vrijednostima za koje se opredijelila i Bosna i Hercegovina.

“Apeliram na zrelost političkih lidera i uspostavu dijaloga jer institucionalna stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine ovise o njihovoj spremnosti na dijalog i pronalaženje zajedničkog rješenja u slovu i duhu Daytonskog sporazuma”, poručio je hrvatski ministar.

Sastanak s apostolskim nuncijem u BiH

Grlić Radman je na svetkovinu Velike Gospe boravio u rodnom mjestu Prisoju. Na platformi X objavio je kako se tom prigodom susreo s apostolskim nuncijem u BiH, nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom.

Naveo je da su razgovarali o položaju hrvatskog naroda u BiH te važnosti pune zaštite njegove konstitutivnosti i jednakopravnosti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, što je ocijenio temeljnim preduvjetom stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Radman pozvao političke aktere u BiH na obnovu dijaloga pojavila se prvi puta na Republika.

“Glupost je i notorna laž povezivati priču o građanskoj državi ili državi jednakih ljudi s onim što je svojevremeno htio i radio Slobodan Milošević”, izjavio je Slaven Kovačević, kandidat DF-a Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagirajući na istup i kritike udruga HVO-a.

“Upravo je Milošević bio potpuno svjestan da ne posjeduje etničku većinu iz koje bi proizašla politička većina, pa je krenuo u agresivno ili ratno osvajanje teritorija susjednih zemalja, a ponajviše teritorija Bosne i Hercegovine. Zapravo se radilo, a i danas se radi o tendenciji da politička manjina, utemeljena na autokraciji i totalitarizmu (fašizam je krajnji izraz totalitarizma), hoće da bude politička većina koja se sve pita i odlučuje”, naveo je Kovačević, čime otvoreno poručuje kako su Hrvati u BiH, najmalobrojniji konstitutivan narod – “politička manjina”.

“Ono što čujemo od udruga HVO-a zapravo je Miloševićeva matrica, pa čak i metod ‘svi Srbi u jednoj državi’ ili recimo ‘svi Hrvati u jednoj državi’ ako netko ne dozvoli da politička manjina ne upravlja političkom većinom, koristeći etničku pripadnost kao alat. Odnosno, zapravo su udruge HVO-a, svojom nespretnošću, potvrdile ono što sam rekao Grlić Radmanu, šta su bili ciljevi UZP-a, koje su nekad oni htjeli ostvariti ratnim sredstvima, a danas u miru političkim sredstvima. Neće moći. Učite se demokraciji ili šutite bojovnici. Svaka manipulacija, kao i ova vaša ima ograničeno trajanje ili ako želite nešto ‘na mišiće’ ostvariti, izvolite probati. Nismo uopće naivni kao prije da bi bilo tko normalan u Bosni i Hercegovini, pristao na takve bezočne manipulacije koje se podvaljuju već previše vremena. Radi članstva u Europskoj uniji i NATO savezu, mi ćemo se baviti demokracijom, vladavinom prava i zaštitom individualnih ljudskih prava, a vi očito tom Miloševićevom verzijom autokracije i totalitarizma, u kojoj se uvijek na ugroženost poziva onaj tko u stvarnosti nije ugrožen”, naveo je Kovačević.

Ovakvog političko-manipulacijskog ‘fenomena’ nema niti kod Srba, niti kod Bošnjaka i to iz jednostavnog razloga što je to moguće učiniti jedino prema Hrvatima kao najmalobrojnijema konstitutivnom narodu.

Kovačeviću, kao i njegovom predsjedniku Željku Komšiću koji je kao “hrvatski” član Predsjedništva tu dužnost uzurpirao punih 16 godina, nije palo na pamet da svoje “gradžanstvo” dokazuju kandidatom za bošnjačkog ili srpskog člana Predsjedništva, čime bi im ta teza bila barem malo vjerodostojnija. Ovakav “princip” shvaćanja građanske države realizira samo kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva, odnosno, ne kandidira svoje predstavnike i za poziciju srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva.

Treći fenomen je pitanje zašto se Bošnjaci izjašnjavaju kao Bošnjaci, a ne građani kada već biraju ‘građanskog Hrvata’ Komšića i na listopadskim izborima Kovačevića.

Naime, prema posljednjem popisu stanovništva BiH iz 2013. godine, SAMO 3,7% žitelja nije se nacionalno izjasnilo.

Popis je donio ove rezultate: 1.769.592 ili 50,1% žitelja u BiH se deklariralo se Bošnjacima, 1.086.722 ili 30,8% se izjasnilo Srbima, a 544.789 ili 15,4% se izjasnilo Hrvatima. Samo 130.054 ili 3,7% se izjasnilo kao “ostali” što, uostalom, pokazuje i nacionalni sastav žitelja BiH, ali i vrlo upitnu vjerodostojnost i iskrenost tzv. građanske politike u zemlji gdje se nacionalno izjašnjava skoro 96% njenih žitelja.

S druge strane, Komšić, iako vrlo dobro zna kako je izabran, i dalje, kandidaturom Kovačevića (svog savjetnika) na tome inzistira, ističući kako je to put do građanskog uređenja BiH, iako on sam prihvaća nacionalno se deklarirati zarad funkcije koje zahtijeva nacionalno određenje. U ovom slučaju hrvatskog člana Predsjedništva.

Podsjetimo, Koordinacija udruga Hrvatskoga vijeća obrane BiH najoštrije je osudila politički napad Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića na istup hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je pozvao na prestanak preglasavanja Hrvata.

