Tradicionalna i pozitivna priča koja je u Stocu počela već 2008. godine, s ciljem očuvanja, promocije i razvoja onoga po čemu je Hercegovina prepoznatljiva – smokve, šipka i masline.

Kako je i navedeno na samom početku otvaranja, ova stolačka priča, godinu po godinu, proizvođač po proizvođač, proizvod po proizvod, koja danas okuplja ljude, tradiciju, domaću proizvodnju i najbolje okuse toga kraja, traje već 18 godina.

Bošković: Ostanak i kvalitetan život od svoga rada

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković je podsjećajući na osamnaest godina kontinuirane promocije mediteranskih plodova, smokve, šipka i masline, istaknuo je kako manifestacija nije samo doprinos razvoju proizvodnje nego i prerade.

Istaknuo je kako  manifestacija odavno nadilazi lokalni karakter i poprima međunarodni značaj.

”Još je važnije to što ima podršku struke i naših zavoda te što kroz stručne radionice educiramo poljoprivredne proizvođače i prerađivače kako bi od svoga rada na poljima ostvarili veću dodanu vrijednost”, poručio je Bošković i zahvalio svim institucijama vlasti koje podržavaju ovu manifestaciju.

”Naš je cilj da ljudi koji žive na ovim prostorima imaju kvalitetan život i da mogu živjeti od svoga rada”, naglasio je gradonačelnik Stoca.

Inače, ova sajamska manifestacija se održava tradicionalno već 18 godina u organizaciji Grada Stoca, udruge Hercegovački plodovi Mediterana, Javne ustanove Radimlja i Javne ustanove centar za kulturu i sport Stolac. Ove godine prisutno je više od preko 100 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine te susjednih zemalja Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Raič: Napredak i uspjeh

Predsjednik Udruge “Hercegovački plodovi Mediterana” Stolac i organizator sajma Zoran Raič kazao je kako ovogodišnje izdanje okuplja između 80 i 90 izlagača, čiji su proizvodi izloženi u sajamskoj dvorani i na otvorenom.

”Uglavnom su zastupljene mediteranske kulture, poput šipka, smokve i masline, kao i njihovi prerađeni proizvodi. Tu su i sir, meso, rukotvorine, ljekovito i aromatično bilje, džemovi, sokovi, likeri te brojni drugi domaći proizvodi”, kazao je Raič.

”Kada se prisjetimo naših početaka, vidimo da je sve bilo prilično skromno. Ljudi su proizvodili, ali uz znatno manje mogućnosti. Danas svjedočimo napretku iz godine u godinu. Proizvođači se druže, razmjenjuju iskustva, uče jedni od drugih, posjećuju druge sajmove i unapređuju svoju proizvodnju”, naveo je Raič.

Kao jedan od pokazatelja razvoja izdvojio je razvoj maslinarstva u Hercegovini, navodeći kako je danas oko 650 hektara pod nasadima maslina, uz očekivanja da bi se ta površina u budućnosti mogla povećati na oko tisuću hektara.

”U Hercegovini danas imamo desetak uljara, dok prije 18 godina nije bilo nijedne. Tada su proizvođači svoje masline morali odvoziti na preradu u Hrvatsku, a danas imamo nove strojeve i sve više ljudi koji ulažu u razvoj vlastite proizvodnje”, pojasnio je Raič.

Dodao je kako je maslinarstvo, uz vinogradarstvo, jedna od važnih poljoprivrednih grana za hercegovačko područje, a manifestacija pridonosi povezivanju proizvođača i promociji njihovih proizvoda.

Prema njegovim riječima, interes izlagača ove je godine nadmašio raspoložive kapacitete, zbog čega organizatori nisu mogli prihvatiti sve zainteresirane.

”Javilo nam se puno izlagača, a sigurno četrdesetak smo morali odbiti zbog ograničenog prostora. Nadamo se da ćemo u skorije vrijeme sajam preseliti u veliku sportsku dvoranu, gdje ćemo imati znatno više prostora i bolju pristupačnost”, zaključio je Raič.

Buhač: „Vizija gospodarstva i turizma“

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, čestitala organizatorima i Gradu Stocu punoljetnost sajamske manifestacije koje tolike godine uspješno okuplja i promovira poljoprivrednike, voćare, obrtnike, stručnjake i uopće ljubitelje mediteranskih plodova iz BiH i okruženja.

„Hercegovački plodovi Mediterana izrasli su u središnje mjesto promidžbe autohtonih hercegovačkih proizvoda, prije svega, dakako, masline, šipka i smokve. Kada tomu dodamo ukupno ozračje grada-muzeja odnosno ovu povijesnu baštinu koju u Stocu jednostavno upijamo na svakomu koraku, onda je dojam zaokružen i potpun. Raduje me što je naša županija dom jednoj ovakvoj manifestaciji i što upravo kod nas, gotovo svaki naš kraj, nastoji razviti neki oblik sajamske promidžbe naših komparativnih prednosti kada govorimo o hercegovačkoj vidljivosti na regionalnomu, europskomu pa i svjetskomu turističkom zemljovid“, kazala je Buhač, dodavši kako je, upravo zbog toga, Vlada HNŽ-a nedvojbeno izabrala biti prijateljem i partnerom ovomu i sličnim projektima.

„Tako se, i ovom prigodom, iskreno zahvaljujem organizatorima Sajma, sajamskim izlagačima i, na poseban način, gradskim vlastima Stoca i svima koji pridonose trajanju, rastu i razvitku ovoga zaista sjajnog zbivanja na našemu hercegovačkom jugu. Neka nas ovi sajamski dani ispune užitkom zajedništva i mirisom nekih davnih vremena, uz jasnu viziju našega gospodarstva i turizma kakve želimo razvijati“, poručila je predsjednica županijske izvršne vlasti.

