Prema dogovoru, koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će na američko i svjetsko tržište odmah plasirati 300.000 tona dizela. U studenom bi trebala slijediti isporuka od 500.000 tona, a nakon toga još milijun. Kako bi to omogućio, Washington je uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje vrijedi do travnja 2027., što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima, piše Euronews.

Kallas: Jedini put je jači pritisak na Rusiju

“SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas jutros na okupljanju ministara u Luxembourgu. “Ne smijemo zaboraviti da je Rusija započela ovaj rat”, dodala je.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da primijeni zakon koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine za Moskvu. Ipak, taj zakon prepušta konačnu odluku predsjedniku. “Kada bi proveli Grahamov zakon, doista bismo mogli pritisnuti Rusiju da završi ovaj rat”, rekla je Kallas.

“Zabrinjavajuće i nije europski način”

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je istaknula da će Unija ustrajati na svojoj strategiji. EU je danas usvojila dosad najveće proširenje sankcijskog popisa koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za pomaganje ruskim ratnim naporima. Više od polovice ih je povezano s proizvodnjom balističkih projektila.

“Moramo se ponovno usredotočiti i udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju”, rekla je McEntee. “Taj pritisak mora nam biti prioritet, ali moramo održavati i kanale komunikacije sa SAD-om, jer bez njihove podrške to nećemo moći postići”, najavila je.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard također je kritizirala dogovor i pozvala europske kolege da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za jačanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. “Žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu. Zemlje članice EU, bez obzira na to što se događa sa SAD-om, moraju ostati mirne, nastaviti s planom, povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju”, poručila je.

Dogovor uoči američkih izbora

Estonski ministar Margus Tsahkna sporazum je povezao s unutarnjom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora sljedeći mjesec, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima. On predviđa da će stvarni učinak dogovora biti ograničen.

Trump se suočava s oštrim kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim uzrokom naglog rasta cijena goriva. Tsahkna je dodao i da “energetsko primirje”, koje je Trump jučer iznenada najavio ne funkcionira. Ukazao je i na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, primirje je zamišljeno tako da u prvoj fazi obuhvati samo rafinerije nafte, što bi bilo izrazito jednostrano. Ukrajina ima samo jedno takvo postrojenje, dok Rusija ima 32 velika pogona. Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financiranje rata i osigurao bolju pregovaračku poziciju. Ti su napadi, međutim, razljutili Trumpa i na kraju doveli do dogovora s Putinom.

“Energija je iznimno važna jer će zima biti hladna. Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusima”, poručila je Kallas, piše index.

Objava EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Trumpova administracija predstavila je opsežne sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) želeći značajno ubrzati svoj pokušaj da “razmontira” ono što vidi kao “odmetnutu instituciju”, piše BBC.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako su mjere – koje uključuju zabranu američkih entiteta koji obavljaju transakcije s ICC-om – namijenjene “obrani američkog suvereniteta” i optužio sud da želi procesuirati Amerikance.

ICC je izašao s reakcijom kako su mjere napad na vladavinu prava i temelje međunarodnog pravnog poretka.

Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon što je bivša sutkinja ICC-a Navi Pillay dobila Nobelovu nagradu za mir 2026. za svoje napore na promicanju mira i međunarodnog prava.

SAD je već sankcionirao 17 sudaca i dužnosnika ICC-a, ali ovaj potez sankcionira sam Sud kao instituciju i namjerava srušiti njezinu sposobnost financijskog poslovanja.

Međutim, SAD je osigurao šestomjesečno razdoblje odgode prije nego što neke od ovih najnovijih sankcija počnu, što znači da države članice mogu nastaviti plaćati svoje operacije – potez za koji Washington kaže da će zemljama omogućiti vrijeme za pregovore o “rješenju za rješavanje zabrinutosti SAD-a”.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao je odluku SAD-a “ozbiljnim udarcem za kolektivnu potragu za međunarodnim kaznenim pravosuđem, čiji je ICC ključni stup”.

Velika Britanija pridružila se Kanadi, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Japanu i Nizozemskoj u ponovnom potvrđivanju njihove “kontinuirane i nepokolebljive potpore” ICC-u i rekla da “žale i snažno se ne slažu” sa sankcijama.

Također su pohvalili osoblje suda za njihov rad na privođenju “onih optuženih za najteže međunarodne zločine pravdi”, kao i pružanju podrške žrtvama.

ICC je osnovan 2002. godine kako bi procesuirao ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, a 125 zemalja smatra državama članicama. Nekoliko velikih zemalja ostalo je izvan ICC-a, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Indiju i Izrael.

Trumpova administracija tvrdi da ICC-om upravlja ono što naziva globalistima koji prijete američkom suverenitetu.

Bijesan je zbog prošle istrage o postupcima američkih vojnika u Afganistanu koje je sud od tada zatvorio i zbog svojih naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua. Nove sankcije, međutim, ne kažu da se ti nalozi moraju povući prije nego što se mjere mogu ukinuti.

Ali Rubio je rekao kako Trump neće dopustiti ICC-u procesuiranje Amerikanaca, dodajući: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC.”

Američke sankcije spriječit će američke tvrtke da pružaju robu ili usluge ICC-u, poput bankarstva ili softvera.

Rubio je rekao da je Washington odgodio uvođenje sankcija u nadi da će ICC i njegove zemlje članice riješiti zabrinutost SAD-a. Rekao je da su mjere strukturirane kako bi se drugim zemljama omogućilo pregovaranje o mogućem rješenju.

Također je pozvao američke saveznike koji su bili potpisnici ICC-a, uključujući Veliku Britaniju, da “obuzdaju” instituciju.

Nizozemska, koja je domaćin suda u Haagu, a također je i saveznik SAD-a u NATO-u, suočava se s posebnim pritiskom. Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je da će sankcije ozbiljno utjecati na sposobnost suda da funkcionira.

Netanyahu je pozdravio sankcije, rekavši da ICC “nije sud već političko tijelo koje je prijetilo demokracijama koje poštuju zakon i samoj ideji nacionalnog suvereniteta”.

ICC je rekao da su sankcije usmjerene na ometanje njegovog rada i zastrašivanje onih koji surađuju s njim – ali da se “neće odvratiti”.

Mjere su nazvane “napadom na vladavinu prava” i rečeno da nitko ne bi trebao biti kažnjen zbog služenja pravdi, dodajući: “Povijest će suditi u ovom trenutku”.

Ovaj obračun potencijalno označava najveću krizu u 24-godišnjoj povijesti suda. Umjesto da cilja na pojedinačne suce i tužitelje ICC-a, SAD sada sankcionira sam sud.

