Učenici koji nemaju talijansko državljanstvo čine gotovo 12 posto učenika u talijanskim školama.

Integracija migranata, posebno onih iz zemalja s muslimanskom većinom, i dalje izaziva prijepore u talijanskoj politici i društvu.

“Uskoro će na sjednici vlade biti predstavljena mjera kojom će se zakonski utvrditi najveći dopušteni broj stranih učenika u razredu. Njome će se od roditelja stranih učenika koji imaju ozbiljnih problema s integracijom u školski sustav zahtijevati učenje talijanskog jezika te će se zabraniti nošenje burki i nikaba u školama, izjavila je premijerka Meloni.

/Desk/

Objava Italija zabranjuje nošenje burki i nikaba u školama pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što je suočena s oštrim padom rezultata na standardiziranim testovima norveška vlada još 2044. godine zabranila pametne telefone u školama, novi korak usmjeren je prema regulaciji digitalnih alata u učionicama.

Prema riječima premijera Størea, nekontrolirano korištenje umjetne inteligencije povećava rizik da djeca rane dobi preskoče ključne korake u svom kognitivnom i obrazovnom razvoju.

“Najvažnije u školi je da naša djeca nauče čitati, pisati i računati”, istaknuo je Støre, dodajući kako će se novi standardi početi primjenjivati od nadolazeće školske godine koja počinje potkraj kolovoza.

Strategija uvođenja AI alata po starosnim skupinama

Novi vladin plan predviđa strogo stupnjevane razine pristupa tehnologiji, ovisno o dobi i zrelosti učenika:

Povratak tiskanim knjigama i stroža kontrola digitalnog života

Norveška je bila među pionirima digitalizacije obrazovnog sustava – računala su u učionice uvedena još 1990-ih godina, dok su tableti postali standard od 2010. nadalje, čime je drastično smanjena ovisnost o tiskanim knjigama i pisanju rukom.

Međutim, svjesna nuspojava pretjerane digitalizacije, vlada sada radi na potpunom preokretu tog trenda. Uz ograničavanje umjetne inteligencije, najavljen je i zakonodavni okvir kojim će se osigurati izravna financijska sredstva za povratak klasičnih, tiskanih knjiga u učionice.

Ova odluka dio je šireg nacionalnog plana zaštite mentalnog zdravlja i razvoja mladih. Podsjetimo, norveška vlada je nedavno najavila i planove o zabrani korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, prateći slične rigorozne inicijative koje su već pokrenute u Australiji i nekoliko drugih razvijenih zemalja.

Objava Norveška uvodi gotovo potpunu zabranu umjetne inteligencije u osnovnim školama pojavila se prvi puta na Republika.

Bilo je to ljeto 2017. Gospodina Epsteina nedavno je tužila još jedna žena koja ga je optužila za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, te je on žudio za mišljenjem istraživača čiji je rad financirao.

Prepiska, koja je uključena u milijune dokumenata povezanih s Epsteinom koje je objavilo Ministarstvo pravosuđa, pokazuje kako je koristio plaćanje školarina za privatne osnovne i srednje škole, kao i percepciju da može utjecati na njihove upisne procese, kako bi gradio odnose i stjecao utjecaj čak i nakon što je na Floridi osuđen za seksualne prijestupe.

Pregled Epsteinovih spisa otkrio je desetke spominjanja škole Trinity na Manhattanu, škole Riverdale Country u Bronxu, škole Masters u Westchesteru i drugih elitnih akademija kroz ležerne razgovore, na brzinu napisane e-mailove i druge zapise. U nekim slučajevima, roditelji puni nade kontaktirali su Epsteina tražeći pomoć oko školarine ili upisa svoje djece. U drugima se činilo da je on samoinicijativno kontaktirao roditelje.

Među roditeljima su bili istraživač Joscha Bach; medijski i nekretninski mogul Mortimer Zuckerman; dr. Eva Andersson-Dubin, bivša članica uprave Trinityja koja je bila u vezi s Epsteinom prije udaje za upravitelja hedge fonda Glenna Dubina; te Epsteinov privatni bankar.

Sve razmjene dogodile su se nakon što je Epstein osuđen za seksualne zločine na Floridi 2008. godine, a prije nego što su ga savezni tužitelji na Manhattanu optužili za seksualno zlostavljanje desetaka djevojčica i podigli optužnicu za trgovinu ljudima u ljeto 2019. U spisima nema naznaka da su roditelji pomagali Epsteinu u bilo kakvim nedjelima.

No, poruke naglašavaju koliko je duboko Epstein ostao ukorijenjen u krugovima moćnika čak i nakon što je registriran kao seksualni prijestupnik.