U sklopu sajamske manifestacije održane su i stručne radionice na temu: ‘Perspektive stolačkog maslinarstva kroz udrugu HUUM’ i ‘Digitalizacija u poljoprivredi’. Radionice su korak budućnosti maslinarstva u Stocu koje se, kako je navedeno, gradi znanjem, povezivanjem i zajedničkim radom. 

Filipović: ” Zadaća politike je uklanjati zapreke i stvoriti uvjete da se trud ljudi isplati”

”Drago mi je što smo danas u Stocu i što možemo poslati poruku da je vrijeme vratiti se radu. A gdje je bolje to učiniti nego među ljudima koji svojim radom i iskustvom pokazuju u kojem se smjeru politika treba kretati”, poručila je Filipović.

Istaknula je kako manifestacija ‘Hercegovački plodovi Mediterana’, koja se održava već 18 godina, otvara važna pitanja za budućnost poljoprivrede, maslinarstva i turizma, ali i mogućnosti izlaska domaćih proizvođača na nova tržišta.

”Zadaća politike je uklanjati zapreke i stvoriti uvjete da se trud ljudi isplati, odnosno da od svoga rada mogu ostvariti konkretne rezultate” poručila je Filipović.

Turistički katalog ‘Stolac – grad susreta’

Također, predstavljen je i novi turistički katalog ‘Stolac – grad susreta’, koji je pripremila Javna ustanova Radimlja Stolac. U katalogu je objedinjena jedinstvena turistička priča Stoca kao grada bogate kulturne i prirodne baštine koji danas sve snažnije gradi svoju turističku priču.

Katalog na jednom mjestu donosi sve ono što Stolac može ponuditi – od stećaka, tvrđava i Bregave, do vina, maslinovog ulja, gastronomije, vinarija, restorana, smještaja, avanturističkih sadržaja i brojnih događanja. Posebnost kataloga je što, uz bogatu baštinu, predstavlja i ljude i lokalne proizvođače koji svakodnevno stvaraju turističku ponudu našega grada.

Uz poruku „Doživite grad koji vam širi ruke ususret“, Stolac se predstavlja kao destinacija susreta, doživljaja i autentičnosti.

Bogata sajamska ponuda domaćih, autohtonih proizvoda, srdačnost izlagača koji su svojim trudom i radom proizveli visokokvalitetnu hranu i mnoštvo različitih proizvoda, i ove godine najsnažnija je poruka Hercegovačkih plodova Meditarana u Stocu.

Ovogodišnji pokrovitelji sajma su: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, potom tu su Vlada Hercegovačko-neretvanske županije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije.

Svečanom otvorenju ove godine , između ostalih, nazočili su i veleposlanik R Hrvatske u BiH  Ivan Sabolić, predsjednica vlade HNŽ-a Marija Buhač sa županijskim ministrima  Mariom Juricom, Đurom Prkačinom i Marijom Marić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, ravnateljica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović, skupštinski zastupnici, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda  u Mostaru Marko Ivković, ravnatelj Federalnog zavoda za poljoprivredu Omer Kurtović.

Darijana Filipović u posjetu kod gradonačelnika Boškovića: Briga za hrvatski narod i stvaranje

Na marginama sajamske manifestacije ‘Hercegovački plodovi Mediterana’, u Stocu je boravila i novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH i rođena Stočanka Darijana Filipović, te još uvijek aktualna zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje se susrela s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem.

Gradonačelnik Bošković čestitao je Darijani Filipović na izvanrednom izbornom rezultatu i izboru za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, istaknuvši kako ostvarena potpora potvrđuje političku snagu hrvatskoga naroda i važnost njegova legitimnog predstavljanja u najvišim državnim institucijama.

Posebno je naglasio simboliku njezina izbora za Stolac, grad u kojemu je odrasla i s kojim je osobno i životno povezana.

Darijana Filipović zahvalila je na čestitkama i potpori, osvrnuvši se na ostvarene izborne rezultate, kako HDZ-a BiH tako i nje osobno. Istaknula je kako izborna pobjeda sa sobom nosi veliku odgovornost, ali i obvezu nastavka rada na zaštiti prava i interesa hrvatskoga naroda te jačanju njegove ustavne jednakopravnosti u BiH.

Govoreći o prioritetima svojega budućeg djelovanja, istaknula je kako će u središtu njezina rada biti briga za hrvatski narod, očuvanje dostojanstva hrvatskih branitelja i vrijednosti Domovinskoga rata te zauzimanje za politike koje će pridonijeti stvaranju boljih uvjeta za život, rad i ostanak mladih i njihovih obitelji u BiH.

Tijekom susreta u Stocu bilo je govora i o potrebi daljnjeg razvoja lokalnih zajednica, jačanja gospodarskih prilika i otvaranja prostora za nova ulaganja, uz učinkovitu suradnju svih razina vlasti.

Takav pristup, istaknuto je, važan je za ravnomjeran razvoj, kvalitetniji život građana i izgradnju sigurnije budućnosti za nove naraštaje u BiH.

/Republika/

Objava Filipović u Stocu otvorila ‘Hercegovačke plodove Mediterana’ pojavila se prvi puta na Republika.

Sajam je posjetila i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač koja je u izjavi za medije kazala kako je raduje da su branitelji, unatoč ožiljcima iz ratnoga vremena, pronašli način da kroz udruge i zadrugarstvo barem donekle zaborave sve nedaće kroz koje su prolazili.

“Posebno me raduje što se kroz ovakve manifestacije promoviraju domaći proizvodi, jača suradnja braniteljskih zadruga i drugih dionika ove priče te se otvaraju nove mogućnosti za razvitak, kako obiteljskih gospodarstava, tako i ukupnoga gospodarstva. Vlada HNŽ-a nastavit će pružati potporu ovomu projektu ali i svim drugim projektima koji doprinose gospodarskom osnaživanju braniteljske populacije i jačanju socijalne uključivosti – zaključila je predsjednica Buhač.

