Ova kontrola dolazi na kraju tjedna u kojem je predsjednik Republike Srpske nekoliko puta spomenuo Capital, koristio uvredljive izraze za Vukelića i najavio provjeru trošenja novca USAID-a u nevladinim organizacijama. To je uslijedilo nakon što je Dodik osuđen pred Državnim sudom BiH zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Vukelić je za Detektor izjavio da se kontrola, prema njegovim informacijama, provodi po nalogu Ministarstva unutarnjih poslova RS-a. Smatra da bi inspektori uskoro mogli posjetiti i druge medije te nevladine organizacije koje je Dodik spominjao u svojim govorima.

”Mislim da je ovo posljedica Dodikovih najava. Osjećaj je da inspektori nisu došli zbog redovite kontrole poslovanja, već po nalogu MUP-a i temeljem političkog pritiska koji se vrši nad nama. Jutros me ponovno spominjao na RTRS-u, nazvao me kretenom i pozvao ljude da me tuže”, rekao je Vukelić.

Dodao je da su inspektori tijekom kontrole bili ljubazni i profesionalni te da nije bilo nikakvih problema. Milorad Dodik je gostujući u petak ujutro na RTRS-u izjavio da je ”250 milijuna dolara od USAID-a u Bosni i Hercegovini otišlo za OHR te za podmićivanje medija kao što su BN televizija, portali Buka i Capital”.

No, nije predstavio nikakve dokaze za svoje tvrdnje. ”Sada ćemo vidjeti kroz novi zakon o nevladinim organizacijama kako je taj novac trošen, zašto je trošen i kako se pravdao. Da li je plaćen porez?”, rekao je Dodik, posebno prozivajući portale Buka i Capital.

Dodik je optužio Capital da ”svakoga tko nešto radi u RS-u označava lopovom i kriminalcem”. Pozvao je ”sve koji su ikada napadnuti od Capitala” da traže obeštećenje, nazvavši urednika portala ”običnim stranim slugom”. Početkom veljače Dodik je najavio istragu o radu nevladinih organizacija u RS-u koje su surađivale s USAID-om, nazvavši ovu američku agenciju ”kriminalnom organizacijom” i optuživši je da ”pere novac i kontrolira izbore”.

”Istraga u RS-u će potrajati i svi koji su imali bilo kakav kontakt s USAID-om bit će izloženi. Već sada, kada se vratim u kabinet, napisat ću zahtjev da policija krene u istragu”, izjavio je tada Dodik.

Nakon što je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javne funkcije, Dodik je s govornice ispred Narodne skupštine na mitingu prozvao urednike Capitala i Buke, poručivši da od njih ”neće odustati” jer, kako tvrdi, ”oni nisu odustali od rušenja RS-a”. Vukelić vjeruje da inspekcijski nadzor nije slučajan, već dio šireg plana.

”Dodik očito ima cilj da se obračuna s nekoliko medija i nevladinih organizacija u RS-u. To ne krije, već javno ponavlja svaki dan. To nam stvara dodatne probleme, ali nastavit ćemo raditi bez obzira na pritiske”, rekao je Vukelić. Ministarstvo unutarnjih poslova i Porezna uprava Republike Srpske nisu u petak odgovorili na upit za komentar.

Detektor nije uspio dobiti izjavu ministra unutarnjih poslova RS-a Siniše Karana. Narodna skupština Republike Srpske u četvrtak je usvojila Zakon o stranim agentima, koji bi, prema analitičarima, mogao dodatno otežati rad kritičkih nevladinih organizacija. Njegova primjena još nije započela.

/Desk/

Objava Nakon Dodikovih prozivanja i vrijeđanja, porezni inspektori u redakciji banjalučkog portala Capital pojavila se prvi puta na Republika.

Dvije osobe i sedam tvrtki sankcionirani su u zadnjem turnusu sankcija Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država. Amerikanci su na crnu listu stavili poduzeća koji su kako su naveli, povezane sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i njegovim sinom Igorom.

„Oni su dio mreže koja osigurava značajne izvore prihoda za Milorada Dodika i njegovu obitelj“, navedeno je u priopćenju OFAC-a od 18. lipnja ove godine.

