U paketu izmjena Zakona navodi se da se rok Ministarstva unutarnjih poslova za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produljuje s 30 na 90 dana, dok se rok za prijavu boravišta umjesto dosadašnja tri produljuje na 15 dana. Paket također uvodi mogućnost blokade poslovnog računa do 30 dana, po hitnom postupku, ukoliko se utvrdi nezakonitost u poslovanju. Predviđene kazne za rad bez dozvole iznose od 6.630 do 39.820 eura po radniku; dok se raniji iznosi u kunama više ne primjenjuju.

Sezonske dozvole

Sezonske dozvole u sektorima turizma, poljoprivrede i srodnih djelatnosti produljuju se na razdoblje do tri godine.

Također, strani radnici će, kako bi produljili dozvolu za boravak i rad, biti obvezni u roku od godinu dana položiti ispit hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1 znanja. Standard smještaja iznosi najmanje 14 m² uz dodatnih 6 m² po radniku, dok visina najma ne smije prijeći 30 posto neto plaće.

Izmjene Zakona o strancima predviđaju da će strani radnik koji je kod istog poslodavca radio najmanje šest mjeseci moći promijeniti poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove dozvole za boravak i rad. Dozvola više neće biti strogo vezana isključivo uz jednog poslodavca, čime se radnicima olakšava prelazak na bolje uvjete rada ili drugi posao bez ponovnog prolaska kroz cijeli administrativni postupak.

Istodobno, produljuje se rok tijekom kojeg strani radnik može biti nezaposlen, a da pritom ne izgubi pravo boravka i rada u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnjeg kraćeg roka, strani radnik sada može ostati bez zaposlenja do tri mjeseca tijekom važenja dozvole. Ako radnik ima dozvolu dulje od dvije godine, dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na šest mjeseci. U tom razdoblju radnik može tražiti novog poslodavca bez automatskog ukidanja dozvole ili obveze napuštanja Hrvatske.

Jedna od izmjena koja je osobito bila u fokusu odnosi se na duljinu boravka vozača. Paket izmjena predviđa da profesionalni vozači kamiona i autobusa iz država izvan Europske unije mogu dobiti dugotrajnu vizu s važenjem do godinu dana. Izmjena ne dolazi bez odgovornosti i zaštitnog mehanizma – u slučaju da se viza ne koristi u svrhe za koje je izdana, bit će, kako je navedeno, ukinuta.

Domaći prijevoznici

Kako je za Fenu komentirala veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, usvajanjem novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj napravljen je značajan iskorak prema rješavanju dugogodišnjeg problema boravka radnika iz Bosne i Hercegovine, posebice profesionalnih vozača, ali i radnika iz građevinskog i drugih sektora kojima će biti omogućen dulji i jednostavniji boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Jedan od najvećih problema s kojima su se domaći prijevoznici suočili u posljednje vrijeme, zbog čega su organizirali i nekoliko regionalnih prosvjeda, upravo je duljina boravka u zemljama EU-a. Uvođenjem novog Entry-Exit sustava dodatno su pooštrena pravila o boravku do 90 dana u razdoblju od 180 dana unutar schengenskog prostora.

“Imamo oko 5.000 profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima, odnosno koji se bave međunarodnim transportom. Tu ne uključujemo unutarnje transporte ili one koji se odvijaju u regiji. Broj je i veći ako uzmemo u obzir cijeli sektor, gdje treba ubrojiti i naše disponente, menadžere, direktore, radnike na održavanju vozila…”, kazao je ranije za Forbes BiH Atif Hadžidedić, član Konzorcija Logistika BiH.

Objava Nove izmjene Zakona o strancima u Hrvatskoj: Što se mijenja za radnike iz BiH u sektoru prijevoza, građevinarstva i turizma? pojavila se prvi puta na Republika.

Prkačin, koji boravi na prestižnom turističkom sajmu ITB u Berlinu gdje Neum nastupa na zajedničkom štandu s Turističkom zajednicom Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), istaknuo je kako su prvi pokazatelji s europskog tržišta iznimno pozitivni.