Sajam koji, između ostaloga, ima za cilj promociju braniteljskih zadruga i modela socijalne uključenosti i afirmacije branitelja, promociju gospodarskog potencijala braniteljske populacije, njihovoga poslovnog predstavljanja i umrežavanja te popularizaciju braniteljskih proizvoda, uz predsjednicu Buhač, obišli su i ministri u Vladi HNŽ-a.

Ministar za pitanja branitelja HNŽ-a Đuro Prkačin istaknuo je kako Sajam ima bitan gospodarski, ali i društveni aspekt, dodavši kako je ovo prigoda da branitelji predstave svoje proizvode i dokažu njihovu konkurentnost na tržištu.

 “Ministarstvo, uz potporu Vlade HNŽ-a, kontinuirano provodi različne programe kojima potičemo samozapošljavanje, razvitak obrta, braniteljskih zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naš cilj nije samo pružiti financijsku pomoć, nego stvoriti uvjete da branitelji budu aktivnim sudionicima gospodarskoga života, da svoje zamisli pretvore u održive projekte i svojim radom osiguraju egzistenciju sebi i svojim obiteljima, a posebno da kroz ove projekte pomažemo u resocijalizaciji braniteljske populacije”, poručio je Prkačin.

Inače, na Sajmu su izloženi domaći ekološki proizvodi: voće i voćne prerađevine, šumski plodovi, vino, med, proizvodi od meda, kao i prirodna kozmetika na bazi pčelinjih proizvoda, razne povrtlarske kulture i njihovi proizvodi, ljekovito bilje, rukotvorine, unikatni drveni i metalni predmeti te drugi proizvodi.

/Desk/

Objava U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva – Nekada branitelji, danas među pokretačima razvoja pojavila se prvi puta na Republika.

Svečanost otvorenja okupila je sam vrh političke i gospodarske scene, a ovogodišnje izdanje, kao najjače do sada, okuplja više od 900 izlagača iz 27 zemalja. Sajam donosi raznovrstan i sadržajan program kroz tematske cjeline koje obuhvaćaju industriju, energetiku, turizam, poljoprivredu i nove tehnologije, dodatno potvrđujući svoju ključnu ulogu među najvažnijim poslovnim događajima u jugoistočnoj Europi.

Prisutnima se prva obratila direktorica sajma, Dalfina Bošnjak, istaknuvši kontinuitet, rast i međunarodni značaj ove manifestacije:

„Mostarski sajam je mjesto susreta ideja, inovacija i konkretnih poslovnih prilika. Ponosni smo što već 27 godina gradimo platformu koja uspješno povezuje gospodarstvo regije s globalnim tržištima.“

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić naglasio je strateški značaj sajma za razvoj grada i šire regije:

„Mostar se ovim sajmom potvrđuje kao snažno gospodarsko i poslovno središte. Ovo je prostor susreta, dijaloga i novih investicijskih prilika koje imaju dugoročan učinak na razvoj naše zajednice.“

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je važnost institucionalne stabilnosti i potpore gospodarstvu:

„Ovakvi događaji imaju ključnu ulogu u jačanju ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine te otvaranju prostora za intenzivniju suradnju s međunarodnim partnerima. Naš prioritet ostaje stvaranje sigurnog i poticajnog poslovnog okruženja.“

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je dimenziju regionalne povezanosti i partnerstva:

„Mostarski sajam predstavlja snažan most suradnje između gospodarstava Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i šire regije, dodatno učvršćujući naše međusobne odnose i gospodarsku razmjenu.“

Nakon svečanosti otvorenja upriličeno je i potpisivanje Sporazuma o poslovnoj suradnji i partnerstvu između Mostarskog sajma i sajma Viroexpo, koji su potpisali direktorica Dalfina Bošnjak i direktor Viroexpa Bojan Mijoč. Tom prigodom naglašeno je kako prijateljstvo Viroexpa i Mostarskog sajma traje više od dva desetljeća, tijekom kojih je izraslo u prepoznatljiv primjer uspješne i trajne prekogranične suradnje.

Ovogodišnje izdanje sajma donosi bogat izlagački i konferencijski program, s posebnim naglaskom na inovacije, digitalnu transformaciju i održivi razvoj. U narednim danima očekuje se niz poslovnih susreta, stručnih panela i novih partnerstava, čime Mostar još jednom potvrđuje svoju poziciju nezaobilaznog gospodarskog središta jugoistočne Europe.

/Desk/

Objava U Mostaru otvoren 27. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2026 pojavila se prvi puta na Republika.

“Trebala je to biti Slovenija koja nam je obećala partnerstvo, no početkom prvog mjeseca dobili smo službenu informaciju da to neće biti moguće. Početkom prvog mjeseca dobili smo informaciju od njih kako im je jako žao, ali da ne mogu biti partneri, prije svega zbog unutarnje političke dinamike u prvoj polovici ove godine, te da obveze države partnerice ne mogu preuzeti” rekla je Bošnjak. No, unatoč tome, sajamski kapaciteti, kako je kazala Bošnjak, popunjeni su već početkom veljače.

“Ove godine to nam pokazuje veliki broj izlagača. Već početkom drugog mjeseca popunili smo sve prostorne kapacitete. Dosada sudjeluje 27 zemalja i gotovo 900 izlagača”, rekla je Bošnjak. Podsjetimo kako je prošle godine na Mostarskom sajmu izlagalo oko 800 izlagača će ovogodišnjih, najavljenih 900 biti svojevrsni rekord.

Više izlagača i bogati sajamski sadržaji

Iako je to rijetkost, ovo nije prvi put da se najveća i najuspješnija sajamska manifestacija u BiH odvija bez zemlje partnera. To se dogodilo i 2014. godine, a 2020. i 2021. godine sajam je bio otkazan zbog pandemije korona virusa.

