Nakon šest mjeseci i potpisivanjem Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u, završen je štrajk zaposlenika u zdravstvu u toj županiji. Ovim se ukida tzv. “hladni pogon” za pacijente koji je vrijedio tijekom šest mjeseci štrajka, odnosno, da se medicinski samo obrađuju hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice, te 4.000 uposlenika u zdravstvu ponovno počinju raditi u punom kapacitetu.

Podsjetimo kako je Anić krajem prošlog tjedna izvijestio o dogovoru sindikata s Vladom te najavio potpisivanje Kolektivnog ugovora.

“Dobili smo satnicu jednaku kao i liječnici, koeficijente za sve grupe složenosti, uvjete rada, kao i niz drugih nematerijalnih prava”, rekao je tada.

No, nakon potpisivanja Kolektivnog ugovora ostaju pitanja mnogih pacijenata koji su čak šest mjeseci ostajali bez zdravstvene zaštite za koju su uredno plaćali doprinose, a zbog “nadmudrivanja sindikata i Vlade”, dok i sindikati i Vlada tvrde kako je dogovor, u konačnici, postignut upravo zbog njih.  Što će upravo pacijenti dobiti od povećanja plaća zdravstvenim djelatnicima, hoće li sada zdravstvene usluge biti brže i bolje, hoće li se na neke preglede čekati mjesecima, pa čak i do godine?

Buhač: Postignuta dva cilja

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda i predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić, u nazočnosti predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač, ministra financija HNŽ-a Adila Šute i ravnatelja Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andreja Čovića, u županijskoj Vladi potpisali su Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u.

Potpisivanjem Kolektivnog ugovora okončana je blokada rada zdravstvenih ustanova odnosno uspostavljena puna medicinska skrb i pružanje svih zdravstvenih usluga u Županiji.

Predsjednica Vlada HNŽ-a, Marija Buhač istaknula je zadovoljstvo postignutim potizanjem dogovora i to, kako je rekla, prije svega u korist žitelja HNŽ-a, korisnika zdravstvene zaštite, kojima su oni, kako je naglasila, već predugo uskraćeni.

“Javnost je upoznata kako su iza nas dugotrajni, iscrpni pregovori koji su u javnom prostoru često izlazili izvan okvira komunikacije socijalnih partnera, ali bi rekla da je to nešto što ostaje iza nas te da je danas najvažnije da smo potpisali Kolektivni ugovor koji, prije svega, od danas donosi uspostavu usluga zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim ustanovama HNŽ-a, a na korist naših osiguranika. Drugi postignuti cilj ovim potpisivanjem je da su naši socijalni partneri, sindikati radnika u zdravstvu postigli svoj cilja – poboljšanje materijalnog statusa svih njihovih članova”, rekla je Buhač.

Istaknula je kako ova vlada HNŽ-a od početka svog mandata, prije dvije i pol godine, jasno ističe kako je njihov cilj poboljšanje statusa svih zaposlenika, pa tako i zaposlenika u zdravstvu.

“Da to nije na razini demagogije, pokazuje i činjenica da smo u dvije i pol godine kao Vlada, ali i kao u mandatu direktora ZZO-a HNŽ, ukupna sredstva za financiranje zdravstvenih usluga, a što se i neizravno odnosi na plaće zdravstvenih djelatnika, podigli za 73 milijuna maraka. To dovoljno govori o našem rezultatu. Također, od početka smo jasno i transparentno, bez ikakve kalkulacije, ušli u ovaj proces pregovaranja, izjasnivši se sa svojim maksimalnim funakcijskim okvirom kako bismo zadržali stabilnost zdravstvenog ustava. To je naša obveza prema javnosti i mandat prema ukupnoj stabilnosti javnih financija ove županije i na tome smo ustrajali i postili konačni odgovor u zadanom okviru. Nadam se kako ćemo dijalog kakav smo imali posljednjih dana zadržani ne samo s ovim sindikalnim predstavnicima, nego i sa drugim sindikatima – da on bude u okviru korektnog jer je samo to dijalog koji vodi do konačnog dogovora”, poručila je premijerka Buhač.

Ministar Bevanda: Nadam se da će se debelo smanjiti liste čekanja”

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda, rekao je kako je “ovo jedan od najznačajnijih dana u zdravstvu u posljednje vrijeme.

“Ja osobno, kao i cijela Vlada, a nadam se i gospodin Anić, smatramo kako ovdje nema pobjednika i pobijeđenih. Mislim da je na kraju pobijedio razum i razumijevanje”, rekao je ministar Bevanda.

On je kazao kako se od početka u pregovore ušlo maksimalistički i realno “znajući što se može” te kako je do dogovora možda moglo doći i ranije, ali da “nikada nije kasno”.

“Zasigurno je kako nam ni na kraj pametni nije bilo neko nadmudrivanje s našim sindikatima i nikada nisam smatrao da smo neke suprotstavljene strane i stoga mi je posebno drago da smo došli do dogovora. Razumijemo i naše sindikate i potpuno je normalno da zastupaju određeni broj zdravstvenih radnika i da se bore za svoj materijalni status. Kao ministar nisam bio sretan pregovorima jer kao dugogodišnji liječnik sam imao i imam empatiju prema našim pacijentima, a imam je i prema našim zdravstvenim uposlenicima. Nadam se da smo stavili ‘točku na i’ i da ćemo se sada okrenuti redovitom radu u zdravstvenom sustavu koji je ionako opterećen bremenom problema i zajedničkim dogovorom postići da se debelo smanje liste čekanja”, rekao je ministar Bevanda.

Anić: Radit ćemo maksimalno kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme

Predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić izjavio je kako je ovo za sve sindikate “dan pobjede dogovora, prvenstveno zbog naših pacijenata i građana”.

“Nakon potpisa Kolektivnog ugovora sve zdravstvene ustanove dobiti će odluku o prekidu generalnog štrajka, tako da već od danas i sutra kreće se s punim radom gdje će svi naši pacijenti dobiti punu uslugu. Radit ćemo maksimalno, prvenstveno zbog njih kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme”, rekao je sindikalni čelnik.

/Desk/

Objava Kraj šestomjesečnog štrajka u zdravstvu HNŽ-a: Vlada potpisala ugovor sa sindikatima zdravstva pojavila se prvi puta na Republika.

Kako navode iz Neovisnog sindikata radnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, preostalo je još samo potpisivanje Kolektivnog ugovora s predstavnicima Vlade HNŽ-a, nakon čega bi generalni štrajk trebao biti i službeno okončan.