Epstein je dugo bio povezan s prestižnim privatnim školama. Kratko je radio kao učitelj matematike i fizike u školi Dalton na Upper East Sideu na Manhattanu prije nego što je otpušten zbog lošeg rada i otišao raditi u financije. U godinama koje su uslijedile kretao se u istim krugovima kao i neki od čelnika te škole i istaknuti bivši učenici.

Čineći to, i povremeno nudeći usluge, Epstein je slijedio utaban put Amerikanaca koji posjeduju bogatstvo i privilegije, rekao je Adam Howard, profesor obrazovanja na koledžu Colby koji je proučavao prestižne privatne škole.

„Ovo pitanje nije samo o Epsteinu ili jednom čovjeku,“ rekao je g. Howard. „Radi se o tome da ove elitne institucije često djeluju u kulturi tihog sponzorstva, poluga i društvenih mreža. Većina nas u SAD-u nema načina da pristupi takvim mrežama koje imaju jednu jedinu funkciju: stvaranje i obnavljanje elita.“

Za Bacha, plaćanja školarine došla su kao dio sporazuma prema kojem bi Epstein financirao njegovo istraživanje na MIT-u i Harvardu — kao i troškove života njegove obitelji u Sjedinjenim Državama — od otprilike 2013. do 2019. godine.

Bach, koji proučava teorije svijesti i umjetnu inteligenciju, rekao je da ga je s Epsteinom povezalo nekoliko istaknutih znanstvenika. Ukupno je Bach od Epsteina prihvatio više od 180.000 dolara i jedno je vrijeme 2015. boravio u jednom od njegovih stanova na Manhattanu.

Plaćanja su uključivala više od 31.000 dolara školarine za Bachovu djecu u privatnoj školi German International School Boston 2016. i 2017. godine, pokazuju e-mailovi. Dužnosnici škole nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom.

U e-mailu upućenom New York Timesu, Bach je rekao da je dobio savjete od znanstvenika koje poštuje kako bi trebao prihvatiti Epsteinovo financiranje.

„Međutim, da sam znao ili sumnjao u užasne stvari za koje je Epstein optužen nakon što je ponovno uhićen, ili da bi se mogao upustiti u bilo kakvo novo kriminalno ponašanje, ne bih prihvatio njegovo financiranje niti se s njim povezivao na bilo koji način,“ rekao je Bach.

„Kada je Epstein ponudio financiranje mog istraživanja,“ rekao je Bach, „rekao sam mu da bi to moglo biti teško jer imam dvoje djece i morao bih preseliti obitelj u SAD, što si nisam mogao priuštiti.“

„Rekao mi je da će se pobrinuti za naše životne troškove tijekom trajanja projekta,“ dodao je, a o plaćanju školarine rekao: „To je bio dio sredstava za istraživanje koje mi je dao.“

Spisi ne sadrže Bachov odgovor u kojem iznosi svoja stajališta o Epsteinovoj reputaciji. U objavi na web stranici Substack krajem prošle godine, opisao je Epsteina kao „visokofunkcionalnog sociopata“ koji je bio „napet, izrazito znatiželjan i potpuno lišen straha, krivnje ili srama.“

U slučaju g. Zuckermana, on i Epstein imali su dugu povijest druženja, pa čak i zajedničkog investiranja u jednom trenutku. No, do početka 2014., njihov je odnos postao napet: Epstein je agresivno pritiskao Zuckermana, inače milijardera, da ga angažira za planiranje nasljedstva, a Zuckerman je odlučio protiv toga, pokazuju spisi.

„Jeffrey, jednostavno se ne osjećam ugodno s tvojom strukturom, pokušao sam, ali ne odgovara mi,“ napisao je Zuckerman Epsteinu tog veljače. „Žao mi je, ali zato nisam mogao nastaviti.“

Osam dana kasnije, Epstein je poslao e-mail Zuckermanu sugerirajući da je preko dr. Andersson-Dubin doznao kako Zuckerman pokušava upisati kćer u školu Trinity na Manhattanu.

„Trebali bismo razgovarati,“ napisao je Epstein.

Nije bilo jasno je li Epstein poduzeo korake kako bi pomogao Zuckermanovoj kćeri, ali kasnije tog tjedna ponovno je poslao e-mail Zuckermanu, navodeći da mu je „drago što se sve dobro riješilo“ za nju.

G. Zuckerman (88) nije odgovorio na zahtjeve za komentarom.

Dr. Andersson-Dubin je pak zatražila od Epsteina uslugu vezanu uz Trinity dok je tamo bila članica uprave 2012. godine. Tog rujna poslala je e-mail pitajući može li Epstein dogovoriti da nobelovac i molekularni biolog Richard Axel govori na skupu 2012. godine. Također je napomenula da bi „umrli od sreće ako bi Woody Allen pristao na to!“

Nije jasno je li ijedan od te dvojice ikada prisustvovao događaju u školi, a ni dr. Andersson-Dubin niti predstavnici Trinityja nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom.