Bošnjak je kazala kako ove godine izlaže veći broj izlagača na većem prostoru, ali i kako će ova sajamska manifestacija imati svoj interaktivni štand. Navela je i neke od zemalja iz kojih dolaze izlagači.

“Nakon 27 godina ušli smo u tradiciju, postavili se na kalendare svih izbivanja, kako u BiH, tako i jugoistoku Europe. Dokazuje to i veliki broj izlagača prijavljenih ove godine. Izuzev Italije, tu je i Republika Hrvatska, Crna Gora, Mađarska, Srbija. To su zemlje koje su sve bile zemlje partneri i tako tradicionalno dolaze kod nas i predstavljaju svoju zemlju i gospodarstvo”, rekla je Bošnjak.

Prvi paviljon biti će posvećen turizmu i gastronomiji, s posebnim naglaskom na eko hranu, vina i vinogradarsku opremu, dok će se u drugom paviljonu predstaviti građevinarstvo, elektroindustrija, bankarstvo i osiguravajuće kuće, rekla je Bošnjak koja očekuje da će sajam posjetiti oko 50 do 60 tisuća ljudi, većinom gospodarstvenika.

Direktorica Sajma najavila je i brojne konferencijske, tematske programe, vrlo aktualne za gospodarstvo u ovom vremenu, koje će se održavati u četri predviđena konferencijska prostora.

Naime, u sklopu sajma održat će se i niz stručnih skupova i panela posvećenih aktualnim gospodarskim temama, uključujući konferenciju “Izazovi javnih poštanskih operatora u e-commerce okruženju – prilagodba ili transformacija”, zatim stručni skup Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine o upravljanju incidentima povezanim s hranom, kao i rasprave o zakonodavnom okviru i sigurnosti hrane.

Važan segment sajma čine i međunarodni poslovni susreti – International B2B Meetings at Mostar Fair 2026, koji omogućuju izravno povezivanje poduzetnika i stvaranje novih poslovnih suradnji.

Po njezinim riječima, Mostarski sajam izrastao je u tradicionalno veliku gospodarsku manifestaciju, a u budućnosti se očekuje da će rasti i jačati, te da će Mostar postati i ostati pravi sajamski grad.

Pri tom je spomenula i tematski okrugli stol ‘Energetska suvremenost BiH o južnoj Plinskoj Inter konekciji’ kao, kako je rekla, strateškom iskoraku koji organizira predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto.

“Mostarski sajam je izrastao u jednu tradicionalno veliku gospodarsku manifestaciju i ja sam sigurna kako će u budućim godinama izrasti u još veću”, zaključila je.

Mostar među četiri najveće sajamske manifestacije u zemljama u okruženju

Predsjednik Gospodarske komore FBiH Marko Šantić podsjetio je kako je ova asocijacija obrtnika i drugih poslovnih subjekata aktivno prisutna svojim sudjelovanjem na Mostarskom sajmu već 11 godina.

“Čast mi je i zadovoljstvo ali i izazov, kao predsjedniku komore, nastupiti institucionalno na ovoj sajamskoj manifestaciji jer ova manifestacija je već brend, te s 27 godina tradicije, jedna od najvećih regionalnih manifestacija ovakvog tipa”, rekao je Marko Šantić, posebno najavivši 15. kongres ženskog poduzetništva Jadransko-Jonske makro regije, kao jednu od sajamskih manifestacija.

On je podsjetio kako je Mostar među četiri najveće sajamske manifestacije u zemljama u okruženju, uz sajmove u Beogradu, Novom Sadu i Celju.

“Mi imamo na prostoru Balkana, doslovno bivše Jugoslavije, četiri značajne sajamske manifestacije – u Beogradu, Novom Sadu, Celju i Mostaru. Mostar je uistinu sajamski grad, prisutan na svim relevantnim kartama. Mostarski sajam dosegao je visoku razinu, danas ga svi rado posjećuju, traži se dodatni prostor, pa smo kao Komora ove godine odlučili značajnije sudjelovati s interaktivnim štandom”, rekao je Šantić.

Među značajnijim događajima također se ističu Mostarski forum gospodarenja otpadom 2026, 15. Kongres žena poduzetnica pod nazivom “Snaga povezanosti: žene poduzetnice u vremenu globalnih izazova”, kao i Business forum “Ekonomska stabilnost i partnerstvo BiH – Crna Gora”.

“Izdvojio bih jedan dio programa – 15. kongres ženskog poduzetništva Jadransko-jonske makro regije, europske mikroregije. Trudio sam se dovesti ovaj kongres u Mostar i tako uključiti Europsku uniju u sajamske aktivnosti. Na kongres će doći poduzetnice iz Bosne i Hercegovine i cijele regije – Grčke, Italije, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Albanije i Sjeverne Makedonije. Imat ćemo četiri panela, od kojih tri tematska, koja će govoriti o temama poput pogleda kreatora politika i njihove implementacije”, rekao je on.

Tijekom kongresa bit će prikazano kako gospodarske komore u regiji podupiru žensko poduzetništvo te kakva je institucionalna podrška u Jadransko-jonskoj makro regiji u Bosni i Hercegovini. Kongres će završiti panelom najboljih praksi, na kojem će poduzetnice predstaviti svoja iskustva.

Šantić je istaknuo da će se ove godine, zahvaljujući dobroj suradnji s Gospodarskom komorom Crne Gore, održati poslovni forum između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

“Na forumu će gospodarstvenici iz obje zemlje predstaviti svoja tržišta i ostvariti B2B susrete”, poručio je.

Inače, sajam će uključivati zabavni program, gastro-radionice uključujući bez glutensku, sudjelovanje nutricionista i profesionalnih kuhara, modne i plesne revije, sportski program za posjetitelje te tradicionalne manifestacije poput ocjenjivanja vina i dodjele nagrada vinarima i najuspješnijim izlagačima.

