Zahvat, u kojem je otac donirao bubreg sinu, izveo je tim domaćih stručnjaka iz SKB-a Mostar potpomognut kolegama iz Kliničke bolnice Merkur iz Zagreba.

Direktor SKB-a Mostar Ante Kvesić kazao je kako su se za dan kada će biti obavljena prva transplantacija bubrega pripremali skoro dvadeset godina, naglašavajući kako je transplantacija složena priča u kojoj učestvuje cijela bolnica i koja cijelu bolnicu diže barem za jedan ‘level’ više.

“Nadam se da ovim otvaramo pravu, ozbiljnu i dugoročnu priču i ja mislim da će ova bolnica zaokružiti cijelu tu priču i da ćemo za koju godinu biti pravi transplantacijski centar, da ćemo imati i listu donora, kao i onih koji trebaju transplantaciju te da ćemo postati dio Eurotransplanta”, naglasio je Kvesić.

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK Mladen Bevanda kazao je kako mu je ovo jedan od najdražih nastupa kao ministra.

“Prva transplantacija bubrega u SKB-u Mostar predstavlja jedan medicinski, stručni i civilizacijski iskorak i na taj način potvrđujemo da naše zdravstvo ima znanje, ima kadar da bismo mogli praviti ovakav iskorak, i ono što je najvažnije zdravstvene kapacitete”, ocijenio je ministar.

Po riječima File Raguž, internistice -nefrologinje SKB-a Mostar, donor i primatelj su do sada odlično podnijeli medicinske zahvate.

“Započeli smo za nas jedno novo poglavlje u polju transplantacije organa, ne samo bubrega”, kazala je Fila te zahvalila svima koji su bili uključeni u ovaj projekt, zaželjevši što brži oporavak pacijenata.

U ovom povijesnom medicinskom poduhvatu u SKB-u Mostar stručnu pomoć pružile su kolege iz KB Merkur Zagreb, i to mr.sc Mladen Knotek, doc. dr. sc Mario Sučić, dr. sc. Ivan Neretljak, doc. dr.sc. Jadranka Pavičić Šarić i medicinska sestra Danijela Dejanović.

– Transplantaciju bubrega uspjeli smo organizirati naporom svih djelatnosti i specijalnosti koje su sudjelovale u tom programu u relativno kratkom periodu od godine dana. U tom periodu smo uskladili protokole, kao i funkcioniranje različitih službi. Također, uvjerili se da zadovoljavamo sve uvjete da bismo mogli obaviti tu transplantaciju i postali smo akreditirani centar za transplantaciju bubrega odlukom Ministarstva zdravstva FBiH – rekao je voditelj Programa za transplantaciju bubrega u SKB Mostar Mladen Knotek.

Istaknuo je kako je ova transplantacija bubrega sa živog darivatelja samo prvi korak u razvoju transplantacije bubrega.

Kaže da se većina transplantacija bubrega mora odvijati s umrlog darivatelja.

“Doniranje s umrle osobe u Bosni i Hercegovini nije razvijeno i ovu uspješnu transplantaciju treba shvatiti kao prvi čin u pokušaju razvoja čitavog transplantacijskog programa u zemlji, tako da većina pacijenata koja čeka bubreg ima zapravo realnu šansu dobiti bubreg s umrle osobe. Ujedno, takav oblik darivanje će omogućiti spašavanje života ljudi koji čekaju druge organe poput srca, pluća, gušterače”, naglasio je Knotek, dodavši da je doniranje s umrle osobe nešto što treba potencirati i razviti.

Voditelj Odjela za urologiju i Programa za transplantaciju bubrega u KB Merkur Mario Sučić naglasio je kako mu je bila velika čast prenijeti svoje znanje i iskustvo iz zagrebačke bolnice kolegama, izrazivši zadovoljstvo zbog mogućnosti razmjene stručnih iskustava i saradnje.

Istaknuo je kako je iznimno sretan i zadovoljan što je u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar naišao na kolegijalan i human odnos među kolegama.  

Naglasio je njihovu spremnost, pozitivnu energiju te jasno prepoznavanje važnosti i veličine transplantacijskog programa, kao i njegovog značaja za pacijente.