Sindikalna borba, kako ističu iz sindikata, praktično je završena. Na skupštini reprezentativnog sindikata prihvaćen je prijedlog Vlade HNŽ-a koji predviđa povećanje koeficijenata, poboljšanje određenih uvjeta rada te uvođenje pojedinih nematerijalnih pogodnosti.

„Povećanje koeficijenata predviđeno je u rasponu od 0,10 do 0,15, uz određene posebne kategorije, tako da svi dobiju nominalno povećanje. Kolektivni ugovor vrijedit će do prosinca, odnosno do isteka liječničkog Kolektivnog ugovora, što znači da će trajati oko deset mjeseci. Nakon toga se, nadam se, više neće događati ovakve situacije i pregovarat ćemo samo o satnici“, kazao je Ivica Anić, predsjednik Neovisnog sindikata radnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Anić je dodao da je ključni pomak u pregovorima napravljen nakon izravnog razgovora s premijerkom HNŽ-a Marijom Buhač.

„Do rješenja je doveo jedan razgovor, posebno onaj koji smo imali izravno s premijerkom. Tada smo, napokon, došli do rješenja na zadovoljstvo svih zdravstvenih radnika“, rekao je Anić.

Iz Vlade HNŽ-a nisu željeli stati pred kamere, ali su poručili kako će se o cijelom procesu oglasiti sljedeći tjedan. U sindikatu se nadaju da bi Kolektivni ugovor mogao biti potpisan upravo tada, čime bi generalni štrajk i formalno bio okončan.

„Donesena je odluka da se danom potpisivanja Kolektivnog ugovora prekida generalni štrajk. Početkom tjedna, čim Vlada HNŽ-a na svojoj sjednici prihvati ovaj prijedlog i donese odluku, odmah ćemo dogovoriti i pristupiti potpisivanju Kolektivnog ugovora“, rekao je Anić.

Iz sindikata su uputili zahvalnost pacijentima na strpljenju tokom proteklih mjeseci, ali i svim zdravstvenim radnicima čija je borba za bolja prava trajala više od pola godine, prenosi FTV.

Anić je najavio kako bi se već u ponedjeljak mogao potpisati kolektivni ugovor, čime bi štrajk službeno prestao.

“Nakon potpisivanja očekuje se da će već u utorak sve zdravstvene ustanove koje su sudjelovale u štrajku početi s normalnim radom”, rekao je Anić.

/Desk/

Objava Kraj šestomjesečnog štrajka? Sindikati zdravstva HNŽ-a: Postignut dogovor s premijerkom o povećanju plaće – Čeka se odgovor iz Vlade pojavila se prvi puta na Republika.

U HNŽ-u i dalje traje višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, a na vidiku nema rješenja. Čak što više, situacije ide ka eskalaciji. Naime, nakon što je prošli tjedan Vlada HNŽ-a sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u toj županiji, zatraživši od njih uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače, a štrajk proglasila nezakonitim, Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ, pozvao je osiguranike da prijavljuju nepružanje zdravstvenih usluga uz najavu smanjenja mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

S druge strane, sindikati inzistiraju na svojim zahtjevima o povećanju primanja, pozivaju javnost da ne nasjedaju na, kako su naveli, “politikantskim i obmanjujućim objavama” kojima je cilj prebacivanje krivnje na njih. Također odbacuju i navode kako je njihov štrajk nezakonit, uz opasku kako je Vlada HNŽ pokrenula deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika kako bi spriječila štrajk te da pet postupaka i dalje traje, a pet je okončano u korist sindikata. Za danas najavljuju i novu prosvjednu šetnju u Mostaru.

Višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, novi potezi Vlade i ZZO-a HNŽ, pritisak na ravnatelje zdravstvenih ustanova i upozorenje smanjenjem isplate tranši prijete kolapsom zdravstvenog sustava u ovoj županiji. No, za sada se ne nazire rješenje krize.

Zavod poziva osiguranike da prijave nepružanje usluga

Iz Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a pozvali su osiguranike da svako odbijanje pružanja bilo koje zdravstvene usluge u ugovornim domovima zdravlja i bolnicama na području HNŽ-a prijave putem e-adrese info@zzo.ba ili putem sandučića za pritužbe i pohvale. Kako su naveli, sandučići su smješteni u sjedištu i svim područnim uredima Zavoda (svaki grad i općina u HNŽ-u imaju područni ured ZZO-a).

Podsjetili su kako prijava treba sadržavati naziv zdravstvene ustanove, datum i vrijeme događaja, kratak opis situacije i kontakt podatke osiguranika.

“Ukoliko zdravstvena ustanova ili zdravstveni djelatnik osiguraniku ZZO-a odbije pružiti određenu uslugu, osiguranik ima pravo i treba zatražiti pisanu potvrdu zašto mu je usluga odbijena, a ta će potvrda služiti kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava osiguranika. Ukoliko djelatnik zdravstvene ustanove odbije izdati pisanu potvrdu, osiguranik u prijavi treba navesti u kojoj ustanovi, na kojemu odjelu i u koje vrijeme mu je odbijeno pružanje usluge”, priopćeno je iz ZZO-a HNŽ-a.

Dodali su kako će sve prijave biti razmotrene u najkraćemu mogućem roku, dok će osiguranik biti obaviješten o poduzetim koracima. Zaključeno je kako će ZZO, u skladu s potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga, izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

Također, iz Zavoda su demantirali istupe Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ-a.

“Budući se u nedavnom priopćenju Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ sugeriralo kako je Zavod, u 2025. godini, zdravstvenim ustanovama isplaćivao drukčiji iznosi tranši od ugovorenih, te navode demantiramo. Mjesečne tranše ugovornim zdravstvenim ustanovama Zavod je isplaćivao sukladno potpisanim ugovorima i usvojenim Financijskim planom, odnosno Rebalansom financijskog plana. Naglašavamo kako Zavod, u pregovorima između sindikata i poslodavaca, neupitno i isključivo stoji na strani osiguranika čijim doprinosima se najvećim dijelom financira zdravstveni sustav. U narednom razdoblju, Zavod će, u skladu sa potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama”, upozorili su iz ZZO HNŽ.

Vlada traži pokretanje stegovnih mjera za nepružanje usluga pacijentima

Podsjetimo kako je Vlada HNŽ, u petak, 20. veljače, sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNŽ-u, zatraživši od njih, bez iznimki, uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače. Iz vlade su istaknuli kako su „bili maksimalno strpljivi i tolerantni“ te kako nisu “povlačili zakonske mehanizme za sankcioniranjem protuzakonitoga ponašanja u aktualnomu prekidu rada zdravstvenih djelatnika” te da je tome “sada došao kraj”.