Podsjetimo kako su proteklih godina partneri Međunarodnog mostarskog sajma bile mnoge države, neke od njih i više puta – Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Austrija, Slovačka, Italija, Mađarska, Turska, Kina, Izrael.

/Desk/

Objava Mostarski sajam ove godine bez zemlje partnera, ali s rekordnih 900 izlagača pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj južnoazijski div nema američke domaće AI divove poput OpenAI-ja i Anthropic-a, niti kinesko znanje i zalihe rijetkih zemnih elemenata koji pokreću sve, od čipova do podatkovnih centara. Umjesto toga, Indija koristi tehnologiju kao alat vanjske politike, pozicionirajući se kao moralni glas za manje zemlje u razvoju “Globalnog juga”, kojima možda nedostaju resursi za suočavanje s AI superolujom koja je pogodila svijet.

Na samitu “AI Impact” u New Delhiju ovog tjedna — kojem su prisustvovali čelnici zemalja uključujući Španjolsku, Boliviju, Mauricijus i Šri Lanku — Indija je naglasila da su glavna pitanja kako upravljati umjetnom inteligencijom i kako je koristiti za dobrobit ljudi. Također je ponudila svoj bazen IT stručnjaka i ogromno domaće tržište kao poligon za testiranje primjena ove tehnologije.

Tijekom svog obraćanja na samitu, premijer Narendra Modi usporedio je umjetnu inteligenciju s nuklearnom energijom; obje su tehnologije koje imaju golemu moć uništavanja, ali se mogu usmjeriti i na dobro. Ako AI postane “besciljan”, rekao je Modi, to će dovesti do uništenja. Ključno pitanje nije što AI može učiniti u budućnosti, već što može postići sada kako bi služio ljudima.

Mnogi analitičari vide ovaj pristup kao pokušaj izvlačenja maksimuma iz situacije u kojoj Indija, poput mnogih drugih zastupljenih zemalja, nema jasne prednosti u polju kojim vode američke i kineske tvrtke.

“Indija se pokušava pozicionirati kao jasna alternativa ‘trećeg puta’, usredotočena na Globalni jug i AI kao javno dobro”, rekao je Sushant Kumar Yaduka s fakulteta Jindal School of Government and Public Policy. Dodao je kako ima smisla da Indija zauzme ovakav stav umjesto da se pokušava pridružiti “geopolitičko-tehnološkoj utrci u naoružanju” između Kine i SAD-a.

Budući da se sve ovo događa usred seizmičkog pomaka u svjetskom poretku — gdje zemlje jure kako bi zaštitile svoje interese i sklopile nove saveze nakon što je predsjednik Trump odbacio stare dogme, a Kina se čini nezaustavljivom — međunarodne odnose bilo je teško ignorirati.

“Ne možete razmišljati o vanjskoj politici bez razmišljanja o tehnologiji”, rekao je Arun Teja Polcumpally s instituta Asia Society Policy Institute. “Indija pokušava pokazati da je zemlja koja može biti pouzdana platforma za gospodarstva u usponu.”

Indija također koristi trenutak za jačanje odnosa s drugim takozvanim “srednjim silama” — zemljama s kojima može izgraditi snažnije trgovinske veze i čija bi podrška mogla pomoći njezinim globalnim ambicijama.

Modi i francuski predsjednik Emmanuel Macron održali su odvojene bilateralne razgovore na marginama samita, koji su rezultirali obvezama o jačanju obrambene suradnje, uključujući plan da Indija nabavi 114 borbenih zrakoplova Rafale od tvrtke Dassault Aviation. Indijska vlada priopćila je da su dvije zemlje podigle veze na razinu strateškog globalnog partnerstva.

Indija ugošćuje i predsjednika Brazila, Luiza Inácia Lulu da Silvu, koji je doputovao u New Delhi u državni posjet. Dvije zemlje su posljednjih mjeseci proširile trgovinske veze, a u subotu je objavljeno da su se dogovorile o suradnji u nizu područja, uključujući energetiku, farmaciju i kritične minerale.

Činilo se da Indija želi pokazati temelj svoje vanjske politike, verziju pristupa nesvrstanosti iz hladnoratovskog doba koja je, pod Modijevim vodstvom, redefinirana kao “strateška autonomija”.

Nakon godina udvaranja Sjedinjenim Državama pozicionirajući se kao protuteža Kini, Indija je stjerana u kut zahtjevima predsjednika Trumpa, posebno u pogledu smanjenja kupnje ruske nafte. Naposljetku je ovog mjeseca sklopila privremeni trgovinski sporazum sa SAD-om koji će rezultirati padom carina na 18 posto s 50 posto, iako bi nedavna presuda Vrhovnog suda SAD-a mogla ugroziti taj dogovor. U petak je Indija potpisala deklaraciju “Pax Silica”, postavši deseta članica inicijative pod vodstvom SAD-a za zaštitu opskrbnih lanaca za AI i napredne računalne čipove.

No, Indija je već postigla napredak u diverzifikaciji svojih uloga: tijekom protekle godine sklopila je nekoliko važnih trgovinskih ugovora, uključujući one s Europskom unijom i Britanijom.

“Vrlo smo privrženi strateškoj autonomiji”, rekao je S. Jaishankar, indijski ministar vanjskih poslova, na nedavnom panelu tijekom Sigurnosne konferencije u Münchenu. Indija će, poručio je, nastaviti raditi stvari na svoj način. “To je sastavni dio naše povijesti i naše evolucije.”

Objava Na summitu o umjetnoj inteligenciji, Indija pokušava pronaći put između SAD-a i Kine pojavila se prvi puta na Republika.