Na listi sankcija su stavljeni Milenko Čičić i Đorđe Đurić, te tvrtke Infinity International Group Banja Luka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network. Tri od ovih sedam tvrtki dobili su neke od najvećih ugovora s entitetskim i državnim institucijama, a prema podacima portala Detektor, firme Prointer, Kaldera i Sirius 2010, dobile su poslove na tenderima čija vrijednost od njihovog osnivanja prelazi pola milijarde KM.

Svi znali, svi šutjeli

„Svi ovi tenderi teški pola milijarde maraka pokazuju da su svi povezani u strukturi vlasti i da financijski ruka ruku mije“, kaže ekonomistica Svetlana Cenić, navodeći da je pravi primjer za to ugovor o digitalizaciji sklopljen početkom godine između Ministarstva transporta i komunikacija BiH i kompanijom Sirius 2010, koja je sada pod sankcijama.

„Odgovora nema jer to je stvar političke, odnosno njihove osobne trgovine. ‘Pusti me budem ovo, onda ću ja tebi pustiti tender, ti ćeš meni uraditi ovo, a ja tebi ono’. Pravosuđe naše to gleda, svi gledaju, a sada su svi šokirani sankcijama i crnom listom“, kaže Cenić, ističući da su svi znali da Amerikanci nagledaju sustav, a da pravosuđe neće uraditi ništa jer su dijelom i pod njihovom kontrolom.

Pod kontrolom ili ne, podaci Transparency Internacional BiH pokazuju da je tek jedan od devet tužitelja koji rade na predmetima gospodarskog kriminala i korupcije u prošloj godini pokrenuo istragu.

„Dijagnoza stanja u pravosuđu već je godinama ako ne i desetljećima jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organiziranog kriminala koji djeluju u simbiozi. Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem, imamo fingiranje pravosudne reforme, što potpuno očekivano za posljedicu ima dalje pogoršanje stanja u pravosuđu“, kaže Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH.

Raskidanje svih ugovora

Tvrtka Sirius 2010 potpisala je ugovor za digitalizaciju TV signala s državnim ministrom komunikacija i transporta Edinom Fortom, koji je rekao da je ugovor potpisan prije sankcija, zatraživši izjašnjenje Konzorcija Sirius 2010 mogu li realizirati projekt digitalizacije.

„Odluka je donijeta u skladu sa zakonom i procedurama javnih nabavki, te ćemo poštovati sve obveze preuzete prije uvođenja sankcija“, rekao je Forto, dodavši kako mu “ne pada na pamet kršiti američke sankcije”.

„On pita mogu li dovršiti ugovor. To je lakrdija. Raskidaj ugovor, odmah“, ističe Cenić.

Izuzev sustava tehničke podrške institucijama u Republici Srpskoj, poput Fonda zdravstvenog osiguranja i Porezne uprave kroz softversko i hardeversko održavanje, Prointer ITSS je sklopio i nekoliko ugovora s državnim institucijama. Jedan od njih je SAP sustav s Elektroprijenosom BiH u vrijednosti od 250 tisuća KM, a ista tvrtka održavala je mrežu sarajevske općine Centar.

U OFAC-ovom priopćenju se navodi da je „2024. manipulirano nacrtom državnog proračuna BiH kako bi se ugovor na državnoj razini mogao dodijeliti tvrtci Prointer ITSS d.o.o mimo procedure javnih nabavki”.

Posljedice sankcija

Infinity International Group d.o.o. Banja Luka je holding tvrtki u BiH koja izravno ili neizravno posjeduje ili je većinski vlasnik navedenih kompanija, navode iz OFAC-a, uz obrazloženje da Siruis 2010 posluje unutar mreže obitelji Dodik, a da s Prointerom i Kalderom koja ima ugovore s Elektroprijenosom BiH, Elektroprivredom RS i Olimpijskim centrom Jahorina, imaju „unosne državne poslove“.

Sankcije su počele uzimati danak pa tako osnivač Infinity grupe Đorđe Đurić, napušta ne samo tvrtku već i Bosnu i Hercegovinu. To je potvrdio Bojan Vujić, predsjednik Uprave grupacije, potvrdivši kako je Đurić odluku donio nakon što su mu uvedene sankcije.

„Sankcije su učinile svoje i Infinity u ovom obliku više ne može funkcionirati. Naši razgovori su kakav će biti model, a to ovisi od Đurića“, rekao je Vujić, potvrdivši kako očekuje i gašenje računa.

