Prema navodima njemačkih tužitelja, Vladimira Z. uhitila je hrvatska policija na temelju naloga njemačkih istražnih tijela.

Riječ je o obučenom roniocu za kojeg postoji osnovana sumnja da je, zajedno s drugim osumnjičenicima, sudjelovao u postavljanju eksploziva i izazivanju eksplozija koje su oštetile plinovode Sjeverni tok.

Eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 dogodile su se u rujnu 2022. godine u Baltičkom moru. Istraga o odgovornima traje već godinama, a slučaj je izazvao brojne međunarodne političke i sigurnosne kontroverze.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu, koje je nadležno za djela koja su uperena protiv ustavnog poretka, u uhidbenom nalogu navodi da je Vladimir Z. izučeni ronilac te da je pripadao je skupini osoba okupljenih oko Serhija K., protiv kojeg se vodi odvojeni postupak, prenosi Deutsche Welle.

Ovoj grupi se predbacuje da je u rujnu 2022. blizu danskog otoka Bornholma u Baltičkom moru postavila eksplozivne naprave na plinovode „Sjeverni tok 1″ i „Sjeverni tok 2″. Osumnjičenik je sudjelovao u ronjenjima potrebnim za postavljanje eksploziva. Za prijevoz su on i njegovi supočinitelji koristili jedrilicu koja je isplovila iz njemačke luke Rostock. Jahta je prethodno, uz pomoć krivotvorenih osobnih isprava, preko posrednika bila unajmljena od jedne njemačke tvrtke. Eksplozivne naprave detonirale su 26. rujna 2022. i prouzročile teška oštećenja na oba plinovoda.

Osumnjičenika bi nakon izručenja iz Hrvatske trebalo izvesti pred istražnog suca Saveznog vrhovnog suda u Karlsruheu.
Kako prenose njemački mediji, radi se o Ukrajincu kojeg su njemačke vlasti već prošle godine lokalizirale u Poljskoj ali su ga poljske vlasti odbile uhititi i izručiti Njemačkoj, što je dovelo do diplomatskih trzavica između Berlina i Varšave.

Protiv Serhija K., protiv kojeg se vodi odvojeni postupak, Savezno državno odvjetništvo podiglo je 30. lipnja 2026. optužnicu pred Hanzeatskim visokim zemaljskim sudom u Hamburgu.

/Desk/

Objava U Puli uhićen ukrajinski ronioc za kojeg se sumnja da je sudjelovao u miniranju plinovoda Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.

Država Ukrajina nikada nije potvrdila sudjelovanje ili preuzela odgovornost u ovoj diverziji koja je Njemačkoj pričinila ogromnu štetu, iako se radilo o sabotaži koju jedan čovjek ili manja grupa ne mogu planirati, financirati i realizirati.

Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 bila su dva podvodna plinovoda kojima je upravljao Gazprom, najveća ruska energetska tvrtka. Korišteni su za transport ruskog plina u Europsku uniju, ali Sjeverni tok 2 još nije bio u potpunosti operativan u vrijeme sabotaže.

Dana 26. rujna 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, oštećeni su u dvjema eksplozijama. Nitko nikada nije preuzeo odgovornost za napad, ali odmah su se pojavile nagađanja kako se radilo o namjernoj sabotaži, hipoteza koju je kasnije potvrdilo nekoliko istraga.

Njemačka je ove godine izdala naloge za uhićenje nekoliko ukrajinskih državljana: do sada su oni izvršeni za Kuznetsova i Volodimira Žuravlova (ili Wladmira S. u njemačkim dokumentima, koji po zakonu ne otkrivaju njegovo prezime), koji je uhićen u Poljskoj u rujnu. U listopadu je poljski sud odbio njegovo izručenje Njemačkoj i naredio njegovo puštanje na slobodu.

Osumnjičeni Ukrajinac matra se jednim od navodnih organizatora napada iz 2022. godine koji su oštetili plinovod koji iz Rusije vodi prema Njemačkoj. Njemački tužitelji optužuju ukrajinskog državljanina za izazivanje eksplozije i protuustavnu sabotažu.

Kronologija

Diverzija na plinovodu Sjeverni tok je u rujnu 2022. označila privremeni kraj njemačko-ruskog megaprojekta, s kojim se od samog početka mnogi nisu slagali, a Deutsche Welle je svojedobno iznio katku kronologiju Sjevernog toka.

