Prema dostavljenim preliminarnim podacima i projekciji sastava Skupštine HNŽ-a, koaliciji HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST pripalo bi 13 mandata, a SDA osam. SDP bi imao tri zastupnika, koalicija HDZ 1990–HSS i Hrvatska republikanska stranka po dva, dok bi koalicija NES BiH, PDA i Naprijed te lista DF/GS imale po jedan mandat, projekcija je portala Hercegovina.info budućeg rasporeda mandata u Skupštini HNŽ-a.

Takav raspored popunjava svih 30 mjesta u županijskoj Skupštini i HDZ-u BiH daje najsnažniju pregovaračku poziciju. Ipak, rezultat te stranke sam po sebi nije dovoljan za samostalno formiranje vlasti.

Za potvrdu imenovanja Vlade HNŽ-a potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 20 zastupničkih glasova. HDZ BiH i SDA prema ovoj bi projekciji zajedno imali 21 mandat, jedan više od potrebnog broja. To im otvara mogućnost potvrde Vlade bez potpore drugih stranaka, ako postignu politički dogovor i osiguraju glasove svojih zastupnika.

Najviše osobnih glasova među navedenim kandidatima osvojio je nositelj liste HDZ-a BiH Marko Novak, kojemu je pripalo 5.446 preferencija, odnosno 18,75 posto glasova njegove liste. Slijedi Ivo Bevanda 3.939 13,56% (no nije ušao u Skupštinu zbog postotka kojeg smo objasnili na početku), Tomislav Martinović s 3.443 glasa i 11,85 posto, dok je Josip Grbavac prikupio 2.269 glasova, odnosno 7,81 posto.

Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za županijske skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, poredanima prema broju osobnih glasova. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Zato kandidat s više preferencija od stranačkog kolege ne preskače automatski njegovo mjesto ako nije dosegnuo taj prag.

Prema dostavljenim postotcima, nijedan od navedenih kandidata HDZ-ove koalicije trenutačno nema 20 posto. To znači da pri dodjeli njezinih 13 projiciranih mandata odlučuje izvorni raspored kandidata.

Uz Novaka, Martinovića i Grbavca, ulazak u Skupštinu prema projekciji očekuju Ivana Buntić-Jovanović s 1.228 glasova i 4,23 posto, Darinka Klarić Soldo s 461 glasom i 1,59 posto, Daniel Babić s 1.358 glasova i 4,68 posto te Matea Bulić s 1.010 glasova i 3,48 posto.

Mandate bi dobili i Damir Džeba s 1.117 glasova i 3,85 posto, Slavko Bilić s 963 glasa i 3,32 posto, Daniela Matić s 833 glasa i 2,87 posto, Stanko Marić s 879 glasova i 3,03 posto, Marija Bošković s 211 glasova i 0,73 posto te Stana Burić s 474 glasa i 1,63 posto.

Razlika između Grbavčevih 2.269 i 211 glasova Marije Bošković pokazuje koliko se osobna potpora kandidatima može razlikovati, a da oboje dobiju mandat. U takvim okolnostima rezultat cijele liste i mjesto koje je stranka dodijelila kandidatu imaju presudnu ulogu.

U SDA se jasno izdvojio Džafer Alić, koji je osvojio 4.486 preferencija, odnosno 23,03 posto glasova liste. Time prelazi zakonski prag, ali budući da je već bio nositelj liste, njegov rezultat potvrđuje vodeću poziciju.

Salmir Kaplan prikupio je 1.629 glasova i 8,36 posto, a Kemal Muratović 1.565 glasova i 8,03 posto. Harun Kurtović ima 1.275 glasova i 6,54 posto, Alma Huseinbegović Radmanić 1.237 glasova i 6,35 posto, a Nedžad Maksumić 1.191 glas i 6,11 posto. Prema projekciji, u Skupštinu ulaze i Edina Gorančić s 396 glasova i 2,03 posto te Dragica Suša s 359 glasova i 1,84 posto.

U SDP-u je drukčija situacija. Ismet Lulić osvojio je 1.530 glasova, odnosno 20,63 posto, čime prelazi prag i prema trenutačnim podacima dobiva prednost pri dodjeli mandata. Na izvornoj listi bio je treći, iza nositelja Ivora Perića i Vesne Saradžić.

Saradžić ima 1.123 glasa i 15,14 posto, a Perić 1.111 glasova i 14,98 posto. Iako Saradžić ima 12 preferencija više od Perića, njihov međusobni redoslijed pri dodjeli preostalih mandata određuje izvorna lista. Ako SDP zadrži tri mandata, sva tri kandidata ulaze u Skupštinu, pa Lulićev pomak trenutačno mijenja redoslijed, ali ne i sastav projiciranog zastupničkog kluba.