Sankcije bi u konačnici mogle dovesti do toga da ICC ne može suditi slučajevima, što znači da bi pritvorenici koji čekaju suđenje ili presudu mogli biti pušteni na slobodu, prema profesoru Ryanu Goodmanu s Pravnog fakulteta Sveučilišta New York.

Među onima koji čekaju suđenje u Haagu je i Rodrigo Duterte, bivši predsjednik Filipina.

81-godišnjak je optužen za izvansudsko ubojstvo tisuća ljudi tijekom svog smrtonosnog “rata protiv droge” između 2011. i 2019. godine. Ostali koji čekaju suđenje ili s neriješenim žalbama uključuju bivše visoke osobe optužene za ratne zločine u Libiji, Sudanu i Srednjoafričkoj Republici.

Goodman kaže da je kao senator, Rubio bio “ispred” ističući Duterteove navodne zločine.

Rekao je za BBC da bi takvo puštanje bilo “enormno štetno za globalne napore prema međunarodnoj pravdi [i] prema Filipinima”.

“Za žrtve to jednostavno mora biti nevjerojatno traumatično jer mnogi od njih sudjeluju u postupku ICC-a kako bi se stavili na kocku s nadom da će doći do pravde”, dodaje Goodman, bivši posebni savjetnik u američkom Ministarstvu obrane.

Među najavljenim sankcijama su “licence” koje omogućuju ICC-u nastavak “usluge za rad objekata koji se koriste za pritvor” Dutertea i drugih.

Međutim, Goodman kaže da će u konačnici ti pritvorenici možda morati biti pušteni “kao pitanje zakona” ako financijske sankcije znače da sud ne može voditi poštene suđenja ili žalbe.

/Desk/

Objava SAD nameće sankcije haškom sudu, ne želi suđenje Amerikancima – Rubio: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC” pojavila se prvi puta na Republika.

Njegova je izjava uslijedila nakon što je predsjednik Donald Trump dan ranije zaprijetio “ekonomskim ratom” i upozorio na gospodarske posljedice za svaku zemlju koja omogući “bilo kakvu vrstu spasa Iranu”.

Bessent je za CNBC kazao da će u ponedjeljak na konferenciji za novinare iznijeti više pojedinosti i “govoriti o tomu što ćemo točno učiniti” Iranu.

“To je dvostruki udarac. Imamo blokadu (Irana) i imat ćemo najstrože sankcije u povijesti”, izjavio je.

“To će funkcionirati. Srušit ćemo taj režim. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku”, istaknuo je Bessent. “Ili ste s nama ili protiv nas”.

Na pitanje hoće li Sjedinjene Države ciljati Kinu zbog poslovanja s Iranom Bessent je odgovorio da je razgovore najbolje voditi u privatnosti.

“Imajte na umu da Kinezi dobivaju 50 posto svoje energije iz Zaljeva. Dakle, bilo bi im od velike koristi da se uključe u program”, rekao je. Iran gotovo 50 godina, od Islamske revolucije 1979., trpi gotovo kontinuirane ekonomske sankcije.

/Desk/

Objava SAD uvodi Iranu “najstrožije sankcije u povijesti” pojavila se prvi puta na Republika.

Taj je potez najnovija eskalacija u kampanji Trumpove administracije protiv suda sa sjedištem u Haagu, koji je međunarodna zajednica osnovala 2002. godine za kazneni progon ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti. SAD nije član tog suda.

Međunarodni kazneni sud je u srijedu čvrsto odbacio sankcije koje ju Sjedinjene Američke Države uvele njegovoj predsjednici Tomoko Akane. Ove sankcije su očiti napad na neovisnost nepristrane sudske ustanove, objavio je sud sa sjedištem u Haagu u srijedu.
Izuzev Akane, američka vlada sankcije namjerava uvesti i višem senegalskom pravniku Abdoulayu Seyeu. Sud je kazao da te mjere “potkopavaju vladavinu prava” i ugrožavaju međunarodni pravni poredak.

Sud je ponovo potvrdio da će “nastaviti posve izvršavati svoju obvezu neovisno i nepristrano, u potpunom skladu s Rimskim statutom te u interesu žrtava međunarodnih zločina”.

Seye je jedan od glavnih tužitelja u istrazi protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Pojasu Gaze. ICC je izdao nalog za uhićenjem Netanyahua 2024.

SAD je prošle godine uveo ciljane sankcije za nekoliko dužnosnika ICC-a, uključujući tužitelje i suce, navodeći kao razlog naloge za uhićenje koje je ICC izdao za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra obrane Yoava Gallanta, kao i na raniju istragu o američkim postrojbama u Afganistanu.

Sankcije zamrzavaju svu imovinu koju ti pojedinci eventualno imaju u SAD-u i praktički ih odsijecaju od američkog financijskog sustava, s kojim gotovo sve banke koje posluju na međunarodnoj razini imaju bliske veze.

U lipnju je troje sudaca Međunarodnog kaznenog suda tužilo Trumpa i njegovu administraciju zbog sankcija, tvrdeći da su te mjere protuzakonite.

Ministarstvo financija u utorak je izdalo i opću licencu kojom se odobrava postupno okončanje transakcija koje uključuju Akane do 17. rujna.

Američki državni tajnik Marco Rubio prošlog je mjeseca rekao da će administracija pojačati mjere za podrivanje ICC-a, uključujući diplomatsku kampanju s ciljem uvjeravanja drugih zemalja da napuste tu instituciju.

Rubio je tvrdio da Sud predstavlja prijetnju američkom osoblju koje provodi Trumpovu strogu useljeničku politiku ili napade na brodove optužene za prijevoz droge, kao i drugim pripadnicima američkih oružanih snaga.

Trump je rekao da je kampanja usmjerena na obranu Netanyahua i drugih od kaznenog progona, a ne njega samoga.

Reuters je otkrio da su sankcije Trumpove administracije protiv dužnosnika ICC-a djelomično bile namijenjene sprječavanju budućih pokušaja da se republikanski predsjednik ili njegovi dužnosnici pozovu na odgovornost za američke vojne akcije u inozemstvu.

Sjedinjene Države nikada nisu bile članica suda. ICC se poziva na nadležnost samo ako država članica nije u mogućnosti ili ne želi sama procesuirati zločine.

Međutim, statut ICC-a također daje sudu ovlast za progon teških zločina počinjenih na teritoriju država članica koje počine državljani država koje nisu članice, prenosi HINA.

Sud se suočava s velikim pritiskom američke vlade, prvenstveno zbog istrage protiv Netanyahua. Sankcije se djelatnicima suda uvode od početka 2025.