Epstein je također platio školarine u ukupnom iznosu većem od 89.000 dolara za kćer svog dugogodišnjeg računovođe, Richarda Kahna, za pohađanje škole Nightingale-Bamford na Upper East Sideu. Kahnov odvjetnik odbio je komentirati, kao i predstavnik škole.

U veljači 2018., Epsteinov osobni bankar, Paul Barrett, dostavio je Epsteinu popis ravnatelja i članova uprave škola Riverdale Country, Ethical Culture Fieldston i Masters te zatražio pomoć u skidanju sina s lista čekanja tih škola, pokazuju e-mailovi.

Epstein je odgovorio: „Kasno je, ali pokušat ću.“

Bilo je nejasno koje je korake, ako ikakve, Epstein poduzeo u ime Barretta, koji mu je mjesec dana kasnije ponovno pisao: „Jesi li razmišljao više o ovome? Javna škola se u ovom trenutku čini vjerojatnom.“

Osim tih transakcija, Epstein je donirao više od 400.000 dolara tijekom 13-godišnjeg razdoblja počevši od 1990-ih Centru za umjetnost Interlochen, prestižnom internatu u Michiganu. On i njegova dugogodišnja partnerica, Ghislaine Maxwell, koristili su kuću koju je on tamo financirao kako bi vrbovali neke od svojih prvih žrtava, izvijestio je NPR u veljači.

Glasnogovornica Interlochena rekla je da je 2009. godine, kada je uprava doznala za Epsteinove kaznene presude, škola provela unutarnju reviziju i nije pronašla nikakve zapise o pritužbama ili zabrinutostima u vezi s Epsteinom, koji je umro u zatvorskoj ćeliji na Manhattanu dok je čekao suđenje 2019. Njegova smrt proglašena je samoubojstvom.

Nakon njegova uhićenja 2019., u Interlochenu je provedena druga revizija koja također nije otkrila nikakve pritužbe, rekla je glasnogovornica Maureen Oleson.

„I dalje smo zgroženi onim što smo saznali o razmjerima Epsteinova ponašanja i njegovih suurotnika, i očekujemo da će se sveobuhvatnije razumijevanje punog opsega i dalje razvijati,“ rekla je Oleson.

(izvor: The New York Times)

Objava Poluga moći Jeffreya Epsteina: Pristup elitnim privatnim školama pojavila se prvi puta na Republika.

Umjetna inteligencija (UI) postaje dio svakodnevnog života. Alati i mogućnosti koje nude velike tvrtke za UI brzo su rasli posljednjih godina. Obrazovanje nije iznimka. Vlasti, nastavnici ili znanstvenici otkrivaju kako učenici koriste alate poput ChatGPT-a za izradu domaćih zadaća, uključujući eseje. Istovremeno, UI nudi i dragocjenu podršku nastavnicima.

Prema Istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o nastavi i učenju (TALIS), korištenje UI među nastavnicima nižih razreda srednjih škola značajno varira diljem Europe, prema podacima iz 2024. godine.

Među 32 zemlje, udio nastavnika koji koriste UI kreće se od 14 posto u Francuskoj do 52 posto u Albaniji od 2024. godine. Prosjek u Europskoj uniji (EU-22) iznosi 32 posto, dok je u OECD-u (27 zemalja) 36 posto.

U istraživanju, korištenje UI uključuje davanje predviđanja, predlaganje odluka ili generiranje teksta. Obuhvaća korištenje UI u nastavi ili za olakšavanje učenja učenika u 12 mjeseci prije provođenja istraživanja.

Jaki regionalni obrasci se ne naziru jasno, iako općenito, zapadnoeuropske zemlje imaju tendenciju niže upotrebe UI među nastavnicima u usporedbi sa zapadnim Balkanom i istočnom Europom.

Osim Albanije, udio nastavnika koji su koristili UI barem jednom dosegao je dvije petine ili više u osam zemalja/ekonomija. Njihovi udjeli u postocima bili su:

• Malta (46%)
• Češka (46%)
• Rumunjska (46%)
• Poljska (45%)
• Kosovo (43%)
• Sjeverna Makedonija (42%)
• Norveška (40%)

Zemlje koje su najmanje koristile UI u školama bile su:

• Bugarska (22%)
• Mađarska (23%)
• Francuska regija Belgije (23%)
• Turska (24%)
• Italija (25%)
• Finska (27%)
• Crna Gora (28%)
• Slovačka (29%)

Zašto Upotreba UI Toliko Varira?

