Izjava Miroslava Škore o silovanim ženama i pobačaju podigla je veliku buru u hrvatskoj javnosti, izazvala brojne reakcije svih koji su ostali nakon nje šokirani, pa tako i mnogih poznatih Hrvata. Među njima i njegove kolegice Severine koja mu je putem profila na Instagramu poručila što misli o svemu. I pritom ga nije nimalo štedila.

“Nažalost, upoznala sam tog Škoru. U poznoj mladosti silno je htio postati panonski mornar, ali zaboravio je da postoji Balašević, pa se plan izjalovio. Bez obzira što je bio uzorni omladinac u “ono doba”, kažu upućeni. Onda je došao rat.

Dok su žene u Hrvatskoj i Bosni u vihoru rata doživjele najveća poniženja koje žensko tijelo može doživjeti, silovanja, njegov ratni put se sastojao u avionskoj karti u jednom smjeru. Iz domovine u Ameriku.

Vratio se u ravnicu koju su mu neki drugi obranili i odlučio postati direktor diskografske kuće Orfej. Koja je, zamislite, nakon njega propala. Onda se onako simpatičan i šaljiv uvalio u Croatia Records, čije je zemljište sada u posjedu pogrebnog poduzeća i rasprodano. Čujem, sad ima i puste vinograde i udjele u raznim firmama. Kako je došao do parkirališta kraj jedne bolnice, koje je masno naplaćivao, nitko ne zna. Samo znamo da ga je prodao. Jer sad se ozbiljnije bacio na politiku. Prvo je htio postati predsjednik i neslavno tropao, a nije prošlo ni pola godine – već bi bio premijer. I sada kandidat Škoro ima jedan poseban predmet interesa. Ne ekonomski rast i bolji život za sve. O ne, njegov interes je žensko tijelo.

https://www.instagram.com/p/CBqZBFYhimU/?utm_source=ig_embed

Maternica mu je posebno zanimljiva. Pa su mu žene počele pokazivati srednji prst, druge su mu prstima pokazale rogove. Onda je Škoro političar zaprijetio da, kad dođe na vlast, će oni koji mašu tim prstima dobiti po istima. Poslije se pravdao da je mislio na političare. Ali ženama se nije ispričao. Škoro kandidat očito ne razumije koncept slobode, ljudskih i ženskih prava, demokratskog društva. Vjerojatno mu nitko nije objasnio da je “Sluškinjina priča”, samo SF roman i serija. Hvala Bogu.

I zato molim sve žene koje su se pronašle zgranute, da se tagiraju i traže ispriku za svaku silovanu ženu, djevojčicu i naše bake”, napisala je u dužoj objavi.

“Bravo Seve”, “Ne mogu dovoljno puta stisnuti like”, “Bravo Seve! Ikona”, “Svaka ti je na mjestu”, “Kada bi bilo više tako osviještenih i hrabrih žena kao Seve svijet bio ljepši”, “I meni je asocijacija Sluskinjina prica i njihova drzava Gilead! Grozno”, komentirali su njezini obožavatelji.

Objava Severina poručila Škori: “Dok su žene u Hrvatskoj i Bosni silovali ti si bio u Americi” (a ona je pjevala: ‘Kad si sam treba bi boca vina, treba ti Severina…’) pojavila se prvi puta na Republika.

Ako usporedimo ove glasove s drugim krugom predsjedničkih izbora iz siječnja 2014. godine, vidjet ćemo da je kandidatkinja HDZ-a dobila skoro isti broj glasova. Naime, tada je, od ukupno 1.114.954 glasa, iz dijaspore za Grabar Kitarović pristiglo 33.737 glasova, od čega je iz BiH bilo 16.160 glasova. Iz ovoga bi se moglo zaključiti da je HDZ-ova baza ostala dosljedna svojoj kandidatkinji, pa čak i povećala rezultat, ali da ona, u ukupnom zbroju-omjeru broja registriranih i broja ovih glasova iznosi tek 17,4%.

Međutim, Škorinih 6.278 glasa šalje poruku da su se glasači iz BiH dodatno animirali te u jednoj mjeri i “probudili” iz apstinencije, dok Milanovićevih 1.131 glas naspram Josipovićevih 1.069 iz 2015. pokazuju da se po pitanju simpatizera SDP-a u BiH ništa značajno nije promijenilo.

