Tim povodom, fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, kazao je kako Crkva vjeruje da postoji mnogo kršćana koji su živjeli sveto i postigli vječni život, iako nikada nisu službeno proglašeni svetima.

– Njih se spominjemo i za njih zahvaljujemo svetkovinom Svih svetih – istaknuo je fra Landeka.

Dodao je kako glavna poruka ovoga blagdana leži u pozivu na duhovni rast i trajno nastojanje prema svetosti.

– Sjetimo se Isusovih riječi: Budite sveti kao što je svet Otac vaš nebeski. Ovaj je poziv upućen svima – svetost nije povlastica nekolicine, nego poziv svakome tko želi živjeti vjeru u svakodnevici- istaknuo je.

Govoreći o tradiciji i običajima koji prate ove dane, fra Ivan Landeka je naveo kako vjernici u molitvi obilaze grobove svojih pokojnih, te da se u mnogim župama slave svete mise na grobljima.

– Vjerujemo da među svetima ima i naših dragih pokojnih – roditelja, djedova, baka, braće i sestara – koji su skromno i samozatajno živjeli, s ljubavlju vršeći svoje dužnosti. Oni su postigli svetost života i svojom molitvom mogu pomoći nama koji još hodimo prema tom cilju – rekao je.

Crkva, prema njegovim riječima, potiče vjernike da ove dane prožive u zahvalnom molitvenom sjećanju na pokojne, zahvaljujući Bogu za sve darove koje su preko njih primili, osobito za dar vjere.

Objašnjavajući simboliku paljenja svijeća i polaganja cvijeća, fra Ivan je naglasio kako svijeća simbolizira Isusa Krista i vječni život.

– Zato i molimo: I svjetlost vječna neka mu svijetli. Cvijeće na grobu, pak, označava nadu u novi život – jer grob za vjernika nije mjesto smrti, nego procvata novoga života po Uskrslom Kristu – poručio je.

Fra Ivan Landeka istaknuo je kako nas ovi blagdani pozivaju na promišljanje o duhovnom zajedništvu svih vjernika – onih na zemlji, duša u čistilištu i svetih u nebu.

– Crkva nas ovim blagdanom podsjeća da nismo odijeljeni od naših dragih pokojnih. Po molitvi ostajemo trajno povezani s njima, u vjeri koja nadilazi granice života i smrti -zaključio je fra Landeka.

/Desk/

Objava Blagdan je Svih svetih: Sjećanje na vječni život, molitvu i zajedništvo pojavila se prvi puta na Republika.

“Sin je izgubio majku u najnezamislivijoj tragediji”, kazala je Hilaria, na što se Alec nadovezao: “Ovo se nikada ne smije zaboraviti, a mi pokušavamo to učiniti roditeljima. Iskreno, iz dna duše, ne znam gdje bih bio da nemam tebe i ovu djecu.”

Kao što znamo, glumac je 2021. godine, tijekom vježbanja jedne scene na setu, uzeo pištolj koji je trebao biti napunjen lažnim metcima. Pištolj je pak bio napunjen pravim metcima zbog čega je, nakon što je pucao prema snimateljici, ona preminula, a redatelj je bio ozlijeđen.

Baldwina su optužili za ubojstvo iz nehaja u siječnju 2023. Optužbe su odbačene tri mjeseca kasnije, a onda su prošle godine ponovno bile podignute i opet odbačene zbog toga što su policajci i tužitelji uskratili dokaze obrani. Nekoliko mjeseci ranije je rekviziterka filma, Hannah Gutierrez-Reed, proglašena krivom za ubojstvo iz nehaja te je osuđena na 18 mjeseci zatvora.

Inače, Alec i Hilaria svoju su ljubav započeli 2011. godine, a 2012. godine su se vjenčali. Glumac je prethodno bio u braku s manekenkom Kim Basinger s kojom ima 29-godišnju kćer Ireland, dok je u braku s Hilarijom dobio Carmen (11), Rafaela (9), Leonarda (8), Romea (6), Eduarda (4), Mariju (3) i Ilariju (2).

Objava Alec Baldwin prisjetio se smrti snimateljice s ‘Rusta‘ pa se javno slomio pojavila se prvi puta na Republika.

Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Auschwitza, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.

“Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine”, rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński uoči godišnjice, izvješćuje HINA.

“Svrha ove obljetnice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju”, dodao je Cywiński. Preživjeli su danas starci i sve ih je manje.

Dvjestotinjak živih svjedoka

Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu preživjeli.

Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla. Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada. Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.

Ovogodišnjoj komemoraciji nazočit će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada, te predstavnici međunarodnih organizacija. Njima će se obratiti poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jeruzalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

Nemilosrdna mreža

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj. Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da u logor ukupno deportirano 1,3 milijuna ljudi Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju.

Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristilo ih se i za prislini rad i medicinske eksperimente. Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

Objava Auschwitz, 75 godina poslije: Je li svijet postao bolji? pojavila se prvi puta na Republika.