Sa sastanka je poručeno kako je “u tijeku protupravan, nelegalan štrajk jer, sukladno Zakonu o štrajku, sindikati nisu smjeli nastaviti sa štrajkom već od čina otpočinjanja pregovora s Vladom (27. studenog 2025.) niti su smjeli biti u štrajku tijekom procesa mirenja”.

“Za pokretanje novoga štrajka, potrebna nova zakonska procedura. Sukladno tomu, ravnateljima zdravstvenih ustanova jasno je rečeno kako je njihova obveza uspostaviti puni kapacitet zdravstvenih usluga i potpuno nesmetano funkcioniranje sustava”, naveli su iz Vlade HNŽ.

“Vlada je uputila nedvosmislenu poruku i zdravstvenim djelatnicima da postojeća ponuda ostaje na snazi, s napomenom da, s obzirom na to da sindikati nisu rasporedili 2 milijuna KM koja su im ostavljena na raspolaganju, Vlada ih sada sama raspoređuje medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom, kao istinski najugroženijoj kategoriji u zdravstvenomu sustavu. Rasporedit će ih na način da im povećava koeficijente za 0,2 što, uz povećanje osnovice i satnice, znači rast plaće od 13,5 %. Ta je ponuda sada spremna u obliku Kolektivnoga ugovora koji u svakomu trenutku sindikalno rukovodstvo može doći i potpisati”, poručili su, a od ravnatelja zdravstvenih ustanova zatražili  vođenje evidencije o ispunjavanju poslovnih obveza svakoga djelatnika i povlačenje stegovnih mjera u slučaju kršenja bilo kojega propisa.

“Naglasak je na pravima i zaštiti zdravlja, sigurnosti i života pacijenata kojima od ponedjeljka niti jedna usluga više ne smije biti uskraćena nigdje u HNŽ-u. U protivnomu, na odgovornost će biti pozvani čelnici zdravstvenih ustanova odnosno rukovodstvo i članovi njihovih upravnih odbora. Zdravstveni sustav HNŽ-a opterećen je mnoštvom ozbiljnih problema i Vlada ne će dopustiti nekolicini ljudi da sustav odvedu u kolaps. Vlada će odsad na sve prijetnje i ucjene primjereno i oštro odgovoriti, s nultom stopom tolerancije za svaku naznaku kršenja prava pacijenata”, poručili su iz Vlade HNŽ.

Sindikati nastavljaju sa štrajkom

Iz Koordinacije sindikata HNŽ-a izvijestili su kako nastavljaju sa štrajkom, ali i kako ga “Vlada HNŽ-a nema ovlasti proglasiti nezakonitim”.

Vladu HNŽ-a optužuju za iznošenje netočnih i obmanjujućih informacija u javnost.

“Vlada HNŽ pokrenula je deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika s ciljem onemogućavanja prava na štrajk, pri čemu pet postupaka i dalje traje, a pet je završilo u korist sindikata. Unatoč tome, Vlada tvrdi da ‘nije povlačila zakonske mehanizme’ i da je bila ‘strpljiva i tolerantna'”, navode, između ostaloga, iz sindikata uz naglasak kako se “već više od 12 mjeseci primjenjuju ‘dvostruki aršini’ u odnosu prema sindikatima zdravstvenih djelatnika u usporedbi sa sindikatom doktora medicine i stomatologije”.

Iz sindikata ističu i kako je Vlada HNŽ-a “pala pod utjecaj određenih osoba iz rukovodstva sindikata doktora medicine i stomatologije, koji su, izvaninstitucionalnim pritiskom dva puta spriječili postizanje dogovora o Kolektivnom ugovoru između reprezentativnog sindikata i Vlade HNŽ”.

Sindikati navode Vlade, kako su istaknuli, mogu protumačiti i kao prijetnje prema sindikatima i članstvu te pozivaju rukovoditelje zdravstvenih ustanova “na izjašnjavanje s kojim su pravom produžili primjenu određenih odredbi Kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, koje se odnose na dodatke na plaću, i nakon isteka ugovora”. Sindikati i9stiču kako su time oštećeni proračuni zdravstvenih ustanova, primjenjujući odredbe kod obračuna i isplate plaća za zadnja dva mjeseca 2025. godine.

Također i pozivaju direktora ZZO HNŽ “na očitovanje o načinu postupanja kod isplate tranši za primjenu Aneksa kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije u 2025. godini, prije nego što je odobren rebalans financijskog plana”. Sindikati ističu kako je diretkor ZZO-a te navode priznao tijekom svjedočenja na Općinskom sudu u Mostaru.

Ponovno pozivaju i županijskog ministra Milenka Bevandu da se “odluči postupa li kao doktor medicine i štiti interese svojih kolega ili kao ministar nadležan za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u cijeloj HNŽ”, uz tvrdnju kako se štrajk nastavlja.

/Desk/

Objava Štrajk sindikata u zdravstvu – ZZO poziva na prijavljivnje nepružanja usluga i najavljuje manje tranše zdravstvenim ustanovama – Vlada traži sankcioniranje: HNŽ pred kolapsom zdravstvenog sustava pojavila se prvi puta na Republika.

Pola godine trajao je “mir” na Sveučilištu u Mostaru, a sada sindikati ovog jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH ponovno najavljuju borbe za više plaće. Iako su im one obećane. Obećano je i smanjenje, pa čak i ukidanje školarina studentima Sveučilišta, no ni od toga, čini se nema ništa. Ali, dok sindikati ponovno podižu glas za svoja prava, studenti i njihovi predstavnici – šute, piše Dnevni list.

Dok se Sveučilište nalazi pred još jednom krizom, koja je više nego nejasna zbog činjenica da su u ožujku ove godine ministar znanost, obrazovanja i mladih susjedne Hrvatske, Radovan Fuchs i i rektor sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić potpisali ugovor po kojem će Hrvatska s 10 milijuna eura (nešto više od 19,55 milijuna KM) godišnje financirati tu visokoškolsku ustanovu.

Kako je tada kazano, novac će se doznačavati svaka četiri mjeseca u iznosima od 2,5 milijuna eura (više od 4,889 milijuna KM) i namijenjen je “podršci u hrvatskog naroda u BiH, a time i u očuvanju obrazovnog sustava” kao i stabilnosti i razvoju te “osiguranju boljih uvjeta za studente i nastavno osoblje”.