2005.: Njemačka vlada s kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD) i ruska vlada s predsjednikom Vladimirom Putinom potpisuju izjavu o namjerama za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 1. Plinovod je trebao, zaobilazeći tranzitne zemlje, dostavljati ruski plin Njemačkoj kroz Baltičko more. Ideja za ovaj projekt potječe još iz 90-ih godina.

2006.: Osniva se društvo Sjeverni tok d.o.o., čiji je zadatak planiranje i izvedba projekta. U njemu sudjeluju ruski Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna, jer za ovaj način opskrbe plinom nije zainteresirana samo Njemačka, već i druge europske zemlje.

Bivši njemački kancelar Putinov otvoreni lobist u upravi Rosnjefta i Sjevernog toka
Kako su svojedobno izvijestili svjetski mediji, Njemačka je bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu u svibnju 2022. godine oduzela neke od privilegija nakon što je odbio prekinuti veze s ruskim energetskim tvrtkama, nakon odluke Proračunskog odbora Bundestaga.

Schröderu, koji je bio na čelu njemačke vlade od 1998. do 2005., bit će oduzeti ured i osoblje, čije je održavanje 419,000. koštalo oko 2021 eura poreznih obveznika. Prijedlog, koji je odobren uz podršku Socijaldemokratske stranke (stranke kojoj je pripadao Schröder), Zelenih i Slobodne demokratske stranke, ne spominje veze političara niti stav o ruskom ratu u Ukrajini, vjerojatno kako bi se izbjegli pravni izazovi. Umjesto toga, u prijedlogu se tvrdi da bivši vođa više ne ispunjava nikakve tekuće obveze kao državnik, stoga, navodi se u prijedlogu, ured i osoblje nisu potrebni.

Glavna oporbena stranka, Kršćansko-demokratska unija, također je pozvala vladu da bivšem kancelaru uskrati mirovinu, koja je ekvivalentna godišnjoj plaći od oko 100,000 eura. Međutim, Schröder, koji nije pokazao namjeru napustiti upravne odbore ruske naftne tvrtke Rosnjeft i plinovoda Sjeverni tok, će i dalje primati mirovinu.

Kako je svojedobno izvijestio Guardian, glasovanje proračunskog odbora Bundestaga uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je Europski parlament zatražio od predsjednice Komisije Ursule von der Leyn da uvede sankcije protiv Schrödera zbog njegovih veza s Kremljom. Schroderovo blisko osobno prijateljstvo s Putinom posebno je kritizirano nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pitanje je samo koliku je proviziju dobio bivši njemački kancelar za izgradnju Sjevenog toka – s obzirom na vrijednost projekta, nagađa se o stotinama milijuna eura.

2010.: Počinje gradnja Sjevernog toka 1. Plinovod s dvije cijevi dužine 1.224 kilometra povezuje Viborg u Rusiji s njemačkim gradom Lubminom.

2011./2021.: Obje cijevi puštene su u rad s ciljem da opskrbljuju Europu plinom najmanje 50 godina. Troškovi gradnje, prema navodima tvrtke Sjeverni tok, iznosili su 7,4 milijarde eura.

2013.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Postavljaju se još dvije cijevi koje se velikim dijelom protežu paralelno s već postojećim.

2015.: Potpisuju se prvi ugovori o korištenju Sjevernog toka 2. Ponovno sudjeluju Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna. Godinu dana prije toga, Rusija je anektirala Krim. No, za tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) to nije bio razlog za zaustavljanje projekta.

2016.: Ukrajina, Poljska i baltičke države od samog početka pružaju otpor Sjevernom toku zbog svojih sigurnosnih interesa. I iz Europske unije stižu upozorenja. Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, i ta zemlja se usprotivila Sjevernom toku. Trump je smatrao da taj plinovod stvara preveliku ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Njemačka vlada ignorirala je sve te primjedbe, predstavljajući Sjeverni tok ne samo kao odgovor na potrebe Europe za sigurnom opskrbom plinom, već i kao instrument za postizanje mira kroz trgovinu.

2018.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put izjavljuje da Sjeverni tok nije samo privatni gospodarski projekt, već “da tu naravno treba uzeti u obzir i političke faktore”. Ali zaustavljanje gradnje za nju nije dolazilo u obzir.

2019.: SAD zaoštrava ton, a američki veleposlanik u Berlinu Richard Grenell šalje pisma upozorenja njemačkim tvrtkama koje sudjeluju u projektu.

2021.: Sjeverni tok 2 je završen. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) se ubrzo nakon stupanja na dužnost založio za zaustavljanje projekta iz političkih razloga. On je plinovod okarakterizirao kao „privatni gospodarski pothvat“ na koji treba gledati neovisno o odnosima s Rusijom. A ti su odnosi tada postajali sve lošiji.