Prema ICC-u, američke sankcije sada pogađaju devet od 18 sudaca, oboje zamjenika glavnog tužitelja, bivšeg glavnog tužitelja te jednog djelatnika iz SAD-a.

uključuju zamrzavanje imovine u američkim bankama te onemogućavanje korištenja financijskih usluga koje pružaju američke banke.

EU izrazio podršku predsjednici ICC-a

Europska unija je izrazila svoju “čvrstu” podršku predsjednici Međunarodnog kaznenog suda (ICC), Tomoko Akane iz Japana, nakon što joj je SAD uveo sankcije, smatrajući odluku “politiziranom”.

Sankcije, koje su Sjedinjene Države najavile prethodnog dana, usmjerene su i na sadašnjeg zamjenika tužitelja tog suda, senegalskog suca Abdoulayea Seyea, čime se im se zabranjuje ulazak u zemlju i blokiraju sve nekretnine i financijske transakcije u SAD-u, najvećem svjetskom gospodarstvu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa potvrdili su svoju “čvrstu” podršku Tomoko Akane, “koja mora biti u stanju djelovati potpuno neovisno i bez vanjskog pritiska”.

Protivljenje odluci izrazili su i japanski, njemački i nizozemski dužnosnici.

Radi se o sudu sa sjedištem u Haagu, koji je međunarodna zajednica osnovala 2002. godine za kazneni progon ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti.

Japan razočaran zbog pritiska Washingtona na Međunarodni kazneni sud

Japan je u srijedu ocijenio američke sankcije protiv predsjednice Međunarodnoga kaznenog suda (ICC), Tomoko Akane “vrlo žalosnima” u sklopu napada na instituciju koju Washington optužuje za “politizaciju”.

Ove sankcije, koje su Sjedinjene Države najavile prethodni dan odnose se i na sadašnjeg zamjenika tužitelja ICC-a, senegalskog suca Abdoulayea Seyea. Sucima je zabranjen ulaz u zemlju i blokirane su im sve transakcije nekretninama, kao i financijske transakcije u najvećem svjetskom gospodarstvu.

Tokio, glavni financijski donator ICC-a i blizak saveznik Sjedinjenih Država osudio je “vrlo žalosne” mjere u izjavi koju je u srijedu objavilo ministarstvo vanjskih poslova.

“Japan je dosljedno podržavao ICC u njegovim naporima da procesuira i kazni najteže zločine koji zabrinjavaju međunarodnu zajednicu i u naporima da održi vladavinu prava”, kaže se u objavi.

Njemačka je izvijestila da je “od ključnog značaja braniti i štititi ICC kao neovisnu instituciju”.

“Podržavamo ICC i njegovu predsjednicu Tomoko Akane”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.

Sankcije su prvenstveno odgovor na istrage ICC-a o Izraelu, savezniku SAD-a. Sud je 2024. izdao nalog za uhićenjem izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u vezi s ratom u Gazi.

Diplomatski potezi Washingtona protiv ICC-a

Prošli je mjesec Washington pokrenuo veliku diplomatsku ofenzivu protiv ICC-a, optuživši ga da “predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama. Čad i Venezuela, koja je bliska Washingtonu od hapšenja predsjednika Nicolása Madura, nedavno su slijedili američki primjer objavivši nakanu da napuste ICC, a Rubio je nedavno rekao kako je uvjeren da će i ostale zemlje slijediti njihov primjer.

“Trumpova administracija bila je jasna: ICC je korumpiran i visoko politiziran nadnacionalni sud koji je zlonamjerno zloupotrijebio svoje ovlasti i prekoračio svoj mandat”, kazao je Rubio. “Nećemo tolerirati da se potkopava suverenitet država”, dodao je američki državni tajnik

U reakciji na tu izjavu Sud je priopćio da “mjere usmjerene na suce, tužitelje i osoblje koje radi na ispunjavanju mandata što su ga ICC-u povjerile države, potkopavaju vladavinu prava”, prijeteći “samome međunarodnom pravnom poretku”.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen izrazio je žaljenje zbog odluke SAD-a tvrdeći da sudovi moraju moći “slobodno ispunjavati svoje zadaće”.

Osnovan 1998. i operativan od 2002., ICC, stalni međunarodni kazneni sud, odgovoran je za suđenje osobama optuženim za genocid, zločine protiv čovječnosti, zločine agresije i ratne zločine.

Trenutačno se suočava s ozbiljnom krizom, a meta su mu Sjedinjene Države – potpisnice Rimskog statuta kojim je osnovan ICC, ali ga nikada nisu ratificirale.

Ni Izrael ni Rusija nisu članice.

Godine 2023. ICC je izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove uloge u ratu u Ukrajini, što je navelo Moskvu da izda vlastite naloge za uhićenje visokih dužnosnika Suda.

Među njima je bila Tomoko Akane (70), sutkinja Međunarodnoga kaznenog suda od 2018., koja je izabrana za predsjednicu u ožujku 2024.

“Čak i ako sudac umre, lako ga je zamijeniti, tako da nema smisla ciljati nas”, rekla je nakon ruske objave.

U Sjedinjenim Državama organizacije za ljudska prava nedavno su podnijele tužbe osporavajući sankcije koje je američki predsjednik Donald Trump nametnuo Sudu, tvrdeći da one ometaju sposobnost žrtava ratnih zločina u ostvarivanju pravde.

/Desk/

Objava SAD nametnule sankcije predsjednici haškog suda pojavila se prvi puta na Republika.

Na američkoj “crnoj listi” je do početka lipnja 2026. sankcioniran 131 pojedinac i entitet iz šest država Zapadnog Balkana.

Uvjerljivo najviše sankcija odnosi se na Srbiju (49), a potom na Kosovo (29), Bosnu i Hercegovinu (26), Sjevernu Makedoniju (12), Albaniju (8) i Crnu Goru (7), s sankcije se odnose na osobe i pravna lica koja analizirao je Radio Slobodna Europa (RSE).

Sankcioniraju se osobe i javni subjekti koji aktivno podrivaju, opstruiraju ili krše ključne regionalne mirovne i postratne sporazume: Dayonski mirovni sporazum u BiH; Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN na Kosovu; Ohridski okvirni sporazum u Sjevernoj Makedoniji; Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije; Visoku korupciju i podrivanje vladavine prava; Destabilizaciju i ugrožavanje sigurnosti; Izbjegavanje i zaobilaženje sankcija. Odluke o sankcijama donosi Ured za kontrolu strane imovine, skraćeno OFAC (Office of Foreign Assets Control), koja djeluje pri američkom Ministarstvu financija., analizira Radio Slobodna Europa (RSE).

Zašto SAD uvodi sankcije?