“Njihove poruke kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo sudjelovati u izboru svojih političkih predstavnika. Slobodan Milošević kao udarna igla Memoranduma također je tvrdio da brani državu i demokraciju, dok je zapravo rušio mehanizme ravnopravnosti što je u konačnici dovelo do katastrofe”, reagirali su u priopćenju iz Koordinacije udruga HVO-a.

Kad fašizam glumi antifašizam

“Bećirović pritom ne polemizira s prijedlogom izborne reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku pokušava unaprijed proglasiti neprijateljskom, nedemokratskom i suprotnom međunarodnom pravu. Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome tko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina. I Milošević je pozivanjem na „čoveka, građanina u centru sistema“ pokušavao oslabiti druge republike i narode te prevlast Srba prikazati kao naprednu i europsku demokraciju”, priopćili su iz koordinacije udruga Domovinskog rata.

Smatraju kako Konaković ide korak dalje kada se poziva na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva i demografsku brojnost pokušava pretvoriti u temelj za raspodjelu političke moći.

“U višenacionalnoj državi to bi značilo kako najbrojniji narod može postupno preuzeti institucije, određivati njihovu kadrovsku strukturu i politička pravila, a malobrojnijima ostaviti samo formalnu prisutnost. Milošević je na isti način brojčanu snagu najvećeg naroda pokušavao pretvoriti u trajnu političku nadmoć, predstavljajući majorizaciju kao običnu demokratsku aritmetiku”, dodali su.

Osvrćući se na Kovačevića koji, kako navode, zahtjev Hrvata za jednakopravnošću ne pokušava pobiti argumentima, nego ga povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim pothvatom.

“Cilj je jasan: stigmatizirati cijeli politički zahtjev, kriminalizirati njegove zagovornike i Hrvatima poručiti kako o vlastitim pravima ne smiju ni govoriti”, smatraju iz Koordinacije udruga.

“To je prepoznatljiva Miloševićeva propagandna metoda – protivnika najprije proglasiti ekstremistom i neprijateljem države, a zatim njegovo političko podčinjavanje prikazati kao legitimnu obranu poretka. Upravo je Europski sud za ljudska prava stavio točku na ‘i’ te srušio unitarističke snove koje i dalje sanja poraženi Kovačević pred tim sudom o unitarističkoj državi i rušenju Daytona. Ako on i slični stvarno žele srušiti Dayton, a time ugroziti i mir u Bosni i Hercegovini, neka izađu pred javnost i to otvoreno kažu”, napisali su.

“Najogoljeniji izraz takve politike ipak je višestruko nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka. Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihova političkog predstavnika”, naveli su u priopćenju.

Podsjećaju kako su se Hrvati jasno organizirali 18. rujna 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su u Sarajevu i nakon 1. listopada iste godine i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima govorili kako to “nije njihov rat”.

“Hrvati su znali obraniti svoj opstanak. I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, obraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije”, zaključili su na kraju priopćenja iz Koordinacije udruga Domovinskog rata HVO-a, a na koje je potom sramno reagirao Kovačević.

No, kako izgleda “Kovačevićeva demokracija”, pročitajte u tekstu ispod:

/Republika/

Objava Slaven Kovačević koji je pokušao obmanuti Europski sud za ljudska prava tvrdeći da je ‘Ostali’, branitelje HVO-a uči “svojoj” demokraciji: “Šutite bojovnici” pojavila se prvi puta na Republika.

I dok traje hrvatsko-bošnjačko-srpsko odmjeravanje snaga, istodobno, a kako Dnevni list doznaje iz sarajevskih izvora, aktualni član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić, koji je na toj dužnosti do sada ukupno četiri mandata i zahvaljujući velikoj većini bošnjačkih glasova – priprema teren za još dva mandata, piše Dnevni list.

Ali, poslužimo se retorikom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je svojedobno za Čovića kazao kako je “naor’o”. Čini se da je do tog “levela” došao i Komšić – “naor’o” je do te mjere da se u diplomatskim krugovima neslužbeno spominje čak mogućnost američkih sankcija, ali i reakcija iz EU-a jer je ovo pitanje političke diskriminacije najmalobrojnijeg naroda postalo više nego prisutno u njihovim diskusijama.   

Kovačević u ulozi ‘premošćivanja’

To, prvenstveno, znači i nastavak prijepora Hrvata i Bošnjaka i još jači “zagrljaj” s Dodikom, a vrlo vjerojatno i zamka za bh Bošnjake. Upravo oni mogli bi najskuplje platiti Komšićevo tzv. zastupanje građanskog uređenja koji istodobno prihvaća da u Predsjedništvo bude izabran po nacionalnoj osnovi i s bošnjačkim glasovima i koji nije učinio ništa za jačanje građanske države. Čak što više, samo je pomogao u jačanju sva tri nacionalizma, i hrvatskog i srpskog i bošnjačkog.  

Naime, a kako potvrđuju izvori iz Sarajeva, DF-ov kandidat za Predsjedništvo, Slaven Kovačević, ovog izbornog ciklusa ima ulogu svojevrsnog “premošćivanja”. 

Podsjetimo da Ustav BiH ne zabranjuje osobi da bude birana u Predsjedništvo više od tri puta. Prema Ustavu BiH, članovi Predsjedništva se biraju izravno na mandat od četiri godine, a ista osoba može biti birana na tu dužnost najviše dva uzastopna mandata. Nakon što odsluži dva mandata zaredom, osoba se ponovno može kandidirati za člana Predsjedništva nakon što napravi stanku od barem jednog mandata. Tom praksom Komšić se poslužio i do sada. I, kako tvrde naši izvori, nastavit će i na izborima 2030. godine. To će mu osigurati visoku plaću i mirovinu uz status cjeloživotnog zanimanja – “nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva”. 

