Ona kaže kako se u Bosni i Hercegovini dogodio jak potres, 14 kilometara sjeverno od Širokog Brijega.

“Procjenjuje se da je intenzitet u epicentru šest ili sedam stupnjeva seizmološke ljestvice intenziteta”, kaže Ivančić i objašnjava kako je južni dio Bosne i Hercegovine i Hrvatske izuzetno seizmički aktivan pa će ovakvih potresa još biti.

“Seizmička aktivnost je izražena u ovom dijelu BiH i Hrvatske”, kaže.

Govoreći o posljedicama ovakvih potresa, ona kaže kako mogu izazvati štetu na građevinama. “Mi to stavljamo za epicentralno područje u kojemu se dogodio potres i gdje se seizmičkom ljestvirom intenziteta opisuje kakve mogu biti posljedice”, opisuje.

“Naknadna podrhtavanja se uvijek očekuju. Mogu biti slabija. Malo je vremena prošlo od potresa, dogodio se u 8.07 sati. Vidjet ćemo kako će se razvijati”, govori Ivančić.

Jutrošnji potres u BiH se osjetio i na području Dalmacije, a Ivančić kaže kako je to jak potres i sigurno da se osjetio i u južnom dijelu naše zemlje.

Prema njenim riječima, seizmolozi u Hrvatskoj o potresima znaju mnogo. “Mi imamo jedan od najboljih kataloga potresa u Europi. Našim instrumentima bilježimo mnogo potresa, jačih i slabih, onih dalekih i ovih blizu, zabilježili smo i afganistanski potres neki dan. Sve te podatke u realnom vremenu dobivamo u našem centru u Zagrebu.”

/desk/

Objava Hrvatska seizmologinja nakon jutrošnjeg potresa u Hercegovini: Bit će ih još pojavila se prvi puta na Republika.

Istraživači u projektu SHARE koji financira EU izradili su kartu koja prikazuje koji su dijelovi Europe najugroženiji. Ona pokazuje da su to Italija, Balkan, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Turska.

“Europa ima dugu povijest razornih potresa”, rekao je za Horizon profesor Domenico Giardini, koordinator projekta SHARE.

“Svi se sjećamo tragičnih događaja, Izmita (Turska) 1999. i L’Aquile (Italija) 2009”, dodao je.

U Izmitu je snažan potres jačine 7.6 po Richteru usmrtio 17,000 ljudi, dok je u L’Aquili umjereni potres magnitude 5.9 odnio živote više od 300 ljudi i uništio veći dio grada.

Zašto je seizmička aktivnost najveća u zemljama Mediterana?

Josip Stipčević, geofizičar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, tumači da je najveća mogućnost vrlo jakih potresa u Europi i Mediteranu u Turskoj i Grčkoj.

“To ima veze s tektonikom i geodinamikom na tom području”, kaže.

“Uzrok tome je Anatolijska ploča koja kliže uz Euroazijsku ploču na sjeveru, zakreće se prema jugu i Egejskom moru te na neki način pritišće oceansku litosferu u Mediteranu koja je jedino što je preostalo od velikog oceana Tetis koji je nekad postojao na tom području. Zbog toga dolazi i do subdukcije oceanskih dijelova ploče te s time poveznog vulkanizma. U Italiji je situacija slična s time da je uzrok svih potresa u Italiji nama dobro poznata Jadranska mikroploča (Adrija) koja je i glavni krivac za potrese na našem području. Slično kao i u Grčkoj, na području Apenina u Italiji se u dijelovima događa subdukcija tj. poniranje jedne ploče ispod druge. U ovom slučaju događa se podvlačenje oceanskih dijelova ploče Adrije ispod Euroazije i zbog toga nastaju potresi i vulkanizam, kakav vidimo kod, primjerice, Etne i Vezuva” dodaje.

Kako je nastala karta seizmičkog hazarda za EU?

Kako bi izradili kartu hazarda, istraživači iz projekta SHARE kombinirali su podatke više od 30.000 europskih potresa magnitude veće od 3.5 stupnjeva po Richteru od 1000. godine, procjenjujući njihovu jačinu prema štetama i efektima koje su izazvali.

Prikupljeni podaci potom su uspoređeni s preko 1100 poznatih aktivnih rasjeda u Europi, čija je zajednička duljina oko 64.000 kilometara.

Iz prikupljenih informacija o lokacijama i jačinama potresa izračunat je seizmički hazard za prostor Europske unije i Turske. Sve informacije konačno su kombinirane na jedinstvenoj karti seizmičkog rizika koja prikazuje tamnoljubičaste zone koje prolaze područjima mediteranskog dijela Europe gdje su potresi vjerojatniji i gdje mogu nanijeti najveću štetu društvu. Ona prikazuje područja u kojima postoji 10% ili veća vjerojatnost da će u roku od 50 godina doživjeti vrlo jako podrhtavanje tla.

“To je prvi moderni i trenutno referentni model seizmičkog hazarda u Europi”, rekao je dr. Artur Pinto, voditelj Europskog laboratorija za strukturnu procjenu u Ispri u Italiji.

“To će biti korisno za buduće planiranje gradnje, a posebice u vezi s različitim vrstama zgrada i infrastrukture, poput brana, visokih zgrada ili čak mostova”, pojasnio je.

/Republikainfo.com/

Objava Gdje su rizici od potresa najveći, a gdje najmanji u Europi? pojavila se prvi puta na Republika.