Mnogi su već stigli u Vukovar kako bi odali počast Gradu Heroju koji je pod opsadom bio 87 dana. Od jutra se na Memorijalnom groblju pale svijeće i polaže cvijeće, a u ovim trenucima počinje tradicionalni susret djelatnika Ratne bolnice Vukovar.

Taj 17. studeni 1991. godine bio je posljednji dan prije sloma Grada heroja, njegovih branitelja i Vukovaraca.

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu, 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara koju je uspostavila Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz pomoć srbijanskih paravojnih snaga od kolovoza do studenoga 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom mjesnoga Zbora narodne garde, velikim razaranjem Vukovara i brojnim umorstvima i progonom hrvatskoga stanovništva. U borbama u Vukovaru je poginulo oko 900 branitelja grada, a nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima još njih oko 600. Još oko 1000 hrvatskih branitelja izginulo je u borbama na širemu području oko Vukovara, koje su također predstavljale dio bitke. Poginulo je i oko 1000 civila, a oko 7000 hrvatskih vojnika i civila završilo je u zarobljeničkim logorima u Srbiji, gdje su pretežno bili izloženi zlostavljanjima, često vrlo svirepim.

Agresor je tijekom bitke za Vukovar, prema hrvatskim procjenama, izgubio oko 6000 vojnika, od ukupno oko 30 000 angažiranih pripadnika kopnene vojske koje su obuhvaćale najjače oklopne postrojbe kojima je JNA raspolagala. Od tih gubitaka, napadač je izgubio oko 2500 u borbama za sam grad. Srbijanski vojni podatci navode 1200 poginulih vojnika; u koji broj, koji ne obuhvaća ranjene vojnike, zacijelo nisu uračunati pripadnici raznih srbijanskih paravojnih postrojba.

Iako je bitka predstavljala značajan vojni poraz i simbolički gubitak za Hrvatsku – koja nije povratila nadzor nad gradom do 1998. godine – ona je za JNA predstavljala tek Pirovu pobjedu.

Naime, pokazalo se da po okončanju bitke JNA više nije bila sposobna za izvođenje daljnjega napada kojim bi se, spajanjem sa snagama Banjalučkoga korpusa, koje su već bile raspoređene u dijelu Zapadne Slavonije, omogućila okupacija čitave Slavonije te daljnji prodor prema Varaždinu i glavnome gradu Hrvatske Zagrebu, kakav je bio plan JNA. Tako se uporna obrana Vukovara pokazala odsudnom u zaustavljanju glavnoga napada na Hrvatsku.

Drama bitke ujedno je pomogla Hrvatska izboriti međunarodnu potporu za svoju neovisnost. Do danas se žrtva Vukovara u Hrvatskoj poštuje kao jedan od ključnih trenutaka Domovinskoga rata.

/Desk/

Objava Sjećanje na najtragičnije dane Domovinskog rata – Vukovar i Škabrnja pojavila se prvi puta na Republika.

Bodrožić u objavi kritizira način na koji društvo i mediji već desetljećima iznova izlažu ratne žrtve ponovnoj traumatizaciji, tražeći od njih beskrajno prepričavanje svoga užasa. Upozorava da se time žrtvama oduzima dostojanstvo i cjelovit identitet, dok političari i mediji takvu patnju iskorištavaju za vlastite interese, prenosi Jutarnji list.

Njezinu objavu prenosimo u cijelosti:

“Svake godine u ovo vrijeme kad mi počne zvoniti mobitel, za medije i ostale zainteresirane, imam jednu, istu izjavu: Zamislite osobu koju su teško pretukli i silovali, u mirnodopsko vrijeme, neka to bude mlada djevojka, na primjer, koja je od nasilnika i ubojice uspjela pobjeći, jedva preživjevši traumu. Zamislite sad, idućih trideset godina, ona na svaku obljetnicu zločina sjeda za stol sa svojom obitelji, susjedima, sugrađanima i oni je potiču da im svake godine iznova i iznova prepričava detalje užasa. Sjedi tako pred kamerama, novinari postavljaju pitanja, zadižu joj majicu da vide ožiljke, ajde, sjetite se još kojeg strašnog detalja, kako vam je ono zabio nož, je li boljelo jako?

Istovremeno, ispred njezine kuće postavljena je izložba s fotografijama zločinca, s opisom zločina, kako mu slučajno ne bi umaknula kad izađe, kako ne bi počela živjeti, kako joj ne bi palo na pamet da je ona više od žrtve. Čini li vam se to normalno? Čini li vam se to moralno? Iz kojeg onda razloga već trideset godina, a zadnjih desetak sve monstruoznije, izvlačite tu jadnu djecu u kaputićima iz kolone?

