Nakon Ukrajine, Moldavija je drugi najvažniji cilj Rusije, tvrde isti izvori, ekskluzivno doznaje New York Times, a prenosi Jutarnji list.

Moldavija je za Moskvu posebno važna zbog svog položaja između Ukrajine i članica NATO-a, ali i zbog proeuropske politike predsjednice Maie Sandu. Rusija je posljednjih godina ondje pokrenula jednu od najopsežnijih operacija političkog uplitanja izvan Ukrajine – od kibernetičkih napada i dezinformacija do kupovanja glasova, vrbovanja svećenika i obučavanja ljudi za izazivanje nasilja.

„Rusija želi iskoristiti Moldaviju kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv njezina glavnog obrambenog i financijskog saveznika, Europske unije“, rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu.

„Zbog tih razloga Rusija je posljednjih nekoliko godina izdvojila ogromna sredstva.“

Nakon Ukrajine – Moldavija

Prema zapadnim obavještajnim službama, Moskva i dalje želi osvojiti dio južne Ukrajine i tako uspostaviti kopneni koridor prema Moldaviji. Ruske snage nisu uspjele ostvariti taj cilj, ali Kremlj istodobno pokušava politički preuzeti Moldaviju, a Putinov rok za to je do kraja 2026. godine.

Upravo su zato posebno važni ruski kampovi za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ruski operativci povezani s vojnom obavještajnom službom GRU organizirali su u Srbiji kamp u kojem su uglavnom Moldavci učili kako probijati policijske kordone, paliti zgrade i izazivati nerede. Polaznici su nosili pancirke i trenirali s jurišnim puškama. Kamp je bio smješten u odmaralištu na zapadu Srbije, a osnovan je u ljeto 2025., nekoliko mjeseci prije moldavskih parlamentarnih izbora.

Sudionicima je za tri do četiri dana obuke isplaćivano 400 dolara, što je za moldavske prilike bio vrlo velik iznos. Moldavski tužitelji i obavještajna služba došli su do videosnimki s njihovih mobitela na kojima se vidi vojna obuka.

Bio je to tek jedan od ruskih kampova. U blizini Moskve više od stotinu mladih Moldavaca učilo je „kako izraditi i upotrijebiti zapaljiva sredstva i improvizirane eksplozive“ te kako upravljati dronovima opremljenima za podmetanje požara ili bacanje eksploziva. Dvojica zapadnih obavještajnih dužnosnika rekla su da je tu obuku nadzirao GRU.

No ruska mreža djelovala je i u Bosni i Hercegovini.

Maxim Rosca, jedan od Moldavaca koji je sudjelovao u obuci u Bosni i Hercegovini, kasnije je svjedočio na sudu u Moldaviji te rekao da ga je ruski trener udario šakom u lice i izbio mu zub nakon što je odbio sudjelovati u pojedinim vježbama.

U listopadu 2024. trojica sudionika bosanskog kampa uhićena su pri povratku u Moldaviju. Kod njih su, prema riječima tužitelja, pronađeni dijelovi dronova, uključujući nastavke za bacanje granata. Pronađen je i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: ABC domaćeg terorizma“.

Cilj kampova nije bio stvoriti tisuće ljudi spremnih na nasilje. Bilo je dovoljno imati manju skupinu koja bi u pravom trenutku mogla izazvati kaos.

„Cilj nije bio pronaći tisuću ljudi koji bi počinili kaznena djela. Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je Sergiu Zama, moldavski tužitelj koji više od godinu dana vodi slučajeve povezane s ruskim miješanjem u izbore.

Spremne moldavske vlasti

A upravo je to Moskva pokušala učiniti na dan parlamentarnih izbora 28. rujna 2025. Operativci obučeni u Srbiji trebali su izazvati kaos u Kišinjevu i drugim dijelovima zemlje. Prema riječima tužitelja Zame, nosili su žuto-plave trake kako bi se međusobno prepoznavali u gomili, a neki su imali i zapaljiva sredstva.

Istodobno su ruski hakeri prodrli u moldavsko Središnje izborno povjerenstvo i preuzeli kontrolu nad tisućama privatnih internetskih rutera.

Moldavske vlasti ipak su bile spremne. Policija je uoči izbora pretresla stotine domova i uhitila ljude koji su sudjelovali u kampovima ili primali novac u sklopu ruske operacije. Uz pomoć zapadnih saveznika moldavski stručnjaci uspjeli su zaustaviti kibernetičke napade. Prosvjedi su izbili, ali nije došlo do ozbiljnog nasilja.

Stranka Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova, čime je zadržala vlast.