„Od jedne američke tvrtke smo dobili informaciju kako možemo s njima raditi do 14. kolovoza“, kaže Vujić, dodajući da oni koji se spominju u javnosti kao vlasnici tvrtki, nikada nisu bili dio njih.

“Od završetka rata do danas političke elite u BiH su javno isticale kako su njihove politike stvar principa i dosljednosti, dok su iza kulisa zajedno dogovarale poslove za zajedničke tvrtke”, kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital. Posljednjih godina to je intenzivirano, a nitko nije zadirao ni u čiju „oblast“, dok god je funkcionirao princip „ja tebi ti meni“.

Tko će prvi popustiti

„Svi su okretali glavu. Svatko je uzimao ono što misli da mu pripada, a mi smo se dogovorili da naše tvrtke u drugim resorima uzmu svoj dio kolača. Građani trebaju znati da iza svega ne stoji nacionalni interes već osobni i stranački“, objašnjava Vukelić pravila igre, licemjernim nazvavši politiku kroz koju uvjeravaju glasače da je nacionalni interes najbitniji.

„Građani trebaju znati da iza svega ne stoji nacionalni interes već osobni i stranački“, kaže Vukelić, koji ne vjeruje da će bilo koja od ovih tvrtki biti u mogućnosti pronaći model da se izvuče iz sankcija.

„Amerikanci su rekli ‘znamo što radite i znamo kako radite i nećemo vam dozvoliti da poslovanje prebacite na drugo pravno lice’. Sada je samo pitanje tko će prvi popustiti jer sankcije dolaze u najgorem mogućem trenutku s obzirom na realizaciju proračune u kojem nema dovoljno novca”, kaže Vukelić.

“Ipak, ukoliko se bude pronašao način za „pokrivanje“ proračuna, ovakva pat pozicija bi se mogla nastaviti, što bi dovelo do zaoštravanja nacionalne retorike, koju će opet koristiti samo za osobne interese”, zaključuje Vukelić.

U cijeloj priči, deblji kraj već izvlači oko 800 radnika spomenute grupacije, koji ne znaju kakva ih sudbina čeka. Nadležna Agencija za bankarstvo ni u slučaju ranijih blokada računa nije se oglašavala niti davala preporuke kako osigurati nastavak poslovanja u financijskom smislu i osiguranja isplate plaća svima koji su pod sankcijama, ili osobnim ili putem poslodavaca koji su na crnoj listi OFAC-a, piše DW.

/Desk/

Objava Američke sankcije za tvrtke koje posluju s državnim institucijama: “Ruka ruku mije” – Svi su znali za političku trgovinu pojavila se prvi puta na Republika.

Za BiH i Srbiju su opasne ruske dezinformacije i kanali kojima se dijele neprovjerene i netočne informacije. Međutim, u BiH postoje značajne medijske kuće, među kojima i javne, koje otvoreno podržavaju i promoviraju ruske stavove, a u susjednoj Srbiji to je i svojevrsna službena politika vladajućih kao i većine medija, piše Dnevni list.

Stoga BiH i Srbija nisu primarne meta kada su u pitanju ovakvi narativi – ciljevi su najutjecajnije države, članice EU-a, kao i države koje su od “posebnog interesa” – ovi zaključci su se mogli izvući s prošlotjedne, dvodnevne sarajevske konferencije ‘Dezinformacije i maligni strani utjecaj’ u organizaciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, gdje se govorilo o ruskom utjecaju na Europu i zapadni Balkan, načinima dokazivanja fake newsa i provjere činjenica njihovom utjecaju na društva u europskim i balkanskim zemljama.

Na ovu temu govorili su mnogi novinari iz BiH, Srbije, Hrvatske, Ukrajine, ali i različiti stručnjaci iz akademskih, političkih i medijskih zajednica te nevladinih organizacija iz BiH i zemalja regije.