Kod HRS-a preferencije imaju izravan učinak na to tko dobiva mandat. Nositelj Silvio Bubalo osvojio je 1.061 glas i 27,20 posto, dok Slavko Zovko ima 899 glasova i 23,05 posto.

Obojica prelaze prag, a Zovko time s četvrtog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata ispred Vesne Šunjić i Mirka Vasilja. Ako HRS zadrži dva projicirana mandata, u Skupštinu bi ušli Bubalo i Zovko. To je konkretan primjer u kojemu osobni glasovi mijenjaju sastav zastupnika koje stranka šalje u županijsku Skupštinu.

Koaliciju HDZ 1990–HSS prema projekciji predstavljali bi Marko Ćurčić sa 735 glasova i 16,80 posto te Danijela Mišura s 408 glasova i 9,32 posto.

Jedan mandat koalicije NES BiH, PDA i Naprijed pripao bi Semiru Drljeviću, koji je osvojio 873 glasa i 28 posto. Listu DF/GS predstavljao bi Arman Zalihić s 1.032 glasa i 35,44 posto.

Raspodjela mandata otvara nekoliko mogućih političkih kombinacija. HDZ BiH i SDA zajedno bi imali 21 zastupnika, a potencijalnim uključivanjem SDP-a ta bi većina narasla na 24.

Postoji i računska mogućnost većine bez SDA: HDZ BiH, SDP, HDZ 1990–HSS i HRS zajedno bi imali točno 20 mandata. Takva bi kombinacija zahtijevala dogovor četiriju političkih subjekata i potporu svih njihovih zastupnika pri potvrdi Vlade.

S druge strane, sve ostale liste zajedno, bez HDZ-ove koalicije, imale bi 17 mandata. Prema ovoj projekciji zato ne bi mogle potvrditi Vladu bez potpore dijela zastupnika HDZ-a BiH.

To HDZ-u BiH daje ključnu ulogu u pregovorima, dok SDA ostaje partner s kojim najlakše doseže potrebnu dvotrećinsku većinu. Manje stranke mogu biti važne za širu i stabilniju potporu vlasti ili za alternativni dogovor, ali njihova uloga ovisit će o tome koju će većinu najveća stranka pokušati okupiti, analizirala ja Hercegovina.info.

/Desk/

Objava Projekcija Hercegovina.info o mandatima u skupštini HNŽ – HDZ i SDA sami mogu formirati vlast pojavila se prvi puta na Republika.

Skupština je jednoglasno usvojila Izvješće o radu predsjednika u mandatu 2022. – 2026. te Izvješće Nadzornog odbora i financijsko izvješće HKD Napredak Glavna podružnica Mostar. Inače, mostarska podružnica je po broju realiziranih projekata i aktivnosti najaktivnija podružnica HKD Napredak – prošle godine realizirana su čak 34 različita kulturna projekta.

/Desk/

Objava Na Skupštini HKD Napredak Glavne podružnice Mostar Željka Obradović izabrana za novu predsjednicu pojavila se prvi puta na Republika.

Rezolucija je prošla s 107 glasova za, 12 protiv i 51 suzdržanim. Rusija, Bjelorusija i Sudan glasali su protiv, dok su SAD i Kina bili suzdržani.

Skupina diplomata, držeći ukrajinsku zastavu, napustila je sastanak Konferencije o razoružanju tijekom govora ruskog veleposlanika Gatilova. A Rusija je svoje akcije u Ukrajini pravdala „demilitarizacijom” i odgovorom na širenje NATO-a na istok.

Objava Usvojena rezolucija u New Yorku: Većina država članica UN-a podržala Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

Kako navode, sumnja se na zloupotrebu ovlaštenja pojedinih osoba koje su u formi organizacijskog odbora zabranili sudjelovanje dvojici dopredsjednika iako su isti bili upisani kao dopredsjednici o ćemu smo već pisali. Isto tao sumnjaju kako su isti omogučili više zastupnika pojedinim podružnicama, dok su zabranili pojedinim podružnicama da uopće imaju svog zastupnika na Skupštini. Upitan je i sam kvorum na Skupštini te sumnjaju kako je organizacijski odbor svjesno smanjio ukupan proj zastupnika kako bi došli do potrebnog kvoruma. To nije sve kako ističu, naime na samoj Skupštini usvojeno je izvješće Nadzornog odbora iako isto nikad nije dostavljeno u službenoj formi niti je isto moglo podnijeti izvještaj kada mu je onemogučen nadzor. Navode i kako sumnjaju da su se Skupštini prezentirali neistiniti financisjki podaci. Nekoliko dana poslije nakon izjave predsjednika Nikole Čiče o izgubljenoj dobiti doznalo se da njegova izjava ne odražava ono što se u izvještaju Napredak Future d.o.o. prezentiralo Skupštini. Nije jasno ni tko je dao ovlaštenje osobi uposlenoj u stručnoj službi da naloži zaštitarima da se zabrani ulaz dopredsjednicima. Već od ranije su mnogi sadašnji i bivši članovi središnje uprave upozoravali i na krivotvorenje službene dokumentacije i neovlašteno korištenje pečata kod pojedinih Odluka Središnje uprave. Očito je da će ovakav nedostatak osnovnih pravnih načela transparentnosti dovesti i do daljnjih pravnih radnji.