Glasnogovornik Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) primijetio je da su vlade usvojile različite političke stavove o UI u obrazovanju, što može utjecati na svijest i korištenje UI među nastavnicima u Europi.

“Neke su zemlje bile proaktivnije u provođenju nacionalnih strategija za UI, koje uključuju sektor obrazovanja, dok su druge zauzele oprezan stav prema UI i korištenju generativne UI u učionicama, pružajući stroža pravila ovisno o dobi učenika”, rekao je glasnogovornik za Euronews Next.

Ruochen Li, viši projektni menadžer u OECD-u, primijetio je da disparitete među zemljama mogu objasniti “infrastruktura, tehnološka ograničenja poput firewallova, društveni stavovi prema korištenju tehnologije u školama te politike koje bi mogle poticati ili obeshrabrivati nastavnike u korištenju UI.”

Ben Hertz i Antoine Bilgin, pedagoški i istraživački menadžeri u European Schoolnetu, istaknuli su da široke razlike u korištenju UI odražavaju političko okruženje i obrazovnu kulturu svake zemlje, pri čemu neke zauzimaju oprezniji nacionalni stav. “Pristup praktičnoj podršci poput obuke i infrastrukture također je kritičan ubrzivač. Podaci TALIS-a potvrđuju da u sustavima s većom upotrebom UI, nastavnici vjerojatnije dobivaju stručno usavršavanje o toj temi,” rekli su.

Na primjer, Francuska je ove godine počela provoditi obuku o UI u javnim školama diljem zemlje, što je uslijedilo nakon prikupljanja podataka TALIS-a.

Za što nastavnici koriste UI?

Od nastavnika koji su koristili UI, u prosjeku u Europskoj uniji (EU-22), gotovo dvije trećine (65 posto) navodi da je koriste za učinkovito učenje i sažimanje teme, a 64 posto koristi UI za generiranje planova lekcija ili aktivnosti. Ova dva najveća postotka ukazuju na to da se UI koristi uglavnom za vlastitu pripremu nastavnika.

Ostale svrhe korištenja i njihovi udjeli su:

• Pomoć učenicima u vježbanju novih vještina u scenarijima iz stvarnog života (49%)
• Podrška učenicima s posebnim obrazovnim potrebama (40%)
• Automatsko prilagođavanje težine materijala za lekciju potrebama učenja učenika (39%)
• Generiranje teksta za povratne informacije učenicima ili komunikaciju s roditeljima/skrbnicima (31%)
• Pregled podataka o sudjelovanju ili uspjehu učenika (29%)
• Procjena ili ocjenjivanje učeničkih radova (26%)

Ovi nalazi sugeriraju da je izravna uporaba u učionici ili prema učenicima manje uobičajena. Nastavnici se uglavnom oslanjaju na UI za vlastitu pripremu, dok su zadaci ocjenjivanja najmanje zastupljeni.

Budućnost UI u Školama

Stručnjaci se slažu da korištenje UI u obrazovanju stalno raste i da će se nastaviti širiti. Također upozoravaju da odgovorno korištenje, jasne smjernice i svijest o mogućim nedostacima moraju biti dio ovog napretka.

Hertz i Bilgin iz European Schoolneta primijetili su da će s vremenom UI sustavi vjerojatno češće komunicirati izravno s učenicima, na primjer, predlaganjem personaliziranih aktivnosti ili pružanjem povratnih informacija u stvarnom vremenu. “Ali nastavnici bi trebali ostati ključni sugovornik između učenika i tehnologije kako bi se očuvala njihova sloboda djelovanja, etički nadzor i uloga skrbi”, rekli su.

UNESCO naglašava središnju ulogu nastavnika kako se korištenje UI u obrazovanju širi. “Alati UI moraju nadopunjavati, a ne zamjenjivati, nastavnike, a njihovo korištenje treba biti usklađeno s etičkim standardima i obrazovnim ciljevima, čuvajući autonomiju i privatnost nastavnika i učenika”, rekao je glasnogovornik UNESCO-a, a piše The New York Times.

Objava Kako nastavnici u Europi koriste umjetnu inteligenciju u školama? pojavila se prvi puta na Republika.

Anketa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazala je da oko 85 posto učitelja – podržava zabranu mobitela u školama.

Ela Selak Bagarić, psihologinja, Hrvatska psihološka komora, za Dnevnik HRT-a rekla je kako istraživanja upozoravaju na to da sadržaji kojima su djeca izložena utječu na pad koncentracije, ali i motivaciju.

“Mozak djece je u razvoju. Jako je teško odvojiti se od nečega što je primamljivo, zabavno, pogotovo u situaciji učenja”, rekla je psihologinja.

Smatra da je nužno uvođenje pravila na nivou zajednice.