• „Prema informacijama turoperatora, očekuje nas još jedna uspješna sezona. Neum se priprema uređenjem obalnog pojasa i ulaganjem u gradsku infrastrukturu, a pripremamo i bogat program u okviru manifestacije ‘Neumsko ljeto 2026.’”, kazao je Prkačin.

Prema njegovim riječima, većina hotela svoja vrata otvara već krajem ožujka, kada započinje kongresni turizam i kada se očekuju prve veće grupe s Dalekog istoka koje preferiraju termine izvan udarnih ljetnih mjeseci.

Cijene na prošlogodišnjoj razini

Govoreći o cjenovnoj politici, Prkačin je umirio neumske goste navodeći kako se cijene ne bi trebale značajnije mijenjati u odnosu na prošlu godinu, uz tek eventualne manje korekcije.

• „Neum će i dalje ostati ‘best buy’ destinacija na ovom dijelu Jadrana, jer značajnijih promjena cijena u odnosu na prošlu godinu ne bi trebalo biti”, dodao je.

Kada je u pitanju broj gostiju, ističe kako nema prostora za daljnji rast u špici sezone. Strategija je usmjerena na produljenje sezone, promociju zaleđa, domaće gastronomije i vina te iskorištavanje novih cestovnih veza koje Neum povezuju s ostatkom regije.

Utjecaj krize na Bliskom istoku

Turistički djelatnici sa zebnjom prate događanja na Bliskom istoku i nadaju se da situacija neće dodatno eskalirati.

• „Što se tiče globalne situacije i ratnih sukoba u svijetu, vjerojatno će biti određenih učinaka na turizam, ali ne očekujemo drastične poremećaje poput onih u vrijeme pandemije”, komentirao je za Fenu neumski načelnik Dragan Jurković.

Kronični nedostatak radne snage

Problem koji će i ove godine mučiti turističke djelatnike u Neumu je nedostatak radne snage. Iako je u Neumu još uvijek manji broj radnika izvan Bosne i Hercegovine u odnosu na okruženje, Jurković upozorava da će se taj udio povećavati.

• „Ovu ćemo godinu još uvijek velikim dijelom uspjeti iznijeti s domaćim radnicima, ali dugoročno ćemo se morati suočiti s povećanjem broja stranih radnika i pitanjem uvjeta rada kako bismo ostali konkurentni”, upozorio je Jurković.

Unatoč brojnim izazovima, turistički djelatnici vjeruju da je pred njima još jedna rekordna godina. Ključ uspjeha vide u sinergiji s destinacijama u drugim dijelovima Hercegovine, boljoj cestovnoj povezanosti te kvalitetnim sadržajima koji će privući goste i u proljetnim i jesenskim mjesecima.

(izvor: dnevni.ba)

Objava Neum spreman za sezonu 2026.: Fokus na produljenje podsezone i stabilne cijene pojavila se prvi puta na Republika.

Turisti su u promatranom razdoblju ostvarili 1.202.826 noćenja, što je za 20,2% više nego u prvih pet mjeseci 2022. godine, objavila je Agencija BiH za statistiku.

Broj noćenja domaćih turista u prvih pet mjeseci 2023. godine bio je, pak, za 3,4% manji u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj noćenja stranih turista bio za 36,6 posto veći. U ukupno ostvarenom broju noćenja, udio domaćih turista je iznosio 33, a preostalih 67% činio je udio stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (21,9%), a slijede gosti iz Srbije (17,8%), Slovenije (8,9%), Turske (5,9%), Njemačke (4,3%), Crne Gore (3,6%), dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili preostalih 34,6% noćenja u promatranom razdoblju. Kada je riječ o duljini boravka stranih turista u BiH u prvih pet mjeseci ove godine, na prvom mjestu su Kuvajćano s 3,9 noćenja, Irci (3,3 noćenja), Maltežani (3,1) te Estonci i Katarci sa po tri noćenja.

