Malo čega ima u BiH, a da ne raspamećuje bošnjačku političku pozornicu i javnost i unosi dodatne podjele i među samim sarajevskim elitama.

Visoki predstavnik Christian Schmidt posljednjih nekoliko mjeseci je noćna mora najradikalnijih bošnjačkih političkih i akademskih krugova. Očito su razmaženi, nisu navikli da im neki strani upravitelj ne ugađa i ne ispunjava njihove želje.

Njemački diplomat je u više navrata uporabio bonske ovlasti, najčešće je bio prisiljen djelovati protiv nekih separatističkih poteza iz RS-a, ali od dana kada je svojom intervencijom u Ustav FBiH pročistio ‘usko grlo’ oko formiranja vlasti u FBiH, bez SDA, postao je meta bošnjačkih političkih i vjerskih nacionalista.

Rado bi ga katapultirali iz BiH, da se njih pita, i s vidnom dozom likovanja potpiruju špekulacije o navodnom odlasku Schmidta iz BiH do kraja ove godine.

Frustracija zbog izbornog zakona

Ipak, konfuziju u glavama provocira vidljiva paranoja o nametanju Izbornog zakona po volji Dragana Čovića i HDZ-a BiH, navodno baš zadnjeg dana mandata odlazećeg Visokog predstavnika. I ne samo to, Christian Schmidt bi to, prema pričama iz okruženja Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, takve intervencije uradio, na nagovore službenog Zagreba, ali i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, a koje bi toj stranci omogućile da uvijek bira svog člana Predsjedništva BiH.

“Od tog se čovjeka može očekivati sve najgore. Nema ničega što ne može stati pod njegovu kapu. Za očekivati je i dalje njegovo stavljanje u funkciju izvršavanja, prije svega interesa Hrvatske, ali i Srbije protiv Bosne i Hercegovine, ali i stavljanje na stranu srpskih i hrvatskih političkih projekata i lidera unutar same Bosne i Hercegovine”, govori profesor Enver Halilović, siva eminencija SDA.

Do sada nitko ozbiljan na zapadu nije niti spomenuo, a kamoli naveo na ozbiljno promišljanje o smjeni Christiana Schmidta, niti je on sam nekim svojim istupima ili potezima dao naslutiti da se sprema nametanje novih izbornih pravila.

“Za sada ne pripremam novu odluku. Ali jasno je da treba rješavati i pitanje presuda Europskog suda za ljudska prava – posebno u vezi s nediskriminacijom. To znači moguće izmjene i Ustava, što je ranije već pokušavano kroz Travanjski paket i pregovore u Neumu”, demantirao je sve maliciozne izvore Schmidt.

Taj zadnji dan mandata postaje ozbiljna frustracija. Ali, bošnjačkim patriot-nacionalistima nije smetalo kada je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik na kraju svog mandata 2021. godine intervenirao u Kazneni zakon i zabranio negiranje genocida.

“Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a to bude usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, naveo je Inzko.

U nametnutoj odluci navodi se da odluka stupa na snagu u ovom obliku i trajat će dok ga Parlament BiH ne usvoji u istom obliku, bez bilo kakvih izmjena. Zakon će stupiti na snagu prvog dana mandata novog visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta.

Procesi tranzicijske pravde nisu završeni

Za bonskim ovlastima tijekom svog mandata u Bosni i Hercegovini posezao je visoki predstavnik Christian Schmidt više puta. Svojim odlukama deblokirao je proces uspostave vlasti u Federaciji, poništavao odluke Narodne skupštine Republike Srpske koje je smatrao antidejtonskim i neustavnim, nametnuo izmjene Kaznenoga zakona i Izbornog zakona BiH.

Govoreći jednom zgodom o budućnosti BiH, Schmidt je naglasio važnost postizanja fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, ističući kako to nije jednostavan zadatak.

“Imamo, na primjer, pitanje Hrvata i odluka Ustavnog suda, kao i način izbora članova Predsjedništva, što su neki od ključnih izazova”, naveo je.

Između ostaloga i to je zasmrdjelo bošnjačkim nacionalistima pa zadnjih dana provode neviđenu sotonizaciju Christiana Schmidta. Istodobno i sluđuju ionako traumatiziranu javnost. A da su najmoćnije bošnjačke političke elite korektne i da nemaju problem s duhom Daytona i europskim vrijednostima ne bi imale razloga se noću preznojavati oko mogućih Schmidtovih poteza.

U Zagrebu se ne mogu načuditi otkud tolika paranoja i izmišljanje nepostojećeg miješanja Hrvatske u unutarnje odnose a još više teritorijalnim pretenzijama prema BiH. To ne služi normalizaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata.

Procesi tranzicijske pravde nisu završeni, posebno nisu završeni na način koji omogućava transformaciju BiH u zemlju europskih vrijednosti i europskih političkih pogleda.