Apsurdno jest, ali i ujedno i činjenica, da ovo pogoduje i HDZ-u kojem je Komšić razlogom za vrlo otežan razvoj političkog pluralizma kod bh Hrvata.  S druge strane, Bošnjaci izabiru Komšića jer to, jednostavno, brojčano sebi mogu priuštiti. Kao što sebi mogu priuštiti i tri i više kandidata. Drugo je pitanje bi li za njih “građanska država” bila i kada bi njima Hrvati ili Srbi izabrali bošnjačkog člana Predsjedništva? Svakako da ne. 

Međunarodni fokus na Bošnjacima

Ali, zašto zamka za Bošnjake? Iz očitog razloga jer će se, ukoliko i Komšićev savjetnik u Predsjedništvu, Slaven Kovačević, bude izabran glasovima Bošnjaka, fokus europske i američke politike usmjeriti upravo prema Bošnjacima i njihovim željama za dominacijom nad najmalobrojnijim Hrvatima.

To Bošnjacima, kao jednom od tri konstitutivna naroda i autohtonom europskom narodu, nikako neće ići u prilog. 

Kakva će reakcija uslijediti može se samo nagađati, a neke informacije govore kako bi čak mogle uslijediti i američko-europske sankcije za vodeće aktere, kao posljedica podrivanja države Bosne i Hercegovine i Daytonskog sporazuma jer Dayton nije predvidio ovakvu mogućnost manipulacije.

U aktualnim političkim previranjima na geopolitičkom planu, a koje se odnose i na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa, ovu mogućnost ne treba isključiti.

Međutim, moguće sankcije ne bi riješile problem već jedino istinska svijest o nužnosti rješavanja tog pitanja i konsenzus političkih stranaka.

Dodikova MAGA agenda i ‘sukob kršćana i muslimana’

Dodatno ulje na vatru dodaje Dodik sa svojom ‘MAGA agendom’ i retorikom o sukobu “kršćana i muslimana u BiH”, kao da i jedni i drugi nisu na ovim područjima prisutni stoljećima i okrenuti na suživot jedni s drugima. Dodik koristi svaku priliku i da, u prisustvu predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, nipodaštava, kritizira i ismijava Europsku uniju, Ured visokog predstavnika (OHR), dok istodobno odbija podršku BiH u NATO-u, ističe prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom itd. Čović sve to “stoički” i uvijek prešuti, izbjegavajući bilo kakvu reakciju neslaganja tvrdeći kako HDZ i SNSD imaju odličnu suradnju. 

 Realnost je da država koja ima i kojoj je potreban međunarodni supervizor, visoki predstavnik ili jednostavno tutor, ne može i neće ući u Europsku uniju. Takva država nije samostalna i ima upitan suverenitet. Istodobno, u BiH nema naznaka ohrabrenja za političkom stabilnošću zbog stalnog “podgrijavanja” retorika. To je dodatan razlog da međunarodna zajednica i dalje inzistira na visokom predstavniku u BiH. I stvari se tako godinama vrte u krug.  

Očito je kako se i prije službenog početka zahuktavaju političke kampanje. Očito je kako će, kao i sve kampanje do sada, ponovno biti usmjerene na raspirivanje međunacionalne mržnje i vjerske netrpeljivosti, prijetnji, ucjena i izazivanja straha jednih od drugih – najmoćnijeg oružja koje beskrupulozno svi koriste., piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Zamka za Bošnjake i okidač za američke sankcije? pojavila se prvi puta na Republika.

Izetbegović se nakon izbora u listopadu planira vratiti na vlast. On je u intervjuu za Federalnu televiziju (FTV) optužio sadašnje vladajuće strukture, tri stranke koje u njoj zastupaju pretežito bošnjačko biračko tijelo (SDP, NiP i NS) kako uopće ne kontroliraju stanje u zemlji.

Pri tom je izravno prozvao sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.

“Imamo iluziju da Konaković i Bećirović kontroliraju procese. A ustvari ih iznenađuju stvari, kao što će ih ovih dana ponovo zateći neke stvari koje će se dogoditi u Banja Luci. Neću kazati koje”, izjavio je Izetbegović.

Naznačio je tek kako je riječ o novom “popuštanju Miloradu Dodiku” u što je navodno umiješan i međunarodni faktor.

“Naravno da je opasno, ali neću kazati što je. Oni (vlast) niti ne znaju da će se to dogoditi”, kazao je Izetbegović.

Na taj je njegov istup odmah reagirao Konaković komentarom kako Izetbegović uznemirava javnost, a ujedno čini kazneno djelo ako već zna za potencijalnu opasnost, a odbija otkriti o čemu je riječ, a to pak ne želi učiniti samo kako bi naštetio sadašnjoj vlasti.

“Ovo je još jedna potvrda da on osobno i njegova ekipa više mrze ‘Trojku’ nego što vole svoju zemlju. Da imam takve informacije, a da je on u mojoj poziciji, odmah bi ga nazvao i rekao mu”, poručio je Konaković iz SAD-a gdje je u radnom posjetu.

U raspravu o Izetbegovićevom upozorenju uključio se i Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ujedno predsjednika DF-a, koji je kandidat te stranke za njegova nasljednika na jesenskim izborima.

Kovačević je za javni servis BHT 1 kazao kako i on zna o čemu se radi i da se “svašta može dogoditi”.

“Znam o čemu se radi, ali nije dovedeno do kraja, svašta se može dogoditi. Neće se dogoditi nestabilnost ili neki incident, bit će još priče oko toga”, izjavio je Kovačević dodajući tek kako je riječ o “političkom pitanju”, a ne o počinjenju nekog kaznenog djela.

Inače, stranke SDA Bakira Izetbegovića i DF-a Željka Komšića u dugogodišnjem je partnerskim relacijama.