Unatoč tolikom iznosu novca kojeg Hrvatska isplaćuje Sveučilištu u Mostaru – problemi i nezadovoljstva ostaju, kao i loša percepcija stanja i narušen ugled ove visokoškolske ustanove. Ali i pitanje – gdje završava toliki novac hrvatskih poreznih obveznika kojim Vlada Hrvatske velikodušno pomaže Sveučilište?

Sindikati Sveučilišta prijete kaznenim prijavama – gdje je novac?

Središnji odbor Sindikata Sveučilišta u Mostaru jučer je izašao s priopćenjem za javnost u kojem oštro kritizira rektoru Sveučilišta prof. dr. sc. Zorana Tomića jer uporno ignorira svaki razgovor i, kako kažu, i nakon čak sedam dopisa i zahtjeva za sastankom u posljednjih šest mjeseci ni do danas nemaju odgovora.

Sindikat je upozorio i na upozorava i kako se među zaposlenicima Sveučilišta šire dezinformacije kako neće biti ispunjena treća faza dogovora iz veljače kojom se podrazumijeva drugo povećanje plaća.

Podsjećaju kako je rektor Tomić ranije naglašavao kako “Sveučilište uživa stratešku financijsku stabilnost”, te da su planirani prihodi za 2025. godinu povećani za 60 posto zahvaljujući sredstvima osnivača, školarinama, upisninama i sporazumima s Republikom Hrvatskom.

“Pozivamo rektora i Upravno vijeće Sveučilišta da pristupe realizaciji treće faze dogovora i očekujemo povećanje plaća zaposlenicima do kraja trećeg kvartala 2025., kako je dogovoreno”, pozivaju sindikati, ali i upozoravaju i na mogućnost podnošenja kaznene prijave zbog sumnji u nenamjensko trošenje financijskih sredstava, uključujući i ona dobivena od osnivača i iz Republike Hrvatske, kao i traženje pomoći i sastanka s novim rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Ivom Čolakom.

Podsjetimo, nakon što su sindikati najavili štrajk početkom ove godine, krajem veljače, i uz medijaciju čak i predsjednika HNS-a Dragana Čovića, postignut je dogovor pregovaračkim procesom predstavnika Sindikata i uprave Sveučilišta u Mostaru i potvrđena realizacija dinamike povećanja plaća i poboljšanja materijalnog položaja zaposlenika.

Dogovoreno je da se povećanje plaća odvija u četiri faze.

U prvoj fazi primijenjena je Odluka vlade FBiH o minimalnoj plaći za 2025. godinu u neto iznosu od 1.000 KM, a koju je, prema procjeni, na Sveučilištu primalo oko 80 zaposlenika. U drugoj fazi – sukladno obećanom značajnom povećanju priljeva financijskih sredstava za Sveučilište u iznosu oko 20.000.000 KM od osnivačā i isto toliko od Republike Hrvatske za 2025. godinu – uslijedilo bi izjednačavanje, obračun i isplata plaće svim zaposlenicima Sveučilišta s neto osnovicom od 474,24 KM (koja se primjenjuje u Rektoratu), i to najkasnije s obračunom plaća za ožujak 2025.

Izgleda da je “zapelo” na trećoj fazi – povećanju osnovice na traženi iznos Sindikata od 638,08 KM (što je osnovica koja vrijedi za sve proračunske korisnike u HNŽ-u),  najkasnije s obračunom plaća za mjesec rujan 2025. godine. U četvrtoj fazi uslijedilo bi realiziranje prijedloga Sindikata vezanog za smanjivanje školarina pri upisu studenata u akademsku 2025./2026. godinu.

Školarine iste – niti smanjenja, a kamoli ukidanja

Četvrta faza koja podrazumijeva smanjivanje školarina pri upisu studenata u akademsku 2025./2026. godinu, još je na čekanju, odnosno, studenti već sada za akademsku 2025./2026. godinu plaćaju školarine s istom cijenom koja je među najvišima u BiH. Međutim, od studenata i njihovih predstavnika – šutnja.

Na tri jednostavna pitanja Dnevnog lista, upućena prema Rektoratu Sveučilišta i Studentskom zboru Sveučilišta koji bi trebao skrbiti o pravima i boljem položaju studenata – do zaključenja ovog teksta nije bilo odgovora.

A to su “zasigurno” vrlo “komplicirana” pitanja – Koliko iznose školarine za studente Sveučilišta u Mostaru?; Jesu li u akademskoj 2025/2026 godini studentima Sveučilišta u Mostaru smanjene školarine?; Ako nisu, postoje li naznake da će se isto dogoditi?

Podsjetimo kako je predsjednik HNS-a Dragan Čović, na jednom od sastanaka s ovom tematikom čak kazao kako će se školarine ukinuti. Međutim, školarine ne da nisu ukinute, već nisu niti smanjene.

Naime, i dalje je minimalna školarina za jedan semestar preddiplomskog studija 750 KM, do čak 2.500 KM za, primjerice, studij dentalne medicine.

Navedimo samo neke od iznosa školarina za jedan semestar, a prema odluci Senata Sveučilišta u Mostaru o visini školarina za akademsku 2020/2021 kojoj smo imali pristup: 1.200 KM je školarina za studij elektrotehnike, 1.500 KM iznosi školarina za studij medicinske informatike, studij medicine, studij farmacije, studij medicinske informatike, studij arhitekture i urbanizma, studij logopedije 1.000 KM. Nadalje, školarina za studij prehrambene tehnologije iznosi 900 KM, glazbene umjetnosti 750, instrumentalni smjer 1000 KM, studij strojarstva i računarstva 800 itd…

Dekan Barbarić za ukidanje školarina studentima

Svojedobno je dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr.sc.Dražen Barbarić, u podcastu ‘Vrisak’ kazao kako studenti Sveučilišta plaćaju najviše školarine u BiH.

“Studenti plaćaju i školarine koje su najskuplje u državi što opterećuje njihove roditelje, ta stavka bi se mogla riješiti kao što je riješena na drugim sličnim sveučilištima u državi”, kazao je dekan Barbarić. Na upit voditelja bi li taj novac mogle nadomjestiti vlade županija s hrvatskom većinom u BiH i veći gradovi ili Vlada Republike Hrvatske, Barbarić je kazao: “Svi skupa”.

Naveo je primjer sveučilišta u Rumunjskoj koje je na mađarskom jeziku a u potpunosti ga financira Budimpešta pojasnivši kako je tamošnja etnička skupina Mađara ‘završila’ u Rumunjskoj nakon što se raspala Austrougarska.