22.veljače 2022.: Zbog ruske agresije na Ukrajinu kancelar Scholz zaustavlja izdavanje tehničkih certifikata i odobrenja za rad Sjevernog toka 2. Rusija napada Ukrajinu. Kritičari projekta Sjeverni tok u tome vide potvrdu za njihova upozorenja. Isporuke plina preko Sjevernog toka 1 se nastavljaju, ali u manjem obimu zbog sankcija koje je EU uveo Rusiji.

Srpanj/kolovoz 2022.: Sjeverni tok 1 obustavlja rad zbog, kako je Gazprom priopćio, kvara na jednoj turbini. Kasnije, kada je kvar otklonjen, opskrba plinom se nastavila, no do kraja kolovoza ponovno je obustavljena. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će opskrba biti nastavljena tek kada se ukinu sankcije Rusiji.

22.rujna 2022.: Eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma onesposobljava obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2. Njemačka, Danska i Švedska pokreću istragu.

(Republika/agencije)

Objava Italija će Njemačkoj izručiti Ukrajinca osumnjičenog za diverziju plinovoda Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.

“Tko je podržao prosvjede u Srbiji? Je li ih otvoreno podržao Albin Kurti? To vam ne godi čuti. Jesu li svi hrvatski političari zdušno stali na stranu prosvjeda? Jesu. Jesu li to učinili svi sarajevski političari, od Konakovića, onog imbecila iz Bugojna, Zukana Heleza? On je najgluplji od svih ministara koji su ikada bili na prostoru bivše Jugoslavije,” rekao je Vučić.

Na konstataciju voditelja Gorislava Papića da je Helez njegov zemljak iz Bugojna, Vučić je nastavio: “Poznato je to. Zna se koje su ugledne obitelji. On čak nije iz loše obitelji, ali on je izuzetak. Dobro se mlati po kafanama, nikakve pameti nema. Ovo sve drugo… možete sami vidjeti,” naveo je Vučić.

“Neću dozvoliti kampanju protiv Bošnjaka, oni su naša braća i sestre”

On je komentirao i aktualno suđenje predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kazavši kako je “vrlo zabrinut zbog cijele situacije”.

“Vidim jednu svakodnevnu kampanju protiv Srbije i srpskog naroda u Sarajevu, što je loše. Kod nas toga nema. I sretan sam što nema i nikada neću dozvoliti bilu kakvu kampanju protiv Bošnjaka. To su naša braća i sestre koja ovdje žive i rade zajedno s nama i koji vole BiH. Samo da znate kolika se dogodila promjena. Recimo, prije 10 godina odlazak iz Novog Pazara za Sarajevo bio je oko 8 prema 1 u odnosu na odlazak u Beograd. Sada je četiri puta više onih koji sele za Beograd. Želim vam kazati kako se promijenila percepcija. Ljudi žele živjeti na boljem mjestu, bogatijem gradu s više prilika, bez obzira što ih možda vuče srce i vjera i sve drugo. Dakle o Bošnjacima nijednu lošu riječ”, rekao je Vučić.

O suđenju Miloradu Dodiku: “Nisam optimist”

No, potom je nastavio: “Ali ovo što rade predsjedniku Dodiku i Republici Srpskoj, i stranci i mnogi drugi, ne vidim puno smisla. Plenković je dobro govorio na posljednjem summitu IPP-ja. Vidjeti ćemo kako će se dalje razvijati situacija, RS uvijek može računati na podršku Srbije, kao i BiH…Ja to ne razumijem, a posebno to da oni šalju liječnike je li on imao operaciju ili ne. Zaista je imao operaciju, ja sam bio kod njega. Nije Mile krio niti stomak, niti išta drugo. Zašto to radite ljudi? Zašto gledate nekoga poniziti? Ništa vas nije slagao. Šalju komisije da bi provjerili u kakvom je stanju..Sude mu za nepoštovanje odluka, odnosno, za verbalni delikt. Od svih njihovih priča o korupciji, ‘trla baba lan’, svelo im se na ovo”, kazao je Vučić.

Na pitanje voditelja kako misli da će završiti ovo suđenje Dodiku i je li Optimist, Vučić je odgovorio: “Nisam. Ali, dati ću sve od sebe da se odnosi stabiliziraju i u Srpskoj i u BiH i Srbija će dati sve od sebe da bude mir”.

