Preci Zorana Milanovića podrijetlom su iz Rame u Bosni i Hercegovini, ali su se u 17. stoljeću doselili okolicu Livna. Nakon kraćeg boravka u Livnu doselili su u selo Glavice kraj Sinja. Livno je tad bilo u sastavu Turske carevine, a Sinj pod vlašću Mlečana. Godinu dana ranije Turci su protjerani iz Cetinske krajine, svojedobno su mediji analizirali obiteljsko stablo Zorana Milanovića za njegova premijerskog mandata.

Bitke za prevlast na tom graničnom području vođene su do 1715. kad su Turci potučeni do nogu i zauvijek otjerani s područja Sinja, a u čast te pobjede nad Turcima trči se Sinjska alka. Za jednog od predaka Zorana Milanovića veže se zanimljiva priča koja objašnjava zašto im je Livno bila usputna stanica.

Djedov junački čin krađe konja Turcima

Naime, u požutjelim samostanskim knjigama župe Gorica zapisano je da je Milanović Turcima ukrao šest konja i prebjegao u Cetinsku krajinu. Milanović je tada dobio nadimak “konjokradica”, a Turci su raspisali nagradu za njegovu glavu. Bilo je to vrijeme kad se za krađu konja išlo na vješanje (turci su nabijali na kolac), a konj se vrlo visoko cijenio. Iako su ga prozvali “konjokradica”, krađa konja Turcima u to doba smatrala se junačkim činom.

Kako hrvatski mediji istražuju, Ante, djed Zorana Milanovića, bio je poznati partizan i komunist, a otac Stipe u vrijeme komunizma bio je moćan partijski dužnosnik. Iako je bio pravovjeran komunist, Stipe Milanović nije u vrijeme Jugoslavije mogao dobiti visoke dužnosti na razini republike zato što je bio dobar s Mikom Tripalom i prijatelj s braćom Veselica. Stipe Milanović devedesetih se učlanio u HDZ i u nekim tekstovima branio dr. Franju Tuđmana od napada iz oporbe i sindikata. Baka Marija Matasić odnijela je Zorana Milanovića bez znanja njegovih roditelja na krštenje u crkvu sv. Petra i Pavla. Krsno mu je ime Marijan.

Obitelj Stipe Milanovića, Zoranova oca, do 1970. živjela je na Knežiji, nakon čega su dobili novi stan i preselili se u Nalješkovićevu ulicu 39 na Trnju. Gina (Đurđica) Milanović, majka Zorana Milanovića, bila je nastavnica engleskog i njemačkog jezika, a otac Stipe ekonomist. Zoran je odrastao u četvrti u kojoj su živjeli brojni oficiri JNA, komunistički dužnosnici i društveni radnici. Kao dječak vrlo je rano dobio nadimak Basta, koji ga je pratio sve do fakulteta.

“Moj djed je iz Hercegovine, moja supruga je Hercegovka”

Na jednom od sučeljavanja Zoran Milanović je kazao kako protiv Milana Bandića nema ništa jer je Hercegovac, štoviše: “Moj djed je iz Hercegovine, moja supruga je Hercegovka.”

Također u nedavnom sučeljavanju na RTL-u sa kandidatkinjom HDZ-a Kolindom Grabar Kitarović, a na konstataciju voditelja kako će većina glasova u Hercegovini otići Kolindi Grabar Kitarović, Milanović je kazao kako “nema nimalo gorčine i ljutnje zbog toga” te je ustvrdio: “Tu sam da pomognem. Kad je trebalo dati milijune kuna novca iz hrvatskog proračuna mostarskom Sveučilištu 2015. godine, bili smo tu na molbu Dragana Čovića, usput budi rečeno i Ljerke Ostojić, rektorice Sveučilišta. Ulagali u niz projekata, targetirano, ciljano, od Sarajeva, i katoličkih objekata, škola… Moje srce je mirno”.

Milanovići iz Livna, Musići iz Tomislavgrada

Njegova supruga Sanja Milanović djevojački se preziva Musić. Njezin djed je još davnih godina iz okolice Tomislavgrada preselio u Zagreb. U knjizi ‘Zoran Milanović – politička biografija’ kako piše Robert Bajruši, obitelj Musić hercegovačkog je podrijetla i prilično patrijarhalno orijentirana.

Sanja Milanović samozatajna je doktorica i majka koja se puno ne izlaže u javnosti. Njihova ljubav je započela na dočeku Nove godine 1991. godine, kada je Zoran bacio oko na Sanju, a prijatelj mu je kazao kako je to studentica iz Zagreba koja vuče korijene iz Hercegovine. Na to je mladi Milanović kazao: “Čuj iz Hercegovine, pa i ja od tamo vučem podrijetlo, ima tu nešto, u Hercegovini kažu da krv nije voda.”