“Zamislimo, hipotetski, deset mladih koji sada upisuju fakultet. Ako se njima omogući da studiraju u Mostaru, njih će osam od deset vrlo vjerojatno ostati ili u Mostaru ili u mjestu iz kojeg su došli u Mostar. Ako odu studirati u Split, Zadar, Zagreb i tako dalje, vrlo vjerojatno će njih osam od deset ostati u tom mjestu. Na taj način, poticanjem naših maturanata na studiranje u Hrvatskoj, mi popravljamo demografsku sliku Hrvatske, a ne našu”, kazao je dekan u podcastu Vrisak.

Ali, i unatoč značajnoj podršci Republike Hrvatske, namjenski usmjerenoj kako bi se poboljšao položaj zaposlenika i studenata Sveučilišta u Mostaru te sveučilište financijski rasteretilo – rezultati su, blago rečeno, dvojbeni, a sveučilište ponovno potresa val nezadovoljstva zaposlenika, ali i studenata koji su šutke prisiljeni plaćati visoke školarine, koje su na razini privatnih visokoškolskih ustanova.

Iz Hrvatske najavili 4,7 milijuna za povratak Hrvata u BiH

Susjedna Hrvatska i dalje nastavlja pomagati Hrvate u BiH, najnovije – zbog katastrofalnog demografskog urušavanja tog najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH. Naime, a kako su pisali i hrvatski mediji, Vlada RH je odlučila još više potaknuti povratak Hrvata u BiH čiji se udio u ukupnom stanovništvu ozbiljno smanjio, a prema procjenama demografa do 2030. mogao bi pasti na svega 200.000.

Program pomoći Hrvatske za povratak Hrvata u BiH koji je do sada bio reguliran Uredbom bit će  zakonski reguliran, a izdašnije su i potpore. Ove je godine za povratak Hrvata u BiH osigurano 4,7 milijuna eura, od čega su 4,2 mil. eura predviđena za potpore, a 500.000 eura za dodjelu građevinskog materijala za oko 50 obiteljskih kuća.

Od početka provedbe Programa pomoći Vlade Hrvatske od 2001. godine, za povratak Hrvata u BiH upućeno je 13,3 milijuna eura, istaknuli su u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi potpredsjednik Vlade Branko Bačić.

Kritike od mnogih hrvatskih poreznih obveznika

No, brojni su i Hrvati u Hrvatskoj koji na ovo ne gledaju s odobravanjem te se na društvenim mrežama zaista mogu pročitati raznovrsna stajališta. Neki komentari su uistinu gnjusni i Hrvati u BiH ih ne zaslužuju, ali nad nekim riječima se treba zamisliti.

Ovo su amo neki od komentara: “Hrvatice i Hrvati, vrijeme je da se probudimo. Za naše školstvo nema novaca u blagajni, a za Herceg Bosnu ima”,  “Naša djeca neka odlaze u bijeli svijet trbuhom za kruhom, a ovi iz Mostara će dolaziti u HR. Do kad?”, “Lopovima iz Hercegovine sve, domicilnim Hrvatima ništa”, “Zato nema love za domaće prosvjetare u školama”, “Ima se za BiH, a hrvatski umirovljenici iz rada koji su stvarali Hrvatsku nemaju za režije ili hranu”,  “Može se pomoći Hrvatima u BiH, ali sve ima svoje granice. Kaj je previše, previše. Imamo svoja, hrvatska sveučilišta koja trebaju obnovu i pomoć za istraživanja. Treba pomoći drugima razumno, ali ne ostaviti svoja sveučilišta srozana”.

Čini se kako je pomoć iz susjedne Hrvatske svake godine sve viša, a tako obrnuto proporcionalno raste i nezadovoljstvo mnogih hrvatskih poreznih obveznika.

Također, izgleda kako je Hrvatima u BiH sve gore, unatoč milijunima koje Hrvatska isplaćuje kako bi im bilo bolje – sve ih više odlazi i iseljava, studentima se ne smanjuju školarine, a i plaće profesora ponovno su povod nezadovoljstva? Kome je onda bolje?

HSP BiH traži smjenu uprave Sveučilišta u Mostaru

Hrvatska stranka prava BiH najoštrije osuđuje odluku uprave Sveučilišta u Mostaru da se školarine za akademsku godinu 2025/2026. ne smanje drastično, kako je javno obećano 21. veljače 2025. na sastanku sa Sindikatom Sveučilišta, ističu iz HSP-a BiH.

HSP BiH podsjeća da je Vlada Republike Hrvatske za ovu namjenu osigurala 10 milijuna eura, a županije s hrvatskom većinom, kao osnivači Sveučilišta, dodatnih 20 milijuna maraka za pomoć studentima i Sveučilištu. Dogovor između Sindikata Sveučilišta i Uprave Sveučilišta bio je jasan: od ove godine školarine se smanjuju za 50 posto, a od iduće akademske godine budu potpuno ukinute!

“Uprava Sveučilišta ovakvim postupkom ne samo da je prevarila studente Sindikat, nego i institucije koje su osigurale financijska sredstva!, tvrdi HSP, ističući da “studenti i njihova prava moraju biti na prvom mjestu”.

“Stoga tražimo ostavke Uprave Sveučilišta te pozivamo Vladu Republike Hrvatske i županijske vlade sa hrvatskom većinom u BiH, da obustave sve isplate Sveučilištu dok se ne uspostavi potpuna transparentnost trošenja sredstava i dok se ne donese odluka o smanjenju školarina za 50% u 2025/2026., te njihovom potpunom ukidanju od 2026/2027., kako je obećano”, navodi se u priopćenju HSP BiH

Pozivaju Sindikat Sveučilišta, a posebno Zbor studenata, da dignu svoj glas i odlučno se bore za svoja prava.

“Oduvijek su studenti i mladi bili pokretači promjena i revolucionari društva, a danas imaju obavezu pokazati tu snagu i hrabrost. HSP BiH stoji uz studente, profesore i djelatnike Sveučilišta u njihovim opravdanim zahtjevima, jer ulaganje u obrazovanje i mlade nije trošak – nego temelj opstanka i budućnosti našega naroda i države.

Poručuju studentima: borite se do kraja, nikada ne odustajte od svojih prava i od izgradnje boljeg, pravednijeg i uređenijeg društva – jer vaša budućnost ovisi o vašoj odlučnosti danas”, poručili su iz HSP-a BiH.