Riječ je o popisu pojedinaca i biznisa koje SAD sankcioniraju, u slučaju Zapadnog Balkana, prije svega zbog sumnji na povezanost sa organiziranm kriminalom, korupcijom ili regionalnom destabilizacijom.

Uz to, među sankcioniranima na Balkanu su i oni koji se povezuju sa terorističkim aktivnostima ili malignim utjecajem Rusije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan izricale između 2001. i 2004. godine zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira nakon okončanja rata na prostoru bivše Jugoslavije (91-99.). Sankcije su ponovo postale aktualne desetljeće kasnije, kada su se uvodile zbog korupcije, trgovine narkoticima, terorizma, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Od 2022. godine, među sankcioniranima su i oni koji održavaju veze s Rusijom, izoliranom zbog njene invazije na Ukrajinu.

Odluka  o važenju pravnog mehanizma, koji SAD omogućava uvođenje sankcija državama Zapadnog Balkana, službeno je 22. lipnja 2026, produžena za još godinu dana.

Kada je riječ o šest balkanskih država, na popisu se nalazi 71 entitet i 60 pojedinaca, pri čemu su sankcionirani entiteti (pravna lica) mahom povezani sa sankcioniranim pojedincima.

Ciljane sankcije mogu se odnositi na zabrane putovanja i financijskih restrikcija, pa do ograničenja trgovine i zamrzavanja imovine. Namjera je da se izoliraju pojedinci ili pravni subjekti, kako bi im se ograničio pristup političkim ili ekonomskim resursima, pojašnjava RSE u svojoj analizi.

OFAC ima poseban režim sankcija za Balkan, nastao 2001. godine. Prvobitno su sankcije bile vezane za očuvanje mira nakon ratova devedesetih, dok se danas sve više koriste protiv mreža koje povezuju politiku, biznis i kriminal. Od 2025. dodatno se odnosi i na pokušaje zaobilaženja američkih sankcija. To pokazuje da se američki pristup sankcijama prema Balkanu promijenio – od poslijeratne stabilizacije ka borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i političke destabilizacije.

Zbog čega su sankcionirani na Zapadnom Balkanu

Na sankcijama OFAC-a se iz šest država Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija) nalazi 71 entitet (pravno lice). Dio su 11 programa sankcija.

Sankcionisani su po osnovu: Imovine pojedinaca s liste posebno označenih i blokiranih pojedinaca (Specially Designated Nationals and Blocked Persons List, SND): Blokirani su sva imovina i udjeli u imovini označenih osoba koje spadaju pod jurisdikciju SAD.

Pravilo 50%: Podrazumijeva da je automatski blokiran svaki subjekt u izravnom ili neizravnom m vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba s 50 posto ili više udjela u vlasništvu.

Zabranjene transakcije: Osobama iz SAD, i svima koji obavljaju transakcije unutar ili putem Sjedinjenih Država, što se odnosi na sva pravna i fizička lica iz Amerike, njihove strane podružnice, strane državljane sa boravištem u Americi, kao i na bilo koje transakcije koje koriste američki financijski sustav (poput plaćanja u američkim dolarima).

Rizik od sekundarnih sankcija: Financijske institucije i kompanije izvan SAD koje se bave značajnim transakcijama sa sankcioniranim stranama riskiraju sekundarne sankcije ili mjere provođenja američkog zakona.

Tko su i zašto sankcionirani iz BiH?

Na crnoj listi iz Bosne i Hercegovine trenutno nalazi se 13 udruženja i pravnih lica.

AL FURQAN ima status ugašene i sankcionirane po osnovu Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je u BiH bila registrirana kao udruženje građana fokusirano na kulturne, obrazovne i humanitarne projekte.

Međutim, istrage Ministarstva financija SAD i Vijeća sigurnosti UN utvrdile su da je organizacija služila kao paravan za logističku i financijsku podršku terorističkim mrežama.

Mjere sankcija uslijedile su nakon što su lokalne institucije u BiH (Ministarstvo pravosuđa FBiH) već formalno ugasile i zabranile rad organizacije u studenom 2002. godine. Nevladina organizacija je bila povezana sa saudijskim humanitarnim organizacijama. Glavni pokretač i financijer organizacije bio je bosanski ogranak Al-Haramain Foundation. Datum sankcioniranja: 6. svibanj 2004.

Također je sankcioniran i ugašen AL-HARAMAIN & AL MASJED AL-AQSA CHARITY FOUNDATION, ogranak u BiH. Lokacija: Pored BiH, od država Zapadnog Balkana, organizacija Al-Haramain bila je locirana i u Albaniji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist Aktivnosti: Al-Haramain je bivša nevladina humanitarna organizacija koja je trajno zatvorena i stavljena pod međunarodne sankcije zbog financiranja terorizma, kako su utvrdile istrage OFAC-a i UN-a.

Organizacija je službeno prestala s radom krajem 2004. godine, a potpuno je brisana iz registra u BiH 2008. godine. Datum sankcionisanja: 6. svibanj 2004.

Isto vrijedi i za AL-HARAMAIN ISLAMIC FOUNDATION, također ugašenu i sankcioniranu organizaciju iz Travnika i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Prije nego što su joj ukinute dozvole za rad i blokirana imovina, nakon istrage koju su vodile međunarodne i domaće sigurnosne agencije, organizacija je provodila aktivnosti humanitarnog rada, vjerskuh edukacija, izgradnje objekata.

Nakon prve blokade 2002. godine, organizacija je pokušala nastaviti iste aktivnosti osnivanjem prividno novih udruženja, poput organizacije “Vazir” (Vezir) u Travniku. Datum sankcioniranja: 11. ožujka 2002.; entitet “Vezir” sankcioniran je u prosincu 2003.

Na popisu sankcioniranih i ugašenih organizacija je i BENEVOLENCE INTERNATIONAL FOUNDATION iz Sarajeva i Zenice.

Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Istraga Federalnog istražnog ured (FBI) u Americi utvrdila je da organizacija djeluje pod maskom humanitarne pomoći i usmjerava sredstva borcima u Afganistanu i Čečeniji. Datum sankcioniranja: 19. studeni 2002.

Sankcionirana i ugađena je i BOSANSKA IDEALNA FUTURA izZenice i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je djelovala kao podružnica organizacije Benevolence International Foundation (BIF) u Bosni i Hercegovini. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.

Opstruiranje Daytonskog sporazuma

Status ugašene i sankcionirane također ima i BIO CORPORATION (BOSNIAN INVESTMENT ORGANIZATION) iz Sarajeva koja je bila registrirana kao investicijska organizacija / financijsko društvo.

