Ističu da SBB ne pristaje na dodatne etničke podjele BiH niti prihvaća teritorijalne reinkarnacije i nastajanje bilo kakvih ‘trećih entiteta’ i posljedičnih ‘jedinica’.

“To, u biti, otkriva tajne agende i suicidalnu namjeru podjele BiH na tri dijela, na način koji omogućava da plemenske poglavice nastave višedesetljetnu jalovu vlast nad građanima koji masovno odlaze i bježe od neuspješne vlasti u inozemstvo”, istaknuli su iz SBB-a, naglašavajući da sve stranke i pojedinci trebaju istinski zagovarati razgovor i suradnju, poštujući demokratske principe i prakse.

SBB smatra da se opći izbori 2022. godine trebaju održati te da u tom smislu nema mjesta političkim ultimatumima jer je, kako navode, “bitno da postoje svi zakonski preduvjeti za organizaciju fer izbora”.

“Eventualni bojkot izbornog procesa i neizlazak na izbore pravo je svakog pojedinca ili grupe, ali opstrukcija organizacije i onemogućavanje održavanja izbora na kojem žele da sudjeluju drugi politički subjekti i građani prelazi u domenu krivične odgovornosti”, priopćeno je.

Iz SBB-a poručuju da je “mudrost, odgovornost i nastavak dijaloga i političke pregovore pod još većom i energičnijom medijacijom međunarodnih predstavnika”.

“Ta pomoć je sudbonosna u iznalaženju najboljih mogućih rješenja u smislu provođenja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava i drugih pravosudnih institucija kako bi bila zagarantirana sva demokratska prava svakom građaninu i narodu na cijeloj teritoriji BiH. BiH je država i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, ali i svih građana, pa smatramo da tolerantniji međusobni pristup i razgovori nemaju alternativu. Sve drugo vodi ka opasnoj eskalaciji za koju svako ponaosob treba snositi kaznenu i svaku drugu političku odgovornost”, zaključuju iz SBB-a.

/Republika/

Objava SBB o zaključcima HNS-a: Suicidalna namjera podjele BIH na tri dijela pojavila se prvi puta na Republika.

Zašto su poduzete ovakve „sigurnosne mjere“ koje su kod dijela članica već izazvale revolt jučer Dnevni list nije mogao doznati, svi pozivani telefonski brojevi ostajali su bez odziva, piše Dnevni list.

Cvitanović: Nebitna tema

-Točno je da je zasjedanje zatvoreno za javnost, a izjave za medije predviđene su prije i nakon Sabora. Ovo pitanje je potpuno nebitna tema u odnosu na suštinu zbog koje je sazvano izvanredno zasjedanje HNS-a, kratko je za Dnevni list odgovorio Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990 na pitanje jesu li točne informacije o posebnim uputama za sudionike.

-Dobili smo neslužbenu potvrdu da je Sabor zatvoren za javnost te da je zaštitarima rečeno da onemoguće snimanje mobitelom. Ne znam zašto ovakve mjere i zašto rad Sabora ne može biti javnosti dostupan, u demokratskom duhu i transparentan u iznošenju stavova. Mogli su, umjesto sazivanja sjednice okupiti Predsjedništvo, donijeti odluke i to je to. Ovako je Sabor sazvan kako bi izaslanici samo bili ‘smokvin list’. To sve govori samo za sebe, za Dnevni list je potvrdio jedan od sudionika koji će sudjelovali na subotnjem Saboru, ali koji nije želio navođenje imena.

Ovo je prvo zasjedanje HNS-a koje je zatvoreno za javnost i ujedno prvi sa ovakvim „sigurnosnim smjernicama“, što samo dodatno povećava zanimanje za isti, ali i negativne reakcije kod pojedinih stranaka članica.

Kritike od bivših članica HNS-a

No, s obzirom da je HNS u posljednje vrijeme ostao bez čak svoje četiri značajne članice-stranke koje su istupile iz ove Udruge zbog nezadovoljstva vođenjem i potezima HNS-a, ali i zbog činjenice da su i ove stranke dobile poziv za sudjelovanje na izvanrednom Saboru, za očekivati je da će se čuti vrlo kritički stavovi prema vodstvu Sabora, prvenstveno predsjedniku HNS-a i ujedno i predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću.

Podsjetimo, iz HNS-a su istupile HRS predsjednika Slavena Raguža, Hrvatska nezavisna lista (HNL) predsjednika dr.Josipa Perića, Neovisna Čapljinska stranka predsjednika Mirka Vasilja i Hrvatski savez HKDU Hrast predsjednika Pere Barbarića.

Međutim, kako Dnevni list neslužbeno doznaje, sve ove stranke odazvat će se sudjelovanju na Saboru te takav „scenarij“ može biti vrlo neugodan za Čovića.

Primjerice, iz Hrvatske nezavisne liste, za Dnevni list su potvrdili sudjelovanje na izvanrednom zasjedanju HNS-a, a poznati su stavovi predsjednika te stranke, dr. Josipa Perića o HNS-u.

Podsjetimo, predsjednik HNL-a, nedavno je u intervjuu za Dnevni list rekao kako ima šanse za povratak u HNS ali „ako će se stvari promijeniti na način da HNS služi svojoj svrsi, a ne da bude instrument jedne opcije i jednog čovjeka“ te da će podržati sve odluke koje su u interesu Hrvata, bila njegova stranka članicom HNS-a ili ne.