Vučić je potvrdio kako će 9. svibnja putovati u Moskvu s Robertom Ficom, premijerom Slovačke, a povodom 80 godina pobjede nad fašizmom.
“On će doći do Beograda, pa ćemo nas dvojica zajedno. Letimo, valjda ćemo stići do Moskve”, kazao je Vučić.

“Amerikanci će kupiti Sjeverni tok”

No, zanimljiva je Vučićeva ocjena kako će Amerika kupiti plinovod Sjeverni tok, a u svjetlu najave novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je kazao kako će Europi nametnuti više poreze jer malo troši američkog plina.

“SAD će ići u žestok sukob s Kinom. Oni naju da im je Kina glavni takmac na svjetskoj sceni koja će biti sila broj 1. Oni to razumiju i svakako će se strateški opredjeljivati prema Kini. Međutim, oni će morati napraviti dogovor s Kinom. I napravit će ga, a onda će krenuti napad na Europu jer će Trump kazati ‘imamo 132 milijarde deficita s Europom, a štitimo Europu vojno. To se mora promijeniti’. A onda će Ursula, pametna žena, kako bi sačuvala stabilnost i sigurnost Europe, pretpostaljam, kazati kako će kupovati plin od Amerikanaca. Ako mene pitate, predviđam da će za ne više od godinu, Amerikanci kupiti Sjeverni tok i onda kazati kako mogu od Rusa uzimati plin, a onda američki ‘traider’, da svi u Europi od Amerikanaca kupuju taj plin. To je moja procjena, sačekajmo 30. prosinca sljedeće godine i vidjet ćemo. A male zemlje, gledamo kako da se sakrijemo pod kamenom i sačuvamo svoju državu”, ocijenio je Vučić, kazavši i kako će se “Europa polako okretati prema Kini”.

Pohvalno o Hrvatskoj zbog nenametanja sankcija

S obzirom da je već najavljeno kako će SAD za nekoliko dana uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva, a sankcijama će se pridružiti i Velika Britanija, Vučić je komentirao i tu situaciju, kazavši kako se Hrvatska nije željela pridružiti nametanju ovih sankcija.

“…Pričao sam s Plenkovićem oko JANAF-a i svega drugoga…Moram kazati da su Hrvati bili korektni prema nama, ali su i oni čuvali svoju tvrtku. Bez Srbije, oni će ugasiti osam do deset tvrtki, a o JANAF-u da ne govorim, on je gotov. Ali, bili su i fer prema nama i u uvjetima kada je EU to od njih tražila Hrvati to nisu željeli uraditi. Što se toga tiče, ja nemam riječi kazati..”, kazao je Vučić.

/Republika/

/Desk/

Objava Vučić kaže da ‘nije optimist’ oko suđenja Dodiku, procijenio da će Amerikanci kupiti Sjeverni tok i žestoko izvrijeđao Heleza: “Imbecil i najgluplji ministar” pojavila se prvi puta na Republika.

State Department je u priopćenju naveo kako ponovno uvodi sankcije nizu subjekata uključenih u izgradnju plinovoda koji su već označeni, kao i za nekoliko novih vlasnika plovila koji su već pod sankcijama, prenosi Reuters.

Među sankcioniranim su ruske pomorske službe i subjekti vodnog prometa, državna pomorska spasilačka služba i više od 10 plovila, rekao je State Department.

Nord Stream 2 AG, operater projekta, i osiguravatelj sa sjedištem u Rusiji koji je osiguravao tvrtke uključene u projekt također su sankcionirani, priopćio je State Department.

‘Sjeverni tok 2’, koji je preko Baltičkog mora izgradio ruski ‘Gazprom’ za transport plina u Njemačku, oštećen je 26. rujna 2022. Nitko za to nije preuzeo odgovornost, javlja SEEbiz, a prenose agencije.

/Desk/

Objava SAD sankcionirale tvrtke povezane s plinovodom Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.

Nekoliko desetaka milijardi dolara vrijedni plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 pod Baltičkim morem uništeni su nizom eksplozija u rujnu 2022. godine, sedam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Njemački istražitelji vjeruju da je dio saboterskog tima koji je postavio eksplozive bio ukrajinski ronilac Volodimir Z., prenijeli su njemački mediji u srijedu, izvješćuje HINA.

On je uspio napustiti zemlju jer Njemačka nije uključila njegovo ime u bazu podataka traženih osoba, rekli su poljski istražitelji.

Glasnogovornica ureda poljskog državnog tužitelja Anna Adamiak napisala je da su njemačke vlasti Varšavi poslale zahtjev za europskom tjeralicom u lipnju.