“Škola je izvrsna zajednica za prevenciju, edukaciju, ali i pomoć roditeljima kojima je potrebna podrška u odgoju. Kad nešto nazovemo zabranom, možemo očekivati otpor adolescenata. Ali kad stvorimo kulturu u kojima postoje drugi sadržaji, osim mobitela, djeca to prihvate”, naglasila je Selak Bagarić.

Mirosavljević je istaknula kako zbog korištenja mobitela i drugih tehnologija djece gube finu motoriku.

“Razgovaram s ravnateljima i učiteljima, vidim da bi voljeli da se vrate djeca koja su trčala po školama, gdje se čula cika i buka djece. Nismo okasnili. Škola treba postati zajednica socijalizacije i interakcije između djece, a mi roditelji moramo dati stručnjacima na važnosti i ako oni kažu da je nešto tako, onda treba poštovati pravila”, rekla je Mirosavljević.

Dosada je poželjna i dobra jer potiče kreativnost

Mobitel je kod pojedinih roditelja postao odgojno sredstvo.

“Mi time gasimo male ljutnje. To je učinkovit način, ali ne daje djetetu priliku da se nauči nositi s frustracijom. Trebamo govoriti o edukaciji, a ne učiniti to da se roditelji osjećaju loše. Nema roditelja koji to nije napravio”, rekla je Selak Bagarić.

“Time se djetetu uskraćuje i trening da nekada treba čekati. To nije ništa razvojno loše. Djetetu pomažemo da jača toleranciju na frustraciju”, dodala je psihologinja.

Istaknula je kako dosada kod djece potiče kreativnost.

“Odgajamo djecu na kalup. Dosada je dobra i poželjna. Imamo i druge ekrane, one koje mame i tate imaju ispred sebe. Ako želimo imati djecu koja su više povezana, mi moramo pokazati svojim primjerom da postoje zone bez mobitela, kod kuće i u školi. Teško da će ovo funkcionirati u školama u kojima profesori imaju svoje mobitele na stolu”, zaključila je psihologinja za HRT.

U Osnovnoj školi Jure Kaštelana zabrana traje već godinu dana, a mobiteli se ostavljaju u ormarićima.

“Djeca su se ustvari vrlo brzo navikla na to, posebno mlađi učenici, kod starijih je povremeno bilo problema, ali u principu, mjera je naišla na pozitivnu reakciju roditelja, a samim tim onda i djeca su ih počela poštivati”, naglasio je ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana Krešimir Supanc.

Unutar godinu dana, primijećene su dobrobiti ove mjere.

“Primijetili smo da se djeca puno više međusobno druže na hodnicima, da pričaju, jer prije su bili u situaciji da su ustvari sjeli na klupice ili na pod i tipkali i uopće nisu međusobno komunicirali. Smatramo da je to važno važno iz puno razloga, a između ostalog i zbog socijalizacije koja nekako, imam osjećaj da nam nedostaje”, dodao je Supanc.

Mobiteli se iznimno koriste zbog potreba nastave ili zdravstvenog stanja. Zabrane, u svakom slučaju, trebaju biti uvedene postupno, a pravila, kažu stručnjaci, objašnjena kako bi djeca shvatila njihovu svrhu.

/Desk/

Objava ZA PRIMJER – Zagreb izdao preporuku o zabrani upotrebe mobitela u školama – već ima rezultata – djeca se više druže i pričaju pojavila se prvi puta na Republika.

Holger Münch, direktor Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA) vrhovne njemačke institucije za borbu protiv kriminalnih radnji, je vrlo jasan.

“Više od godinu dana svjedočimo daljnjoj radikalizaciji mladih u sektoru desnog ekstremizma i njihovom okupljanju u sve organiziranijim strukturama s ciljem izvođenja kaznenih djela”, rekao je Münch u razgovoru za izdanja medijske kuće Funke.

On je intervju dao u tjednu u kojem je policija diljem Njemačke razbila jednu neonacističku ćeliju sa “starijim maloljetnicima” koja je izvršavala i planirala napade na smještaje za izbjeglice.

U isto vrijeme jedna malo manje dramatični ali ne manje zabrinjavajući događaj je ukazao na to da se neonacistički svjetonazori ne šire samo opskurnim rubovima društva, nego su zahvatili i građanski sloj, temelj njemačkog društva.

U gradiću Gießenu na zapadu zemlje generacija maturanata jedne gimnazije je, shodno tradiciji, trebala izabrati slogan ovogodišnjeg maturalnog slavlja. Pod tim sloganom se održava maturalna večer, on stoji na transparentima i naljepnicama a maturanti ga nose i otiskanog na majicama.