Ipak, zbog registriranih 92.663 birača u BiH i 44 otvorena biračka mjesta jasno je da se možda očekivala još veća izlaznost i još značajnija potpora. No, njih  68.022, odnosno, 73% odlučilo je – ne glasati te se pomalo ruši fama kako je BiH tradicionalno “uporište” HDZ-a.

Prema glasovima koje je osvojio Milanović – ona to jest, ali prema odzivu na izbore – baš i ne.

/Republikainfo.com/

Objava Kako se glasalo u BiH: HDZ-ovi birači ostali vjerni Kolindi, Škoro je animirao ‘spavače’, Milanoviću standardna ’tisućica’ pojavila se prvi puta na Republika.

U utrku za predsjednika Hrvatske kreće 11 kandidata – Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Dejan Kovač, Katarina Peović, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Anto Đapić te Nedjeljko Babić.

Jutarnji list, između ostalog, prenosi i stavove kandidata usko povezanih sa BiH, između ostalog i politiku prema susjedima (BiH), kao i treba li Hrvatska podržati Srbiju u EU-u.

Kolakušić je jasan:

– Prema svim susjedima moramo voditi gospodarsku politiku. Moramo omogućiti uvoz i izvoz proizvoda iz i u BiH, Crne Gore, Srbije… Najviše proizvodimo prehrambenih proizvoda. okusi podneblja odgovaraju našim susjedima.

Kovač ovo pitanje smatra izuzetno važnim:

– To pitanje će postati bitno narednih godina radi pomicanja Schengena. Trenutno vidimo totalni poraz vanjske politike, od strane EU smo fizički okruženi bodljikavom žicom, a trebamo postati vrata Europe. Moramo osnažiti pogranična područja iz kojih je najviše ljudi otišlo.

Milanović kaže da mu je minuta malo za to ozbiljno pitanje:

– Nakon 30 godina saplitanja, pa to je uvreda prema BiH i Hrvatima u BiH. Kada je doslovce gorjelo išao sam u Mostar, javno sam govorio o brojnim problemima. Svesti zemlju na minutu nije dostojna ni jedna država, tamo žive naši ljudi, pola milijuna Hrvata, to je kompleksan odnos. U BiH ne idem po glasove jer imam srama, ali oni trebaju znati da sam za njih i bit ću, kao i za jedinstvenu BiH.

Orešković kaže:

– Odnos prema BiH može se vidjeti po tome što je i nas i njih sve manje, iako se puno ulaže, ali često netransparentno,. HBOR je dao kredite, sredstva su se davala za izgradnju sakralnih objekata, umjesto za obnovu i razvoj. Moja je mjera objava na što se troši proračunski novac – rekla je Orešković,

a nakon nje riječ je preuzela Peović:

– Huškačke i nacionalističke politike najmanje koriste narodu. Ljudi u BiH sjećaju se Jugoslavije uz svu njezinu deficitarnost u nekim političkim okvirima. Jugoslavenski socijalizam dao je Bosni i Hercegovini jedan okvir u kojem nije bilo ovakvih nacionalističkih politika.

Pernar je ukazao na jedan detalj:

– Odnos Hrvatske i BiH najbolje se može vidjeti po snimkama iz Mostara, kada se gasio Aluminij, kada je u crnoj limuzini prolazio Dragan Čović. HDZ-ova politika ugasila je Aluminij, HDZ je uveo Hrvate i Bošnjake u sukob. HDZ-u su Hrvati u BiH potrebni samo kada su izbori i kada ih dovedu autobusima, a čim izbori prođu brzo će biti zaboravljeni. Hrvatski narode ne daj svoj glas onima koji te iseljavaju.

Škoro je rekao:

– BiH je država hrvatskog naroda, vitalni strateški interes RH i status hrvatskog naroda je vrlo bitan za mir i stabilnost BiH. Mir u BiH postignut je daytonskim sporazumom, Hrvatska je tu preuzela određene obveze. Trenutno Hrvati tamo nisu suvereni, morali bi imati vlast, a trenutna vlast koju predstavlja Komšić nije ona koju je izabrao hrvatski narod. Smatram da to treba definitivno promijeniti a prema BiH, odnosno, Hrvatima u BiH se odnositi ne tutorski nego partnerski.