Zastupnici ističu kako je zbog izostanka odgovora već ranije poslan dopis Ministarstvu pravde FBiH, i to u obimu od 120 stranica, u kojem se detaljno upozorava na nepravilnosti u pripremi i vođenju Skupštine.

U dopisu Ministarstvu, među ostalim, posebno je naglašen sukob interesa predsjednika HKD Napredak, Nikole Čiče, koji je istodobno donosio odluke i utjecao na procese koji su izravno uključivali njegov osobni položaj. Zbog toga, navode zastupnici, sve odluke koje je donosila tzv. „krnja“ Središnja uprava – u kojoj su, prema navodima, nedostajali zakonito izabrani članovi ili su odluke donosene bez potrebne većine – „padaju pod ozbiljnu sumnju u zakonitost i statutarno utemeljenje“.

Dodatno podsjećaju da ovo nisu prva upozorenja o problemima u radu vodstva. HKD Napredak Split, Zagreb i Dubrovnik već su ranije upućivale službena pisma u kojima su ukazivale na netransparentne procedure, ignoriranje statutarnih obveza i odluke koje nisu imale uporište u propisanim pravilima. Ta pisma, kako ističu zastupnici, predstavljaju „jasan dokaz da se na nepravilnosti upozoravalo mjesecima, ali reakcije nije bilo“.

S obzirom na sve navedeno, četvero zastupnika ponavlja zahtjev da Ministarstvo pravde FBiH provede inspekcijski nadzor nad radom organa HKD Napredak te da se rezultati i odluke 72. Skupštine ne verificiraju dok se ne utvrdi je li Skupština održana u skladu sa Statutom i zakonima.

Zastupnici poručuju kako će i dalje zahtijevati uvid u svu službenu dokumentaciju te inzistirati na zakonitosti i transparentnosti u radu Društva.

/Desk/

Objava Četiri člana Skupštine HKD Napredak zatražili dokumentaciju s održane Skupštine, još nema odgovora pojavila se prvi puta na Republika.

Scena.ba prenosi dio nepravilnosti na koje su delegati ukazali:

Na temelju članka 39. Zakona o udruženjima i fondacijama FBiH (‘Službene novine FBiH’ br. 45/02 i 37/08), podnositelji su podnijeli zahtjev 28. 10. 2025. godine za provođenje upravnog nadzora nad zakonitošću rada HKD Napredak i odluka donesenih na Skupštini održanoj 25.10.2025. u Zenici. U svom zahtjevu predložili su se da Ministarstvo ne vrši upis bilo kakvih izmjena u Registar udruženja i fondacija dok se ne utvrdi zakonitost i statutarna ispravnost donesenih izmjena. U svom zahtjevu pozvali su se na Statut HKD Napredak, članci: 29.; 31.; 33.; 51.; 71.; Poslovnik o radu Stegovnog suda HKD Napredak, članci: 25.; 33; Poslovnik o radu Središnje uprave HKD Napredak, članci: 32.; 33; Zakonu o udruženjima i fondacijama F BiH, članci: 17.; 39;. U sažetcima navoda ističe se kako Predsjednik HKD Napredak Nikola Čiča nije dopustio nadzor Nadzornom odboru HKD Napredak, nije sazvao izvanrednu Skupštinu koju je zatražilo 15 podružnica HKD Napredak, a po Statutu dužan je to učiniti kada zatraži 10 podružnica. Stegovni sud, na čelu sa don Ivanom Dragičevićem, prethodno nije započeo niti proveo Statutom i Poslovnikom o radu Stegovnog suda propisani postupak. Također, materijal za 72. Glavnu izvještajnu skupštinu nije dostavljena u Statutom propisanom roku, dok neki materijal nije uopće dostavljen zastupnicima.

Ukazali su u svom zahtjevu Federalnom ministarstvu pravde na nelegalan rad Organizacijskog odbora i radnih tijela 72. glavne izvještajne skupštine te na činjenicu kako dio podružnica nije uopće pozvan iako su aktivne i to im pravo po Statutu pripada, a Organizacijski odbor 72. glavne izvještajne skupštine im je uskratio to pravo i tako ih diskriminirao u odnosu na druge podružnice. Nadalje, ukazano je na nepozivanje i zabrana ulaska dva zakonski upisana dopredsjednika i člana Središnje uprave na 72. Glavnu izvještajnu skupštinu te sudjelovanje zastupnika bez utemeljenog prava glasa prije odobrenja Skupštine te na činjenicu kako Skupština nije imala potreban kvorum za odlučivanje kao i da je nastavljen rad Skupštine unatoč upozorenju Nadzornog odbora o protuzakonitom djelovanju.