Volodimir Z. na kraju nije pritvoren jer je napustio poljski teritorij početkom srpnja, preko poljsko-ukrajinske granice, napisala je u odgovoru na pitanje Reutersa.

Slobodan prolaz poljsko-ukrajinske granice gore spomenute osobe bio je moguć jer ga njemačke vlasti nisu uvrstile u bazu podataka traženih osoba, zbog čega poljska granična policija nije mogla znati za tjeralicu niti je imala razloga pritvoriti Volodimira Z.

Njemačka je naglasila da istraga o sabotaži plinovoda ne ugrožava njezin odnos s Ukrajinom.

Ta procedura nema utjecaja na ono što je kancelar Olaf Scholz opisao potporom ukrajinskoj obrani protiv ilegalnog ruskog agresivnog rata, koliko god je potrebno, rekao je glasnogovornik njegovog ureda.

Njemački istražitelji su kao krivce za sabotažu identificirali i bračni par, također ronioce, no za njima zasad nisu izdane tjeralice. Žena je u srijedu rekla Weltu da ni ona ni suprug nisu krivi te da su u vrijeme napada bili u Kijevu.

Njemačka identificirala sabotere na Sjeverni tok

Njemačke vlasti identificirale su osumnjičenog u slučaju diverzije na plinovodu Sjeverni tok prije dvije godine te su za njim raspisale tjeralicu, javljaju njemački mediji.

Informacije ne temelju kojih je Glavno državno odvjetništvo raspisalo tjeralicu temelje se, kako nadalje navode mediji, na saznanjima inozemnih obavještajnih službi.

Troje osumnjičenih, dva muškarca i jedna žena, u srpnju 2022. unajmili su jedrilicu u njemačkoj luci Rostock koja im je, kako se pretpostavlja, poslužila za prijevoz eksploziva i opreme do mjesta sabotaže nedaleko od danskog otoka Bornholma.

Njemačke vlasti odbile su komentirati navode medija upućujući na istragu koja je u tijeku.

Trenutačno još jedino Njemačka vodi istragu u slučaju sabotaže plinovoda Sjeverni tok. Danska i Švedska u međuvremenu su obustavile istrage.

Plinovod Sjeverni tok simbol je njemačke ovisnosti o ruskom plinu i posebno povezanosti bivšeg kancelara Gerharda Schroedera koji se do nedavno nalazio u upravnom odboru Sjevernog toka i koji se nalazi na udaru kritika zbog povezanosti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

/Desk/

Objava Osumnjičeni za sabotažu Sjevernog toka, ronilac Volodimir Z., iz Poljske se vratio u Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

Nema puno oštrih reakcija u Njemačkoj nakon što su u subotu tjednik Spiegel i javni servis ZDF objavili veliko istraživanje prema kojem svi tragovi napada na plinovode Sjevernog toka vode do Ukrajine. Wolf Wiedmann-Schmidt iz tima istraživačkih novinara čak ima dojam da politički čelnici u Berlinu izbjegavaju ovu temu, prenosi Deutsche Welle.

„Naravno, ne mogu jednostavno odmahnuti rukom na ozbiljan zločin, ali također ne bi mogli obustaviti pomoć Ukrajini u ratu protiv Rusije. To nije opcija”, kaže Wiedmann-Schmidt za DW. „Tako da ovdje u Berlinu svi manje-više zaobilaze pitanje koje su konsekvence”, dodaje novinar.

Sve ukazuje na ukrajinske „komandose”

Detonacije na dva kraka Sjevernog toka u rujnu prošle godine su faktički odsjekle svaku mogućnost da Njemačka direktno dobiva povoljni ruski plin. Udar na plinovod dogodio se nadomak danskog otoka Bornholm u Baltičkom moru.

Prema izvještaju Spiegela i ZDF-a, njemački istražitelji imaju podeblji dosje u kojem svi dokazi ukazuju na ukrajinske „komandose“. Recimo, podaci poput IP adresa pokazuju da su napadači i prije i poslije napada boravili u Ukrajini.

Još odranije je poznato da su diverzanti po svemu sudeći koristili jahtu koju su unajmili pomoću falsificiranih putovnica. Na pučinu su isplovili iz Rostocka.

Prema pisanju Spiegela, sada svi tragovi vode samo u Ukrajinu. Istražitelji, doduše, provjeravaju i mogućnost da je u pitanju ruska operacija izvedena tako da se pripiše Ukrajincima.

„Naravno da slijedimo i takve tragove, ali za njih do sada nemamo dokaze”, rekao je državni odvjetnik Lars Otte za Spiegel. Dodao je da trenutno još ne može reći da je diverzija „državno dirigirana iz Ukrajine”.