BiH nije u fokusu ruskih dezinformacija

“Prema našem istraživanju, Njemačka je bila glavna meta za dezinformacije vezane za Ukrajinu, a potom Poljska, Češka, Italija, Mađarska. Ruske dezinformacije često je teško prepoznati, a to je i opasnost za BiH. Kad govorimo o narativima, oni su bili vrlo zanimljivi – od pokušaja promjena stavova Ukrajinaca prema ratu i mobilizaciji, izazivanja psihološkog straha, govoreno je kako je ukrajinska vlada opasna jer ih mobilizira, pribjegavalo se gašenju struje, izazivanju panike itd., kako bi se izazvala sumnja u ukrajinsku vladu. S druge strane, a kada primjerice govorimo o Njemačkoj, glavna tema se odnosila na ukrajinske izbjeglice u Njemačkoj. Znamo da je Njemačka jedna od država koja pomaže Ukrajini i puno lažnih vijesti se odnosilo na izbjeglice, potom vojnu podršku koja je vrlo važan aspekt, i NATO“, kazala je Miroslava Markova iz Ukrajine, viša analitičarka u projektu VoxCheck kojim se detektiraju ruske dezinformacije o Ukrajini u Europi.

Markova je, nadalje kazala: „Naše istraživanje je pokazalo i proruski narativ s njemačke strane, od pojedinih aktera, od toga da Ukrajina nije demokratska država, da ju Njemačka ne treba podržavati, da se Njemačka podrškom Ukrajini uvlači u rat do toga da je ukrajinska vlada korumpirana, da prodaje poklonjeno naoružanje na crnom tržištu, itd.,  a čime se nastojalo izazvati konfuziju u njemačkom društvu”.

Prema istraživanju ‘top 5’ zemalja prema kojima je usmjeren dezinformacijski narativ su Poljska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Italija.

Na pitanje koliko je takav narativ prisutan na Balkanu, ona je odgovorila: “Ovisi od situacija. Od kraja 2023. vrlo često postoje dezinformacije za Poljsku, svaki dan i na društvenim mrežama, službenim ruskim izjavama. Poljska je bila snažno u fokusu ruskih dezinformacija. BiH ne posebno”.

Ona je, pri tom, naglasila kako se vrše provjere činjenica ne samo s ruske, već i s ukrajinske strane te da se provjeravaju i izjave ukrajinskih političara, što prije rata, kako je rekla, nije bio slučaj.

U BiH i neki javni mediji zagovaraju proruske stavove

Njena kolegica Viktoriia Romaniuk iz ukrajinske organizacije STOPFake ovom prilikom navela je i nekoliko primjera otkrivenih lažnih vijesti, a podsjetila je i na “angažman” na tom polju i Adriena Bocqueta, bivšeg francuskog vojnika i autora bestselera “Leve-toi et Marche! Grace a la Science” (Ustani i hodaj! Hvala znanosti) koji je u francuskim medijima izjavljivao kako zločini u ukrajinskom gradu Bucha uopće nisu djelo ruskih vojnika, već “ratni zločin pukovnije Azov”, a tvrdio je i da su američki novinari, koji su bili s njim u Buchi, snimali namještene video snimke, dok su “ukrajinski vojnici koristili tijela mrtvih civila za insceniranje masakra u Buchi”.

“Počeli smo istraživati sve činjenice oko ovog događaja, analizirali životopise preko francuskih kolega, provjerili izjave i pogledali izjave i bio je očito da je bio ruski propagandist. Godinu dana nakon ovoga Putin je Bocquetu potpisao rusko državljanstvo”, kazala je Romaniuk.

Jedan od sugovornika na panelu BiH je i Siniša Vukelić, novinar i urednik banjalučkog portala Capital.ba. Osvrćući se na utjecaj stranih dezinformacija na BiH kao i na najave otvaranje ruskog kanala u BiH, on je ocijenio kako to nije niti potrebno.

“I to iz razloga jer u BiH velike medijske kuće, među kojima i neke javne, zagovaraju i promoviraju službene ruske stavove”, kazao je Vukelić zaključivši kako se radi o  stalnom utjecaju Rusije ne samo na BiH, već i zemlje okruženja, kao i Europe.

Medijska kontrola stanovništva u Srbiji

Marko Drajić iz beogradskog Centra za sigurnosnu politiku, kao jedan od panelista, istaknuo je kako je “primjer Srbije zanimljiv jer se razlikuje od 90 posto zemalja Europe”.