Stoga je Bosni i Hercegovini potreban visoki predstavnik, makar još neko vrijeme – dok objektivno postoji njena sigurnosna ugroženost izvana. A upravo tu veliku ulogu može OHR i, naravno, Christian Schmidt, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Bošnjački problem s korektnošću i Europom, a ne sa Schmidtom i Zagrebom pojavila se prvi puta na Republika.

Još malo vremena ostalo je Bosni i Hercegovini za donošenje europskih zakona. Oni su važan korak prema članstvu u Europskoj uniji. Proteklih mjeseci sve u Sarajevu stoji, izlaza iz političke krize nema na vidiku.

– Hoće li građani BiH biti sretni ako neki zastupnici u parlamentu naprimjer kažu: “Glasamo protiv milijarde dolara za Bosnu i Hercegovinu”? Mislim, ljudi će pitati – koji su vaši motivi, što radite ovdje, koji je vaš posao?, rekao je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Srbi i Bošnjaci nekoliko su puta naizmjence blokirali Dom naroda parlamentarne skupštine BiH. Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kaže da je obveza međunarodne zajednice reagirati na blokadu vlasti koju provode domaći političari.

– Ukoliko ne dođe do brzog rješenja unutar nas samih, dakle, na političkoj sceni, onda međunarodna zajednica ima svoju obavezu, jer je na to obavezuje upravo ovaj saziv Vijeća za provedbu mira, bonske ovlasti Visokog predstavnika…, rekao je Konaković.

Visoki predstavnik Schmidt ne želi u ovom trenutku donositi odluke umjesto političara u BiH. Misli da će time sačuvati ono malo stabilnosti u zemlji i omogućiti domaćim političarima da obave svoj posao. Iako su bošnjački ministri u Vijeću ministara glasali za jedan od europskih zakona, njihovi stranački kolege nisu ga podržali u Domu naroda parlamentarne skupštine. Niz je takvih kočenja i cementiranja političke krize.

– Dakle, u Federaciji pitanje promjene izbornog zakona, nakon 20 godina mislim da je trenutak da svatko shvati i vrlo jasno sam ja i gore rekao da je ovo zemlja tri konstitutivna naroda, da jedan narod, koliko god je javnost umorna to slušati, nema tu poziciju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.

Ovih dana, na sastanku koalicije koja je na vlasti u Federaciji BiH, pomirljiviji tonovi, ali svejedno blokada izbornog zakona ostaje.

– Za razliku od drugih sredina, ovdje ipak sve ono što je teško stavimo na stol, razgovaramo i pokušavamo naći zajedničko rješenje kako bi što manje bilo problema kad dođe u zakonodavnu vlast, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

– Ne možemo prihvatiti principe uređenja izbornog zakona koji neće riješiti pitanje provođenja odluka suda u Strasbourgu pored odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP).

Hrvatima je bitan izborni zakon i to da biraju, kao konstitutivni narod, svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH. A to je samo dio krize u Bosni i Hercegovini koja se nastavlja.

/Desk/

Objava Politička kriza u BiH ne jenjava – europski zakoni na čekanju pojavila se prvi puta na Republika.

“Narodi Bosne i Hercegovine trebaju biti u mogućnosti nastaviti učiti, raditi i živjeti zajedno kao što su to činili generacijama”, zaključio je visoki predstavnik, te naglasio kako je dobro i nužno što će cijela škola sada biti obnovljena nakon prošlogodišnjega potresa. Istodobno, javnost treba prepoznati napredak i pozitivna događanja u Stocu.

Visoki predstavnik se također sastao s gradonačelnikom Stoca Stjepanom Boškovićem i razgovarao o cjelokupnoj situaciji u ovom gradu. Visoki predstavnik je rekao kako je intenzivniji dijalog koji premošćuje etničke i stranačke barijere jedini način u postizanju napretka.

„Važno je da svi građani Stoca pronađu zajednički jezik i krenu naprijed zbog bolje budućnosti za sve. Vlasti trebaju stvoriti sigurno i stabilno okružje kako bi privukli investicije i uvjerili mlade ljude da ostanu živjeti u ovom prelijepom gradu“, rekao je visoki predstavnik.

Visoki predstavnik je tijekom sastanka sa šefom Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Stolac, Orhanom Tikvešom, istaknuo važnost međureligijskoga razumijevanja i dijaloga te očuvanja jednakih prava za pripadnike svih vjeroispovijesti, jer je to jedini način da se očuva bogat i raznovrstan kolorit koji čini bosanskohercegovačko društvo. Visoki predstavnik je također posjetio lokaciju budućega mezarja prema prijedlogu Grada Stoca.

/Desk/

Objava Visoki predstavnik Christian Schmidt u Stocu: Intenzivniji dijalog jedini je način da se mladi ljudi zadrže u ovoj zemlji pojavila se prvi puta na Republika.