No ono što je uslijedilo je šokiralo mnoge. U tajnom glasanju preko internetskih formuma za najuspješniji slogan su se pojavili sadržaji koji uvelike koketiraju sa simbolikom iz tzv. Trećeg Reicha.

„Abi macht frei!” (u slobodnom prijevodu: matura oslobađa) je jedan od prijedloga koji je jasno neukusno poigravanje s natpisom iznad ulaza u mnoge nacističke koncentracijske logore: „Arbeit macht frei” (Rad oslobađa). Neukusnih prijedloga slogana je bilo još: neki su se poigravali s kraticom NSDAP (Nacional-socijalistička njemačka radnička stranka),preko paljenja knjiga što su činili nacisti pa sve do skoka u sadašnjost i trpanja svih muslimana u isti koš s teroristima.

Forum je u međuvremenu izbrisan, a policija je povela istragu zbog moguće sumnje u počinjeno kazneno djelo širenja vjerske i nacionalne mržnje.

Nezrela provokacija ili desno-radikalni svjetonazor?

Samo provokacija i ispad nekolicine nezrelih maturanata, dječačka glupost ili možda ipak konačni dokaz koliko ekstremno desničarska uvjerenja sve više hvataju korijena među mladima? Nacistički slogani kao maturalna parola izazvali su u Njemačkoj toliko snažne reakcije da se oglasila i nova ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU). Ona je zatražila da posjete memorijalnim centrima koncentracijskih logora postanu obavezni za sve škole u Njemačkoj.

Je li incident u Gießenu samo vrh ledenog brijega? Ispred logora smrti Auschwitz, u kojem su nacisti ubili više od milijun ljudi, učenici devetog razreda jedne gimnazije iz saskog Görlitza pokazali su neonacistički pozdrav. U Oelsnitzu, također u Saskoj, jedna je srednjoškolska nastavnica zatražila premještaj jer su joj prijetili ekstremni desničari. U Wiesbadenu, u saveznoj pokrajini Hessen, učenici su pljeskali tijekom edukativnog filma o ubojstvu milijuna Židova.

Tina Dürr zbog toga nije bila posebno iznenađena kad je čula za incident u Gießenu. Ona je zamjenica ravnatelja Demokratskog centra Hessen, koji školama, općinama i udrugama pomaže u borbi protiv desnog ekstremizma. „Provokacije i ekstremno desničarske izjave, poput ove maturalne parole, općenito su u porastu u školama, to nam sve češće javljaju“, kaže ona za DW. „To su kukasti križevi i ekstremno desničarski grafiti, nacistički pozdravi, rasističke ili ekstremno desničarske pjesme koje se pjevaju na školskim izletima.”

Pomak udesno: škole kao ogledalo društva

Savezne pokrajine ne vode statistiku kaznenih djela motiviranih desnim ekstremizmom u školama na jedinstven način koji bi dao jasniju sliku. No anketa koju je proveo list „Zeit“ među ministarstvima unutarnjih poslova pokazala je zabrinjavajuću sliku: prema tim podacima, 2024. godine broj ekstremno desničarskih incidenata porastao je za najmanje 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Škole kao ogledalo društva u kojem takve pozicije i provokacije postaju sve prihvatljivije? Dürr zna i kako se mladi regrutiraju. „Mladići se ciljano prije politički oblikuju putem borilačkih sportova, kako bi ih se pridobilo za ideje o etničkoj pripadnosti i toksične ideale muškosti.“ Na društvenim mrežama, posebno djelomično ekstremno desna AfD, koristi temu mizoginije. „Omalovažavanje žena i povratak tradicionalnim rodnim ulogama – oba su elementa ekstremne desnice – ponovno su u porastu. Samopouzdane žene se omalovažava, queer osobe se omalovažava, sve to ide čak i do nasilja i femicida.”

To je osobito velik izazov za nastavno osoblje. Prije dvije godine slučaj dvojice nastavnika iz Brandenburga koji su javno progovorili o ekstremno desničarskim incidentima u svojoj školi izazvao je veliku pozornost diljem Njemačke. Nakon toga su bili izloženi žestokim napadima i na kraju su, iscrpljeni, napustili školu. No, danas je reakcija nastavnika potrebnija nego ikad, jer bi u suprotnom ekstremno desničarske i rasističke provokacije mogle postati društveno prihvaćene, kaže Tina Dürr iz Demokratskog centra Hessen.