Ignorirali upozorenja

No, malo je vjerojatno da su diverzanti obični građani Ukrajine koji su radili na svoju ruku. Kako Spiegel prenosi iz međunarodnih obavještajnih krugova, ideja Kijeva bila je da izbije Rusiji glavni izvor prihoda i „njezin najvažniji instrument za ucjenjivanje” njemačke Vlade.

Doduše, to što trgovi vode u Ukrajinu ne mora značiti da će odvesti i do vrha vlasti u Kijevu. „Čak bih rekao da obavještajci i stručnjaci za sigurnosna pitanja misle da je vrlo malo vjerojatno da je ukrajinski predsjednik Zelenski znao za akciju”, kaže novinar Wolf Wiedmann-Schmidt.

Za Berlin je pikantno jer saznanja o udaru na Sjeverni tok sasvim odgovaraju onome na što su tri mjeseca prije napada upozoravali američka CIA i nizozemske tajne službe. To nije uzbunilo njemačke tajne službe jer je već bio prošao prvobitni navodni termin za diverziju.

Washington Post je još u lipnju prošle godine pisao da je CIA imala upozorenja „jedne europske tajne službe”. U kasnijim medijskim izvješćima je spominjana Nizozemska, kao i da je mozak akcije ukrajinski general Valerij Zalužni.

Kako sada otkrivaju Spiegel i ZDF, obavještajni podaci su govorili i o planiranom udaru na Turski tok podno Crnog mora. Taj plinovod vodi prema Turskoj, a onda dalje prema Srbiji i drugim balkanskim zemljama. Nejasno je zašto planovi za tu diverziju nisu provedeni.

Kancelar šuti

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser vjeruje da će na kraju biti podignuta optužnica protiv sabotera.

„Nadam se da će državni odvjetnik naći dovoljno dokaza da optuži počinitelje”, rekla je ona za Spiegel. „Moramo suditi za takve zločine.”

Međutim, kako piše ZDF, Njemačka ne može voditi istragu u Ukrajini. „Savezna vlada se do sada suzdržava da zatraži pravnu pomoć od Ukrajine jer bi njemački istražitelji tada morali s Ukrajincima podijeliti ono što znaju”, navodi se u tekstu i dodaje: „Berlin ne vjeruje Kijevu.”

Također piše da kancelar Olaf Scholz za sada ne zauzima poziciju, te da iz njegovog ureda novinarima samo kažu da je istraga u tijeku i da treba sačekati ishod.

„Ali, kako prema istražiteljima sve više tragova vodi u Ukrajinu, tako raste i pritisak da se zauzme službeni stav“, piše ZDF, „čak i ako počinitelji nikada ne završe pred njemačkim sudom.“

Do danas nisu počeli radovi na eventualnom popravku Sjevernog toka. Prema stručnjacima, ako se s tim predugo čeka, cijevi će korodirati zbog slane vode i cijeli plinovod će završiti u starom željezu, piše DW.

/Desk/

Objava Njemački istražitelji uvjereni da su napad na Sjeverni tok izvršili Ukrajinci – Berlin šuti o nezgodnoj temi, ali i ne vjeruje Kijevu pojavila se prvi puta na Republika.

Pronađeno je četvrto curenje plina nakon što su u ponedjeljak dva cjevovoda koja vode iz Rusije u Njemačku bila oštećena na ukupno tri mjesta, pišu švedski mediji, a prenose ostali svjetski mediji.

“Dva od ova četiri oštećenja nalaze se u švedskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni”, kazala je za Svenska Dagbladet glasnogovornica obalne straže Jenny Larsson.

Druga dva oštećenja nalaze se danskoj isključivoj ekonomskoj zoni. Iako nijedan od cjevovoda nije bio u upotrebi u vrijeme sumnjivih eksplozija, bili su napunjeni plinom koji izbacuje u Baltičko more od eksplozija u ponedjeljak.

Za Sky News je izvor britanskih obrambenih snaga rekao da su curenja na plinovodu u Baltičkom moru povezana s korištenjem podvodnih eksplozivnih naprava detoniranih na daljinu.

Kako je dodao, mine su mogle biti spuštene na morsko dno na dugom konopu s boka broda ili su mogle biti postavljene pored plinovoda podvodnim dronom prije nekoliko mjeseci ili čak godina. Istovremeno, izvor britanske obrane rekao je za Sky News da su sumnjivi akti sabotaže najvjerojatnije izvedeni pomoću daljinski detoniranog podvodnog eksploziva.