“Moram naglasiti da je transplantacija apsolutno multidisciplinaran posao u kojem su važne i potrebne sve službe. Klinička bolnica Merkur, kao centar izvrsnosti za transplantaciju, prepoznat na razini Eurotransplanta čiji smo član, stoji na raspolaganju da u svakom slučaju možemo podijeliti naše iskustvo, znanje i pomoć sa svim kolegama ovdje. Naglašavam da sam doista sretan i da sam prepoznao tu energiju i spremnost da se mnogi ovdje uhvate u koštac s ovako zahtjevnim poslom”, zaključio je Sučić.

Ovaj uspjeh, ističu iz mostarske bolnice, “predstavlja novo i važno poglavlje u medicini, dodatno učvršćujući poziciju SKB-a Mostar kao centra izvrsnosti u savremenom liječenju koje će donijeti novu nadu i kvalitetniju budućnost brojnim pacijentima u Bosni i Hercegovini”.

Više fotografija možete vidjeti: OVDJE

/Desk/

Objava U SKB Mostar izvedena prva transplatacija bubrega pojavila se prvi puta na Republika.

Istaknuli su kako su iz Zavoda, zbog višemilijunskih gubitaka i prijava nezadovoljnih osiguranika, najavili neupitno smanjenje financijskih davanja zdravstvenim ustanovama za veljaču.

Od početka protupravnoga prekida rada dijela zdravstvenih djelatnika, na adresu ZZO-a stigle su pritužbe pacijenata kojima je uskraćena medicinska skrb. Ravnatelj Andrej Čović istaknuo je kako, uz problematiku s uskraćivanjem prava pacijentima od strane zdravstvenih ustanova, ZZO bilježi i drastičan pad prihoda u prvomu dijelu tekuće godine, naveli su iz Vlade.

“Prva dva mjeseca imamo prosječno 7,5% manje prihoda, što je oko tri milijuna KM. Ukoliko se taj trend nastavi, bit ćemo primorani raditi rebalans koji će ići prema dolje, odnosno, ne samo da nećemo biti u mogućnosti ponuditi ono što se od nas očekuje nego ćemo morati rezati i ono što smo planirali”, upozorio je prvi čovjek ZZO-a.

Kako se naglašava, po osnovu zaprimljenih prijava pacijenata, Zavod će već za veljaču umanjiti ugovorena financijska sredstva za četiri zdravstvene ustanove, i to za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu dr. Safeta Mujića te Dom zdravlja Mostar i Dom zdravlja Čitluk, a riječ je o sredstvima iz kojih se isplaćuju plaće zaposlenicima.

Vlada zaključuje kako je nedavni sastanak s ravnateljima svih zdravstvenih ustanova u HNŽ- urodio plodom jer su menadžmenti krajnje ozbiljno shvatili svoju odgovornost u ovomu procesu i poduzeli sve potrebne radnje za zaštitu prava pacijenata. Tomu svjedoči malen broj ustanova koje će pretrpjeti umanjenje mjesečne tranše za veljaču u odnosu na ukupan broj bolnica i domova zdravlja u Županiji.

Podsjećaju kako je predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, u izjavi za RTV HB jasno je poručila kako “štrajk ne postoji jer je pokrenut na osnovu zahtjeva za aneksom kolektivnoga ugovora koji je istekao prije više od tri mjeseca, a čija je primjena istekla zadnjim danom mjeseca veljače, čime je potpuno nestala pravna osnova za potpisivanje aneksa”.

“Štrajk ne postoji jer u trenutku kada smo ušli u proces pregovaranja o novomu kolektivnom ugovoru, potom i proces mirenja, štrajk je sukladno Zakonu trebao prestati. Nažalost, svjedoci smo da samovoljni prekid rada i dalje traje. Da jasno ponovim, pravo na štrajk sindikatima nitko ne osporava, ali je prije stupanja u štrajk potrebno ispuniti jasne pravne preduvjete, što u ovomu slučaju nije učinjeno”, istaknula je Buhač.

Kako podjsećaju, Vlada je sindikalnim čelnicima dostavila prijedlog novoga kolektivnog ugovora, zadržavajući svoju ponudu, kao maksimalnu moguću i jedinu ostvarivu. U međuvremenu, ZZO će nastaviti s umanjivanjem financiranja ustanova koje ne budu pružale zdravstvenu skrb, a iz Vlade upozoravaju da su, istekom razdoblja primjene staroga kolektivnog ugovora, zdravstvenim djelatnicima od 1. ožujka ozbiljno umanjena prava jer su ostali bez onih koje im je taj ugovor jamčio, a sindikat uporno odbija potpisati novi.