Anto Đapić ima decideiran stav:

– Hrvatski predsjednik ima obvezu skrbiti o suvereniteta Hrvata u BiH. Hrvati u BiH nemaju suverenitet, nikad nije bila dramatičnija pozicija nego danas. Iz Republike Srpske smo protjerani, oko Banja Luke je danas četiri tisuće Hrvata najviše. Treba osigurati suverenost na način formiranja hrvatske republike u Hercegovini i kao predsjednik ću na tome inzistirati.

Kitarović je opomenula Babića.

– Gospodine, Hrvati u BiH nisu dijaspora nego autohton narod. BiH je druga domovina hrvatskog naroda. Želim politiku dobrosusjedstva, poštivanja teritorijalne cjelovitosti i poštivanje kulturnih i političkih prava hrvatskog naroda. Dijelimo granicu dugačku 1100 kilometara, sigurnost BiH nam je u interesu. Podržavamo njen ulazak u EU. Hrvatska nije prva postaja Balkana, nego je u Srednjoj Europi kamo sam je odvela.

Juričan ima drugačiju ideju:

– Kolinda je na službeni put u BiH poslala Zdravka Mamića i Miroslava Kutlu. Oni su naša gospodarska diplomacija, treba ih samo malo aktivirati i to će spasiti zemlju. Treba osnovati novi entitet, duty free zonu u Poganoj Vlaki. Tamo ću poslati Bandića, on će sve riješiti, a migranti iz Zapadne Europe će htjeti ući u BiH.

Pitanje: Treba li Hrvatska blokirati Srbiju na putu u Europsku uniju?

Juričan se žestoko protivi, evo i zašto:

– Moramo prvo razviti gospodarske veze, naša strategija mora biti da u EU uđu i Srbija i BiH. Vučić i njegova obitelj su u vrhu krađe, oni će se lako uklopiti u naše procese.

Kolakušiću je ova tema nebitna:

– O Hrvatskoj ne ovisi hoće li Srbija ući u EU, kao što ni naš ulazak nije ovisio o Sloveniji. To je politika više razine i nas nitko neće pitati, o tome će ovisiti glavne članice, Njemačka i Francuska, koje drže EU u rukama.

Kovač je nešto pomirljiviji:

– Riječ blokada je jaka, ja sam za dijalog. Svaka osoba ima pravo na posljednje počivalište, stvar nestalih se mora riješiti.

Milanović je jasan:

– Ne! Međutim, Hrvatska može o tome odlučivati. Bio sam na preko 30 sastanaka Europskog vijeća, pitanje je imamo li interes u tome. ovdje se ljude plaši regionom, a s tim regionom imamo golemi izvoz. Beogradska čaršija je nešto drugo… Naš interes nije takav da bilo kome prijetimo.

Dalija Orešković kaže:

– Itekako će se Hrvatsku to pitati kao i svaku drugu članicu. Uvjet vladavine prava su demokratski i transparentni procesi kojih u današnjoj Srbiji nema. Kad se zadovolje svi standardi, da se Srbija suoči sa svojim ratnim zločinima i da podatke isporuči Hrvatskoj, onda da.

Peović je po pitanju Srbije rekla:

– Blokiranje puta Srbije je sitnoburžoaska politika, s kojom se mala zemlja samozadovoljava, a ta politika nije ni dobra niti korisna. Mi se na ovoj periferiji svi zajedno nećemo razviti, a ulaskom u eurozonu bit će nam samo još gore.

Pernar kaže sljedeće:

– Nemam mržnju prema Srbima, smatram ih našim bratskim narodom, što stoljećima jesmo bili. Kao marionete smo uvučeni u sukobe s njima od Prvog svjetskog rata. Protivim se ulasku Srbije u EE, ali ne iz negativnih, emocija nego iz ljubavi, jer smatram da će doći do demografskog kolapsa i ekonomskog uništenja, privatizacije svega što je ostalo. Globalistička agenda će još uzeti maha.

Škoro je, očekivano, po ovom pitanju jasan:

– Razaranje Vukovara, Škabrnje, hrvatske žrtve nisu marionete. razgovaramo u kontekstu nestalih. Moramo riješiti i pitanje granice, odštete ljudima u logorima, pitanje kulturnog blaga i arhiva u Beograd. Trebaju ući EU, ali kada ispune najviše demokratske standarde.