Švedski nacionalni seizmološki centar prethodno je rekao da su stanice zabilježile “snažne podmorske eksplozije” na području na kojem je došlo do curenja plina.

/Desk/

/Desk/

Objava Švedska otkrila i četvrto oštećenje na plinovodu Sjeverni tok – Mine postavljene prije nekoliko godina i aktivirane daljinski? pojavila se prvi puta na Republika.

“Zbog eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba, njemačka Vlada zaustavlja proces odobravanja Sjevernog toka 2, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz”, prenosi Tagesspiegel.

Projekt Sjeverni tok II je gotov, ali čeka uporabnu dozvolu nakon što su njemačke vlasti zatražile promjene u vlasničkoj strukturi plinovoda. Prema zakonima EU-a opskrbljivač ne bi trebao biti istodobno i vlasnik plinovoda.

Nakon ruske invazije dijelova Ukrajine unutar njemačke vlade su sve glasniji pozivi za zaustavljanjem projekta plinovoda Sjeverni tok II, kojim bi ruski plin direktnim putem trebao biti dopreman u Njemačku, a koji trenutno čeka uporabnu dozvolu.

“Mi moramo odmah zaustaviti ovaj projekt”

“Mi moramo odmah zaustaviti ovaj projekt. To je oduvijek bio naš stav i na tome se ništa nije promijenilo”, rekao je nešto ranije ministar poljoprivrede iz stranke Zeleni Cem Oezdemir u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk.

Oezdemir je rekao da vjeruje kako je ruskom invazijom na istočne ukrajinske pokrajine došao trenutak da se unutar koalicijske socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade razgovara o konačnom zatvaranju projekta.

“To moramo zajednički unutar vlade dogovoriti. Nadam se da i naši koalicijski partneri imaju isto mišljenje o ovom pitanju. Najkasnije u ovom trenutku je došao trenutak da zaustavimo projekt i kažemo okrenimo se obnovljivim izvorima energije”, rekao je jedan od čelnika stranke Zeleni. On je rekao da “njemačka energetska ovisnost” o autoritativnim režimima poput onog u Rusiji “mora prestati”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je od Njemačke zatražio hitno ukidanje projekta Sjeverni tok II.

Njemački kancelar Olaf Scholz je nedavno rekao kako bi invazija na Ukrajinu otvorila mogućnost pokretanja svih raspoloživih sankcija, ali pritom nije izrijekom spomenuo Sjeverni tok II. Sada je i on, nakon susreta s irskim premijerom Michaelom Martinom, potvrdio zaustavljanje projekta.
Rusija ranije: Nastavit ćemo opskrbu

Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ranije danas ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak u pismu energetskoj konferenciji u Dohi.

Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi.

“Želimo uravnotežena globalna tržišta plina”, poručio je Šulginov, prenosi HINA.

/Republika/

Objava Njemačka zaustavila Sjeverni tok II pojavila se prvi puta na Republika.

Njemački kancelar Olaf Scholz još nije ni ušao u zrakoplov za Berlin kad je stigla vijest iz Kijeva. Ukrajinsko Ministarstvo obrane i dvije velike banke bile su na udaru hakerskog napada. Sumnjaju na Rusiju.

Ruski arsenal cyber-oružja je raznovrstan, ali nije baš suptilan. Isto važi i za šefa Kremlja Vladimira Putina – i njegov repertoar je raznovrstan, a suptilan nije načelno.

Dobra vijest je što izgleda da vojna invazija na Ukrajinu za sada nije opcija. Putin je više nego jasno izrazio spremnost na dijalog i to je diplomatska pobjeda Olafa Scholza. Ali, ako je napredak puž, onda je trajni mir s Rusijom labirint kroz koji se puž probija.

Scholz je Putinu u Moskvu donio mali diplomatski uspjeh iz Kijeva – pristanak predsjednika Volodimira Zelenskog da učini prvi korak i predloži tri nacrta zakona o posebnom statusu Donbasa, što je stara obveza Ukrajine preuzeta sporazumom iz Minska.

Ali, to kao da nije zanimalo Putina. On često argumentira legalistički, ali je brzo prešao preko obećanja Zelenskog koja su za ukrajinskog predsjednika znatan politički rizik kod kuće.

Putin je u razgovoru sa Scholzom bio u nekim drugim sferama. U povijesti, koju Zapad često vidi kao prošlost, a Putin kao zavjet. Možemo razgovarati, rekao je Putin, ali „trideset godina“ čujemo da se NATO neće širiti, pa se ipak širi.