Odakle vam pravo da žrtve rata prisiljavate da njihov jedini identitet bude izgrađen oko traume koju su proživjeli, kako vam nije neugodno oduzimati im sve druge ljudske karakteristike i tjerati ih da se osjećaju kako je njihovo najveće životno postignuće bilo to što su pukim slučajem preživjeli pakao rata. To nikakve veze s pijetetom i suosjećanjem nema, ali ima s najgorim političkim profiterstvom, medijskim parazitiranjem novinara koji bez mozga i kičme skupljaju sve strašnije i nikad otkrivene priče, i s onim dijelom društva koji svoj kičasti i isprazni osjećaj domoljublja upražnjava s plastičnim lampionima, napisala je Bodrožić.

/Desk/

Objava Hrvatska književnica o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje: Odakle pravo prisiljavati da njihov jedini identitet bude preživljena trauma? To nema veze s pijetetom, ali ima s najgorim političkim profiterstvom i medijskim parazitiranjem pojavila se prvi puta na Republika.

Dani su sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca diljem zemlje prisjećamo se najtužnijih dana Domovinskog rata.

Dan 17. studenoga 1991. godine bio je posljednji dan prije sloma Grada heroja, koji je pod opsadom bio 87 dana. Od jutra se na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata pale svijeće i polaže cvijeće, a blagoslovljena je i novoizgrađena kapelica Krista Kralja Mučenika u spomen na sve žrtve Domovinskog rata.

Večeras, uoči 18. studenoga, u dvorištu vukovarske bolnice bit će zapaljene svijeće i održana molitva za poginule i nestale u agresiji na Vukovar, a svijeće će biti zapaljene i u drugim mjestima i gradovima u Hrvatskoj.

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu, 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara koju je uspostavila Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz pomoć srbijanskih paravojnih snaga od kolovoza do studenoga 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom mjesnoga Zbora narodne garde, velikim razaranjem Vukovara i brojnim umorstvima i progonom hrvatskoga stanovništva. U borbama u Vukovaru je poginulo oko 900 branitelja grada, a nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima još njih oko 600. Još oko 1000 hrvatskih branitelja izginulo je u borbama na širemu području oko Vukovara, koje su također predstavljale dio bitke. Poginulo je i oko 1000 civila, a oko 7000 hrvatskih vojnika i civila završilo je u zarobljeničkim logorima u Srbiji, gdje su pretežno bili izloženi zlostavljanjima, često vrlo svirepim.

Agresor je tijekom bitke za Vukovar, prema hrvatskim procjenama, izgubio oko 6000 vojnika, od ukupno oko 30 000 angažiranih pripadnika kopnene vojske koje su obuhvaćale najjače oklopne postrojbe kojima je JNA raspolagala. Od tih gubitaka, napadač je izgubio oko 2500 u borbama za sam grad. Srbijanski vojni podatci navode 1200 poginulih vojnika; u koji broj, koji ne obuhvaća ranjene vojnike, zacijelo nisu uračunati pripadnici raznih srbijanskih paravojnih postrojba.

Iako je bitka predstavljala značajan vojni poraz i simbolički gubitak za Hrvatsku – koja nije povratila nadzor nad gradom do 1998. godine – ona je za JNA predstavljala tek Pirovu pobjedu. Naime, pokazalo se da po okončanju bitke JNA više nije bila sposobna za izvođenje daljnjega napada kojim bi se, spajanjem sa snagama Banjalučkoga korpusa, koje su već bile raspoređene u dijelu Zapadne Slavonije, omogućila okupacija čitave Slavonije te daljnji prodor prema Varaždinu i glavnome gradu Hrvatske Zagrebu, kakav je bio plan JNA. Tako se uporna obrana Vukovara pokazala odsudnom u zaustavljanju glavnoga napada na Hrvatsku.

Drama bitke ujedno je pomogla Hrvatska izboriti međunarodnu potporu za svoju neovisnost. Do danas se žrtva Vukovara u Hrvatskoj poštuje kao jedan od ključnih trenutaka Domovinskoga rata.

/Desk/

Objava Dani sjećanja na najveću žrtvu – Pad Vukovara i Škabrnje pojavila se prvi puta na Republika.

Mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
Za zločine u Škabrnji osuđena samo Zorana Banić

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine, prenosi HINA.

Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud je smanjio tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine.

U programu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, na obilježavanju 32. obljetnice stradanja Škabrnje, u subotu, 18. studenoga, sudjelovat će potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Izaslanik Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, bit će predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić.

Na komemoraciji i u koloni sjećanja u Škabrnji bit će i izaslanstvo Hrvatskoga generalskog zbora (HGZ) predvođeno general-bojnikom i predsjednikom HGZ-a Marinkom Krešićem.

Obilježavanje stradanja Škabrnje počinje u 9.45 komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja – Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu, a završit će hodnjom ‘Korak po korak’ do Spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.