/Desk/

Objava Izetbegović: “U Banja Luci će se nešto dogoditi, novo popuštanje Dodiku” pojavila se prvi puta na Republika.

Sredinom prošle godine, Predsjedništvo Demokratske fronte (DF), predsjednika Željka Komšića i aktualnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji je na tu dužnost izabran ukupno četvrti put u svojoj političkoj karijeri i isključivo velikom većinom glasova bošnjačkih birača, donijelo je odluku da kandidat te stranke za hrvatskog člana Predsjedništva na ovogodišnjim Općim izborima bude Slaven Kovačević, aktualni Komšićev savjetnik i dužnosnik te stranke. Komšićev DF je tako među prvima istaknuo kandidaturu svoga člana za Izbore, ali i time izazvao dodatne međunacionalne prijepore, piše Dnevni list.

U gostovanju na Face TV kod Senada Hadžifejzovića, Kovačević je svjesno i proračunato išao i nekoliko koraka dalje otvoreno se koristeći preuranjenom kampanjom, otvoreno objašnjavajući izborni inženjering pomoću kojeg planira, marginalizirati glasove jednog konstitutivnog naroda, Hrvata, te uz podršku glasova drugog konstitutivnog naroda, Bošnjaka, sebi priskrbiti poziciju člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Ovime je, kao kandidat i kao aktualni savjetnik u člana Predsjedništva BiH i ujedno predsjednika stranke koja ga je kandidirala, svjesno i proračunato izazvao nove međunacionalne tenzije i jezik mržne i netrpeljivosti na društvenim mrežama. No, od bh institucija još nema reakcije, dok su istodobno iz Izaslanstva EU u više navrata upozoravali da svaki narod ima pravo izabrati svoje predstavnike.

No, Kovačvić je svojim izjavama kojima je svjesno pobudio zanimanje javnosti, izravno izazvao komentare na društvenim mrežama koja eksplodiraju narativima međunacionalne netrpeljivosti i mržnje. Ovo kronično zagorčava odnose, prvenstveno dva konstitutivna naroda u BiH, daleko brojčano nadmoćnijih Bošnjaka i Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.

Motiv – zadržati kontinuitet preglasavanja hrvatskih glasova

“Moj prvi motiv je zadržati taj kontinuitet. Moju pripadnost Armiji BiH, kada smo se borili za državu jednakih građana. Moj osnovni motiv je zadržati 2:1 u Predsjedništvu u korist BiH, ali na način da u njemu nema osovine HDZ-a i SNSD-a, jer oni, ja mislim, malo više rade protiv interesa države BiH nego što rade u njenu korist. Za građane BiH je bolje da sam tamo ja koji će koristiti alate vanjske politike i propagirati jednakost građana i građanske države BiH. Ili netko misli da je tamo bolje da bude neki HDZ-ov kadar koji će govoriti o trećem entitetu i legitimnom predstavljanju”, rekao je, između ostaloga, Kovačević za Face TV.

Kovačević je objasnio i “izbornu matematiku” te pozvao Semira Efendića, predsjednika Stranke za BiH i kandidata te stranke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da ga podrži u njegovoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva. Da, Kovačević je tako kazao, ne radi se o ‘tipfeleru’ i dobro ste pročitali.

Matematika izbornog inženjeringa

“Matematika izgleda ovako, recimo sa Semirom Efendićem. Stranka za BiH je 2022. godine imala nešto malo manje od 40 tisuća glasova, oko 37 tisuća, nije bitno. A DF je imao 107 tisuća glasova. E sad ovako – da nastupimo zajedno, Semir i ja, u moju korist, ja bih imao starta 140 tisuća i bio bi puno bliži pobjedi. Za ulazak u Predsjedništvo za člana iz reda hrvatskog naroda, negdje se pojavljuje granica od 150 tisuća. Za bošnjačkog člana treba najmanje 250 tisuća. Ako Semirova stranka ima 40 tisuća, može li on pronaći još 210 tisuća? A ja startam sa 107 tisuća glasova DF-a…kada bismo nastupili zajedno, da Semir podrži mene da zajedno pobijedimo za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, onda ja imam pobjedu puno bliže nego što je on za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda”.

Pri tom je Kovačević otvoreno izveo pritisak na drugog političkog aktera, ustvrdivši kako, ukoliko ga Efendić ne podrži, da će nositi “hipoteku za ulazak HDZ-ovog kandidata u Predsjedništvo”. Pri tom je bh Hrvatima je poručio kako će “oni prodisati”, kako će im “skinut Čovića s vrata” te da im “neće ništa faliti”. Istodobno je ustvrdio kako je predsjednik HDZ BiH bio “upravnik logora u Mostaru”. O ovoj lažnoj tvrdnji bespredmetno je i raspravljati.

Kovačevićeve izjave “užarile” su društvene mreže s eksponencijalnim povećanjem komentara jezika mržnje, prvenstveno međunacionalne, ali i na račun samog Kovačevića, među kojima su vrlo brojni komentari i od samih Bošnjaka, korisnika društvene mreže, sa kritičnim stavom prema samom Kovačeviću, kandidatu koji upravo od Bošnjaka očekuje podršku za dužnost hrvatskog člana Predsjedništva.

Kampanja prije preuranjene kampanje – opterećenje medijskog prostora mjesecima prije izbora

U ovom kontekstu podsjetimo na upozorenje iz Središnjeg izborno povjerenstva (SIP) BiH o preuranjenoj kampanji, zakonsku odredbu koja se konstantno i masovno krši.