Skupština usvojila dva različita financijska izvješća

Posebno su ukazali u svom zahtjevu na činjenicu kako su na protustatutarnoj Skupštini HKD Napredak u Zenici prezentirana 2 različita financijska izvještaja s neusklađenim iznosima te izvještaj u kojem su netočno zbrojeni iznosi te na donošenje odluka o predmetima koji nisu bili na dnevnom redu Skupštine i isključivanje članova bez provedene statutarne procedure. Ono na što je ukazano u zahtjevu jest i činjenica da je na Skupštini izvršen nestatutaran izbor članova u tijela upravljanja, na skupštini su birani članovi u upravljačka tijela a da uopće nisu bili nazočni skupštini.

Nadzornom odboru nije dozvoljen nadzor, zastupnici napustili Skupštinu

U zahtjevu je, između ostalog naglašeno, kako Nadzorni odbor prema članku 51. Statuta HKD Napredak te članku 39. Zakona o udruženjima i fondacijama FBiH ima obvezu dva puta godišnje obaviti pregled poslovanja Društva. Pet članova Središnje uprave (Miroslav Landeka, Josip Križanović, Anto Ivić, Franjo Leovac i Ines Kaić Pervan) uputili su 11.6.2025. Nadzornom odboru zahtjev za unutarnji nadzor nad radom predsjednika Nikole Čiče i Središnje uprave HKD Napredak, Nakon primitka zahtjeva, predsjednik Nadzornog odbora Dragan Glavaš podnio je ostavku. Članovima Nadzornog odbora – Blagunu Lovrinoviću i Željki Obradović – u četiri navrata tijekom srpnja i kolovoza 2025. godine bilo je uskraćeno izvršiti uvid u dokumentaciju potrebnu za nadzor. Unatoč jasno postavljenim zahtjevima, nisu dobili zapisnike sa sjednica niti ostale materijale, čime je rad nadzornog tijela bio paraliziran. Član Nadzornog odbora Blagun Lovrinović je na Skupštini podnio ostavku, a članicu Željku Obradović kako tvrde po naputku Nikole Čiče Skupština koja nije imala valjan kvorum nakon napuštanja dijela zastupnika, je isključila iz članstva. Obradović nije dobila ni priliku da pročita svoje izvješće, jer je zajedno s kolegama bila primorana napustila Skupštinu uz povike „fašisti“ zastupnika iz Kiseljaka Ive Mire Jovića i pljesak i odobravanje većine preostalih zastupnika u sali, a što je izazvalo zgražanje zastupnika koji su napustili Skupštinu.

Nakon odbijanja prijedloga izmjene i dopune dnevnog reda, Skupštinu je napustilo 11 zastupnika (Anto Ivić, Ines Kaić Pervan, Darko Mabić, Franjo Bratić, Željka Obradović, Ivan Bilić, Jozo Jozić, Ivan Duvnjak, Marcela Ravlija) i još 2 prije izvješća o radu Društva i financijskog izvješća (Zoran Čavara i fra Mirko Filipović). Preostali broj zastupnika s pravom glasa koji su nazočili Skupštini bio je 51. Skupština punovažno odlučuje ako joj je nazočno najmanje dvije trećine članova. Skupština može pravovaljano odlučivati većinom glasova prisutnih članova i to javnim glasovanjem, ako se ne odluči drugačije, osim u slučaju mijenjanja Statuta i donošenja odluke kojom Udruga prestaje s radom. Za punovažno odlučivanje potrebno je dvije trećine nazočnih članova. Od ukupnog broja 88 članova, dvije trećine je 59. Dakle, 51 nazočna člana koji su donosili odluke na Skupštini u Zenici 25.10.2025. ne ispunjava uvjete propisane Statutom za njihovu punovažnost.

Podsjećamo zbog osnovane sumnje u povredu Statuta i akata Društva, pozivajući se na Statut, Zakon o udruženjima i fondacijama FBiH, Poslovnik o radu Središnje uprave i na odredbe KZ FBiH, članovi HKD Napredak Josip Križanović, Anto Ivić, Ines Kaić Pervan i Željko Koren podnijeli su 17.9.2025. Stegovnom sudu zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv predsjednika Nikole Čiče, kao i zahtjevu 1.10.2025. protiv predsjednika Nikole Čiče, dopredsjednika Damira Krešića i direktora Napredak Futura d.o.o. Gorana Štrbca zbog nezakonite isplate dobiti. Na prvi podnijeti zahtjev, Stegovni sud nije odgovorio u Poslovniku propisanom roku od 30 dana. Iako je Stegovni sud prema Statutu i Poslovniku o radu Stegovnog suda čl. 25 neovisan u svom radu i odgovara jedino Skupštini, predmet je poslan na razmatranje i donošenje zaključka Središnjoj upravi na sjednicu Središnje uprave 18.10.2025. koja za to nema ovlasti. Praksu neodgovaranja Stegovnog suda na čelu s don Ivanom Dragičevićem pokazuje i ranija prijava člana Središnje uprave HKD Napredak Franje Bratića protiv Nikole Čiče zbog krivotvorenja zapisnika.