“U mojoj zemlji itekako su prisutni proruski i antizapadni narativi. Najvažniji nositelj takvih narativa je sama vlast u Srbiji i to je ono što naš primjer razlikuje od svih drugih primjera u Europi. To je zato što je srpska politika proruska iako ona često tako ne djeluje zbog činjenica da se predstavlja kao “prozapadna” kroz činjenje ustupaka jer imamo najbližu suradnju i naša ekonomija ovisi od Zapada, dok smo istodobno u procesu za europskih integracija. S druge strane, mi smo jedni od rijetkih, pored Bjelorusije, a nisam siguran kakav je tu status i BiH po tom pitanju, koji nisu uveli sankcije Rusiji, a osudili smo rusku agresiju 2022. godine u Glavnoj skupštini UN-a, što je bio dosta jeftin potez za našu vlast u smislu da neće naljutiti režim u Kremlju.

Proruska politika se temelji na pitanju teritorijalnog integriteta Srbije, odnosno Kosova, i oslanja se na Rusiju koja sprječava da Kosovo o postane članica UN. Srbija tu vidi razlog za podršku Rusiji, iako naša vlast već 15 godina sudjeluje u dijalogu s EU kako bi se odnosi s Kosovom normalizirali, a incident na Kosovu najbolje oslikava sliku svih odnosa i stanja pregovora i dijaloga”, kazao je Drajić.

On je pri tom naveo i energetsku stranu, odnosno, pitanje energetske ovisnosti Srbije od Rusije.

“Prekinut je dotok nafte  prema Srbiji, ali postoji inicijativa da se priključi na naftovod ‘Družba Ruski’, a s druge strane predstavlja se kako Srbija želi imati plinsku diverzifikaciju koju provodi EU. Također, kada je u pitanju vojna suradnja i kupovina naoružanja, tu je javna suradnja s Rusijom i tajna suradnja s NATO i EU.  Naša država prodaje streljivo Ukrajini protiv Rusije, a vjerujem da to ispod jedan posto stanovništva u Srbiji uopće zna. S druge strane, kupovina helikoptera iz Rusije predstavlja se u svim medijima”, govorio je on o “dvostrukoj” politici svoje zemlje.

On se osvrnuo i na rezultate istraživanja Centra za sigurnosnu politiku koje je pokazalo kako se, za razliku od trendova zapadnih zemalja, dvije trećine stanovništva u Srbiji informira putem tradicionalnih medija što znači, kako je naveo, da je njihovo informiranje lakše kontrolirati.

“Stoga ćemo lako utvrditi zbog čega su sve nacionalne televizije i novine s najvećom tiražom pod strogom kontrolom vlasti. Urednici imaju stalnu vezu s kabinetom predsjednika itd. jer je naša vlast na vrijeme shvatila da su to sredstva kojima se najbolje kontrolira javno mnijenje. U tom kontekstu imamo tek nekoliko neovisnih medija manjeg tiraža i borba protiv vladajućih je iznimno teška”, istaknuo je.

Slika Srbije

Pri tom je zaključio kako prevladava “više antizapadni nego proruski” trend kod vlasti u Srbiji.

Govoreći o antizapadnim trendovima, on se osvrnuo na najnovije narative poput tema kako se “raspada njemačka ekonomija”, da “SAD i EU žele oteti Kosovo”, “Zapad je odgovoran za rat u Ukrajini i Gazi i “sve zlo svijeta” te je podsjetio kako u srbiji postoji agencija Telegram, Sputnik, Russia Today, agencija Ria, koji iako nemaju visoku čitanost, okupljaju stručnjake koji svoje poruke plasiraju u državne medije.

On je iznio neke od rezultata istraživanja: i pored činjenice da dvije trećine izvoza iz Srbije ide u EU, podrška stanovništva EU integracijama, po prvi put, pala je ispod 40%, dok samo 14% građana EU vidi kao prijatelja. Također, većina stanovništva u Srbiji prije pola godine mislila je kako je Rusija najveći ulagač i uvoznik robe iz Srbije, dok nije ni među prvih 10 zemalja, kao i da 63 posto građana vjeruje da je Zapad započeo rat u Ukrajini, a 65 posto da je Rusija prijatelj.

“Ovo je ta slika Srbije – naslovnica najtiražnijih dnevnih novina, 24.2.2002 bila je ‘Ukrajina napala Rusiju’, a prije nekoliko dana ‘Zapad je ubio Navljnog’. Nama ne treba ekspertiza – ovo je toliko očiti primjeri dezinformacija i ne treba nam fact cheking zbog ovako visoke razine indoktriniranosti i ‘brainwashinga'”, zaključio je beogradski stručnjak, koji je zbog svega navedenoga, iznimno važno naglasio potrebu za “mjerama opreza”, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Zašto BiH nije u fokusu stranih dezinformacija: “Nije potrebno – čak i neki javni mediji promoviraju ruske stavove“ pojavila se prvi puta na Republika.