Članovi Upravnoga vijeća Zavoda zdravstvenoga osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj su izvanrednoj sjednici toga tijela razmatrali Informaciju o ostvarenju prihoda Zavoda za razdoblje od 1. siječnja do 28. veljače tekuće godine te Informaciju o prijavama osiguranika i postupanjima Zavoda.

Ravnatelj Andrej Čović istaknuo je kako podaci o prihodima za prva dva mjeseca tekuće godine ukazuju na značajan pad poreznih prihoda koji su, u odnosu na planirane iznose, manji za gotovo 3 milijuna KM.

“Ovo je jasan pokazatelj kako Zavod nema dodatna sredstva koja bi mogao utrošiti u financiranje usluga zdravstvene zaštite. Također, ukoliko ovakav trend pada prihoda bude nastavljen i u nastavku godine, upitno je hoćemo li biti u mogućnosti ostati na istoj razini financiranja zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge našim osiguranicima ili će rebalansom ta sredstva biti umanjena”, kazao je Čović.

Po usvajanju informacije o ostvarenju prihoda, članovi Vijeća upoznati su i s prijavama osiguranika za nepružanje usluga zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama. Istaknuto je kako je u ZZO, od 23. veljače, pristiglo 19 prijava osiguranika kojima usluge zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama nisu pružene te kako nepružanje usluga predstavlja izravno kršenje ugovora između Zavoda i zdravstvenih ustanova.

“Ugovornim zdravstvenim ustanovama u kojima je u mjesecu veljači bio smanjen obujam pruženih usluga, mjesečna tranša financijskih sredstava bit će umanjena za 5%. Članovi Upravnoga vijeća naglasili su važnost dosljedne primjene ugovora i zaštite prava osiguranika te donijeli Zaključak kojim daju punu potporu započetim aktivnostima”, ističu iz ZZO-a HNŽ-a.

/Desk/

Objava Nakon prijava pacijenata na uskraćivanje usluga, ZZO smanjuje tranše SKB-u Mostar, KB ‘dr. Safet Mujić’ te domovima zdravlja Mostar i Čitluk pojavila se prvi puta na Republika.

Dug Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, zaključno s 30. rujna, iznosi 135.403.815,27 KM, od čega se 124.712.892,61 KM odnosi na glavnicu, a 10.690.922,66 KM na kamate. Usporedbom s krajem 2024. godine, kada je dug iznosio 122,37 milijuna KM, vidljivo je kako je obveza ove zdravstvene ustanove u godinu dana porasla za više od 13 milijuna KM.

Unatoč rastu dugovanja, prema izvješću Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine, Sveučilišna klinička bolnica Mostar tijekom prošle godine zaprimila je 20 milijuna KM. Dodatno, Federalna vlada u svibnju ove godine donijela je odluku o usvajanju Programa utroška sredstava iz tekućih transfera drugim razinama vlasti i fondovima za kliničke centre u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukupne vrijednosti 45 milijuna KM, pri čemu je 15 milijuna KM dodijeljeno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

Izvješće Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine pokazuje kako visoka dugovanja imaju i druge zdravstvene ustanove. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji Dom zdravlja Konjic duguje 11.311.689,43 KM, dok dug Opće bolnice Konjic iznosi 8.061.698,78 KM.

Među većim dužnicima nalazi se i Kantonalna bolnica “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu, čiji dug zaključno s 30. rujna iznosi 5.369.535,48 KM. Zbog blokade računa, ova je ustanova ranije obavijestila javnost kako je bila prisiljena smanjiti opseg zdravstvenih usluga, uključujući nabavu lijekova i medicinskog materijala, te obustaviti isplatu plaća zaposlenicima.

Na popisu dužnika su i domovi zdravlja Drvar s dugom od 3.676.963,68 KM te Tomislavgrad s 3.142.574,65 KM. Dom zdravlja Zavidovići duguje 1.872.496,86 KM, Dom zdravlja Livno 1.415.892,57 KM, a Dom zdravlja Glamoč 1.102.550,62 KM. Opća bolnica Jajce evidentirala je dug od 477.956,43 KM.