Tko je zabranio sudjelovanje mnogim podružnicama i dvojici dopredsjednika?

Skandalozno je i to kako na Skupštinu nije pozvan dio podružnica koje imaju pravo sudjelovati, a to su prema, njihovim saznanjima, podružnicama Split, Konjic, Srebrenik, Kotor, Tešanj i Derventa a moguće je i još nekoj od podružnica. Poziv nije upućen niti počasnom predsjedniku HKD Napredak Franji Topiću. Napominjemo da su ovo aktivne podružnice koje imaju aktivan i upisan Upravni odbor te redovito provode svoje aktivnosti. Ističemo da je podružnica iz Konjica saznala za održavanje Skupštine nakon čega je poslala prijavnicu za zastupnika, ali je ova prijava odbijena iako je podnesena na vrijeme i na odgovarajućem obrascu. Budući da se radi o aktivnim podružnicama u potpunosti im je uskraćeno pravo zagarantirano člankom 29. Statuta HKD Napredak gdje u stavku (1) stoji sljedeće: „Skupštinu tvore članovi Središnje uprave, Nadzornoga odbora, Stegovnoga suda i zastupnici iz aktivnih podružnica/udruga“. S druge strane, podružnica iz Zagreba koja ima povjerenika i koja je po članku 71., stavak (2) statuta neaktivna je imala pravo na čak dva zastupnika. Statutom (člankom 71., stavak 2) je jasno propisano kako „Povjerenik se imenuje i u slučaju da je neka podružnica/udruga prestala funkcionirati ili djelovati, radi stvaranja uvjeta za ponovni početak rada.“. Ovime je više nego jasno kako je Organizacijski odbor 72. glavne izvještajne skupštine HKD Napredak po svom vlastitom nahođenju davao pravo sudjelovanja onim podružnicama koje ga Statutom nemaju, a oduzimao i uskraćivao pravo onim podružnicama koje to pravo sukladno Statutu imaju. Vrlo je čudno kako se kao delegat na Skupštini pojavio se gospodin Pavle Mijović koji ni po jednom kriteriju nije mogao sudjelovati u radu Skupštine. Gospodin Mijović je predstavljen kao član Središnje uprave iako zakonski nije upisan u Registar udruga kod nadležnog Federalnog ministarstva pravde niti je njegov mandat ikada ranije potvrdila Skupština Društva.

Tužiteljstvo otvorilo istragu

Podsjećamo, predsjednik HKD Napredak Nikola Čiča meta je rada istražnih organa u Sarajevu, potvrđeno je Istini. Na upit portala Istine vodi li se u Tužiteljstvu Sarajevske županije istraga protiv Nikole Čiče, predsjednika HKD Napredak kazali su:

“Postupajući tužitelj postupa u predmetu na osnovu prijave protiv navedene osobe koja se odnosi na zloupotrebu položaja ili ovlasti. S obzirom na fazu u kojoj se premet nalazi, nismo u mogućnosti priopćiti više informacija”. Izjavu potpisuje glasnogovornica Tužiteljstva Sarajevske županije Azra Bavčić, a portal istina tu je vijest objavio 24. 10. 2025.

Inače, protiv Čiče je podneseno više kaznenih prijava, a koje se odnose i na ono o čemu je “Istina” iscrpno pisala. Očekuje se da bi dio radnji u ovom slučaju moglo preuzeti i Državno tužiteljstvo, s obzirom na to da im je dio prijava proslijeđen.

Budući da navedena prijava s pratećom dokumentacijom čini vrlo opsežan materijal, sami zastupnici, ali i javnost, očekuju reakciju nadležnog Ministarstva. No, kako je u nedavnom intervjuu potvrdio jedan od zastupnika, gospodin Anto Ivić, inzistirat će se na rješavanju nepravilnosti, ali i na utvrđivanju odgovornosti onih koji su na ovaj način pripremili jednu od najsramotnijih Skupština u povijesti tog velikog Društva. Stoga se ne treba iznenaditi ako “nastavak Skupštine” vrlo brzo dobije i sudski epilog.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da HKD Napredak raspolaže imovinom vrijednom preko 23 milijuna KM, te da koristi ogromna proračunska sredstva od strane institucija u FBiH, ali i institucija Republike Hrvatske. Upravo zbog ovih činjenica, ovakav višemjesečni odnos prema zahtjevu za običnom financijskom provjerom i takva “grčevita” borba da se ista onemogući, a ljudi koji su je zatražili isključe, s pravom izaziva opravdanu sumnju u financijske nepravilnosti u radu predsjednika Društva.