Ono što bi sezonu 2025. moglo učiniti posebnom možda neće biti samo brojke, već i ono puno važnije, ono što se događalo u pozadini.

Turistička sezona u Mostaru uvelike je počela, a već prve slike sa Starog mosta i okolnih ulica govore više od statistike – grad vrvi posjetiteljima, ugostiteljski objekti su puni unatoč višim cijenama, a turisti s osmijehom bilježe svaki kutak ovog mediteransko-balkanskog bisera.

No, ono što bi sezonu 2025. moglo učiniti posebnom možda neće biti samo brojke, već i ono puno važnije, ono što se događala u pozadini: ozbiljna koordinacija Grada, Turističke zajednice, vodiča i agencija, kao i novi projekti koji obećavaju drukčiji pristup turizmu – organiziraniji, usmjereniji i održiviji.

Turistička suradnja, razmjena ideja i plansko vođenje

Grad Mostar i Turistička zajednica Grada Mostara još su u travnju pokrenuli zajedničku platformu s licenciranim vodičima. Cilj? Podići kvalitetu usluge, unaprijediti komunikaciju i početi donositi odluke koje neće biti rezultat stihije, već zajedničkog promišljanja.

”Vrijeme je da i vi sudjelujete u donošenju važnih odluka. Naš je zadatak stvoriti okvir, a vaš da ga ispunite idejama”, poručio je gradonačelnik Mario Kordić vodičima koji su upozorili na niz problema: nedostatak komunalnih redara i policije u staroj gradskoj jezgri, sve više neregistriranih vodiča, probleme s dozvolama te sigurnosne izazove poput džeparoša.

Mostar Pass i turizam s podacima

Na posljednjem Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, Grad i Turistička zajednica predstavili su Mostar Pass – jedinstvenu karticu za posjetitelje koja omogućuje lakši pristup kulturnim sadržajima i znamenitostima. Cilj kartice nije samo olakšati turistima boravak, već i stvoriti sustav prikupljanja podataka – otkud turisti dolaze, što obilaze, koliko vremena ostaju.

”Mostar Pass je prvi korak ka turizmu koji nije prepušten slučaju. Moramo znati s kim razgovaramo, kome se obraćamo, tko nas posjećuje – i zašto”, poručili su iz TZ-a.

Razmjena iskustva s inozemnim gradovima

U sklopu projekta suradnje, u Mostaru su se nedavno okupili turistički djelatnici iz francuskog Avignona, gdje se raspravljalo o izazovima koje donose klimatske promjene, društveni problemi i pritisak masovnog turizma. Razmijenjeni su primjeri dobre prakse i ideje za buduće zajedničke projekte.

Aktivni turizam – Prirodni potencijal i sport
Na istom sajmu predstavljen je i panel ”Aktivni Mostar za aktivni turizam”, iza kojeg stoje tri udruženja: Kinezis Mostar, Climbing Blagaj i HPD Prenj 1933. Njihova ponuda obuhvaća planinarenje, sport, avanturu i prirodu – segment koji raste u popularnosti.

Osim toga, studenti Studija turizma Univerziteta ”Džemal Bijedić” pokrenuli su projekt brendiranja Mostara i HNŽ-a. Uz podršku institucija, žele stvoriti moderni turistički identitet regije koji spaja teoriju i praksu.

Zima je pokazala da se i zimi može

Ne treba zaboraviti ni turistički potencijal i ponudu koja iz godine u godinu raste u Mostaru. Naravno, dobra i savjesna organizacija je i tu pokazala da se može. Dvije velike manifestacije koje su ove godine bile van sezonskog kalendara su svakako Advent i Ramazan u Mostaru. Ove dvije manifestacije više su se oslanjale na domaće turiste, što je svakako obogatilo ponudu domaćeg turizma.

Polako se dolazi do odgovora (samo prestanite sjeći stabla!)