“Podsjećamo da je ‘Preuranjena kampanja’ svaki oblik radnji iz kampanje koje poduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda službenog početka izborne kampanje. Odnosno u navedenom periodu političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama je zabranjeno  upoznavanje birača  i javnosti sa programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore. Ukoliko ovjereni politički subjekt, kandidat ili pristalica političkog subjekta u elektronskim, on-line i tiskanim medijima i putem društvenih mreža promovira kandidate i program za izbore i to čini od dana raspisivanja izbora do dana početka izborne kampanje onda je to preuranjena kampanja”.

Očito je kako je Kovačević smišljeno računao kako ne može biti kažnjen za preuranjenu kampanju jer SIP BiH još uvijek nije raspisao izbore za ovu godinu, no jasno je kako je on, kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već počeo kampanju za bošnjačke glasove.

No, podsjetimo kako zakonske odredbe predviđaju da će novčanom kaznom od 3.000 КМ do 30.000 КМ kazniti politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat ili pristalica u suprotnosti s članom 7.1 Izbornog zakona BiH, u periodu preuranjene izborne kampanje, izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje. Za navedeni prekršaj kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000  КМ do 15.000 КМ ako je osobno odgovoran.

“Smatramo da je 30 dana primjeren period za izbornu kampanju i da vođenje preuranjene kampanje pored ostalog dovodi pojedine političke subjekte u neravnopravan položaj ali se opterećuje i medijski prostor mjesecima prije dana izbora”, zaključak je SIP-a BiH.

ZAVNOBiH i ‘građanska BiH

No, dok Kovačević tvrdi kako zagovara građansku i unitarnu BiH, za svoje političke ideje nema podrške u parlamentima, ali svjesno koristi nedostatnosti aktualnog Izbornog zakona kako bi marginalizirao glasove i prava najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.

Podsjetimo kako je bh novinar i književnik, Emil Karamatić, komentirajući svojedobno za Deutsche Welle kandidaturu Kovačevića z Predsjedništvo BiH kazao je to “primjer 30-godišnjeg uništavanja ZAVNOBiH-ove BiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovi, op.au)”.

“U ZAVNOBiH se najviše kunu oni koji su se ‘bore za građansku BiH’, pri tom nameću ‘bosanstvo’ kao četvrtu naciju, a u fotelje sjedaju nacionalnom odrednicom. Zapravo, ruše državu BiH jer ZAVNOBiH kaže kako ‘BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska (bošnjačka)”. Svatko ozbiljan postavio bi pitanje zašto izmišljamo destrukciju kada imamo konstrukciju koja nam je ostavljena prije više od 80 godina. Zar nam treba još ruganja BiH?”, rekao je Karamatić.

Odgovornost za izazivanje međunacionalne netrpeljivosti

Još jedna od dvojbi je Kovačevića odgovornost za izazivanje međunacionalne netrpeljivosti i mržnje koja se ponovno razbuktava među korisnicima društvenih mreža. S obzirom na njegovo bogato političko iskustvo i aktualnu dužnost savjetnika člana Predsjedništva BiH ne može se vjerovati kako svojih postupaka, ali i posljedica koje izaziva, nije svjestan.

Pri tom podsjetimo na KZ BiH koji, u dijelu ‘Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti’, u članku 145a, propisuje da “tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”.

Također, u članu 151 istog zakona, o povrjedi slobode opredjeljenja birača, navodi se da “tko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korištenjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protupravan način, utječe na birača u BiH da na izborima za institucije BiH ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlučuje referendumom, ili da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine”.

Na koncu, podsjetimo kako je Kovačević tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu  jer je smatrao kako su mu kao pripadniku ‘Ostalih’, iako se prije izjašnjavao i kao Hrvat, uskraćena ljudska prava jer se ne može kandidirati na člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je naveo kako za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata, te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidirati. Nakon što se otkrilo da Kovačević nije „Ostali“ te da posjeduje hrvatsko državljanstvo, u ovom izbornom ciklusu on je „ponovno Hrvat“.

ESLJP je odbacio njegovu žalbu protiv BiH te utvrdio kako je on zloupotrijebio status žrtve te pokušao obmanuti Sud. Opravdano je pitanje pokušava li Kovačević sada obmanuti Bošnjake?

/Desk/

Objava Kovačević javno otkrio ‘matematiku i kontinuitet’ izbornog inženjeringa za izbor hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima pojavila se prvi puta na Republika.

No, ponovno postoji opravdana sumnja u još jednu manipulaciju nacionalnošću, a što nije rijetkost u BiH, a koja stvara lažnu sliku demografske zastupljenosti pojedinih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na pojedinim razinama. I to nije slučaj samo u RS-u. Brojni su primjeri ovakve, tzv. “prodaje nacionalnosti” za fotelju i visoku plaću, kada su određene dužnosti dodijeljene osobama koje su promijenile svoje nacionalno izjašnjavanje, piše Dnevni list.

Ni prvi, ni zadnji primjer

Ignjatović se kod Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH na izborima 2024. godine, izjasnila kao Bošnjakinja. Novoimenovana ministrica kazala je kako je dijete iz mješovitog braka te da je na to ponosna.

No, banjalučki portal Capital doznaje kako u rodnom listu Irene Ignjatović, kao validnom dokumentu, nije navedena njena etnička pripadnost. Podsjetimo kako je Nini Bukejlović, predsjednici Omladine SDS-a koja se u posljednje vrijeme izjašnjavala kao Bošnjakinja, propao je mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske, jer je Sud BiH prihvatio žalbu gdje je dokazano da se prije dvije godine izjasnila kao Srpkinja, te će sada SIP BiH imenovati drugog kandidata iz reda bošnjačkog naroda na tu dužnost.