/Desk/

Objava Federalno ministarstvo pravde zaprimilo zahtjev za upravni nadzor rada HKD Napredak – sumnje u nezakonitost 72. Glavne izvještajne skupštine pojavila se prvi puta na Republika.

I Matica hrvatska Mostar ima svoju zastupnicu u Glavnom odboru. Na mandat od četiri godine akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica Matice hrvatske mostar, ponovno je izabrana u ovo tijelo Središnjice.

Izuzev predsjednika, na Skupštini su izabrani članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu – Predsjedništva, Glavnoga odbora, Nadzornoga odbora i Časnoga suda. Uz predsjednika, novo Predsjedništvo čini još šest članova: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj (potpredsjednici), glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević.

Među glavnim prioritetima i naglascima u novom mandatnom razdoblju obnova je Matičine palače u središtu Zagreba, „stoljetnog sjedišta Matice hrvatske, i vidljivog simbola Matičina identiteta kojoj je nužna obnova, od unutrašnje obnove do krova i pročelja“, kazao je Damir Zorić. I prije nego je postao predsjednik, Zorić je prihvatio tu odgovornost svjestan i s vjerom da taj složen i skup poduhvat, uostalom kao i sve što se radi u Matici, „moramo i možemo uraditi samo jedinstveni i složni – svi zajedno, kako Matičina upravna tijela, tako i svi odjeli i ogranci, svaki pojedini član“.

„Za Maticu hrvatsku s pravom volimo kazati da je naša najstarija kulturna ustanova, ali uvijek moramo imati na umu da smo i danas, kao i nekada, suočeni s pluralizmom kojekakvih kultura, a sve češće i sve više i s ne-kulturama, za Maticu hrvatsku treba reći da je naša najstarija domoljubna kulturna ustanova. Matica hrvatska okuplja ljude kojima je na srcu hrvatska kultura i vrijednosti hrvatske baštine na svim poljima stvaranja. Upravo je Matica hrvatska čuvajući i promičući hrvatsku kulturu i domoljublje činila i čini da postignuća ranijih naraštaja ne ostanu samo mrtva, uskladištena ili – još gore zaboravljena prošlost, neka bude baština koja čini sadašnjost i otvara budućnost“, kazao je novi predsjednik Damir Zorić.

Skupštinu su uz 152 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Matija Posavec, međimurski župan, ravnateljica Centra za istraživanje Međimurja Maja Žvorc, predsjednik čakovečkog stola Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja Marijan Ramušćak i ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.

/Desk/

Objava Novi predsjednik Matice Hrvatske Damir Zorić, Ljerka Ostojić ponovno izabrana u Glavni odbor pojavila se prvi puta na Republika.

OHR je u reakciji objavljenoj na mreži X ocijenio ove izjave kao uvredljive i istaknuo da takva retorika pokazuje “duboko nepoznavanje prirode ove zemlje, njezine povijesti, vjerske i nacionalne raznolikosti, ali i višegeneracijskog suživota”.

“Zamisao da se bilo tko u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, bilo da pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ili kategoriji Ostalih, može okarakterizirati kao “+’vlasnik’ ili ‘podstanar’ je vrlo uvredljiva i ukazuje na duboko nepoznavanje prirode ove zemlje, njene povijesti, njene vjerske i nacionalne raznolikosti, ali i višegeneracijskog suživota koji je uspio nadjačati sve strahote i ratove.

Tom suživotu svjedočimo i danas, unatoč svim izazovima, ali i unatoč uvrjedljivim izjavama političkih predstavnika na svim krajevima političkog spektra kojima se pokušava negirati stvarnost ove zemlje i njenih ljudi u korist narativa koji su prije trideset godina korišteni za demonizaciju susjeda i opravdavanje etničkog čišćenja, genocida i drugih zločina. Danas te izjave samo služe da otjeraju mlade ljude, budućnost ove zemlje”, navodi se u reakciji iz OHR-a.

Također se ističe kako je “Bosna i Hercegovina danas mirna i stabilna zemlja, dom svim svojim narodima i građanima”.

“Umjesto da daju neprihvatljive izjave, bilo da su unitarističke ili secesionističke prirode, od političkih predstavnika se očekuje rad na jednakopravnosti svih, uključujući povratničke i manjinske zajednice, te na zajedničkoj i naprednoj budućnosti za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Izbori se ne dobivaju na mržnji nego na konkretnim promjenama koje će poboljšati živote građanki i građana”, poručili su bh političarima iz OHR-a.