/Desk/

Objava Sveučilište u Mostaru ponovno potresa nezadovoljstvo sindikata – Gdje su milijuni eura iz Hrvatske? – Plaće se ne povećavaju, školarine ne smanjuju pojavila se prvi puta na Republika.

“I ove godine kao i dosadašnjih, u gradu Mostaru će se, zahvaljujući sponzorstvu gradonačelnika dr. Marija Kordića obilježiti radnički praznik Prvi svibanj. Crveni križ Grada Mostara podijeliti će 2.000 porcija graha s kobasicama. Podjela će početi kao i prijašnjih godina u 12 sati na šetalištu Nikole Šubića Zrinskog. Pridružite nam se u proslavi ovog praznika”, pozvao je predsjednik Unije neovisnih sindikata Josip Milić.

/Desk/

Objava Sindikati pozivaju na prvosvibanjski grah u Mostaru pojavila se prvi puta na Republika.

Komentar Chrisa Murphyja za Fox News prenosimo u cijelosti:

“2024. kandidat Donald Trump kandidirao se za predsjednika kao netko kome je stalo do prosječnog radnika u Americi. Ali tijekom svog prvog mjeseca na dužnosti, bezglavo je pao na klasu milijardera i zaboravio ljude koji su ga izabrali. Odmah na početku, predsjednik Trump predao je našu vladu najbogatijem čovjeku na planeti, Elonu Musku, i dao mu pristup svim našim najosjetljivijim osobnim podacima kako bi Musk mogao iskoristiti taj ekskluzivni pristup da postane još bogatiji.

Još gore, Trump i Musk pokrenuli su vrtoglavi niz napada na radnike s niskim i srednjim primanjima, jasno stavljajući do znanja da će ovo milijardersko preuzimanje naše vlade ostaviti američke radnike još nemoćnijima nego što su bili prije.

I nije samo Musk u pitanju – Trump se okružio skupinom milijardera koji ne mogu biti toliko udaljeni od svakodnevnog iskustva većine Amerikanaca. Savezna minimalna plaća ista je od 2009.:7,25 dolara. Šezdeset i dva posto Amerikanaca podržava povećanje minimalne plaće na 15 dolara jer se slažu da, ako radite s punim radnim vremenom, ne biste trebali živjeti na razini siromaštva ili ispod nje.

Znate tko se ne slaže? Trump i njegov milijarderski kabinet. Njegov novopotvrđeni ministar financija Scott Bessent – ​čije je bogatstvo vrijedno neto 521 milijun dolara – jasno je dao do znanja tijekom saslušanja za potvrdu kako vjeruje da radnici ne zaslužuju povećanje sramotno niske nacionalne plaće.

Trumpu je trebao samo tjedan dana za namjeru uništenja radničkih sindikata, gdje se mnogi radnici udružuju kako bi pregovarali za veće plaće i bolje uvjete rada. Trumpova prva meta bila je agencija odgovorna za zaštitu prava radnika, Nacionalni odbor za radne odnose (NLRB).

NLRB provodi sindikalne izbore, istražuje navode o nepoštenoj radnoj praksi i štiti radnike od iskorištavanja od strane poslodavaca, što sve razbjesni milijardere poput osnivača Amazona Jeffa Bezosa i Muska. NLRB ne može djelovati s manje od tri od svojih pet članova. Dakle, što je Trump učinio? Paralizirao ga je otpuštanjem članice NLRB-a Gwynne Wilcox, kojoj su ostale još tri godine mandata. Sa samo dva preostala člana, odbor je ostao potpuno bez zuba i ne može narediti strankama da plate odštetu ili priznaju sindikat.

Ali to svakako nije iznenađujuće, s Muskom na čelu. Musk je uvijek mrzio radnike. To je vrlo jasno iznio, otvoreno izjavivši “Ne slažem se s idejom sindikata”, i uspješno se borio zubima i noktima kako bi spriječio Tesline radnike da ikada osnuju sindikat.

Tesla je jedini veliki američki proizvođač automobila čije radnike ne zastupa sindikat i zbog toga im je sve gore. Zaposlenici Tesle zarađuju oko 30% manje od radnika GM-a i Forda, koji su sindikalno organizirani kroz UAW. I prije nego što je Trump ubio NLRB, Muskove tvrtke bile su predmetom 24 istrage zbog navodnih povreda radnog odnosa. Sada ima slobodne ruke da maltretira svoje radnike.

Znamo što slijedi jer je Trump proveo prvih mjesec dana u uredu provodeći radikalan plan da prepusti vladu milijarderima. Zove se Projekt 2025, a ovaj antiradnički, pro-korporacijski plan predviđa ono što nas čeka.

Projekt 2025 naznačio je ukidanje svih zahtjeva projektnih ugovora o radu, koji štite dobro plaćene sindikalne poslove, i ukidanje Davis-Bacona, koji osigurava da građevinski poslovi koji koriste dolare poreznih obveznika plaćaju plaću građevinskim radnicima.

Još gore, Projekt 2025 poziva na ograničenje kada radnici primaju prekovremeni rad samo ako rade više od 80 sati u dva tjedna. Ako radite 60 sati jedan tjedan i 20 sljedeći tjedan, nećete dobiti prekovremeni rad koji ste zaradili u prvom tjednu.

Trump i Musk također su proveli svoje prve tjedne u uredu nemilosrdno demonizirajući savezne radnike. To su ljudi koji provjeravaju našu hranu kako bi bili sigurni da je sigurna, pružaju medicinsku skrb veteranima, upravljaju isplatama socijalnog osiguranja i obrađuju putovnice.

Četiri od pet saveznih radnika žive i rade izvan područja DC-a. Prije nego što je potvrđen, direktor Ureda za upravljanje i proračun Russ Vought rekao je: “Želimo dovesti [savezne radnike] u traumu.”

Najveća uvreda za radnike bit će golemi zakon o porezima i potrošnji koji Trump i republikanci iz Kongresa guraju kroz Kongres. Smanjuje poreze za milijardere, milijunaše i korporacije, a da bi platili te porezne darove, republikanci će uništiti programe koji pomažu radnicima s minimalnom plaćom i njihovim obiteljima, poput Medicaida.

Medicaid plaća većinu kreveta u staračkim domovima u zemlji, gdje roditelji marljivih Amerikanaca provode svoje posljednje dane. Ti će kreveti u staračkim domovima nestati, a radničke obitelji suočit će se s bankrotom, morat će snositi sve troškove skupe skrbi za svoje najmilije.

Svi ovi napadi na radnike koji se događaju u isto vrijeme nisu velika slučajnost. Trump je odlučio osnažiti vladajuću klasu – milijardere, direktore velikih korporacija, titane financijskih tvrtki.