Na ADIPEC-u 2025., nove AI i digitalne tehnologije zauzele su središnje mjesto dok energetski proizvođači ubrzavaju planove za smanjenje metana i jačanje operativne učinkovitosti. Regionalni operateri predstavili su satelitsko praćenje emisija, detekciju dronovima na pučini i modele digitalnih blizanaca koji podržavaju razvoj plina s nižom razinom ugljika.

Izvršni direktori izjavili su da ovi alati mogu stabilizirati proizvodnju dok istovremeno smanjuju utjecaj na okoliš, pri čemu će autonomna optimizacija bušotina i sigurnosna analitika u stvarnom vremenu preoblikovati performanse na terenu diljem Kaspijskog jezera. Uvođenje skalabilnih AI rješenja prilagođenih svrsi predstavljeno je kao ključni korak prema emisijama metana blizu nule, u skladu s rastućim globalnim i regionalnim tranzicijskim ciljevima.

Objava AI praćenje metana, dronovi na pučini i sigurnosna analitika u stvarnom vremenu predstavljeni na ADIPEC-u 2025. pojavila se prvi puta na Republika.

Organizatori navode kako se pripreme za sajam privode kraju i kako su vrlo uzbuđeni predstaviti izlagače svojim sugrađanima. Također poručuju da će posjetitelji moći uživati u raznim nagradnim igrama, popustima, promotivnim cijenama i zabavi za mališane. Posjetitelji će imati veliki izbor ručno rađenih komada odjeće, nakita, proizvoda za bebe, prirodne kozmetike i svega za dom. 

Samo neki od izlagača koje ćete moći vidjeti su: POPPY, Nayda, Pulvinaris, DOXX, BeeLuv, MakeMe, Ignis, Pulvinaris, Magnus, Teuta te Bulka Ceramics koja organizira radionicu oslikavanja porcelanskih šoljica tokom sajma!

‘’Jedva čekamo predstaviti preko 40 izlagača, uživati u proizvodima, odličnoj atmosferi te raznim nagradnim igrama. Sajam je odlično mjesto da obavite svoju božićnu kupovinu za svoje najmilije i da podržite naše rukotvorce’’, navode organizatori.

Naglašavaju kako je to vrijeme darivanja i da samo vašim dolaskom pridonosite skupljanjem prihoda za Sigurnu kuću u Mostaru.

Vjerujemo da će zbog svega navedenog sajam u hotelu Mostar biti događaj koji će pamtiti i izlagači koji će predstaviti svoje radove i posjetitelji koji će biti dio posebne blagdanske priče u Mostaru.

Sajam će trajati od 12 do 20 sati, a ulaz je besplatan. Ponesite dobro raspoloženje i vidimo se u nedjelju, 7.12. u velikoj sali hotela Mostar.

Objava RUKE. Art Bazaar se vraća: Preko 40 obrtnika donosi blagdanski duh i humanost u Mostar pojavila se prvi puta na Republika.

“Sajam ćuptera, kao jedinstven događaj, ima potencijal biti turističkim pokretačem, jednom od prepoznatljivih ponuda s broćanskoga prostora. Vlada HNŽ-a turizam je prepoznala i pozicionirala kao stratešku gospodarsku granu naše županije i zato nije oklijevala odazvati se pozivu i podržati ovaj sajam koji se već sedam godina razvija u respektabilno godišnje zbivanje, izgrađujući svoju tradiciju”, kazala je Buhač, posebno čestitavši organizatorima jer su uspjeli kod Agencije za sigurnost hrane BiH prošle godine registrirati Hercegovački ćupter koji je time dobio zaštićenu oznaku zemljopisnoga podrijetla i pripadajući certifikat.

“Veliko je to i važno priznanje za ovu tradicionalnu hercegovačku slasticu koja je izrasla u brend naših predaka”, zaključila je predsjednica Buhač kojoj je predsjednik Društva Marijo Doko, u sklopu svečanosti, uručio Zahvalnicu za kontinuiranu potporu njihovu djelovanju i nastojanjima.

Ćupter (još i ćufter) je tradicionalno jelo Hercegovine te srednje i južne Dalmacije. Sprema od ukuhanog mošta (rijetko od grožđa i drugog voća) s brašnom. Mošt pomiješan s brašnom ukuhava se na laganoj vatri te se razlijeva u plitke tanjure ili slične posude, nakon čega se pripravak suši (tradicionalno na suncu) i sprema. Prilikom proizvodnje moguće je dodati začine ili orašaste plodove. Ugodna je i slatkasta okusa, a tradicionalno bi se najčešće konzumirao kao desert zajedno s bademima, orasima i suhim smokvama, i to u posebnim prigodama, tijekom blagdana i slavlja, a njime su se dočekivali gosti.

U Bosni i Hercegovini ćupter je upisan u Registar oznaka podrijetla i oznaka zemljopisnog podrijetla u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je umijeće pripreme ćuptera pod oznakom Z-6954 zavedeno kao nematerijalna kulturna baština, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao “znanje i vještine”.

U Hrvatskoj je još poznat pod imenima: kumpet (na Makarskome primorju), mantala (na Pelješcu, Konavlima i dubrovačkome području), ćupter (u Imotskom i Vrgorcu). Kumpet se pripremao duž cijeloga Makarskoga primorja od sorte plavac i pavišak. Danas se ponajviše priprema od plavca, ali i od nekih drugih sorti crnog vina (merlot). Ćupter se na imotsko – vrgorskome te hercegovačkome području priprema na isti način uz upotrebu bijeloga grožđa ili od više sorti bijeloga i crnoga grožđa.

/Desk/

Objava U Čitluku Sajam ćuptera, tradicionalne hercegovačke slastice – Hercegovački ćupter dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla pojavila se prvi puta na Republika.

Uvriježeno se kaže kako je hercegovačka krševita zemlja škrta i teško obradiva. Poljoprivreda je zasigurno težak posao koji zahtijeva stalan i posvećen rad, ali hercegovačka zemlja je sve samo ne škrta jer bogato nagradi trud vrijednih hercegovačkih ljudi. A koje je to bogatstvo okusa, mirisa, boja, najbolje se vidi ovih dana u Stocu.