Naime, Alić je u intervju za BIR TV, televiziju Islamske zajednice u BiH, imao vrlo neprimjerenu izjavu: “Ja mislim da smo mi vlasnici u zemlji, a da imamo neugodne podstanare, iza kojih uvijek moramo čistit, mest i tako dalje, popravljati, izgrađivati, graditi, nadograđivati”. Ovo je Alić kazao referirajući se na tvrdnju urednika i voditelja kako ima dojam da su “Bošnjaci podstanari u svojoj zemlji”.

Na njegove izjave slično su reagirali i iz Veleposlanstva SAD-a u BiH te su, između ostaloga, istaknuli kako “u javnom diskursu nema mjesta jeziku koji promovira netoleranciju i sugerira da je BiH isključivo domovina samo jedne etničke grupe”.

Iz Kluba zastupnika HDZ 1990 u Skupštini HNŽ-a izašli s inicijativom o sazivanju izvanredne sjednice na kojoj bi se trebalo razmatrati Alićeva smjena, a i isto su satražili i skupštinski zastupnici HDZ BiH.

/Desk/

Objava ‘KO SE METLE LAĆA, BIVA POMETEN – Na Alićeve tvrdnje o “Bošnjacima vlasnicima BiH, a Srbima i Hrvatima neugodnim podstanarima”, reagirao i OHR pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se vidi na snimku, Zahiragić je prišao do predsjedavajućeg Elvedina Okerića (NiP) i uputio mu nekoliko prijetnji. Potom je do njega došao Vreto u pokušaju da ga smiri, ali Zahiragić ga je vrlo agresivno odgurnuo, izvješćuje Klix.

Vreto mu nije ostao dužan pa mu je uzvratio istom mjerom, a onda su se u sukob uključili brojni drugi zastupnici u pokušaju da ih smire.

Okerić je potom objavio pauzu, a Zahiragić je nastavio sa žestokim verbalnim uvredama na njegov račun.

“Sram te bilo, šonjo jedan”, rekao je Zahiragić u nekoliko navrata. Kasnije su ga uspjeli smiriti ostali zastupnici SDA u Skupštini KS.

Snimku ovog incidenta možete pogledati: OVDJE.

/Desk/

Objava STRASTVENI ZASTUPNICI – Umalo tuča u sarajevskoj skupštini: Zahiragić (SDA) protiv Okerića i Vrete (NiP) pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon 12 godina, na prijedlog Ministarstva zdravstva i Vlade KS, Skupština je usvojila ukidanje participacije na sve usluge na svim razinama zdravstvene zaštite, primarne, sekundarne i tercijarne.

“Ukidanjem plaćanja participacije naše građanke i građane oslobodit ćemo dodatnih troškova, dodatnih maltretiranja, čekanja u redovima, na pultovima i blagajna. Čak i oni koji su oslobođeni plaćanja po nekom od propisanih osnova, morali su čekati u nekom od redova da im netko zaokruži da ne trebaju plaćati ove troškove. To smo sada ostavili iza nas, vjerujem na zadovoljstvo svih zdravstvenih osiguranika u Kantonu Sarajevo”, poručio je ovim povodom mr.med.sci.dr. Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.

Plaćanje participacije ukinuto je na sve zdravstvene usluge, od magnetne rezonance, CT-a, radioloških usluga, ultrazvuka, također uplate majke pratilje djetetu starijem od jedne godine, patronažnih posjeta, kućnih posjeta i svih drugih usluga koje su bile obuhvaćene prethodnom odlukom.

Procjena je da se na ovaj način za Zavod zdravstvenog osiguranja prikupljalo i uplaćivalo oko 800.000 KM. Ukidanje uplata participacija je zajednička inicijativa ZZO KS , Vlade KS i Ministarstva zdravstva i to neće, kako je istaknuto, poremetiti financijski plan i poslovanje ovog zavoda.

/Desk/

Objava Sarajevska skupština ukinula participacije za liječenje – što čekaju ostale skupštine u FBiH? pojavila se prvi puta na Republika.

„Način na koji je vlada formirana, pritisci, ucjene, pojedinačno izvlačenje zastupnika iz političkih subjekata na raznorazne načine itd., ne daju nikakvu nadu da će odgovoriti svemu onome zbog čega je i formirana. K-10 je kanton koji bez pomoći i konekcije s višim razinama vlasti teško da uopće može funkcionirati. Nova Vlada niti je kredibilna, niti kapacitirana da odgovori svojim obvezama”, kazao je ovaj SDP-ov zastupnik.

Đugum tvrdi da je “namjera onih koji su formirali Vladu bila izbjeći HDZ i zaobići SDP sa svoja tri zastupnika”.