Američko Ministarstvo financija je u svibnju 2003. godine utvrdilo da je ova organizacija služila kao paravan za aktivnosti koje ugrožavaju mir i stabilnost na Balkanu. Kompanija je povezana sa Milovanom Cickom Bjelicom koji je na OFAC listi zbog navodnog pomaganja osobama optuženim za ratne zločine i opstruiranja provođenja Daytonskog sporazuma.

Bjelica je dugogodišnji političar u BiH, bivši načelnik Općine Sokolac i visoki dužnosnik SDS-a. Bjelica je u 2025. godini nastavio svoje političko djelovanje kroz lokalne i regionalne strukture SDS-a. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.

Slično vrijedi i za GLOBAL RELIEF FOUNDATION, INC. iz Sarajeva, a koja je također ugašena i sankcionirana, a ova svoje podružnice ima i u Albaniji i u Srbiji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Nalazi se i na konsolidiranim listama sankcija Svijeća sigurnosti UN i EU. Aktivnosti: Organizacija je u BiH i svijetu službeno djelovala pod plaštom humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, dok je u pozadini služila kao paravan za financiranje ekstremističkih grupa i širenje propagande – kako je utvrdila istraga koju su zajednički provele američke savezne agencije (FBI i Ministarstvo financija), međunarodne vojne snage u BiH (SFOR), te domaće institucije neposredno nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. Datum sankcioniranja: 18. listopada 2002.

Sankcije zbog kriminala i suradnje s Rusijom 

Na popisu sankcioniranih iz BiH je ugostiteljski HOTEL CASA GRANDE – SARAJEVO, a koji pod isim imenom postoji i u Ulcinju u Crnoj Gori. Kako se navodi, sankcioniran je po programnu ‘SDNTK (Značajni trgovci narkoticima). Poduzeće je sankcionirano kao dio mreže Nasera Keljmendija koji je također na OFAC crnoj listi.

Sud BiH je 2013. službeno blokirao i privremeno konficirao hotel (zajedno sa nekoliko drugih nekretnina u kantonu Sarajevo), pod sumnjom da je kupljen novcem stečenim nelegalnim aktivnostima. Blokirana he i Keljmendijeva imovina u Sarajevu. Datum sankcioniranja: 24. ožujka 2015.

Nadalje, na listi sankcioniranih iz BiH je i INZINJERING-BN BIJELJINA D.O.O. iz Bijeljine u RS-u i to po programu RUSSIA-EO14024

Aktivnosti: Trgovina na veliko ostalim strojevima i opremom, što uključuje i trgovinu strojevima za industriju te navigaciju, kako je registrirana u poslovnim bazama u BiH. Datum sankcionisanja: 16. studenoga 2023. Entitet je pod sankcijama vezanim za Rusiju, zbog veza s vlasnikom tvrtke Savom Cvijetinovićem nadimka Tigar. Cvijetinović, biznismen iz bh. entiteta RS, član je Izvršnog odbora SNSD-a  Saveza i odbornik u Skupštini općie Lopare.

Sankcionirana je i agencija za zaštitu ljudi i imovine, PUMA SECURITY COMPANY iz Mostara i Čapljine, također po programu BALKANS.

Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003. godine. Tvrtka je prestala postojati pod tim imenom, i početkom 2009. godine prodana je banjalučkoj tvrtci Sector Security koja aktivno posluje. 

Sankcionirana i potom ugašena je i REVIVAL OF ISLAMIC HERITAGE SOCIETY, ogranak u BiH iz Sarajeva. Organizacija je imala registrirane ogranke u Albaniji i na Kosovu. Sankcionirana je po programz: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Aktivnost: Aktivnosti Revival of Islamic Heritage Society (RIHS) u BiH (koja je djelovala i pod nazivom Kuvajtski zajednički komitet za pomoć) službeno su bile predstavljene kao humanitarni, obrazovni i socijalni rad.

U periodu od 2002. do 2005. godine, ogranak u BiH primio je oko 14 milijuna eura izravno od sponzora iz Kuvajta preko računa u domaćim bankama (poput tadašnje Volksbank i Privredne banke Sarajevo), što je privuklo pažnju financijskih istražitelja. Šef organizacije za Balkan, Osman Ahmed Otman Al-Hajdar, bio je pod istragom zbog sumnje da je koristio mrežu udruženja u BiH, Albaniji i na Kosovu za logističku podršku i slanje dobrovoljaca na ratišta u Irak. Istragu su vodile američke obavještajne i financijske institucije, u bliskoj suradnji sa Komitetom za sankcije UN. Datum sankcionisanja: 13. lipnja 2008. godine.

Paravani za terorizam

Poznato je i da je već 16. prosinca 2004. godine sankcionirana SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) sa sjedištem u Banja Luci, a po programu BALKANS. Aktivnost: Politička stranka SDS je jedina politička stranka u BiH koja se nalazi na OFAC listi, a sankcionirana je zbog opstrukcija Daytonskog mirovnog sporazuma. Ustavni sud BiH donio privremeni akt kojim SDS može na izbore usprkos sankcijama.

Status ugašene i sankcionirane ima i organizacija TAIBAH INTERNATIONAL, ogranak u BiH iz Sarajeva, Visokog i Travnika. Organizacija je službeno prestala s radom u BiH 10. prosincaa 2004. godine, po osnovu rješenja Federalnog ministarstva pravde o brisanju iz registra. Sankcionirana je po osnovu Programa: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Aktivnost: Kulturno-izdavačka djelatnost koristila je kao paravan, kako je utvrđeno istragom koju su vodile lokalne institucije i američko Ministarstvo financija. Legalan status i prisustvo na terenu je osiguravano prevođenjem, tiskanjem i distribucijom vjerske literature u BiH. Datum sankcionisanja: 6. svibnja 2004, piše RSE.

/Desk/

Objava Od 13 sankcioniranih osoba i pravnih lica u BiH – čak 10 na crnoj listi zbog podrške islamskom terorizmu pojavila se prvi puta na Republika.

Veleposlanici država članica sastali su se u petak kako bi raspravljali o izmijenjenom tekstu prijedloga koji je Europska komisija predstavila ranije ovog mjeseca. Očekivano, konsenzus nije postignut te se razgovori nastavljaju, no vremena je sve manje. Bruxelles mora postići dogovor do 15. srpnja kako bi izbjegao automatsku reviziju gornje granice cijene (price cap) za rusku naftu koja se prevozi morem. Ta se granica prilagođava svakih šest mjeseci kako bi ostala 15 posto ispod prosječne tržišne cijene.