„Ako se ne reagira na ekstremno desničarske incidente i počiniteljima se dopušta da djeluju bez posljedica, učenicima se time u neku ruku šalje poruka da je to normalno. Ono što je ključno: moramo podržati one koji se usuđuju zauzeti za demokratske vrijednosti i imenovati ekstremizam kao problem.“

Holokaust sve udaljeniji novim generacijama učenika

Stefan Düll ovu temu poznaje jako dobro i iz vlastitog iskustva. Predsjednik Njemačkog udruženja nastavnika istovremeno je i ravnatelj gimnazije u bavarskom Neusäβu. Kad je riječ o ekstremno desničarskim ispadima učenika, zalaže se za maksimalnu strogoću: pozvati policiju, podnijeti prijavu, jer državni službenici su dužni djelovati po službenoj dužnosti.

„Ne možemo kaznena djela gurati pod tepih i reći da ćemo to malo riješiti osobnim razgovorom i to je to. Čak i ako je počinitelj tek 13 godina star, moramo o tome obavijestiti policiju. A kad policija zatim posjeti počinitelja i održi mu govor, to ima sasvim drugačiju težinu nego puka školska disciplinska mjera, koja svakako treba uslijediti“, kaže on za DW.

Düll podržava prijedlog savezne ministrice obrazovanja Prien da posjet nekom od memorijalnih centara bivših koncentracijskih logora postane obvezan. 90 posto škola to ionako već prakticira. No, očuvanje sjećanja na Holokaust postaje sve teže i za same obrazovne ustanove, kaže predsjednik Njemačkog udruženja nastavnika.

Prema istraživanju Jewish Claims Conference, oko 40 posto ispitanih Nijemaca u dobi od 18 do 29 godina nije znalo da je tijekom nacističkog razdoblja ubijeno oko šest milijuna Židova. Svjedoci vremena koji posjećuju škole, poput nedavno preminule Margot Friedländer, uskoro više neće biti tu. A vremenska distanca postaje sve veća – učenici žive u sadašnjem trenutku, kaže Stefan Düll.

„Ekstremno desničarski incidenti u školama su u porastu jer više ne postoji neposredna povezanost, ni preko vlastite obitelji. S jedne strane imamo učenike čiji roditelji i djedovi i bake uopće nisu imali veze s Trećim Reichom jer nisu živjeli ovdje. S druge strane imamo one čiji su roditelji i bake i djedovi rođeni tek nakon završetka Drugog svjetskog rata.“

/Desk/

Objava Mladi u Njemačkoj sve češće na putu radikalizacije i desnog ekstremizma pojavila se prvi puta na Republika.

Štrajk organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a po njihovim jučerašnjim najavama održava se u stotinama škola, prenosi HINA.

Kroz proces pregovora s Vladom sindikati su iznijeli pet zahtjeva – traže rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne ‘riješi pitanje’ koeficijenata.

Osim toga traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana, kao i izuzimanje nastavnika od ocjenjivanja definiranog po Zakonu o plaćama i Uredbi o ocjenjivanju.

Predstavnici triju sindikata najavili su da ovim štrajkom “počinju”, a da će “svaki sljedeći štrajk biti dublji, širi, drukčiji”.

Iz resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Vlade poručili su im da za štrajk nema razloga, a ministar Radovan Fuchs pozvao je roditelje da pošalju djecu u školu jer će nastava biti organizirana. Ministarstvo je zbog toga izdalo i upute školama o osiguravanju sigurnog boravka učenika, organizaciji školske prehrane i produženog boravka te redovitom informiranju roditelja i učenika. Škole su obvezne evidentirati radnike u štrajku te podatke unijeti u sustav Centralizirani obračun plaća (COP).

S obzirom na povećane obveze, ravnateljima je omogućeno odobravanje prekovremenog rada djelatnicima. Također, u suradnji s osnivačima i prijevoznicima potrebno je osigurati neometan prijevoz učenika.

Prema odluci Vlade s telefonske sjednice održane u utorak, zaposlenicima u štrajku bit će umanjene plaće i dodaci na plaće za vrijeme sudjelovanja u štrajku, prenosi N1 Hrvatska.

U današnjem štrajku ne sudjeluje Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) jer ga smatraju pravno upitnim i s nejasnim ciljevima. Prema izjavi predsjednice SHU-a Sanje Šprem jedini je zakoniti dio zahtjeva triju sindikata borba za osnovicu.

Posebnost je i ta da se danas, u vrijeme održavanja štrajka, u osmim razredima osnovnih škola održavaju nacionalni ispiti, odnosno piše se ispit iz prvog stranog jezika.

/Desk/

Objava Jednodnevni štrajk u školama i na fakultetima u Hrvatskoj – Nastavnici koji štrajkaju neće biti plaćeni pojavila se prvi puta na Republika.

Jutros je više odgojno-obrazovnih ustanova na području Dubrovačko-neretvanske županije zaprimilo poruku o mogućoj postavljenoj eksplozivnoj napravi. Odmah po zaprimanju dojava policijski službenici upućeni su na lokacije i u tijeku su provjere istinitosti navoda zaprimljenih poruka, izvijestila je tamošnja policija.