Znamo što slijedi jer je Trump proveo prvih mjesec dana u uredu provodeći radikalan plan o prepuštanju vlade milijarderima. Zove se Projekt 2025, a ovaj antiradnički, pro-korporacijski plan predviđa ono što nas čeka.

Musk ne mari za pomoć radnim ljudima jer mu je prioritet korištenje svoje novokupljene moći kako bi zaradio novac na svojoj kontroli vlade. Iskoristio je svoju ulogu u Bijeloj kući kako bi dobio sastanak s indijskim premijerom Narendrom Modijem kako bi mogao razgovarati o otvaranju Tesline tvornice u Indiji i otpremanju poslova u inozemstvo.

Zatvorio je Ured za financijsku zaštitu potrošača kako bi mogao pretvoriti X u nereguliranu aplikaciju za plaćanje. Uništio je USAID kako bi Kini, gdje proizvodi polovicu svojih automobila, dao veću moć na svjetskoj pozornici. Nije iznenađujuće da se Muskova osobna neto vrijednost od izbora povećala za 130 milijardi dolara.

Trump se možda kandidirao kao netko kome je stalo do običnih ljudi, ali on vlada kao netko opsjednut jednom, jedinstvenom idejom: ukrasti od radnika kako bi još više obogatio vrlo, vrlo bogate i korporativnu klasu. Svakim danom Amerikanci vide sve više dokaza Trumpove slijepe odanosti članovima vlastite milijarderske klike i njegovog napuštanja glasača iz radničke klase koji su ga podržali prošlog studenog. Dokazi se gomilaju i sve ih je nemoguće ignorirati”, stoji na kraju teksta.

/Desk/

Objava Fox News o sve većem nezadovoljstvu Trumpom i Muskom u SAD-u: “Zaboravio je ljude koji su ga izabrali. Obećao pomoć radnicima, a sad ih izdaje” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se navodi, predsjednica Marija Buhač, ministar prosvjete Adnan Velagić i ministar financija Adil Šuta sindikalne su čelnike upoznali s aktivnostima oko izradbe Proračuna i, u tomu kontekstu, s postignutim dogovorima o novim koeficijentima za državne službenike i namještenike, kao i policijske službenike. Istaknuli su kako na istim načelima žele postići dogovor i sa sindikatima prosvjete.

“Vladin prijedlog prosvjetnim djelatnicima znatno je povoljniji u odnosu na druge proračunske korisnike. Zapravo, Vlada je Aneksom na postojeći kolektivni ugovor jedino njima predvidjela povećanje koeficijenata za 8 % već za plaću za veljaču. Taj su postotak dobili još jedino državni namještenici. Također, ponuđeno je povećanje osnovice u iznosu od 5 % koje bi se primjenjivalo od 1. listopada 2025. te dodatnih 5 % tijekom 2026. godine”, naveli su iz Vlade.

Međutim, osvrnuli su se da su čelnici sindikata, kako ističu, “ponovno iznijeli neistine o navodnim pokušajima zabrane štrajka”, te kako su dužni iznijeti činjenice sadržane u ponuđenomu aneksu.

“!Štrajk, kao osnovno pravo, Vlada nije niti ima intenciju zabraniti. Aneks ne podrazumijeva zabranu, nego jasno utvrđuje da se po pitanjima koja su uređena kolektivnim ugovorom i koja se poštuju sindikat ne će štrajkati. U svim drugim slučajevima štrajka, minimalni poslovi uređeni su na način kojim bi se poštovalo i pravo učenika na obrazovanje, to jest da će nastavnici obavljati minimum poslova iz svoje primarne djelatnosti, kao što je uređeno i kolektivnim ugovorima za druga područja.

Vlada želi eksplicitno zaštiti nepovrjedivo pravo djeteta na obrazovanje i zaštititi odvijanje nastavnoga procesa. Time štrajk nipošto nije zabranjen nego je jasno reguliran način na koji bi ga bilo moguće provoditi, a to ne predviđa apsolutni prekid nastave i izvođenje djece na ulice. Uostalom, i posljednja presuda Županijskoga suda u Mostaru jasno je kazala kako je nedavni štrajk, kada su djeca dulje od mjesec dana bila izvan školskih klupa, potpuno nezakonit, a to povlači i pitanje eventualne kaznene odgovornosti.

Kako bismo izbjegli ponavljanje takvih situacija, a sindikatima zaštitili pravo na zakonito izražavanje nezadovoljstva, ujedno i riješili pitanje poboljšanja materijalnih prava prosvjetnih djelatnika, Vlada je ponudila potpisivanje Aneksa i povećanje njihovih osobnih dohodaka. Također, Vlada je sindikalne čelnike upoznala s činjenicom kako, zbog obveza koje proizlaze iz Zakona o izvršenju Proračuna, odgovor očekuje do početka sljedećega tjedna kada je krajnji rok za unos podataka za obračun plaća za veljaču”, navodi se u priopćenju Vlade HNŽ-a.

na kraju poručuju: “Žalosti nas što sindikati u svojim istupima ovaj značajni iskorak i u materijalnomu statusu prosvjetnih djelatnika i u zaštiti djece i nastavnoga procesa predstavljaju kao ultimatum, što ne odgovara istini. U iskrenomu uvjerenju kako će sindikalno rukovodstvo ovu ponudu ipak prepoznati kao najbolje moguće rješenje i najbolji mogući odgovor na njihova traženja, Vlada očekuje pozitivno izjašnjenje i potpisivanje Aneksa kako bi i prosvjetni djelatnici dobili uvećane plaće već za veljaču, ali i kako bi bio uspostavljen korektan dijalog socijalnih partnera u vremenu pred nama”.

Očekuje se odgovor sindikata na najnoviji prijedlog Vlade o povećanju koeficijenata te hoće li on od istih biti prihvaćen, ali i odgovor na tvrdnje oko štrajka.

/Desk/

Objava Vlada za sindikate prosvjete ima novi prijedlog za povećanje plaća – čeka se odgovor sindikata pojavila se prvi puta na Republika.

Sindikati podsjećaju kak oje na sjednici Skupštine HNŽ od 23.12.2024. donesen je zaključak da je Vlada HNŽ putem resornog Ministarstva dužna u roku od 10 dana pripremiti i dostaviti potpunu informaciju o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju, s prijedlogom mjera, te da će nakon toga biti zakazana Vanredna sjednica Skupštine HNŽ s ciljem rješavanja nagomilanih problema u osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju.