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine navode kako se izvješća o dugovanjima poreznih obveznika izrađuju svaka tri mjeseca, a sljedeći pregled stanja bit će objavljen početkom sljedeće godine, prenosi Bljesak.info.

/Desk/

Objava SKB Mostar s rekordnim poreznim dugom u zdravstvu – duguje više od 135 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo da su se sindikati žalili na presudu Općinskog suda kojom im je zabranjeno štrajkati, odnosno, oranizirati i provoditi štrajk zdravstvenih djelatnika SKB-a Mostar. Županijski sud odbacio je i prijedlog Vlade i županijskog ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite i ravnatelja SKB-a Mostar da se predstavnicima sindikata izreknu novčane kazne. Županijski sud uvažio je žalbu sindikata te potvrdio kako Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar ima pravo organizirati i provoditi štrajk, istodobno cijenivši neosnovanim zahtjeve Vlade i SKB-a da zabrane štajk.

Vlada poziva na pregovore

Tako je Vlada HNŽ-a, s obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade ove županije i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. studenoga, na 52. redovitoj sjednici imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore s oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora.

Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnoga ugovora s doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo pokrenuti inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim djelatnicima.

Shodno tomu, a imajući u vidu višestruku izloženost pacijenata koji su već dulje vrijeme uskraćeni za čitav niz zdravstvenih usluga u HNŽ-u, Vlada javno poziva sindikate zdravstvenih djelatnika na neodgodivi prekid aktualnoga štrajka koji, skorašnjim istekom postojećega kolektivnog ugovora, gubi pravnu osnovu i sami smisao. Vlada poziva sindikate da se odmah sjedne za pregovarački stol i tu, a ne na ulici i ne na štetu pacijenata, odmah krene s pregovorima o sadržaju novoga kolektivnog ugovora, izvijestili su iz Vlade HNŽ-a.

/Desk/

Objava Nakon sudske presude da mogu štrajkati – Sindikati zdravstva SKB-a Mostar najavljuju prosvjede, Vlada poziva na pregovore pojavila se prvi puta na Republika.

Sud je ovim rješenjem, s ciljem osiguranja nesmetanih i redovitih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obvezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, omogućiti nesmetane i redovite aktivnosti pružanja cjelovitih i pravodobnih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ-a.

/Desk/

Objava Mostarski sud zabranio štrajk zdravstvenih djelatnika SKB Mostar pojavila se prvi puta na Republika.

SKB-u ukupno 10,31 milijun eura, samo ove godine za dugove dobavljačima 5,51 milijuna eura

Usvojen je i prijedlog Ministarstva zdravstva RH o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH za 2025. godinu, prem kojoj će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar biti isplaćeno ukupno 10,31 milijun eura. Toliki je ukupan iznos namjenskih sredstva u okviru Državnog proračuna RS za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, na Razdjelu 096 – Ministarstvo zdravstva, projektu K618219 – Poticaj za zdravstvo u BiH, kontu 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna.

U sklopu toga, za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala tijekom razdoblja
siječanj – svibanj 2025., uplaćivati iznos od 4.710.000 eura jednokratno te za razdoblje lipanj – prosinac 2025., iznos od po 800.000. eura mjesečno. Za SKB to je ukupno 5,51 milijun eura za tu stavku tijekom ove godine.

SKB Mostar, čiji je dugogodišnji ravnatelj dr. Ante Kvesić, u milijunskim je dugovima – porezni dug viši je od 110 milijuna KM i ova zdravstvena ustanova je pri vrhu najvećih dužnika u FBiH.

Prema izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH, SKB Mosta je u ozbiljnim financijskim problemima s dugom koji je za 2023. prelazio 90 milijuna KM, mnogim zaposlenicima isplaćuju se samo neto plaće, bez uplate poreza i doprinosa.

Revizori su utvrdili da bolnica nema konkretan plan za sanaciju dugova, a njezina kratkoročna imovina daleko je ispod razine potrebne za izmirivanje obaveza. Dug prema dobavljačima iznosio je 89 milijuna maraka, a ukupne kratkoročne obaveze dosezale su gotovo 178 milijuna KM. Kako se navodi, unatoč upozorenjima, menadžment bolnice nije poduzeo mjere za smanjenje troškova niti osigurao stabilnost poslovanja. Poseban problem predstavljaju porezi i doprinosi zaposlenicima, koji već duže vrijeme nisu uplaćivani. Na kraju 2022. godine, obveze prema državi bile su veće od 81 milijun KM.