Ovdje su nabrojani samo neki od projekata koji su se u posljednje vrijeme kreirali i integrirali u stvarnost mostarskog i hercegovačkog turizma. Njih ima još, i svi su vrijedni pomena i razmatranja za daljnje razvijanje.

Mostar je tako možda prvi put bliži odgovoru na pitanje koje se godinama postavlja: kako postati grad koji ne samo da prima turiste, već ih vodi – iskustvom, pričom i planom.

(izvor: bljesak.info)

Objava Sjajan start ljetne sezone u Mostaru: Grad pun turista pojavila se prvi puta na Republika.

Trenutno su popunjeni gotovo svi kapaciteti, a cijene su u odnosu na prošlu godinu više za oko 15 posto, što jedini bh. grad na moru i dalje čini cjenovno pristupačnijim od ostalih turističkih destinacija na Jadranu, javlja FENA.

Turistička sezona u Neumu ove godine pokazuje odlične rezultate iako je ljetovanje u bh. biseru na Jadranu za ovu godinu skuplje za nekih 15 posto, kazao je viši stručni suradnik Turističke zajednice  HNŽ-a Ramiz Bašić.

Dodao je da su turistički radici prezadovoljni predsezonom i trenutnom popunjenošću turističkih kapaciteta (95 posto), a i za postsezonu se prave planovi.

Glavnina neumskih gostiju dolazi iz BiH, a jedan dio gostiju je iz Francuske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, a od ove godine povećan je i broj gostiju iz Republike Hrvatske.

U Neumu se nadaju da će za ovu sezonu doći do brojki iz 2019. godine.

“Sigurno je da će biti preskočena u financijskom dijelu, ali čeka se hoće li se to ostvariti i po broju dolazaka i broju noćenja”, ističe Bašić.

Odlične turističke rezultate bilježi i Međugorje, koje je samo na 42. godišnjicu Gospinih ukazanja posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika iz svih krajeva svijeta.

“Naravno da to predstavlja i izuzetnu financijsku dobit za trgovce, ugostitelje, turističke radnike i gospodarstvenikeu tom hercegovačkom kraju”, napominje Bašić.

Govoreći o poskupljenjima, tj. za koliko su cijene usluga i noćenja u HNŽ veće u odnosu na prošlogodišnje, rekao je kako su one od 10 do 15 posto više zbog povećanja cijena ulaznih komponenata (troškovi goriva, energije i slično).

Upitan koliko jedna obitelj ove godine mora izdvojiti za ljetovanje u Neumu, Bašić odgovora kako su cijene smještaja i usluga veće za nekih 15 posto u odnosu na lani, pa bi po nekim izjavama turističkih djelatnika iz Neuma, četveročlana obitelj dnevno trebala izdvojiti od 150 do 200 eura.

“Naravno, taj iznos značajno ovisi o tome je li smještaj rezerviran u privatnim sobama, apartmanima ili pak u hotelima, gdje je najskuplje” ,dodaje.

Na pitanje koliko je u prvih šest mjeseci u HNŽ ostvareno dolazaka i noćenja, ističe kako zasad nemaju službene podatke i točne brojke, ali po svemu sudeći može se kazati da se uspješna ovogodišnja sezona nastavlja i da će vjerojatno ovo razdoblje biti za nekih 10-15 posto uspješnije od prošlogodišnjeg.

/Desk/

Objava Neum obara turističke rekorde – sezona bolja od 2019. pojavila se prvi puta na Republika.

Turističko tržište posljednjih dana donekle je živnulo, pa u agencijama za najam apartmana i kuća za odmor bilježe nešto više upita gostiju, ali oni se prvenstveno odnose na srpanj i kolovoz. Neki gosti poručuju da su cijepljeni, a neki pitaju jesu li domaćini primili cjepivo, čak ima i zahtjeva da su svi s kojima će eventualno stupiti u kontakt prilikom dolaska i boravka cijepljeni, što se pretežno odnosi na pansione, piše Slobodna Dalmacija.