„Sigurno ne želimo biti fikusi i čuvati leđa onima koji to nisu zaslužili”, rekao je Perić.

Posljednje zasjedanje obilježio skandal

Podsjetimo da je na zasjedanju HNS-a u lipnju prošle godine izbio skandal jer su izaslanici HRS-a i Čapljinske neovisne stranke napustili zasjedanje jer su odbijene sve točke dnevnog reda koje su predložile te dvije stranke kao i dopunu tada izglasane Rezolucije.

Javnost je pratila vrlo oštre istupe i kritike s obje strane, posebice između predsjednika HRS-a, a potom i predsjednika HDZ-a, što je u sjednu bacilo i same donesene odluke.

-Problem je ono što je napisano, a veći ono što nije napisano. Navedite mi jednu stvar koja je položaj i život hrvatskog naroda učinila boljim. Ovakvo zasjedanje je samo preuranjeni početak političke kampanje. Gotovo nitko ovdje se ne bori za narod, već isključivo za sebe. U svemu nedostaje ispit savjesti. Pojasnite zašto ste pogazili načela HNS-a, rekao je tada Raguž.

U završnom obraćanju, Čović je kazao kako „Hrvati u BiH nemaju luksuz biti podijeljeni ali kako će uvijek poticati pluralizam mišljenja“.

-Jesu li uvijek pravi ljudi na pravim mjestima, to je do nas. Insistirat ću na zajedništvu. Raguž radi u HT-u, a nema stranačku iskaznicu HDZ-a. Vjerojatno tu ima populizma i zloupotreba. To moramo mijenjati. Naša mladost mora vjerovati ono što radimo. Niti jedan sporazum koji sam potpisao nije potpisan da se nije konzultiralo Predsjedništvo HNS-a. Nitko nam neće pomoći do nas samih. Mi nemamo luksuz podjela. Nikad neću dozvoliti da u HNS-u zavlada anarhija. No, različite riječi stavovi su i te kako dobrodošli. Mi tražimo politički pluralizam. Podjela unutar hrvatskog naroda neće biti oko zajedničkih pitanja, a to je primarno izborno zakonodavstvo, europski put i ekonomsko-socijalna politika te institucije hrvatskoga naroda u BiH koje moraju ući u sve proračune i planove naših županija.  To je način kako ćemo se očuvati. Moguće je i da ništa od ovoga neće biti realizirano. Zato smo i kazali na kraju rezolucije da hrvatski narod ima odgovor na sva pitanja. HNS zato formalno ostaje u trajnom zasjedanju, zaključio je Čović na prošlogodišnjem zasjedanju HNS-a.

No, ovaj put, teško da će javnost čuti rasprave i argumente izaslanika na ovogodišnjem zasjedanju HNS-a, a možda će ‘vijest dana’ biti neki, eventualni, buntovnik…, piše Dnevni list.

/Repulika/

Objava Zasjedanje HNS-a zatvoreno za javnost, zabranjeno snimanje, ometat će se i signali pojavila se prvi puta na Republika.

Iz HNS-a su priopćili da će, na poziv bošnjačkih stranaka, u četvrtak biti održan sastanak sudionika pregovora iz Neuma.

“Na Predsjedništvu je usuglašeno kako se ostavlja prostor i daje prilika za razgovore u četvrtak, nakon kojih će biti nastavljeni interni razgovori unutar HNS-a do održavanja Sabora. Zasjedanje HNS-a usmjerit će sve daljnje korake i biti obvezujući za sve hrvatske dužnosnike na svim razinama vlasti”, istaknuto je iz HNS-a.

Ovo je ujedno i neka vrsta zapovijedi, što znači da će, kako zasjedanje HNS-a, tako i zaključci ili odluke koje budu donesene, biti obvezujuće i za one stranke-članice koje su svoje članstvo zamrznule ili su istupile iz ovog tijela.

To znači da će poziv na zasjedanje Sabora HNS-a zasigurno dobiti i HRS predsjednika Slavena Raguža, Hrvatska nezavisna lista (HNL) predsjednika dr. Josipa Perića, Neovisna Čapljinska stranka predsjednika Mirka Vasilja i Hrvatski savez HKDU Hrast predsjednika Pere Barbarića.

No, što znači ‘obvezujući’ te koje su eventualne sankcije ukoliko se pojedine stranke ne odazovu na izvanredni Sabor HNS-a otvoreno je pitanje kao i jesu li “obvezujući” nalozi ispravan, demokratski put za razvoj pluralizma  među političkim opcijama s hrvatskim nacionalnim prefiksom, a o čemu je tek prije nekoliko dana govorio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

“Trebamo imati mogućnost živjeti isti politički pluralizam kao što ga danas imaju druga dva naroda. Niti jedan model ne treba promatrati tako što bi bilo ako bi svi Hrvati glasovali za jednog kandidata ili stranku. To je pogubna politika. Naša želja je da stvorimo uvjete da se stvori pluralizam, ali upravo zbog ovakve situacije mi smo natjerani da djelujemo kroz HNS kao jedan politički subjekt i idemo faktički s jednim kandidatom za Predsjedništvo. Što prije napravimo dogovor o izbornom zakonu, otvorit će se prostor za demokratsko natjecanje među Hrvatima. Bitno je da rezultat bude izbor hrvatskog naroda”, kazao je Čović za medije prije nekoliko dana.

/Republika/

Objava OBVEZUJUĆE Iz HNS-a kažu da će pokazati zajedništvo svih hrvatskih stranaka pojavila se prvi puta na Republika.