Đapić je bio poprilično oštar:

– Srpska politika je nepromjenjiva prema Hrvatskoj još od vremena rata. Pioniri četničkih vojvoda danas su na čelu države, to je stalna verbalna agresija na Hrvatsku, a uvijek je u pripremi i ona gora na koju moramo biti spremni. Možda nećemo spriječiti ulazak u EU, ali možemo otežati. Važno je da se o tome izjasni hrvatski narod na referendumu.

Kolinda Grabar Kitarović je rekla:

– Trebamo razgovarati kako osigurati egzistenciju hrvatskim državljanima, posebno mladima. kada je riječ o mogućem članstvu, RH će apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija. I mi smo ih morali. to je bitno i da se Srbija konačno suoči sa svojom prošlošću, da dožive katarzu što su napravili u Hrvatskoj i drugim državama. Apsolutno ću inzistirati na rješavanju problema nestalih.

Kolakušić je prvi replicirao:

– Tu se radi isključivo o političkim odlukama, ulazak RH je najbolji primjer. Imamo daleko najgore pravosuđe u EU, a kao zadovoljili smo uvjete pravosuđa.

Škoro je okrznuo aktualnu predsjednicu:

– Žalosno da u ovom vremenu poraća nismo napravili više na pronalaženju nestalih. Ništa nije napravljeno ni u mandatu Kolinde Grabar Kitarović. Bio je Vučić u posjetu, vidjelo se kako je to izgledalo, a prosvjednike koji su upozoravali na problem nestalih se nazivalo marginalcima. To je politika Grabar-Kitarović.

https://www.youtube.com/watch?v=Omm6pbDAPk0

/Republikainfo.com/

Objava Jedino sučeljavanje predsjedničkih kandidata u Hrvatskoj – Tema su i BiH, Srbija i bh. Hrvati pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, tko će animirati hrvatske glasače u BiH kao jednoj od najjačih glasačkih uporišta?

Rekordan broj birališta

Hrvatski mediji u svojim analizama ocjenjuju da će aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović teško ponoviti rezultat iz prosinca 2014. godine kada su zabilježeni dugi redovi glasača u Mostaru, a glasanje zbog gužvi čak i produženo. Prisjetimo se da je tada Grabar Kitarović osvojila 50,74% glasova, odnosno 1.114.954, a 33.737 glasova donijela je dijaspora, od toga 16.160 bilo je od glasača iz BiH.

Mnogi analitičari tada su isticali kako je upravo dijaspora odnijela prevagu u njenoj pobjedi.

Njen protukandidat Ivo Josipović tada je osvojio 1.082.436 (49,26%). Od toga, dijasporinih samo 3.291. Ove brojke pokazuju koji je bio značaj dijaspore, prvenstveno glasača iz BiH, u njenom dolasku na Pantovčak. No, ovaj put bit će daleko, daleko teže ponoviti ovaj uspjeh iako će ovih izbora, prema podatcima Državnog izbornog povjerenstva BiH, biti rekordan broj birališta – čak 44.

To je trostruko veći broj za razliku od predsjedničkih izbora 2014. godine, kada ih je bilo 15.

Za glasove dijaspore bore se Grabar Kitarović i Škoro

Kolindi Garabar-Kitarović glasovi dijaspore će i na predstojećim izborima biti iznimno važni. U prvom krugu dio bi joj mogao uzeti Miroslav Škoro. U drugom izbornom krugu, uđu li u njega sadašnja predsjednica i Zoran Milanović, a razlika među njima bude tijesna, glasovi dijaspore ponovno će joj biti iznimno važni, možda čak i presudni za ishod izbora, piše Jutarnji list o mogućnostima ishoda izbora.

“Birači dijsapore i oni iz BIH su Kolindi Grabar Kitarović jako važni. Već smo bili u nizu mjesta u srednjoj Bosni i Hercegovini i do izbora ćemo otići još jednom”, kazao je Jutarnjem izvor blizak kandidatkinji HDZ-a.

“Svjesni smo”, dodao je, “da će Škoro također htjeti privući glasove dijaspore i Hrvata iz BiH, ali prema njemu ne razvijamo nikakvu posebnu strategiju i ne mislimo voditi prljavu kampanju. Škorini birači i mi smo jedan birački korpus i naravno da računamo na to da će u drugom izbornom krugu njegovi birači dati glas Kolindi Grabar-Kitarović”.