U tom hercegovačkom gradiću danas je otvorena dvodnevna sajamska manifestacija, 17. po redu ‘Hercegovački plodovi Mediterana’, tradicionalno posvećeni maslini, smokvi i šipku, autohtonim kulturama juga Hercegovine, ali i ljekovitom bilju i moštvu pripravaka, maštovitim rukotvorinama koje više i nisu toliko za odijevanje koliko za ukras u domovima i podsjećanje na zavičaj…

Na Sajmu ove godine izlaze impozantan broj izlagača, njih 120 – iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske što, kao i proteklih godina ovoj manifestaciji daje međunarodni karakter. Većinom su to obiteljska gospodarstva, domaća proizvodnja sa značajnim naglaskom na ekološki zdrave proizvode.

Bošković: Poticaj za poljoprivrednike

“Već 17. godinu nastojimo da ovaj sajam preraste u međunarodni, a što on uistinu i jest. Ove godine imamo brojne izlagače iz zemalja našeg okruženja, BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske. Sajam vec 17. godinu svjedoči da se ovdje donose uspješne poslovne odluke, sklapaju nova partnerstva, ali i prijateljstva”, kazao je gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković.

No, kako je naglasio, ono što je najbitnije je činjenica kako je upravo sajam ‘Hercegovački plodovi Mediterana’ potaknuo mnoge poljoprivrednike stolačkog kraja, ali i šire, na promociju kultura masline, sipka, smokve, grožđa…

“Danas Stolac ima 75 hektara pod sadnicama maslina, 23 tisuće sadnica, ima prerađivačke kapacitete, uljare…Jednostavno, Stolac je danas i sutra središte smokve, masline i šipka i proizvoda od tih kultura”, rekao je Bošković.

Ali, Sajam je potaknuo i na otvaranje novih radnih mjesta, otvaranje malih obiteljskih gospodarstava, OPG-ova.

“Zaista svjedočimo otvaranju OPG-ova koji se bave preradom ovih kultura, a mnogim obiteljima to je izvor prihoda za život”, podsjetio je Bošković.

Mali OPG-ovi, samodostatnost, zdrava hrana, ekološka osviještenost – budućnost BiH

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslav Vuković, ovom prilikom je naglasio važnost ovakvih manifestacija, ne samo za izvozni potencijal BiH, već i za turistički.

“Svi događaji ovakvog tipa, bili oni ‘veliki’ ili ‘mali’, a gdje se predstavlja gospodarstvo BiH na najbolji način, nama puno znače. Izuzev toga, nalazimo se u području umrežavanja Crne Gore, BiH, Hrvatske…te tako jačamo nas izvozni, a isto tako i turistički potencijal”, rekao je Vuković.

Posebno se osvrnuo na ekološku osviještenost i posvećenost tradiciji proizvodača-izlagača na sajmu.

“Danas govorimo o ekologiji, ekološkoj osviješćenosti, zelenom pristupu prema okolišu, zdravoj hrani, što je vazna odrednica naše budućnosti. Podržati ovakvu manifestaciju znaci podržati još jedan mali kotačić, a za koji očekujemo da će biti veliki u budućnosti”, istaknuo je potpredsjedik Vanjskotrgovinske komore BiH.

On je na koncu naglasio i kako je dobra suradnja malih oboteljskih gospodarstava zemalja u okruženju značajna i za otvaranje novih radnih mjesta, ali za nužnu samodostatnost.

“Definitivno je to jedna od važnih značajki jer samodostatnost je također zaista važna za našu budućnost. U vremenu kada govorimo o umjetnoj inteligenciji i Z generaciji, dolazimo do onoga od čega potičemo i što nas određuje – to je naša zemlja. To je ovo područje i mali OPG-ovi koji trebaju biti budućnost BiH, s tim, naravno, da nam treba odgovarajuća regulativa koja prati takve pozitivne načine poljoprivredne proizvodnje. Uzmimo pozitivna iskustva iz Republike Hrvatske gdje su OPG-ovi temelj ruralog razvoja”, zaključio je Vuković.

/Republika/

Objava U Stocu 17. Hercegovački plodovi Mediterana: “U vremenu umjetne inteligencije i Z generacije, povratak izvoru življenja – našoj zemlji” pojavila se prvi puta na Republika.

Prošlog tjedna München je ponovno postao epicentar globalne autoindustrije, ugostivši auto salon IAA Mobility. Ovaj, jedan od najvećih svjetskih događaja, posvećen je mobilnosti, inovacijama i održivoj budućnosti prijevoza te je pružio jasnu sliku trenutačnog stanja u sektoru – posebno onog europskog.

Ovogodišnje izdanje, smješteno u šest hala sajma Messe München i na otvorenim prostorima u centru grada, organizatori su proglasili najuspješnijim do sada. Sa 750 izlagača iz 37 zemalja, 350 premijera i 500.000 posjetitelja, sajam je bio raskošan i bogat sadržajem, uključujući i mogućnost probne vožnje novih modela.

Unatoč turbulentnom razdoblju koje je pogodilo mnoge europske automobilske divove, upravo su domaće marke na IAA-u pokazale najveću snagu. Činilo se da je ovo bio njihov konačni “trenutak buđenja”. Naime, njemačka autoindustrija nosi teret brojnih izazova: plana EU-a da od 2035. zabrani prodaju novih vozila na fosilna goriva, zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta (oko 51.000 samo u Njemačkoj), pada prodaje na kineskom tržištu te trgovinskih ratova s američkim carinama od 15 posto. Najveća prijetnja, međutim, dolazi od tehnološki napredne i izuzetno konkurentne kineske autoindustrije.