Budući da je cijena nafte tipa Urals naglo porasla nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, predstojeća revizija mogla bi podići tu granicu i tako Moskvi donijeti ekonomsko olakšanje. Kako bi to spriječila, Komisija je predložila zadržavanje trenutne granice od 44 dolara po barelu do siječnja 2027. godine. Prema navodima diplomata upućenih u proces, veleposlanici sada razmatraju ili odgodu revizije ili uvođenje potpuno nove, fiksne gornje granice.

Otpor uvozu ribe i ulasku ruskih vojnika

Pitanja je otvorila i zabrana prodaje tankera za ukapljeni prirodni plin (LNG), kao i predložena ograničenja na uvoz ribe iz Rusije, koja je dosad bila izuzeta iz sankcija. Nekoliko država članica, uključujući Njemačku, Francusku, Poljsku i Nizozemsku, svake godine kupuje znatne količine ruskog bakalara i aljaške kolje.

Istodobno, inicijativa da se uskrati ulazak u EU ruskim vojnicima koji su sudjelovali u invaziji na Ukrajinu nailazi na otpor Francuske i Italije. Jedan je diplomat primijetio kako je izvorni nacrt Komisije već u startu “ublažen” brojnim izuzećima kako bi se smanjile primjedbe pojedinih prijestolnica.

Bugarska prijeti vetom zbog crkvenog poglavara i osnivača Lukoila

U međuvremenu se Bugarska, pod vodstvom nove vlade, nametnula kao remetilački čimbenik u pregovorima. Premijer Rumen Radev javno je objavio da se protivi uvođenju sankcija patrijarhu Kirilu, poglavaru Ruske pravoslavne crkve, kojeg se optužuje za širenje revizionističke propagande s ciljem opravdavanja rata u Ukrajini. Predloženi paket sankcija predviđa zabranu putovanja i zamrzavanje njegove imovine.

EU je prvi put pokušala staviti Kirila na crnu listu 2022. godine, no taj je potez tada blokirala Mađarska, nazivajući to pitanjem vjerskih sloboda. Taj je veto izazvao ogorčenje među ostalim članicama. Pitanje je mirovalo sve do svibnja ove godine, kada je nova mađarska vlada signalizirala spremnost da podrži sankcioniranje Kirila, nakon čega je njegovo ime vraćeno u nacrt – no sada je Radev jasno dao do znanja da traži njegovo uklanjanje.

Bugarska pravoslavna crkva i Ruska pravoslavna crkva administrativno su neovisne i imaju zasebne patrijarhe, no obje pripadaju Istočnoj pravoslavnoj crkvi, dijele istu vjeru i dogmu te su povezane snažnim kulturnim i povijesnim vezama.

Još jedno ime koje bugarski premijer želi izostaviti jest Vagit Alekperov, milijarder i osnivač ruske energetske kompanije Lukoil. Alekperov se povukao s mjesta predsjednika tvrtke 2022. godine pod međunarodnim pritiskom, ali je zadržao dionice. Radev tvrdi da bi stavljanje Alekperova na crnu listu značilo “pucanje u vlastitu nogu” zbog tužbe teške tri milijarde eura koju je Lukoil navodno pokrenuo protiv Bugarske nakon što je država preuzela upravljanje nad rafinerijom Neftohim Burgas.

Bugarska je imenovala posebnog upravitelja za to golemo postrojenje u studenom 2025. godine, nakon što je američka administracija nametnula oštre sankcije Lukoilu. Rafinerija, koja ostvaruje milijarde eura godišnjeg prometa, više ne koristi rusku naftu.

Radev je također izrazio zabrinutost zbog utjecaja koji bi predložene sankcije mogle imati na uvoz umjetnih gnojiva i rezervnih dijelova za metro u Sofiji.

“Nećemo dopustiti da paket sankcija prođe u ovom obliku. Imamo pravo glasa i iskoristit ćemo ga”, poručio je prošlog tjedna bugarski premijer.

Irska preuzima kormilo pregovora

S obzirom na broj otvorenih i teških pitanja, izvjesno je da će se pregovori preliti na irsko predsjedanje Vijećem EU-a, koje 1. srpnja preuzima vođenje od Cipra.

Na konferenciji za novinare održanoj uoči preuzimanja predsjedanja, veleposlanica Aingeal O’Donoghue izrazila je uvjerenje da će rok do 15. srpnja ipak biti ispoštovan.

“Kao i sa svim dosadašnjim paketima, riječ je o procesu u kojem slušamo države članice, nastojimo shvatiti što je njihova krajnja granica kompromisa, a zatim gledamo je li moguće doći do zajedničkog rješenja. U konačnici, ovi su paketi uvijek stvar političke ravnoteže”, zaključila je O’Donoghue.

Objava Nafta, bakalar i patrijarh Kiril kao nove točke spoticanja u pregovorima o europskim sankcijama protiv Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Američka vlada objavila je u četvrtak sankcije protiv kubanske državne naftne i plinske kompanije, što je potez za koji se očekuje da će dodatno pojačati napetosti između dviju zemalja.

Američki državni tajnik Marco Rubio ustvrdio je da je ključna imovina te kompanije, poznate kao Cupet, “prije mnogo godina nezakonito ekspropriirana (izvlaštena) od američkih vlasnika”. Također je optužio kubansku vladu za korištenje energije kao oružja.

“Dok kubanski narod pati od nestašice goriva i redukcija struje zbog desetljeća nedovoljnog ulaganja u ključnu infrastrukturu, kubanski komunistički vođe preusmjeravaju energetske resurse kako bi punili vlastite džepove”, naveo je Rubio u priopćenju.

Nadalje je istaknuo, bez iznošenja dokaza, da kubanski dužnosnici “preprodaju bezbrojne barele oskudnih energenata na sekundarnom tržištu, gomilajući zalihe energije za svoju vojsku, obavještajne i represivne snage, te racionaliziraju energiju kao alat društvene kontrole”.

Kubanska vlada nije odmah odgovorila na upit za komentar. Prethodno je isticala da sankcije kažnjavaju sve Kubance i da im je cilj gušenje gospodarstva kako bi se destabilizirali i vlada i narod.

Kritike ekonomista: “Faza neselektivne okrutnosti”

Cupetova prodaja goriva javnosti gotovo je nepostojeća, a energenti se trenutačno racionalno raspodjeljuju.

Ricardo Herrero, kubanski ekonomist s adresom u SAD-u i izvršni direktor nestranačke organizacije Cuba Study Group sa sjedištem u Washingtonu, izjavio je da ga je ovaj potez “istinski uznemirio”.

“Kako bi privatni uvoznici trebali skladištiti dizel i točiti ga u vozila bez korištenja CUPET-ovih postrojenja?”, napisao je Herrero na društvenoj mreži X. “Ovo potkopava ono što je, do jutros, bio humanitarni prioritet za SAD. Ili je posrijedi nešto mnogo veće, ili smo ušli u fazu ‘neselektivne okrutnosti’ ove politike.”