HNK strateški značaj

Usvojen je i prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan RH. Tako se nastavlja financirati projekti od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnom iznosu od 4.505 milijuna eura. Od tog iznosa, više od polovice isplatit će se HNK u Mostaru – 2,265 milijuna eura.

1. projekt „Dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 2 milijuna eura
2. projekt „Potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 265.000 eura
3. projekt „Obnova Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku“, Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku – 400.000 eura
4. projekt „Obnova gimnazije fra Dominik Mandić Široki Brijeg“, Grada Široki Brijeg – 500.000 eura
5. projekt „Temelj za ostanak Hrvata u Fojnici i Bosni i Hercegovini – izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici“, Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Gojevići – Fojnica – 500.000 eura
6. projekt „Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji“, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji
7. projekt „Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu“, Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj
8. projekt „Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radiju Dux“, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore
9. projekt „Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog“, Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća, Republika Austrija
10. projekt „Centar austrijskih narodnosti“, Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Republika Austrija
11. projekt „Obnova i modernizacija školske zgrade dvojezične Rumunjsko-Hrvatske gimnazije u Karaševu“, Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj

Četiri projekta od strateškogznačaja

Također, donesena je i odluka o proglašenju četiri projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH za čiju potporu će se izdvojiti 1.840 milijuna eura.
Za projekt „Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu“ Vrhbosanske nadbiskupije – 950.000 eura
Za projekt „Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji
Za projekt „Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i
za projekt „Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu“ organizacije Hrvata u Europi.

/Republika/

Objava Hrvatska za projekte Hrvata u BiH daje 16,655 milijuna eura – Najviše SKB-u kojem otplaćuje dugove i HNK-u Mostar za financiranje izgradnje i rada pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, dopuštena je kontrolirana posjeta, 1 do 2 posjetitelja u vremenu posjeta sukladno Pravilniku o kućnom redu, uz obavezno nošenje zaštitne opreme kako posjetitelja tako i djelatnika bolnice.

Glavne sestre i tehničari organizacijskih jedinica dužni su na glavnim ulazima u kliniku istaknuti pismena obilježja o nošenju zaštitne opreme prilikom ulaska. Ova upozorenja također trebaju biti istaknuta i na svim sporednim ulazima kao i na oglasnim pločama.

Mole se svi posjetitelji SKB Mostar da se zbog vlastitog i tuđeg zdravlja pridržavaju uputa i poštuju propisani kućni red bolnice, doprinoseći tako boljoj epidemiološkoj situaciji, navode iz SKB-a Mostar.

/Desk/

Objava Zbog korone i gripe SKB Mostar uvodi restrikcije posjeta i obaveznu zaštitnu opremu pojavila se prvi puta na Republika.

“Od razine odjela došli smo do klinike. Trebalo je ulaganje u ljude, tehnologiju i učenje – ravnatelj Kvesić to je prepoznao. Danas u Mostar dolazi puno pacijenata iz Hrvatske”, rekao je Paladino za Radio-televiziju HercegBosne, prenosi HINA.

Dr. Paladina je 2018. angažiralo vodstvo Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) u Mostaru, predvođeno ravnateljem dr. Antom Kvesićem, nakon što je KBC Zagreb odlučio da mu više neće produljiti ugovor o radu.

Od tada je bolnički odjel prerastao u Kliniku za neurokirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, u kojoj je pod vodstvom dr. Paladina stvoren tim stručnjaka koji su, po njegovim riječima, primijenili posve nove metode u liječenju.

U Mostaru su kao prvi u ovom dijelu Europe primijenili određene novosti u liječenju, a dr. Marko Bošnjak je lider ekipe koja je to uradila, kazao je dr. Paladino. Na novinarski upit je odgovorio kako nije pogriješio što je došao u Mostar.

“Dobra je odluka što sam odlučio doći u Mostar. Liječenje u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici je najveća korist za narod ovdje”, istaknuo je.

Rad Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru podržava Vlada RH, koja svake godine za tu svrhu izdvaja 10 milijuna eura.