Vlasnica pansiona s Brača, koja je htjela ostati anonimna, morat će ispuniti i takav zahtjev gostiju. Inače, govori kako s obzirom na situaciju s epidemijom posljednjih dana ima više upita gostiju za predstojeću sezonu. Kako se doznaje iz razgovora s nekoliko agencija za najam, naročiti interes vlada za objekte izvan grada, a najviše za one koji su, logično, koliko-toliko izolirani.

Mali interes

Buking u lipnju je zasad više nego loš, bolje rečeno nikakav. Gosti, međutim, mahom traže veću mogućnost otkazivanja, čak i kad im se na avansno plaćanje ponude razni popusti. Potvrđuje to Nataša Ljubičić iz agencije “Top Season”.

– Najviše ih se raspituje o mogućnostima otkazivanja i mahom traže kompletan povrat novca. To je vrlo nezgodno za vlasnike koji žele pristati na otkazivanje, ali barem tri dana prije dolaska, no gosti žele da to bude i samo dan uoči termina – kaže Nataša, koja ima dugogodišnje iskustvo s ponudom. Potvrđuje da je interes za apartmane u gradovima zbilja mali, ali očekuje da će najviše gostiju ove sezone bukirati u posljednji trenutak, što je i razumljivo s obzirom na varljive prilike s epidemijom. Dodaje da oni gosti koji dolaze avionima čekaju regulaciju zračnog prijevoza, jer nekidan su joj, kaže, jedni gosti javili da im je let za Split otkazan. Splićanka sa statusom tzv. super hosta preko digitalne platforme Arbnb govori kako je imala pitanja je li cijepljena, ali bilježi mizeran interes gostiju.

– Nešto je posljednjih dana povećan broj upita, ali većina potencijalnih gostiju traži nenormalan popust i to do granice neisplativosti – govori ova “super domaćica” koja nudi apartmane u gradu i okolici. Nešto veći interes je, dakako, i ona se slaže, za objekte u okolici i po otocima. Vrlo slična situacija je i kod niza privatnih malih iznajmljivača.

U dubrovačkoj agenciji Online Croatia također su zadnjih dana primijetili življi interes za rezervacije. Ono što dominira u razgovorima sa strancima jest, kao i kod ostalih, pitanje fleksibilnog otkazivanja bukinga. Za lipanj gotovo da i nemaju rezervacija, a također ne bilježe interes ni za rujan jer pretpostavljaju da se turisti rukovode lanjskom situacijom, kad se krajem kolovoza epidemijska situacija posvuda pogoršala i zemlje su se počele zatvarati.

– Ove godine je kompliciraniji ulazak u zemlju s obzirom da se traže negativni PCR testovi ili potvrde o cijepljenju, odnosno o preboljelom koronavirusu, a to je, primjerice, za četveročlanu obitelj dodatni nemali izdatak. Po posljednjim informacijama koje imamo, takva obveza odnosi se i na djecu stariju od sedam godina, a hoće li tako ostati, ne znamo jer svako malo se nešto mijenja – kaže Maja Čupić, vlasnica agencije u kojoj nisu primijetili da gosti pitaju za domaćine jesu li cijepljeni, ali ih zato neki iznajmljivači, a rade s njih sedam stotina, mole da taj podatak stave na njihove stranice, što oni ne mogu prihvatiti zbog zaštite osobnih podataka. Čupić, čija se agencija od izbijanja epidemije više posvetila bližim tržištima i autogostima, očekuje također da će ove sezone najviše bukinga biti u posljednji trenutak. Napominje da osluškuju vijesti o jeftinim testovima na aerodromima i drugim lokacijama.