Vukovarci se prisjećaju najtužnijeg dana u povijesti

Pod geslom “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se u subotu obilježava 32. godišnjica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tijekom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se još vodi nestalima, prenosi Jutarnji list.

U spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će tisuće domoljuba iz svih dijelova Hrvatske.

U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.

I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.

Najveća je to masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. studenog 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.

Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Po podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.

Ubijeno je 2717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.

U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Politička prepucavanja oko kolone i plakata

Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Program će početi u jutarnjim satima kada će učenici vukovarskih osnovnih škola upaliti lampione duž trase kojom će proći kolona sjećanja.

Obilježavanje vukovarske tragedije ove je godine zasjenjeno političkim prepucavanjima nakon što su vukovarske gradske vlasti objavile da će kolonu predvoditi pripadnici HOS-a koji su branili Vukovar 1991. te tiskale plakat obilježavanja na kojem se uz ime HOS-a u geslu “Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu”, što su riječi na Ovčari ubijenog pripadnika HOS-a, francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera, može prepoznati istaknuto slovo “U”.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (Domovinski pokret) optužio je Ministarstvo hrvatskih branitelja i Vijeće za domovinski pijetet da su pokušali Vukovarcima “ukrasti” kolonu sjećanja, što je s državne razine odlučno odbačeno.

Sporna je i poruka Penave kako su svi dobrodošli u kolonu, ali u njoj nije mjesto “onima koji niječu vrijednosti Domovinskog rata”, što je naišlo na osudu premijera i Vlade, ali i dobrog dijela hrvatske oporbe te braniteljskih i stradalničkih udruga.

Središnja komemorativna svečanost počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bonice “Dr. Juraj Njavro”, nakon čega će se sudionici u koloni sjećanja uputiti prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.

Molitvu će na groblju predvoditi nabiskup đakovački i srijemski, mons. Đuro Hranić, dok će svetu misu predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua.

U 17 sati niz Dunav će biti pušteni upaljeni lampioni za poginule i nestale u agresiji na Vukovar u sklopu projekta “Svjetlosna rijeka sjećanja”.

/Desk/

Objava Vukovar i Škabrnja: 32. godine od stradanja u Domovinskom ratu pojavila se prvi puta na Republika.

Na otkrivanju spomenika prisustvovat će predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a potom odati počast žrtvi Vukovara polaganjem vijenca i paljenjem svijeće kod spomen-obilježja masovne grobnice na Ovčari.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković posjetit će Škabrnju i počast žrtvama odati polaganjem vijenaca ispred Središnjeg križa kod Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu te ispred Spomen obilježja masovne grobnice.

U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković otvorio je u četvrtak sjednicu minutom šutnje za sve poginule i nestale te je istaknuo da herojstvo Vukovara i Škabrnje slavimo s tugom ali i ponosom.

– S tugom ali i ponosom slavimo herojstvo Vukovara i Škabrnje te njihovih stanovnika te podsjećamo mlađi naraštaj na zločin koji se ondje dogodio i više se nikada ne smije ponoviti, rekao je Jandroković pozvavši sve zastupnike da u petak dođu u Vukovar i Škabrnju i iskažu počast žrtvama, prenosi HRT.

To je dan na koji se s posebnim pijetetom prisjećamo svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava, onih koji su najzaslužniji za nađu slobodu i samostalnost, naglasio je predsjednik Sabora.

U Europskom parlamentu obilježen Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje

Misom u Europskom parlamentu u Bruxellesu obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Prisjećajući se 31. godišnjice stradanja i simbola hrvatske žrtve u Domovinskom ratu, zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su na misi koju je predvodio fra Tomo Anđić.

Misi su nazočili Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić, Valter Flego, Ladislav Ilčić, veleposlanik i stalni predstavnik Hrvatske pri NATO-u Mario Nobilo te ostali zastupnici, brojni kolege iz Europske komisije i Europskog parlamenta, asistenti i stažisti. Molitvom i sjećanjem iskazali su zahvalnost svima koji su dali živote za slobodu Domovine.

Predstavnici srpskih organizacija odat će počast nestalim i ubijenim Vukovarcima

Predstavnici srpskih organizacija u Hrvatskoj odat će počast svim nestalim i ubijenim Vukovarcima iz 1991., kao i ubijenima na Ovčari i drugim stratištima. Delegacija, koju će predvoditi predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac, položit će vijence u Dunav kod Veslačkog kluba Vukovar, nakon toga na Ovčari, a svijeće za sve žrtve rata zapalit će u 12 sati u vukovarskoj pravoslavnoj crkvi sv. Nikolaja.

/Desk/

Objava Dan sjećanja na žtve Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje – Spomenik Kati Šoljić, majci četvorice poginulih branitelja – U EP-u sveta misa – Srpske organizacije odat će počast nestalim i ubijenim Vukovarcima pojavila se prvi puta na Republika.