Četvrtkova objava dolazi gotovo tjedan dana nakon što je američka vlada sankcionirala kubanskog predsjednika Miguela Díaz-Canela i druge dužnosnike, kao i nekoliko institucija.

Rubio je u priopćenju naveo da je sva imovina ili udjeli Cupeta koji se nalaze u SAD-u, ili su u posjedu ili pod kontrolom američkih građana, blokirana.

“Predsjednik Trump želi novu budućnost za kubanski narod, s većom ekonomskom i političkom slobodom i prilikama”, napisao je Rubio na mreži X. “Do tada ćemo nastaviti ciljati sposobnost komunističkog režima da koristi svoju trgovinu energijom za promicanje svoje korumpirane agende i nasilno ugnjetavanje kubanskog naroda.”

Eskalacija pritiska i prijetnje vojnom akcijom

Kuba se već bori s desetljećima starim embargom i nedostatkom nafte, dok SAD nastavlja pritiskati s ciljem promjene njezinog ekonomskog i političkog modela.

Nestašice struje, koje su već uobičajene s obzirom na ekonomsku i energetsku krizu koja potresa otok posljednjih pet godina, dodatno su se intenzivirale otkako je Trump krajem siječnja zaprijetio carinama bilo kojoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi.

Obje su zemlje potvrdile da su održale razgovore, no njihov opseg ostaje nepoznat.

U međuvremenu, Trump prijeti vojnom akcijom na Kubi otkako je američka vojska izvršila invaziju na Venezuelu i uhitila bivšeg predsjednika Nicolása Madura. Prošlog četvrtka, Trump je izjavio da je Kuba “na neki način kolabirala” i dodao: “Riješit ćemo to čim završimo s vojnim operacijama u Iranu.”

Objava SAD uveo sankcije kubanskoj naftnoj i plinskoj kompaniji, optužujući je za korištenje energije kao oružja pojavila se prvi puta na Republika.

U pismu upućenom administraciji, zakonodavci ističu zabrinutost zbog Dodikovih separatističkih poteza i retorike, te njegovog kontinuiranog osporavanja državnih institucija BiH i međunarodnog poretka uspostavljenog nakon rata.

Podsjećaju kako je Dodik ranije bio pod američkim sankcijama zbog aktivnosti koje su ocijenjene kao prijetnja teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Međutim, administracija Donalda Trumpa je krajem 2025. godine ukinula te sankcije, što je izazvalo oštre reakcije dijela američkih političara i stručnjaka za Balkan.

Zakonodavci sada upozoravaju da bi ponovno uvođenje sankcija bilo ključno za očuvanje stabilnosti regije, posebno imajući u vidu Dodikove ranije poteze, uključujući donošenje zakona koji su proglašeni neustavnim i njegove otvorene prijetnje secesijom Republike Srpske.

Milorad Dodik je u međuvremenu pravomoćno osuđen u Bosni i Hercegovini i uklonjen s funkcije predsjednika Republike Srpske, uz zabranu političkog djelovanja, iako je kazna zatvora kasnije zamijenjena novčanom, piše američki The Hill.

Unatoč tome, analitičari upozoravaju da Dodik i dalje ima značajan politički utjecaj, te da bi eventualna promjena američke politike mogla imati ozbiljne posljedice po odnose u regiji Zapadnog Balkana.

/Desk/

Objava Traži se ponovno uvođenje sankcija Dodiku pojavila se prvi puta na Republika.

U opisu sankcija navodi se da je Andreeva vodeća voditeljica ruske državne televizije koja vodi glavne emisije na Prvom kanalu i redovno širi dezinformacije i propagandu o ratu i ruskoj agresiji na Ukrajinu te podržava rusku vojsku, prenosi Detektor.

Ruski neovisni mediji često su Andreevu opisivali kao “omiljenu novinarku” Vladimira Putina.

Unija je smatra odgovornom za provođenje i podršku akcija i politika Ruske Federacije koje potkopavaju ili prijete demokraciji, vladavini prava, stabilnosti i sigurnosti EU i trećih zemalja poput Ukrajine kroz manipulaciju informacijama i miješanje kroz podršku nasilnom konfliktu u drugim zemljama.

Detektor nije mogao dobiti komentar Andreeve. Njen suprug Dušan Perović, šef predstavništva Republike Srpske u Moskvi koji je nedavno skinut sa liste američkih sankcija, kaže kko sankcije EU njegovoj supruzi neće utjecati na njegov rad.

“Nemam što komentirati, to je sve vjerojatno od fonda onoga Navalnog, njegove žene”, kazao je Perović nazivajući aktiviste bivšeg ruskog oporbenjaka “zlikovcima”.

Organizacija koju je osnovao Navalni ranije je otkrila da Andreeva ima crnogorsko državljanstvo.

“Jučer kada sam joj rekao, ona je raširila ruke, nasmijala se i rekla: ‘Što ću, nemam imovine u Europi, ne moram u Europu, raspast će se ta Europa’”, kazao je Perović.

On negira da je njegova supruga Ekaterina Andreeva propagandistica. “Ona već 30 godina čita novosti”, kazao je on.

“Moja žena radi svoj posao, moja žena čita novosti, ona nije propagandistica”, dodao je Perović koji je nedavno skinut s američkih sankcija zbog povezanosti s Miloradom Dodikom.

U objašnjenju sankcija EU navodi se kako Andreeva redovito hvali Putinov režim i širi dezinformacije i propagandu o Ukrajini kao i Zapadu. Andreeva je bila voditeljica “Izravne linije s Vladimirom Putinom” dva puta, 2001. i 2007. godine te je komentirala Putinovu inauguraciju 2004., 2012. i 2018. godine kao i vojni mimohod.

Europska unija je kasno u četvrtak priopćila kako uvodi restriktivne mjere protiv još šest pojedinaca zbog ruskih hibridnih aktivnosti, posebno manipulacijama informacijama protiv EU i njenih zemalja članica i saveznika.

Na listu sankcija dodani su i predstavljač Dmitry Guberniev i Maria Sittel, kao i propagandist Pavel Zarubin. Za njih se opisuje da su radili da podupru rusku propagandu širenjem dezinformacija o ratu u Ukrajini. Nova lista uključuje i glumca Romana Chumakova i baletnog plesača Sergeya Polunina za koje se navodi da su kroz svoj rad promovirali prorusku propaganda i teorije zavjera o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kao i antiukrajinske i antizapadne stavove.