Šibenska policija potvrdila je i da su tijekom jutra tri škole na području Šibenika na adresu elektroničke pošte zaprimile su poruku o moguće postavljenoj eksplozivnoj napravi. Policijski službenici upućeni su na lokaciju i u tijeku su provjere istinitosti navoda zaprimljene poruke, propćeno je.

Do sada je zaprimljeno ukupno 16 dojava na području zagrebačkog Centra, Črnomerca, Trnja, Maksimira, Peščenice, Medveščaka i Novog Zagreba, priopćila je zagrebačka policija. Do sada, na pet lokacija, odnosno na području Centra, Trnja, Peščenice i Trešnjevke pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi.

Zaprimljena je dojava o bombi u Obrtničkoj školi Gojka Matuline u Zadru. Policija je izašla na teren i evakuirala učenike. Dojavu da se eksplozivna naprava nalazi u srednjoj školi policija je zaprimila u 8.40 sati, potvrdili su nam u PU zadarskoj.

Policija i pirotehničari provjeravaju istinitost dojave. Dojave o bombama putem elektroničke pošte stigle su i na adresu čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog te Ekonomske i trgovačke škole. Učenici su evakuirani, a škole pretražene. Eksplozivna naprava nije pronađena, no učenici se danas neće vraćati na nastavu.

Jutros je i odgojno-obrazovna ustanova na području Bakra na svoju e-mail adresu zaprimila poruku o mogućoj postavljenoj eksplozivnoj napravi. Policijski službenici su na lokaciji i u tijeku su provjere istinitosti navoda zaprimljene e-pošte, priopćila je policija.

Tijekom noći, 6. veljače, odgojno-obrazovna ustanova na području grada Slatine na svoju e-mail adresu zaprimila je poruku o mogućoj postavljenoj eksplozivnoj napravi, kao i na adrese čakovecke gimnazije Josipa Slavenskog i ekonomske i trgovačke škole te dvije obrazovne ustanove u Požegi. Učenici su evakuirani, a prostori škola se istražuju.

/Desk/

Objava Lažne dojave o bombama u školama diljem Hrvatske – Za tisuće učenika obustavljena nastava – Islamističku prijetnju poslala jedna osoba? pojavila se prvi puta na Republika.

Kako doznaje portal Bljesak.info, dojave su zaprimljene putem e-maila, na adrese dvije škole u Mostaru te u škole u Jablanici i Konjicu. Dojave se provjeravaju i policija vrši istrage.

Jutros je više desetaka osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj dobilo je u petak dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, zbog čega se u njima ne održava nastava, a policija provjerava radi li se u utemeljenim prijetnjama.

Policijska uprava Banja Luka priopćila je da je jutros zaprimila više prijava o dojavama postavljenih eksplozivnih naprava na e-mail adrese osnovnih i srednjih škola na području grada, a slične prijetnje dobile su i osnovne škole diljem Republike Srpske. Pored toga, dojava o bombi zaprimljena je i u Gradskoj upravi Zvornika.

/Desk/

Objava Dojave o podmetnutom eksplozivu u školama u Mostaru, Jablanici i Konjicu pojavila se prvi puta na Republika.

Cilj tih mjera je unaprijediti sigurnost u odgojno-obrazovnim ustanovama i smanjiti mogućnost sličnih incidenata.

Prema preporukama Ministarstva, školama je naloženo zaključavanje ulaznih vrata tijekom nastave, strogi nadzor ulaska nepoznatih osoba te vođenje evidencije o svim posjetiteljima.

Nove mjere uključuju ažuriranje kućnog reda, provjeru identiteta posjetitelja te uvođenje protokola za dolaske roditelja i drugih osoba.

Pri ulasku na službeni ulaz škole posjetitelj je dužan javiti se portiru, reći svrhu dolaska te priložiti osobni dokument.

Mjere su dio šireg nastojanja da se sigurnosni standardi usklade s primjerima dobre prakse u susjednim zemljama.

Uprava policije ŽZH-a dodatno je pojačala prisutnost policijskih službenika u blizini obrazovnih institucija, objasnili su iz Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije.

Kako je najavljeno, škole će također raditi na tehničkim poboljšanjima, poput uvođenja šifriranih vrata, što je praksa koja se već koristi u školama u Hrvatskoj.

Mjerodavne institucije nastavit će surađivati s ravnateljima i lokalnim zajednicama kako bi dodatno unaprijedile sigurnosne standarde i osigurale što veću zaštitu učenika i nastavnog osoblja.

/Desk/

Objava Po uzoru na Hrvatsku – Škole u ŽZH-u uvele mjere sigurnosti pojavila se prvi puta na Republika.