“S obzirom da je rok od 10 dana davno istekao, dogovora između Vlade i sindikata odgoja i obrazovanja u HNŽ nema ni na vidiku, dugogodišnje nagomilano nezadovoljstvo radnika u obrazovanju je na vrhuncu, molimo Vas da hitno zakažete sjednicu Skupštine HNŽ kako bismo svi zajedno pokušali spriječiti urušavanje obrazovnog sustava u HNŽ u potpunosti. Od Nove godine smo sa najnižom plaćom u FBiH, a po primanjima daleko ispod uposlenika u obrazovanju u ostatku FBiH, pa ni povećanje od 15% koliko traže sindikati, ne bi bitno popravilo situaciju, ali bi došlo bar do djelomične stabilizacije i relaksacije odnosa, kako bismo mogli vratiti odgoj i obrazovanje na „pravi put“, te da spasimo što se spasiti može, jer se nepovratno urušava na ovaj način”, ističu sindikati iz osnovnog i srednjeg obrazovanja u HNŽ-u.

“Pokušajmo spriječiti masovni odliv kadrova iz obrazovanja i vratimo studente na nastavničke fakultete, inače ćemo svi zajedno ostati bez ikakvog, a kamoli kvalitetnog kadra, a djeca bez kvalitetnog obrazovanja. Financiranje i briga o odgoju i obrazovanju je ustavna kategorija, za razliku od dosta područja koje financiraju druge razine i na koje se daje proračun županije. Nadamo se iskreno da će se iznaći rješenja za probleme u obrazovanju, te da neće biti kasno za obrazovanje.
Također, tražimo da sjednici Skupštine prisustvuju i predstavnici Vlade HNŽ i predstavnici svih sindikata odgoja i obrazovanja u HNKŽ kako bi mogli odgovoriti na sva pitanja i dvojbe”, poručili su sindikati.

/Republika/

Objava Sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja traže hitnu sjednicu Skupštine HNŽ-a pojavila se prvi puta na Republika.

“Od sindikata je zatraženo žurno dostavljanje službene inicijative za izmjene i dopune kolektivnih ugovora s ciljem otpočinjanja procesa pregovaranja kako bi se kroz taj proces riješila i sva druga otvorena pitanja u prosvjeti”, istaknuli su iz Vlade HNŽ-a.

S druge strane, sindikati smatraju kako je ovo još samo jedna u nizu odugovlačenja Vlade hNŽ-a kako sindikati ne bi ponovno stupili u štrajk. Naime, učenici osnovnih i srednjih škola u HNŽ-u, nakon jednomjesečnog štrajka četiri sindikata u HNŽ-u, ponovno su u školskim klupama nakon što je Općinski sud u Mostaru donio rješenje o zabrani štrajka, a prethodno i odluku o nezakonitosti štrajka.

Sindikati su i dalje vrlo nezadovoljni jer Vlada HNŽ-a, kako su kazali za medije nakon sastanka, traži izmjene Kolektivnog ugovora dok, istodobno, nije dala prijedloge o povećanju koeficijenata i odgovore na njihove zahtjeve.

Kako su podsjetili, na obje odluke Općinskog suda su uputili žalbe, a najavili su i kako će štrajk biti nastavljen odmah po ukidanju zabrane.

To je potvrdio i predstavnik Sindikata osnovnog obrazovanja HNŽ-a, Goran Miličević kazavši i kako će sindikati odlučiti o daljnjim koracima no kako je jasan stav da bez konkretnih pomaka nema ni nastavka normalnog rada u školama.

/Desk/

Objava Još jedan sastanak Vlade HNŽ-a i sindikata prosvjete bez pomaka – Najavljuje se nastavak štrajka pojavila se prvi puta na Republika.

“Zanimljivo je da je Općinski sud dodijelio osam dana pravobranitelju za očitovanje po žalbi, dok je sindikatima dodijelio samo dva dana i odbio zahtjev odvjetnika da se dopusti tri dana za očitovanje, koliko je minimum zakonom propisan. To jasno govori u kakvoj državi živimo i kakvo nam je pravosuđe. Da ne govorimo o Rješenju o mjeri osiguranja potpisanoj na Božić”, naveli su iz sindikata.

“Kada smo jedan davni tekst nazvali “Šamar iz Vlade” nismo mogli pretpostaviti koliko ćemo još šamara dobiti. Čini nam se da je objava u kojoj stoji da se priprema odluka o tome kako će nas ‘izvući iz blasfemije u koju je sindikat nasilno uvukao, jedan od najgorih. Od danas smo i bogohulnici, skrnavitelji, bezbožnici i sve ono što mnoštvo sinonima za ovu riječ znače. Da se radi o dva različita svijeta vidjelo se na prvom sastanku kad je ministar rekao kako će se truditi da nam se primanja ne smanjuju i da treba razgovarati o višku uposlenih u obrazovanju”, osvrću se na izjavu ministra obrazovanja HNŽ-a Adnana Velagića.

“Sad bi, pak, ministar razgovarao o Kolektivnom iako je isti na snazi još pola godine. Napominjemo da naši koeficijenti nisu dio Kolektivnog ugovora, pa sve i da pokrenemo pregovore, ne možemo pregovarati o njihovom povećanju. Kaže da su dosadašnji razgovori bili izvan pravnih okvira!? Možda su zato prestali razgovarati s nama? Oni ipak drže do prava. I do pravde. Tako dok nama na teret stavljaju višak zaposlenih i dalje zapošljavaju. Na nova radna mjesta. I to “prvo pa muško” – odmah na neodređeno. Jer tako rade oni koji vladaju. Pravna borba se nastavlja, a štrajk je sindikalno pravo koje nam nitko ne smije uskratiti. Borba za bolje radne uvjete se nastavlja. I to ne ‘navrat na nos’ nego po zakonu”, poručili su iz sindikata obrazovanja HNŽ-a u priopćenju koje potpisuje Sindikat učitelja i predsjednik Goran Miličević, Sindikat srednjih škola i predsjednik Josip Milić kao i SSVOONKBIH, Kantonalni odbor i predsjednica Edina Čomić te SSOOIOFBIH Kantonalni odbor i predsjednik Edin Sarajlić.

Pozivaju županijsku premijerku, ministra financija i prosvjete da sjednu za stol sa svojim korisnicima proračuna kako bi postigli rješenje koje su, navode, trebali postići prije godinu dana.

/Desk/

Objava Sindikati obrazovanja ne odustaju od borbe za viša primanja pojavila se prvi puta na Republika.