Ali, ima toga još – u svibnju prošle godine Narodna skupština RS izabrala članove Upravnog odbora Radio-televizije Republike Srpske, a najviše bure izazvao je predložena kandidatkinja iz “reda bošnjačkog naroda”. Komisija za izbor i imenovanja NSRS predložila je da to bude Dragana Čavka, a NSRS je to potom i izglasala.

Čavka se ranije, u nekoliko izbornih ciklusa, izjašnjavala kao Srpkinja, od majke Jevrosime.

Europski sud se nije dao obmanuti

Najpoznatiji slučaj “promjene nacionalnosti” koji je najjače odjeknuo u zemljama u okruženju – slučaj Slavena Kovačevića, i danas aktualnog savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i kandidata DF-a za tu dužnost na Općim izborima ove godine. Ovom odlukom DF-a, jasno je kako se Kovačević ponovno osjeća kao Hrvat, s obzirom da je pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu svojedobno pokrenuo postupak, smatrajući kako je diskriminiran jer on, koji se tada izjašnjavao kao Ostali, nema ista prava.

Europski sud nije mu dao za pravo, ustvrdivši kako je Kovačević pokušao obmanuti Sud jer posjeduje hrvatsko državljanstvo. Kovačević se i prije, po političkoj potrebi, izjašnjavao kao Hrvat kada je bio na javnim dužnostima u Sarajevskom kantonu, pa potom inzistirao na brisanju ove nacionalne odrednice, a meko vrijeme čak se osjećao i Srbinom.

Sve je biznis i utjecaj

Najegzaktniji primjer da manipulacija nacionalnošću može biti i “obiteljski biznis” je slučaj iz Edima Fejzića iz Bosansko podrinjske županije. Njegova izjava i primjer, zasigurno ulazi u anale bh prakse o manipulaciji nacionalnošću.

“Ja se od početka se pišem kao Hrvat i normalno da, kao što znate, i u Hrvatskoj i u BiH postoji 300.000 Hrvata islamske vjeroispovijesti”, rekao je jednom prilikom Edim Fejzić koji je, kao Hrvat, izabran za izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH. Fejzić ima hrvatsko državljanstvo i više puta je biran kao Hrvat u Domu naroda.

Sada je na toj dužnosti njegova kćer Berina Fejzić, koja se također izjasnila kao Hrvatica. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović o ovom primjeru jednom je kazao: “Oboje su članovi Bosanske narodne stranke koja se u trenutku osnivanja predstavljala kao prva islamska stranka u BiH. Osnivač te stranke je Sanin Musa koji je pripremao svoj famozni pohod na Široki Brijeg ne bi li klanjao na blagdan Velike Gospe. Sada imate našu kolegicu koja je kao Hrvatica pristala da bude nositelj takvih ideja. To je shizofreno do kraja”.

Brojni primjeri

Ali i Hrvati “svoje Srbe” za utrku imaju. Prije nekoliko godina pravu buru u javnosti izazvao je slučaj Gorana Opsenice. On je rođen kao Srbin, izjasnio kao Hrvati i postao ministrom u HNŽ-u iz reda Hrvata, odnosno, HDZ-a BiH.

No, stvari su se malo zakomplicirale nakon sljedećih izbora jer je ministar Opsenica potom dobio mantat u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH predviđen za pripadnike srpskog naroda. Njegov kandidatski karton, kojeg je javno predočilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH), jasno pokazuje ‘križić’ na nacionalnost ‘Srbin’, no Opsenica je izričito tvrdio kako je on i dalje Hrvat te da karton nije ispunio.

“Zanoćio sam kao Hrvat i probuditi ću se kao Hrvat”, medijima je potvrdio ministar Opsenica svoje nacionalno opredjeljenje.

U svemu je morao javno intervenirati čak i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, tvrdeći da je Opsenica “opredijeljen za hrvatsku nacionalnost”. Slično je bilo i sa Harisom Plehom i Nerminom Bjelakom koji su u Skupštinu Kantona Sarajevo imenovani kao zastupnici iz reda ‘ostalih’.

Oni se u posljednje vrijeme, zahvaljujući “slobodi opredjeljenja”, na kandidatskim listama izjašnjavaju kao Srbi. Još zanimljiviji primjer je ‘slučaj’ Nerkeza Arifhodžića koji je kao Bošnjak po nacionalnosti bio veleposlanik BiH u Turskoj, kao Hrvat imenovan je veleposlanikom u Rimu, a u posljednje vrijeme izjašnjava se kao Bosanac.

Na koncu, vrlo dug niz je primjera onih koji zbog funkcije “prodaju” nacionalnost, čime se jača utjecaj političkih stranaka koji ih koriste ovakve manipulacije.

“Izgubljena moralna dimenzija”

Važeći zakon dopušta da se nacionalnost mijenja svake četiri godine, ali ne tijekom mandata. To je politički trend u našoj zemlji, te nacionalnost služi u svrhu dobivanja funkcija. Bivši član SIP-a Vehid Šehić i član Koalicije ‘Pod Lupom’, svojedobno je istaknuo da bi se, u sprječavanju zloupotrebe nacionalnog izjašnjavanja, trebalo zabraniti mijenjanje etničke pripadnosti na duži period.

“U Izbornom zakonu bi moralo jasno stajati kako se zabranjuje, da se u tri izborna ciklusa uzastopno ne može mijenjati etničku pripadnost je neprihvatljivo da država koja počiva na etničkom principu koji je dominantan, ima ovakve primjere. No, vidimo da je izgubljena moralna dimenzija”, kazao je Vehid Šehić.

Iz SIP-a BiH više puta su istaknuli kako nastoje onemogućiti zloupotrebe, ali da je njihovo postupanje limitirano.