“Svi danas dodani na listu aktivno doprinose ruskom ratu protiv Ukrajine, naprimjer kroz prikupljanje novca za ruske vojne snage”, navodi se u objašnjenju Europske unije.

EU je do sada uvela sankcije za 65 pojedinaca, navodi se. Njima je imovina u EU zamrznuta, a građanima Unije i tvrtkama je zabranjeno da s njima surađuju financijski. Zabranjen im je i ulazak u EU.

“Moja žena može bez te Europe, postoji drugi dio svijeta koji je toliko lijep, i ljepši od te Europe, nije prljav toliko, nema kriminala. Moskva je najbolji grad na svijetu sada”, kazao je Perović.

Ranije je Fondacija za borbu protiv korupcije koju je osnovao ruski oporbenjak koji je prvo preživio trovanje u avionu, a potom preminuo u ruskom zatvoru Aleksej Navalni objavila da Andreeva, osim ruskog, ima i crnogorsko te državljanstvo Hondurasa, što joj omogućava putovanje. Istražitelji fondacije naveli su da je crnogorsko državljanstvo dobila 2011. a državljanstvo Hondurasa 2005. godine. U priopćenju EU se također navodi da Andreeva ima ova dva državljanstva.

“To je ta priča Navalnijevog fonda ovdje. Pravili su filmove, snimali dronovima, gadili po mojoj ženi. To je sve upakirano, kao i meni”, kazao je Perović.

On je ranije bio na američkim sankcijama koje su mu ukinute nedavno zajedno s drugim dužnosnicima iz Republike Srpske.

“Ja sam bio na političkim sankcijama, zbog Dodika mi zalijepili. Ja radim svoj posao”, dodao je Perović.

Odgovarajući na pitanje bi li EU sankcije njegovoj njegovoj supruzi mogle utjecati na rad predstavništva, Perović je rekao kako ne vidi takvu mogućnost.

“Što bi meni to pravilo problem, što je moja supruga? Šta ima Predstavništvo s mojom ženom izuzev što je moja supruga? Mi predstavljamo interese [Republike Srpske]”, kazao je Perović i dodao kako Predstavništvo zbog sankcija Rusiji nema nikakvih ekonomskih aktivnosti.

Unija nije do sada uvodila sankcije dužnosnicima Republike Srpske, ali to jesu činile pojedine zemlje članice.

EU od 2024. godine aktivnije cilja istaknute ruske državljane koji podržavaju vojne akcije u Ukrajini i potkopavaju ključne vrijednosti Unije i zemlje članice. Sankcije su usmjerene na odgovorne za ruske hibridne aktivnosti protiv zemalja nečlanica i međunarodnih organizacija.

Prošle godine je EU usvojila pravni okvir kojim može brže djelovati protiv imovine ruskih državljana i financijera destabilizirajućih aktivnosti kao i suspenziju dozvola za emitiranje ruskim medijima uključenim u dezinformacije. U srpnju 2025. godine visoki predstavnik EU-a strogo je osudio aktivnosti Rusije u hibridnim kampanjama protiv sigurnosti zemalja članica i njenih partnera, piše Detektor.

/Desk/

Objava Zbog propagiranja agresije na Ukrajinu EU sankcionirala rusku novinarku, suprugu predstavnika RS u Moskvi pojavila se prvi puta na Republika.

Srbija je ovaj tjedan objavila da su ruski Gazprom Neft i Gazprom, koji zajedno drže kontrolni paket od 56 posto udjela u jedinoj srbijanskoj rafineriji nafte, poslali zahtjev Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom ministarstvu financija, izražavajući spremnost da prepuste kontrolu nad tvrtkom trećoj strani.

OFAC je u siječnju uveo sankcije ruskom naftnom sektoru, uključujući Gazprom, ali su za NIS bile odgođene nekoliko puta i napokon su stupile na snagu 8. listopada.

“Američko ministarstvo financija odobrilo je NIS-u rok od tri mjeseca da njegovi vlasnici pronađu kupca, rekla je ministrica Dubravka Đedović Handanović za LiveTV, prenosi HINA.

Tvrtka i njezina rafinerija nafte u međuvremenu neće smjeti raditi.

“Primljeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu… do 13. veljače”, rekla je ministrica.

Banke su obustavile obradu NIS-ovih plaćanja, a hrvatski naftovod JANAF obustavio je isporuku sirove nafte. Dužnosnici smatraju da rafinerija može raditi samo do 25. studenoga bez novih isporuka sirove nafte.

SAD također želi da ruski vlasnici potpuno napuste tvrtku. Beograd bi također mogao pokušati preuzeti NIS, rekla je ministrica.

“Kao ministrica energetike, mislim da moramo donijeti tešku odluku o tome treba li preuzeti kompaniju i isplatiti naknadu (ruskim vlasnicima) za štetu. Znam da je predsjednik (Aleksandar) Vučić protiv toga”, rekla je, dodajući da će vlada raspravljati o mogućem rješenju na sjednici u nedjelju.

Ona je prije nekoliko dana kazala kako su ruski vlasnici spremni odreći se kontrole i utjecaja u Naftnoj industriji Srbije (NIS) nakon uvođenja američkih sankcija.

“Ruski vlasnici NIS-a poslali su zahtjev Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija, navodeći da su spremni odreći se kontrole i utjecaja nad NIS-om trećoj strani. Država Srbija je ovaj zahtjev službeno podržala. OFAC je već reagirao određenim komentarima i nadamo se da će iznijeti svoj stav već tijekom tjedna. Vremena je sve manje i rješenje se mora pronaći, ali građani ne smiju trpjeti i ostati bez goriva. To se neće i ne smije dogoditiW, zaključila je ministrica.

Ruski Gazprom Neft vlasnik je 44,9 posto, a Gazprom 11,3 posto udjela u NIS-u. Srbijanska vlada vlasnik je 29,9 posto dionica, a ostatak je u vlasništvu malih dioničara i zaposlenika.

Za kupnju zainteresirana i Hrvatska

Podsjetimo, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je 9. listopada da je Hrvatska spremna ući u vlasničku strukturu Naftne industrije Srbije (NIS), ali ne i zavladati maloprodajnim tržištem u toj susjednoj zemlji, a što bi i jednima i drugima znatno olakšalo poslovanje.

“Naša ruka je ispružena, ako je to rješenje, mi smo spremni i za tu opciju kako bismo osigurali kontinuitet poslovanja JANAF-a i zaštitili interese tvrtke koji su već 40 godina usko povezani s NIS-om”, rekao je.

To bi, kako je naglasio, znatno olakšalo poziciju Srbije i Hrvatske.

/Desk/

Objava SAD dao Srbiji rok od tri mjeseca za novog kupca NIS-a pojavila se prvi puta na Republika.