Secesija je riječ koju predsjednik bh. entiteta, Milorad Dodik, godinama koristi u političkoj retorici. Analitičari su jednoglasni: disolucija RS-a donijela bi njen neupitni ekonomski slom i velike probleme za građane, piše Deutsche Welle.

Na Saboru svoje stranke, SNSD-a, kada je reizabran za predsjednika, Milorad Dodik je kazao da će “inicirati sporazum o mirnom razlazu Federacije BiH i RS”. “Srpsko ujedinjenje krajnji je cilj SNSD-a”, rekao je Dodik. Deutsche Welle zamolio je bh. ekonomske stručnjake da analiziraju ekonomski aspekt scenarija odcjepljenja RS-a.

Građani “preko noći na prosjačkom štapu”

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je odcjepljenje RS-a nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama, ali da bi taj pokušaj vodio oružanim sukobima i iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet RS.

“Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana – gubi se desetljeće rasta, slično kao i tijekom ’90-tih godina”, ukazuje Čavalić i na šire ekonomske posljedice.

“Ovi pokušaji”, kako kaže “mogu utjecati na daljnju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sada stvara probleme, posebno po pitanju razvoja bazne infrastrukture”, ocjenjuje ovaj ekonomski analitičar za DW, podsjećajući kako je BiH među slabije razvijenim europskim zemljama koja ne može napredovati bez inozemne podrške kroz projekte, kredite itd.

Međutim, kakav je scenarij za RS u “avanturističkom filmu” odcjepljenja?

Nemoguć scenarij

“Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS . Tko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inozemnim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu”, procjenjuje ekonomski stručnjak nevjerojatne razmjere ekonomske katastrofe. Upravo zbog toga je odcjepljenje RS-a naveo kao „nemoguć scenarij”.

“Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje “ciparski scenarij”. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova”, smatra. Pri tom se osvrće i na ekonomsku realnost u RS-a.

“Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocjenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inozemnog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana”, ocjenjuje Čavalić.

Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprijeđenje javnih usluga – zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.

“Iluzija u koju ne vjeruju ni oni koji ju zagovaraju”

Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran također je stava kako je RS već u nezavidnoj situaciji, jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uvjetima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju kada je zbog izmirenja obveza po osnovu zaduženja na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza, pa i plaće.

Povlači i zanimljivu paralelu – “disoluciju” RS-a s Brexitom i golemim gubitcima koji je po britansku ekonomiju prouzročio izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.
“Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, ionako slabe ekonomije kao što je BiH, može brzo i uspješno neovisno funkcionirati je potpuna iluzija u koju vjerojatno ne vjeruju ni oni koji ju deklarativno zagovaraju”, pojašnjava on.

Osvrće se i na suspenziju projekata financiranih od Njemačke, ali i drugih država kao i svojevrsno stavljanje RS na ‘crnu listu’, što je umanjilo atraktivnost za strana ulaganja i povećalo percepciju rizika za potencijalne ulagače.

“Slom – realan opis”

Ekonomskim poteškoćama RS-a tu nije kraj jer je, kako navodi, već izgubila stotine milijuna eura grantova i povoljnih kredita, a dugoročno puno više, od potencijalnih ulaganja koja se neće realizirati i dugoročnih, pozitivnih učinaka suspendiranih projekata.

Smatra kako RS ne bi mogla podnijeti dodatne rashode i da je neovisno funkcioniranje i preuzimanje svih nadležnosti, institucija i zaposlenih s državne razine i uspostava novih – potpuno neizvodivo.

“U tom nemogućem scenariju nema elementarnog ekonomskog potencijala i u rekordnom roku bi završila u bankrotu i raspadu sustava, a iseljavanje stanovništva koje je odavno masovno, poprimilo bi razmjere egzodusa”, zaljučuje Gavran “ekonomski scenarij” odcjepljenja RS-a uz riječi da je “upravo ‘slom’ realan opis takvog ishoda”.