“Zloupotrebu možemo spriječiti samo ako osobu već imamo evidentiranu kao kandidata i pod uvjetom da se nacionalno izjasnio prilikom kandidiranja. SIP-u BiH bi pomogli podaci koji su u posjedu Agencije za statistiku BiH, međutim postoje zakonske smetnje za ustupanje tih podataka”, istaknuli su prilikom jedne od niza izjava na ovu temu, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava “Pristao sam bit ću sve što hoće” – Trgovina nacionalnošću za fotelju i trenutak vlasti pojavila se prvi puta na Republika.

Čović je ovu kandidaturu nazvao “vikend kandidiranjem novog člana Predsjedništva”.

“Došlo je vrijeme za BiH, koja treba funkcionirati kao naša domovina, kao moderna europska, da tri naroda žive potpuno jednakopravnosti u Ustavu, da svaki od tri konstitutivna naroda moraju predstavljati isključivo legitimni predstavnici, pa tako i predstavnici hrvatskog naroda”, rekao je Čović. Pri tom je kazao kako je i od nekih bošnjačkih medija došla kritika Kovačevićeve kandidature.

”Mi ćemo se potruditi da na sljedećim izborima apsolutno dobijemo novi izborni zakon. Mislim da je ovo poticaj svima, prije svega dobrim prijateljima Bošnjacima koji vole BiH, da razumiju da je dosta podvala bilo u ime hrvatskog naroda hrvatskom narodu u ime bošnjačkog naroda, jer 16 godina birati bošnjačkim glasovima hrvatskog člana Predsjedništva i hodati po svijetu, predstavljati i voditi vanjsku politiku kroz konzulate veleposlanstva po svijetu, čak participirati u Ministarstvu obrane, jer je i to ovlast hrvatskog člana Predsjedništva kad su u pitanju generali Hrvatskog vijeća obrane koji pripadaju Oružanim snagama BiH, u monetarnoj politici mislim da je zaključeno to vrijeme”, rekao je Čović.

Rekao je kako je upravo zbog toga ”s radošću pričao” o pitanju Kovačevićeve kandidature.

”Ja mislim da ćemo mi dobiti dovoljan okvir jer to su danas vidjeli svi ključni nositelji međunarodnih odnosa ili kreacije globalne političke scene danas koji razumiju da danas u BiH neće moći više biti ovako. Nadam se da ćemo imati zanimljivih mjesec, dva dana kad u miru trebamo osigurati svoj europski put, ali prije svega donositi sami odluke u Bosni i Hercegovini. Legitimni predstavnici jednog, drugog i trećeg naroda morat će sjesti za stol i dogovarati se kako nam nitko više ne bi donosio rješenja i na neki način usmjeravao pravac Bosne i Hercegovine prema potrebama nekih koji imaju utjecaj na ovaj prostor kroz svoje ljude bio on visoki predstavnik ili neka druga institucija sasvim je svejedno”, rekao je Čović.

Kovačevićevu kandidaturu nazvao je “podvalom” i “vikend prijedlog za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva”.

“Ali ima i onih koji stvarno iskreno gledaju u organiziranju BiH kao građanske države, što i ne čudi, kao što ja duboko vjerujem da predstavnici srpskog dominantno, bošnjačkog dominantno, hrvatskog naroda žele zaštititi legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda. Federalizam ovog oblika, konsolidacija različite forme, sve su to modeli o kojima mi trebamo pričati, ali ne u svakodnevnoj politici jer to stvarno bespredmetno i besmisleno. Je li došlo vrijeme da se ponovno sjedne i tko će to organizirati? Mislim da jest i mislim da se priprema”, rekao je.

Na pitanje o trećem entitetu rekao je kako se stvari moraju dogovoriti unutar Bosne i Hercegovine.
Treći ili prvi entitet

“Mi moramo odlučivati o svojoj sudbini. Nema to veze s trećim entitetom. To ne možemo uraditi bez onih koji su kreirali Dayton, i u dogovoru tri naroda. Ne bi se bavili istovremeno s tri stvari. Ja sam u Zagrebu rekao zašto ne bih bio prvi entitet. Moramo odgovorne ljude koji mogu provesti to u praksi okupiti se da razgovara. To moraju biti predstavnici tri konstitutivna naroda. Dobro bi bilo da mi budemo dovoljno pametni, mudri odvažni. Odgovornosti imamo za BiH i da što prije pokrenemo te procese jer ulazimo opet u još jedan izborni proces. Inače će nas na neki način zaokupiti izborna kampanja, a već jeste kao što vidite, tako da se ne bi bavili istovremeno sa tri stvari izbornom politikom s druge strane, da održimo na neki način u životu ove različite razine vlasti, a da istovremeno pregovaramo”, rekao je.

“Vrijeme da izađemo iz ove patnje. Jer ako je nekom donio dobro bošnjački izbor hrvatskog člana Predsjedništva u četiri mandata, pa hajdemo ga dalje birati. Ja mislim da je napravio katastrofu u BiH”, rekao je Čović.

/Desk/

Objava Čović o Kovačevićevoj kandidaturi za Predsjedništvo: “Nije se mogla donijeti bolja odluka, sve je izašlo na vidjelo” pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom odlukom df-a, jasno je kako se Kovačević ponovno osjeća kao Hrvats, s obzirom da je pred Eurospkim sudom za ljudska prava u Strasbourgupokrenuo postupak smatrajući kako je diskriminiran jer se on tada izjašnjavao kao Ostali. Europski sud nije mu dao za pravo, ustvrdivši kako je Kovačević pokušao obmanuti Sud, kako ima hrvatsko državljanstvo. Kovačević se i prije, po političkoj potrebi, izjašnjavao kao Hrvat, a čak se neko vrijeme osjećao i Srbinom.