Objava Uglednom hrvatskom neurokirurgu Paladinu KBC Zagreb nije produljio ugovor – sada radi na SKB u Mostaru pojavila se prvi puta na Republika.

Između ostalih, otvorenju su nazočili brojni gosti i politički predstavnici, među njima i premijerka HNŽ-a Marija Buhač s ministrima županijske vlade, a vrpcu su presijekli predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i ministar zdravstva Republike Hrvatske Vili Beroš, a blagoslovio Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić.

Direktor mostarske bolnice Ante Kvesić je kazao kako “mostarska Pedijatrija ove godine slavi 70 godina, te da je 1953. godine odvojena od internog i bila na zavidnoj razini jer su je vodili vizionari kao i danas”.

“Pedijatrija je tada imala jednog ‘ludog’ Kvesića, kao i danas, zvao se dr. Žurovec bio je vizionar, stručnjak i u to vrijeme Pedijatriju doveo do zavidne razine. Njemu i svima njima danas poklanjamo ovu novu dječju bolnicu visokog standarda”, kazao je Kvesić, istaknuvši kako je “ostvario svoj profesionalni san.

Inače Vlada HNŽ-a je, još u mandatu bivše vlade premijera Hercega, kroz dva kreditna zaduženja, za izgradnju Klinike za dječje bolesti osigurala 26,5 milijuna KM, u cijelosti preuzevši obvezu njihova povrata. Za razliku od tamošnjih znatno manje od 2000, nova se zgrada sada prostire na otprilike 10.000 četvornih metara površine. Novo zdanje ima pet katova na kojima će raditi 36 liječnika s kapacitetom od 200 mjesta za malene pacijente. Klinika je izgrađena prema najsuvremenijim europskim standardima.

“Vlada HNŽ-a je, kroz dva kreditna zaduženja, kod Saudijskoga fonda i Razvojne banke FBiH, osigurala financijska sredstva u iznosu od ukupno 45 milijuna KM za izgradnju, obnovu i opremanje triju bolnice u HNŽ-u, u cijelosti preuzevši kreditne obveze na sebe. Osim SKB-a Mostar, tim su financiranjem obuhvaćene i Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i Opća bolnica Konjic, a za Kliniku za dječje bolesti od ukupne je sume izdvojeno 26,5 milijuna KM. Možemo slobodno kazati kako je ovo naše kapitalno ulaganje. Ova je klinika od vitalnoga značaja za sve naše žitelje, ali i za pacijente susjednih županija koje u zdravstvenoj skrbi gravitiraju Mostaru i ponosni smo na doprinos koji smo, kao Vlada, pružili završetku ovoga zaista strateškog projekta čijemu dovršetku danas svjedočimo”, komentirala je predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač.

Izgradnja zgrade klinike u vrijednosti od 19,2 milijuna KM sredstvima iz Saudijskog fonda za razvoj prema kojem se zadužila Vlada HNŽ-a, trebala je biti završena prošle godine, ali se uslijed inflacije i poskupljenja građevinskog materijala pojavio manjak sredstava za realizaciju važnog infrastrukturnog projekta.

Potom je potrebna sredstava od sedam milijuna KM uplatila Vlada Federacije BiH, kako bi se radovi okončali, čime je vrijednost izgradnje veća od 26 milijuna KM.

Uz to je Vlada HNŽ na putu realizacije kredita od još sedam miliona KM za potrebnu opremu, a čija će vrijednost potom premašiti čak 33 milijuna KM.

/Republika/

Objava U Mostaru otvorena najsuvremenija klinika za dječje bolesti u ovom dijelu Europe – otvorili je oni koji kredit neće vraćati pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su izvijestili iz SKB Mostar, posjeti su zabranjeni  na: Odjelu za plućne bolesti i TBC, Klinici za infektivne bolesti, Klinici za onkologiju, Klinici za neurokirurgiju, Klinici za dječje bolesti, Kliničkom odjelu za hematologiju, Kliničkom odjelu za kardiokirurgiju te svim jedinicama intenzivnog liječenja.

Na ostalim organizacijskim jedinicama dopušta se kontrolirana posjeta (1 do 2 posjetitelja) uz obvezno nošenje zaštitne opreme kako posjetitelja tako i djelatnika.

/Desk/

Objava Zbog korona virusa SKB Mostar zabranila posjete pojavila se prvi puta na Republika.