“Jako loše po građane RS”

Siniša Vukelić, ekonomist i urednik dva specijalizirana web portala za ekonomiju i energetiku, Capital.b i Energetikars.com, kao i njegove kolege ekonomisti slično komentira hipotetičko odcjepljenje RS-a.

“To bi bilo iznimno teško financijski”, kaže Vukelić za DW.

Podsjećajući kako se oko 70 posto proračuna RS puni od neizravnih poreza, napominje da bi entitet ostao bez prihoda od PDV-a, carina, trošarina, povjerenja kompanija u eventulno novi sustav itd.

“Tu je i pitanje investiranja, nedostatka roba. Građani bi se suočili s ogromnom inflacijom i nestašicom, robe i usluge bi na tržištu višestruko poskupjele”, govori Vukelić o problemima koji bi nastali. Za njega je važno pitanje i stav Srbije.

“Ako bi se Srbija pridružila blokadi”, komentira, “RS bi bila zatvorena što bi rezultiralo nedostatkom roba, a to bi potaknulo sivu ekonomiju i kriminal”.

“Već za sedam dana nestalo bi robe na tržištu, upitna bi bila isplata mirovina, proračunskih korisnika, javnih poduzeća i to bi bio kolaps ekonomije. Pitanje je i što s Brčko Distriktom koji bi RS ‘podijelio’ na dva dijela što bi značilo da ste faktički zatvoreni u getu”, prognozira sugovornik DW-a.

Ovaj niz se nastavlja: Elektroprivreda RS ne bi mogla izvoziti električnu energiju, a RS i tvrtke sirovine, što bi rezultiralo zatvaranjem poduzeća, povećanjem nezaposlenosti, za otpuštene iz državnih institucija trebale bi desetine milijuna za naknade, banke ne bi mogle kreditirali gospodarstvo, vladu i stanovništvo zbog blokade međunarodnog platnog prometa itd.

“Političari takvu retoriku ističu jer ništa drugo ne znaju raditi, a ekonomija je potpuno drugo. Ovaj scenarij bi se jako loše odrazio po građane RS”, zaključuje Vukelić za DW.

/Desk/

Objava Ekonomski stručnjaci – što građanima i Srpskoj donosi hipotetičko odcjepljenje: “Izoliranost, kriminal, geto – kolaps” pojavila se prvi puta na Republika.

Dodik je jučer novinara i urednika portala Capital.ba Sinišu Vukelića i nekolicinu novinara nazvao “spodobama i stranim plaćenicima”, na što su reagirale novinarska udruženja, a jutros je urednik i novinar banjalučkog portala Buka, izvjestio o napadu na imovinu novinara, izgrebanim vozilima.

Jutros su meni i komšiji i kolegi novinaru Nikoli Morači brutalno izgrebana auta na parkingu ispred zgrade. Šteta je ogromna. Izgrebane su haube, vrata, krov. Policija od jutros radi uviđaj
Ovo je tipican pokušaj zastrašivanja, i to dan nakon nas je Milorad Dodik nazvao spodobama pic.twitter.com/Vo8JAVPEKE

— Aleksandar Trifunović (@AlexandarT) March 9, 2023

”Jutros su meni i susjedu i kolegi novinaru Nikoli Morači brutalno izgrebana auta na parkingu ispred zgrade. Šteta je ogromna. Izgrebane su haube, vrata, krov. Policija od jutros radi uviđaj”, objavio je urednik banjalučkog portala Buka, Aleksandar Trifunović koji ovaj napad dovodi u svezu upravo s uvođenjem klevete u kazeno zakonodavstvo.

Naime, Morača, novinar kojeg je policija nedavno privela i oduzela mu mobitel zbog objave da se osoba osumnjičena za silovanje slobodno šeće Banja Lukom, su susjedi.

Dvije nadzorne kamere su u 22.58 sati zabilježile kretanje jedne osobe oko automobila. ”Ovo je tipičan pokušaj zastrašivanja, i to dan nakon nas je Milorad Dodik nazvao spodobama”, objavio je Trifunović na Twitteru.

Nakon što je objavljen Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS reagirale su novinarske udruge, ali i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, upozoravajući kako se radi o udaru na slobodu govora i izražavanja te prijetnji zbog otkrivanja korupcijskih afera.

/Desk/

Objava Banja Luka: Novi napadi i prijeteće poruke na novinare pojavila se prvi puta na Republika.