Željko Komšić, predsjednik DF-a, dobio prethodna dva mandata, što je maksimalni broj uzastopnih mandata u Predsjedništvu BiH, te ovaj izborni ciklus nema pravo kandidature. Komšić je do sada u Predsjedništvu BiH proveo ukupno četiri mandata i biran je velikom većinom glasovaBošnjaka, a na što ponovno računa i Kovačević.

Ovo će dodatno potkopati, ionako narušeno povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Iako Kovačevićeva kandidatura nije nezakonita, ovo je nastavak političkog nasilja i licemjerja koji je povod višegodišnjim političkim krizama u BiH – gdje se, koristeći i manipulirajući višebrojnošću, i pored bošnjačkog, bošnjački birači izabiru i hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH.

Također, DF, kao politička stranka koja se izričito zalaže za “građansku državu”, i dalje prihvaća i koristi ovakav način izbora gdje je upravo nacionalnost ključna odrednica za kandidaturu.

Ono što dodatno čini konfuziju je stav na koji se pozivaju u ovoj političkoj stranci – tzv AVNOJ-evsku BiH koja je dala temelj današnjoj BiH s obzirom na “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska već i srpska i hrvatska i muslimanska”, dok pri tom zagovaraju “građansku” državu gdje bi, naravno, u svim sferama dominirali Bošnjaci kao daleko brojniji narod. AVNOJ je, moglo bi se kazati, prvi potvrdio “konstitutivnost naroda”, a koja je kao takva prihvaćena i u samom Daytonskom mirovnom sporazumu.

S druge strane, apsurdno je kako je svaka kandidatura i izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH nevjerojatno politički pogodovala upravo Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH, dajući mu zamah za narativ o kršenju prava Hrvata na izbor svoga predstavnika u Predsjedništvu. Na ovo pitanje u posljednje vrijeme zaredala su se i upozorenja od predstavnika iz međunarodne zajednice.

Potpirivanje islamofobičnih narativa

Iako legitimna, kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH naići će na podršku dijela biračkog tijela, ali će u konačnici najviše naštetiti Bošnjacima u BiH, pogotovo u svjetlu rastuće islamofobije i u svijetu i u Europi.

Na koncu, najveći apsurd jest upravo taj – da DF i Željko Komšić, kao i Kovačević, prvenstveno računaju na glasove Bošnjaka koji time samo “potpiruju” jačanje islamofobičnih narativa.

Ovom logikom dolazi se do zaključka da su upravo Komšićevi potupci najviše naštetili Bošnjacima, najbrojnijem konstitutivnom narodu, urušavajući njihovu političku principijelnost i dosljednost, kao i međusobno povjerenje prema Hrvatima kao nekadašnjem, ratnom savezniku i ujedno jačanje podozdrivosti kod Srba koji promatraju “kako prolaze Hrvatu u Federaciji”. Upravo ovakvi potezi doveli su do približavanja Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Dosadašnjih, skoro 16 godina mandata Željka Komšića u Predsjedništvu BiH najviše su koristili njemu osobno i nekolicini njegovih suradnika.

(Republika/V.S.H.)

Objava Slaven Kovačević nije više Ostali – ponovno je Hrvat – i kandidat DF-a za Predsjedništvo pojavila se prvi puta na Republika.

Na sjednici su sudjelovale i predsjednica HSP Hrvatske, Marina Logarušić i članica Predsjedništva Dijana Leovac.

“Nakon što je objavljena konačna presuda Europskog Suda za ljudska prava u predmetu ‘Kovačević’, HSP BiH zaključuje kako je ova odluka Suda vrlo važna jer ruši sve ideje o građanskoj, odnosno unitarnoj BiH. Držimo da je savjetnik Željka Komšića u ovom sudskom postupku instrumentiran od velikobošnjačke politike, pokušavajući na ovaj način srušiti jednakopravnost i konstitutivnost naroda kao temelja Daytonske BiH”, također se navodi u jednom od zaključaka.

HSP BiH se osvrnuo i na događanja na Sveučilištu u Mostaru te pozivaju Upravu Sveučilišta u Mostaru da ispoštuju dogovor sa Sindikatom Sveučilišta od 21.veljače 2025. na kojem je, kako su podsjetili, dogovoreno da pored povećanja plaća profesorima, asistentima i djelatnicima Sveučilišta, smanje i školarine studentima od ove akademske
godine, te da od sljedeće godine budu potpuno ukinute, kako je i obećano.

Iz BiH također se oštro protive prijedlogu Vlade FBiH da braniteljski dodatak iznosi 1,50 KM po mjesecu provedenom u ratu te predlažu i viši iznos.

“Smatramo taj prijedlog dubokim ponižavanjem branitelja koji su najzaslužniji za slobodu koju danas uživamo i koji zaslužuju dostojanstven i pravedan odnos
države. Predlažemo da braniteljski dodatak iznosi najmanje 5 KM po mjesecu provedenom u obrani BiH”, ističu iz HSP BiH.

Na koncu, iz HSP BiH naglašavaju kako će u budućem periodu intenzivirati rad i pristupiti osnivanju podružnica stranke u svim onim mjestima gdje do danas nisu osnovane. “Na taj način želimo ojačati organizaciju i biti još prisutniji među svojim narodom. Pozivamo sve, a osobito mlade ljude da nam se priključe i
postanu dio zajedničke borbe za bolje društvo i sigurniju budućnost”, pozvali su iz HSP-a BiH.

/Desk/

Objava HSP BiH za elektorsko biranje Predsjedništva i povećan broj izaslanika u Domu naroda pojavila se prvi puta na Republika.