Za vrijeme trajanja sajma, 12. rujna, održan je i ključni sastanak između predstavnika Europske komisije i šefova Europske udruge proizvođača automobila (ACEA). Unatoč molbama proizvođača, predvođenih izvršnim direktorom Mercedesa Olom Källeniusom, za veću fleksibilnost u provedbi CO2 ciljeva, Komisija je ostala pri svojoj odluci. Naglasila je da globalna tržišna konkurencija, a ne samo regulativa, nameće tranziciju na električna vozila.

Mnoštvo premijera i jasna poruka Kini

Volkswagen, BMW, Mercedes, Audi, Porsche, Ford i Opel održali su brojne premijere novih modela i koncepata, što je izmiješalo karte na tržištu i poslalo jasnu poruku – prvenstveno kineskim markama. Gotovo svi novi modeli bili su isključivo električni, potvrđujući da je elektrifikacija neizbježan dominantni smjer, bez obzira na otpor pojedinih političara, sindikata i čelnika kompanija koji vjeruju da bi tržište, a ne politika, trebalo odlučivati o tempu ove tranzicije.

Volkswagen je predstavio cijelu paletu pristupačnih modela ID. Polo i ID. Cross, kao i “bratske” Cupra Raval i Škodu Epiq, koji na tržište stižu u idućih nekoliko godina. Mercedes je oduševio s električnim SUV-om GLC na novoj MB.EA platformi. BMW je pak predstavio električni SUV iX3, prvi model na revolucionarnoj platformi “Neue Klasse”, koja će nositi čak 40 budućih modela. “Vodimo BMW u novu eru”, izjavio je njihov izvršni direktor Oliver Zipse.

Na salonu smo imali priliku razgovarati s Mathiasom Geisenom, članom uprave Mercedesa, koji je bio prepun optimizma: “Mercedes ima svoje kupce. Nudimo im najbolju električnu i softversku tehnologiju uz bogatu tradiciju u modelu GLC. To je dobar put. Zato je naš slogan na IAA Mobilityju i ‘Dobro došli kući‘”, rekao nam je.

Puno optimizma ipak treba uzeti s oprezom. Tako barem misli Jan Heckman, voditelj odjela u njemačkom automobilskom lobiju VDA, koji je izjavio “kako se Kina ne samo vratila, već je prisutnija više nego ikad”. Naime, na salonu je bilo 40 posto više izlagača nego na prethodnom izdanju 2023. godine.

Kineski “plimni val” i europski odgovor

Kineski proizvođači automobila, koji se u “agresivnoj invaziji” pokušavaju povoljnim cijenama i visokom tehnologijom boriti za svakog europskog kupca, naime, na salonu su nastupili u očekivano velikom broju. Uz diva BYD te marke Xpeng, Leapmotor, Omoda i Jaecoo, pojavile su se i pridošlice poput marki GAC, Changan, Aito i Xiaomi.

Još je impresivnija bila prisutnost kineskih dobavljača tehnologije, poput CATL-a, koji je predstavio revolucionarnu LFP bateriju (Shenxing Pro) otpornu na požar.

Ono što je u cijeloj ovoj priči upozorenje za europske proizvođače jest činjenica da godišnji kapacitet proizvodnje u Kini danas iznosi 50 milijuna vozila, a domaće tržište može primiti samo 28 milijuna, pa ostaje 22 milijuna kineskih automobila s povoljnim cijenama u potrazi za kupcima diljem svijeta, uključujući Europu.

Nadalje, kako bi zaobišle visoke carine EU-a, kineske tvrtke ubrzano lokaliziraju proizvodnju u Europi (primjerice BYD u Szegedu i CATL u Debrecinu). Također, sklapaju pametna partnerstva s europskim proizvođačima: Stellantis koristi svoju mrežu za distribuciju jeftinih modela marke Leapmotor, a Volkswagen produbljuje suradnju s Xpengom na razvoju električne arhitekture.

S obzirom na sve izazove, kako bi preživjeli, europski proizvođači moraju objeručke usvojiti agilnu strategiju do kraja desetljeća, što uključuje razvoj jeftinih platformi, a ključ je razvoj električnih vozila u segmentu ispod 25.000 eura, opremljenih isplativim LFP baterijama.

Proizvodnja najvažnijih komponenti (baterije, e-pogoni) unutar EU-a također je važna stavka kako bi se izbjegle carine i osigurala opskrba, dok bi hibridi predstavljali taktički most i ostali ključni za održavanje volumena prodaje i ispunjavanje emisijskih normi uz manja ulaganja.

Na koncu, Europska unija treba ponuditi pametne poticaje, što znači da umjesto općih subvencija mora osigurati ciljanu potporu za jeftina električna vozila (što su za vrijeme trajanja sajma i sami zaključili u izjavi) i ubrzanje izgradnje infrastrukture.

Bitka za europsko tržište neće se voditi prema cijeni, već kroz diferencijaciju brenda, korisničko iskustvo i kvalitetu mreže. Tako do 2030. godine tržište neće više biti zatrpano stotinama kineskih imena, nego će se kristalizirati nekoliko istinskih igrača s lokalnom proizvodnjom i partnerstvima, dok će ostali potiho nestati ili se svesti na dobavljače.

Europski premium brendovi kod kupaca imaju prednost tradicije i povijesti, što je siguran jamac za opstanak, ali masovni segment je pod izravnim udarom. Onaj tko do 2027. ne uspostavi jasan plan lokalizacije, softverske strategije i flotne prodaje, neće krojiti budućnost, već će samo reagirati na tuđe poteze. Vremena za čekanje više nema, a ovogodišnji IAA Mobility je pokazao da je to potpuno jasno i europskim proizvođačima…

(izvor: Auto Klub)

Objava München je označen kao posljednja šansa za europske automobilske gigante i čini se da je došlo do buđenja pojavila se prvi puta na Republika.