Bandić za predsjednicu, Glasnović za Škoru

O glasovima dijaspore, prvenstveno BiH, u predsjedničkim izborima piše i tjednik 7Dnevno. “Baš bi za dobivanje skorašnjih predsjedničkih izbora aktualnoj predsjednici potpora Hercegovine mogla biti krucijalna. Ako je suditi po rezultatima anketa, povijest bi se, kada je riječ o predsjedničkim izborima, mogla ponoviti. Naime, prije pet godina upravo se u Mostaru vodila odlučujuća bitka za Pantovčak, piše ovaj hrvatski tjednik.

Navode da će važnu ulogu u afirmiranju i pridobivanju biračke mašinerije odigrati drugi čovjek HDZ-a Hrvatske Milijan Brkić, Hercegovac rodom iz Klobuka, ali i njen savjetnik Tomislav Madžar iz Ljubuškog koji također uživa veliki ugled u Hercegovini.

U ovom tjedniku ocjenjuju da će se za glasove Hrvata dijaspore boriti isključivo aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro.

Međutim, da je “igra” više nego neizvjesna a snage skoro izjednačene pokazuje i podrška generala Željka Glasnovića Miroslavu Škori, a dobro je poznato da je Glasnović jedan od najpoštovanijih zapovjednika HVO-a u BiH, ali i čovjek koji je HDZ-u “oteo” jedan saborski mandat iz dijaspore koji je tradicionalno osvajao HDZ.

Ali i aktualna predsjednica ima još jedan hercegovački adut i to zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je vrlo omiljen posebno među Hercegovcima. Podsjetimo da je upravo Milan Bandić na predsjedničkim izborima 2009. godine dobio impresivnih 104.000 glasova iz dijaspore, što ga potvrđuje kao dobrog saveznika Grabar Kitarović.

Kolika je njena naklonost Bandiću pokazuje i nedavna proslava njegovog rođendana kada mu je otpjevala kratku rođendansku čestitku i poslala rođendansku tortu. Kao “šlag” je došla njena izjava da bi mu, ako bude osuđen u nekoj od afera koje ga prate, u zatvor nosila kolače. To je naišlo na zgražanje javnosti u Hrvatskoj.

Masovan izlazak dijaspore na birališta ili “mlaka voda”

“Ne uspije li predsjednica, a još ako se dogodi ono najgore, da prvi put predsjednik u utrci za drugi mandat ne uđe ni u drugi krug, to će se katastrofalno odraziti na Plenkovića i bit će početak njegova neizbježnog kraja. Jer njegovi će mu reći – izgubio si euroizbore, izgubio si i predsjedničke, zbog naših fotelja i poslova ne možemo dopustiti da izgubiš i parlamentarne”, piše Večernji list, izdanje za Hrvatsku o mogućnosti i posljedicama re(ne)izbora Kolinde Grabar Kitarović.

Ipak, dok mnogi ističu kako se Hrvati u BiH neće masovno odazvati na izbore jer su nezadovoljni aktualnom hrvatskom politikom u BiH kao i zbog sve većeg iseljavanja mladih, dostupnost glasačkih mjesta zbog rekordnog broja otvorenih birališta ovu teoriju postavlja na “staklene noge”.

Stoga je Jutarnji list u studenom iznio i jednu vrlo zanimljivu tezu: “Neka na predsjedničke izbore iziđe svaki drugi, to je sedamdesetak tisuća glasova, koji uvelike utječu na konačni rezultat. Kada bi se to dogodilo, došlo bi do dramatičnih političkih sukoba, a bojimo se i ogromnog animoziteta prema dijaspori. Što nije i ne može biti ničiji interes”.

Kako će odgovoriti tzv. hrvatska dijaspora u BIH na predsjedničke izbore u Hrvatskoj te hoće li njen masovan odziv biti i povod novim animozitetima prema dijaspori i Hercegovcima koji bi mogli odlučiti o hrvatskom predsjedniku/ci – ostaje pričekati do 22. prosinca.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Hoće li Hrvati iz BiH biti žrtva predsjedničkih izbora u Hrvatskoj? pojavila se prvi puta na Republika.