Slobodna Bosna podsjeća da je premijer Kantona 10, Ivan Vukadin, bivši, dugogodišnji član HDZ-a koji je tu stranku napustio prije četiri godine.

„Premijer Ivan Vukadin je proizvod svoje bivše stranke i kao učenik davno je prevazišao u svemu svoje profesore. Izvukao je dva zastupnika iz HDZ-a i tako formirao Vladu. I sa SDP-om je isto tako pokušao, ali, eto, nije uspio. Tražili smo da se Vlada formira na jedan pragmatičan način uvažavajući procese koji se događaju u FBiH. Uvodeći u Vladu SDA i sve srpske stranke, i pritom oteti HDZ-u dva zastupnika… Sami možete zaključiti o kakvom se kredibilitetu i kapacitetu ovdje radi. On je ‘glavni’ u toj vladi i njega se sve pita. Najveću štetu ovih odnosa imat će građani K-10“, zaključuje Đugum.

Vlada je od ukupno 25 zastupnika u Skupštini dobila podršku njih 17.

Podsjećamo na još jednu zanimljivost vezanu za ime Ivana Vukadina, naravno, u političkom kontekstu, a vezana je za onu prvu. Bez obzira što je ogranak HDZ-a u Tomislavgradu, njegovom rodnom mjestu, ili u Duvnu kako se zvao i te 1975., kada je on rođen, na Izborima 2018. imao bolje rezultate nego u Livnu, Borjana Krišto je inzistitrala na kandidatu za predsjednika Vlade iz Livna, jer je ona rođena u tom gradu. Dragan Čović je podržao aktualnu predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, a Vukadin se tome suprotstavio te uskoro osnovao Općinski odbor HNP-a Tomislavgrad.

„Izuzev jednoga člana, čine ga svi ostali dojučerašnji članovi OO HDZ BiH Tomislavgrad (25), donedavni članovi Mladeži i Zajednice žena HDZ-a BiH Tomislavgrad koji su jedinstveno stali uz isključene članove HDZ-a BiH Tomislavgrad (Ivan Vukadin, Robert Bagarić, Ante Tadić)”, priopćeno je iz ove stranke u rujnu 2020. godine. Bivši načelnik Tomislavgrada u tri mandata, Vukadin, prvi put je za premijera Kantona 10 izabran 2020. godine. Sada je tako, novi-stari predsjednik Vlade.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kako ističe ovaj županijski zastupnik, formiranjem nove skupštinske većine, doživio je klasični nokaut.

„HDZ je dobio ozbiljan udarac, nemojte zaboraviti da je predsjedateljica Vijeća ministara s ovih prostora, a dolaze lokalni izbori. Reakcija HDZ-a se čeka, mnogi se pitaju je li se dogodila predaja, prodaja HDZ-a ili nešto treće, nemojmo zaboraviti da interesni lobi oko dodjele koncesija koji postoji, kineski kapital i drugi interesi koji vladaju možda i dalje poručuju da jedino ‘stara-nova’ Vlada i dalje mora vladati“, potcrtava Avdija Đugum, koji je također rođen na području Općine Tomislavgrad.

Da HDZ trpi ozbiljan poraz ilustrira i činjenica da je ova stranka nekada u Skupštini imala i 9 zastupnika, onoliko koliko sada zajedno imaju HNP i HDZ 1990.

Sjedište Skupštine je u Tomislavgradu, Vlade u Livnu, a onog trena kad je Ustavni sud proglasio neustavnim ime kantona – HBŽ, ustavno je samo K-10.

„Onda od milja, da tako kažem, ‘netko’ ga još naziva i Livanjskim kantonom, jer kao Livno je veći grad od Duvna i središte je Kantona, a proračun općinski (gradski) Livna manji je od proračuna Općine Tomislavgrad“, komentira Avdija Đugum. Znači, u boj, u boj, za narod – oj.

Podsjeća se da do ovog tjedna, u FBiH još samo u Kantonu 10 nije bila formirana nova Vlada, a nakon izbora koji su u Bosni i Hercegovini održani u listopadu 2022. godine.
Podsjećamo, vlast sada čini koalicija čak šest stranaka te dvoje bivših HDZ-ovaca. Marija Bagarić, bivša HDZ-ovka, postala je neovisna zastupnica, dok za Stipu Galića na službenoj web stranici Skupštine kantona 10 još stoji da je HDZ-ov zastupnik. Bez ova dva zastupnika, ni ova Vlada ne bi bila izglasana. Možda je riječ o Galićevom soliranju, a možda je to i rezultat stranačkog dogovora između HDZ-a i HNP-a ili HDZ 1990.

/Desk/

Objava SDP-ov zastupnik Đugum: Čović je u u Livnu dobio ozbiljan udarac pojavila se prvi puta na Republika.