Doduše, takvo obećanje nikada nije stajalo na papiru, ali Putinu su dovoljni dojmovi i alternativne činjenice. To čini ovaj konflikt opasnim.

„Prokleta odgovornost”

Olaf Scholz je priznao da postoje razlike u brojnim pitanjima. Ali „naša je prokleta odgovornost da se zalažemo za mir”, apelirao je kancelar na Putina, i pomalo na samog sebe.

Rusija „naravno neće“ rat, odgovorio je i Putin, ali ga brine da bi se „proces razgovora mogao otegnuti“. To, kaže, neće dopustiti. Njegove riječi zvuče kao da priča, ali ispod stola drži otkočenu pušku.

Scholz i njegovi partneri iz NATO-a i EU-a nikako ne žele dopustiti podjelu Europe u „zone utjecaja” koje mirišu na Hladni rat. Od te pozicije bi mogla profitirati prije svega Ukrajina, zemlja koju su oligarsi odavno podijelili na svoje utjecajne zone. U nedjelju je 30 charter-letova iznijelo oligarhe i njihove klanove iz zemlje.

I što sad? Sad tek počinje borba za Ukrajinu, rješavanje diplomatske kvadrature kruga. Na kocki je čitava europska sigurnosna arhitektura, a potrebno je da i Rusija i NATO sačuvaju obraz. To je optimističan cilj koji zahtijeva još mnogo znoja od njemačke Vlade i kancelara Scholza, piše novinarka DW-a.

/Republika/

Objava UPALIO JE SJEVERNI TOK – Rat je otkazan, za sada pojavila se prvi puta na Republika.

Taj podmorski plinovod u Baltičkom moru koji je pred završetkom, izravno će povezivati Rusiju i Njemačku, uzimajući Ukrajini najmanje 1,5 milijardi dolara na godinu, koliko sada dobiva za tranzit ruskog plina preko svog teritorija i izbijajući joj iz ruku sredstvo diplomatskog pritiska na ruskog takmaca.

“Propitujemo taj projekt isključivo u smislu sigurnosti i smatramo ga opasnim geopolitičkim oružjem Kremlja”, rekao je Volodimir Zelenski na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Angelom Merkel.

“Najvećim rizicima bit će izložena Ukrajina”

“Nitko ne može nijekati da će najvećim rizicima zbog dovršetka Sjevernog toka 2 biti izložena Ukrajina”, istaknuo je.

Kancelarka koja na jesen odlazi s dužnosti, pokušala je još jednom umiriti Kijev, rekavši da je postignut dogovor sa Sjedinjenim Državama, koje su htjele zaustaviti projekt, kako bi se projekt nastavio, uz uvjet da se Moskva neće koristiti njime za slabljenje Ukrajine i uz uvjet da produlji ugovor o provozu plina nakon 2024.

Merkel je podsjetila da je u petak u Moskvi zatražila od predsjednika Vladimira Putina da se produlji “ugovor o provozu ruskog plina kroz Ukrajinu koji istječe 2024.”

“Suglasni smo s Amerikancima da se plinom ne smije koristiti kao geopolitičkim oružjem i to će na kraju biti u funkciji produljenja ugovora. Što se to dogodi prije, bit će bolje”, dodala je.

No predsjednik Zelenski je rekao da je sve dosad o produljenju tranzitnog ugovora čuo “tek općenite stvari”.

Merkel kaže da razumije zabrinutost Zelenskog

Kancelarka je rekla da razumije “veliku zabrinutost” predsjednika Zelenskog, istaknuvši da Berlin ima “posebnu odgovornost” u vezi s time.

Njemačko-američki dogovor omogućuje uvođenje “sankcija bude li se (plin) koristio kao oružje”, rekla je.

Angela Merkel je na kraju rekla da će ova obećanja biti “obvezujuća i za buduće njemačke vlade” jer se kancelarka sprema na odlazak nakon 16 godina na vlasti.

Ukrajina, saveznik Zapada, poprište je proruskog separatističkog rata na istoku od 2014. koji je izbio nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima.

Premda su ukrajinske vlasti zahvalne Merkel na njezinoj potpori u sukobu s Moskvom, zamjeraju joj što je isključila plinsko pitanje iz djelokruga europskih sankcija, nastojeći na izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2.

(Izvor: Agencije)

Objava Zelenski rekao odlazećoj Merkel: “Sjeverni tok je opasno geopolitičko oružje Kremlja” pojavila se prvi puta na Republika.