Komšić bez ‘čojstva’

U rujnu prošle godine, u gostovanju u emisiji ‘Nedjeljom u 2’, Milanović se osvrnuo i na ponovni izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsejdništva BiH.

“Željka Komšića nisam stigao upoznati, nakon što je prvi put izabran u Predsjedništvo BiH, jer je dogovorio kavu s Ivicom Račanom i sa mnom, na kojoj se nije pojavio. Mi smo se nakon toga upoznali i družili. Ja sam govorio na njihovim skupovima u BiH, u Tuzli i u Sarajevu, u kampanji 2010. godine, koju su dobili, a ja još nisam bio premijer”, rekao je Milanović.

Milanović je tada kazao da je Komšiću govorio da ima šansu biti predstavnik hrvatskog naroda, ali da ga nisu izabrali Hrvati.

“To što Ustav točno ili netočno govori ili ne govori ti si izabran na mjesto koje je u Predsjedništvu BiH rezervirano za etničkog Hrvata i takvim se predstavljaš, to ti valjda nešto znači. Nisu te izabrali Hrvati i uopće nisu glasali za tebe. Vjerujem da je to šansa da se promijeni paradigma politike u BiH. Ono što me razočaralo da Komšiću do toga uopće nije stalo”, napominje Milanović.

Bivši hrvatski premijer, a sada novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske tada je kazao je da je od Komšića tražio da pokaže ono što se u crnogorskoj etnologiji zove ‘čojstvo’.

“Dakle, jači si, veći si, i Hrvati si ne mogu nikoga izabrati ako ih tako preglasate. Pa, daj pokaži da ti je stalo, ti i veleposlanike sada šalješ koji su iz hrvatske kvote. Zašto onda ne šalješ one koji su Jevreji, pa nemoj me farbat. To nije čojstvo, a ja ne tražim junaštvo. Zaštiti druge od sebe jer si jači”, rekao je Milanović te dodao:

“Drugo, mislim da je izbor Željka Komšića poseban slučaj. On četiri godine nije bio u Predsjedništvu jer mu je Ustav branio da se kandidira, međutim da postoji neka bošnjačka zavjera oni bi našli nekog ‘Petra Horvatića’ i prebacili mu glasove. Međutim, ne ide, to je samo Komšić i kada on ode to će se pamtiti kao jedan čudan slučaj. Ja ga ponovno pozivam, nemoj to raditi”, istaknuo je tada Zoran Milanović gostujuću u ‘NU2’.

Nikada nije krio svoje hercegovačko podrijetlo, čak što više, često ga je spominjao

Milanović nikada nije krio svoje hercegovačko podrijetlo. Čak što više u brojnim situacijama ga je isticao, pa tako je u listopadu 2015. godine na javnoj debati s građanima odgovarajući građanki koja smatra kako bi na izborima za Hrvatski sabor trebali glasovati isključivo građani koji u Hrvatskoj žive i plaćaju porez kazao:”Drugdje je to svakako, mi imamo ovo što smo baštinili, što piše u našem Ustavu”.

Dodao je kako i osobno vuče korijene iz Livna te kako je u premijerskom mandatu nastojao što više pomoći Hrvatima u BiH, navodeći kako je za Sveučilište u Mostaru ove godine iz državnog proračuna RH izdvojeno 1,5 milijuna eura.

“Kad je ‘gorio’ HDZ i političke i društvene institucije hrvatskog naroda, u veljači 2014., ja sam prvi otišao dolje (u Mostar, op.a.) jer je to smrdilo na smrt. Međutim, isto smatram da bi na izbore za predstavničko tijelo jedne društveno-političke zajednice trebali izlaziti ljudi, ne nužno koji plaćaju porez, jer ga ne plaćaju, primjerice, studenti.

Glavni kriterij je da glasuješ za ono tijelo koje donosi zakone, propise prema kojima ti živiš. Ljudi koji žive u Hrvatskoj, žive prema zakonima koje donosi Hrvatski sabor”, ocijenio je tada Milanović.

Kazao je kako je politika to pitanje dosta zaoštravala proteklih godina, da bi se na kraju “našli na tri zastupnika dijaspore”.

“Sad gledam te liste tzv. Domoljubne koalicije, tamo su kitovi iz Velike Gorice i Zagreba, ljudi koji govore kajkavski. To je travestija, zlouporaba, samo da bi se dočepali Sabora”, ustvrdio je on tada.

/Republikainfo.com/

Objava HERCEGOVAČKA KOLIJEVKA Novi hrvatski predsjednik i njegova supruga – Ramljak-Livnjak i ‘Duvanjka’ pojavila se prvi puta na Republika.