Otkazane rezervacije

U splitskoj agenciji koja pruža usluge visokoplatežnim gostima, Vip Holiday Booker, kažu da su im sve rezervacije za lipanj otkazane. Vlasnik Darijo Šarić, s kojim je Slobodna Dalmacija nedavno razgovarala, i dalje je prilično kritičan na postupanje odgovornih s koronakrizom s obzirom da smo, kako kaže, za razliku od nekih drugih mediteranskih zemalja još uvijek na tzv. “amber” listi.

– Velika Britanija svojim građanima još uvijek ne preporučuje putovanje u Hrvatsku, a Englezi su vrijedna klijentela koja troši mnogo na godišnji odmor, smještaj i sve prateće usluge, pa će to najviše osjetiti hotelijeri, turistički djelatnici i vlasnici privatnog smještaja u južnim krajevima Hrvatske, koje tradicionalno posjećuju gosti s Otoka. Tragično lošu reakciju u borbi s pandemijom Europske unije uz birokratske zavrzlame te nejasno definirane restrikcije u putovanjima jako dobro je iskoristio Portugal, koji duže vrijeme pokazuje iznimno dobar i organiziran pristup epidemiji. Naime, Portugal je jedina konkurentna mediteranska država koja je iskontrolirala epidemiološku situaciju i napravila ogroman iskorak pa će, stoga, nadolazeće sezone profitirati zbog ‘indolentnosti’ konkurentnih država. Činjenica je da je Hrvatska trenutno apsolutno nezamjetna kroz promotivne aktivnosti na našim emitivnim tržištima. Dovoljno je prošetati se europskim metropolama i primijetiti da Turska, Grčka te Italija iskaču iz paštete kroz sve marketinške kanale. Hrvatska ima klasičan ‘modus operandi’ turizma koji će se ‘dogoditi’, naučen iz prijašnjih sezona – govori Šarić.

– Čitamo naslove ovih dana da je vijest kako krećemo s cijepljenjem turističkih djelatnika jako pozitivno odjeknula na našim emitivnim tržištima. Moje pitanje je koja su to naša emitivna tržišta gdje je navedena vijest odjeknula? Nitko u Europi, a naročito u trećim zemljama, ne zna za tu inicijativu, a još manje za program ‘Stay safe’, kojim se naša Turistička zajednica toliko hvali – dodaje Šarić i tvrdi da goste najviše zanima hoće li nakon povratka u svoje zemlje morati u izolaciju. Priznaje da je to pitanje vlasti u njihovim zemljama, ali isključivo mi za to snosimo odgovornost.

– Gostima je, vjerujte, najbitnije da mogu uživati u noćnom životu, restoranima, barovima te imati kakvo-takvo normalno ljeto. Ljudi su umorni od pandemije pa je većina turista koji namjeravaju putovati spremna na testove ili su se već procijepili. Ali nitko nije spreman na karantenu nakon povratka u vlastitu državu – ističe vlasnik splitske agencije.

(izvor: Slobodna Dalmacija)

Objava Lipanj je prazan, pristižu rezervacije za srpanj i kolovoz, a goste zanima samo jedno pojavila se prvi puta na Republika.

U informaciji je, između ostalog, navedeno da turističko-ugostiteljski sektor u FBiH zbog nedolaska turista bilježi gubitke koji se procjenjuju na dva milijuna KM dnevno, dok istovremeno ovaj sektor ima velike mjesečne režijske troškove.

Pored navedenog, poslovni subjekti iz turističko-ugostiteljskog sektora trebaju osigurati sredstva i za isplatu plaća i doprinosa za radnike, kao i za otplatu kredita. Stoga je potrebno otvoriti granice za dolazak stranih turista, naročito navedenih zemalja od koji neke bilježe vrlo mali broj oboljelih od COVID-a.

Inače, procjene su da će se posljedice pandemije koronavirusa (COVID-19) na poslovanje subjekata u turističko-ugostiteljskom sektoru osjetiti i u sljedećim godinama, priopćeno je iz Vlade FBiH.

/Republikainfo.com/

Objava Sezona završila, turizam u slomu, a naši bi tek sada turistima otvarali granicu pojavila se prvi puta na Republika.