No za Kremlj to nije bio potpuni poraz. Moldavska država morala je uložiti ogroman novac i angažirati velik broj policajaca i sigurnosnih službi kako bi spriječila rusko uplitanje. Istodobno su saveznici Moskve uhićenja protivnika Sandu koristili u propagandi, predstavljajući ih kao dokaz autoritarnog obračuna s oporbom.

Rusija je, osim nasilja i kibernetičkih napada, koristila i mnogo sofisticiraniju metodu – kupovanje glasova.

U srpnju 2025. u gradu Taraclia na jugu Moldavije održan je prosvjed koji je naizgled izgledao kao spontano okupljanje lokalnog stanovništva. Sudjelovao je i Iuri Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je ranije bio na obuci u kampu u Moskvi. Lokalnoj televiziji rekao je da je riječ o „inicijativi lokalnog stanovništva“.

U stvarnosti, prosvjed je organiziran gotovo 1250 kilometara dalje, u Moskvi, preko operativaca Ilana Shora, izraelsko-moldavskog oligarha koji živi u Rusiji.

Shorovi ljudi putem Telegrama su tisućama Moldavaca nudili novac kako bi došli na prosvjed. Naređeno im je da pred zgradu lokalnog vijeća donesu metle, koje su trebale simbolično „počistiti takve ljude“.

„Putni troškovi i dnevnice bit će nadoknađeni“, stajalo je u poruci.

Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazuju i da je Shorova mreža regrutirala više od 150.000 Moldavaca. Ljudi su za novac dobivali zadatke objavljivati propagandne sadržaje na društvenim mrežama, sudjelovati na unaprijed organiziranim prosvjedima i pozivati građane da glasaju protiv Sandu, njezine stranke i članstva u Europskoj uniji. Samo u četiri mjeseca 2024. godine oko 38.000 aktivista dobilo je gotovo 20 milijuna dolara.

/Desk/

Objava NYT: Putin preko Moldavije želi srušiti EU i NATO – Rusija u BiH i Srbiji financira kampove obuke diverzanata za izazivanje kaosa pojavila se prvi puta na Republika.

Obavještajne agencije Moldavije objavile su izvještaje o postojanju kampova za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje su navodno obučavane osobe za izazivanje nereda u toj zemlji. Navodi se da je više od 300 mladih iz Republike Moldavije obučavano u kampovima u Ruskoj Federaciji, kao i u gerilskim kampovima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, sa ciljem izazivanja masovne destabilizacije i nereda oko predsjedničkih izbora i ustavnog referenduma o ulasku u Europsku uniju 20. listopada.

„Dobili su i specijalizirane instrukcije o korištenju bespilotnih letjelica opremljenih eksplozivom i cijevnim bombama, od rujna do sredine listopada, od strane stranaca povezanih s privatnim vojnim grupama kao što su ‚Wagner’ i ‘Ferma'”, rekao je Alexandru Musteata, šef obavještajne i sigurnosne službe, a kako prenose moldavski mediji.

„Neki ljudi, neke grupe”

Sigurnosna služba Moldavije (SIS) je u suradnji s moldavskom policijom (IGP) i Tužilaštvom za borbu protiv organiziranog kriminala (PCCOCS) identificirala 13 stranaca koji su imali uloge koordinatora, trenera i instruktora, priopćila je policija. SIS je identificirao još 11 stranaca koji su pomagali u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji kao instruktori.

Nekoliko dana kasnije Povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno – sigurnosne agencije BiH (OBA) dobila je informaciju iz ove agencije da su postojale grupe koje su boravile u BiH u protekla dva mjeseca i da se prema neslužbenim informacijama ti kampovi nalaze na teritoriji Republike Srpske.

„U Bosni i Hercegovini su postojali neki ljudi, strani državljani koji se mogu identificirati kao osobe koje mogu sudjelovati u organizaciji nekih grupa koje bi mogle u nekom trenutku djelovati elementima protiv javnog okupljanja“, rekao je Ilija Cvitanović, član Zajedničkog povjerenstva za nadzor nad radom OBA-e, negiravši postojanje kampova.

„Nismo dobili detalje budući da je riječ o operativnim stvarima, ali ne postoje nikakvi kampovi. U jednom trenutku u BiH su boravili sumnjivi državljani s istoka, ali nije riječ ni o kakvim kampovima. Utvrđuju su razlozi njihovog boravka u BiH“, rekao je Cvitanović.

Policija Moldavije objavila je snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok „treniraju prosvjede“ i uzvikuju slogane poput „naš jezik je ruski”, „bez dvostrukog državljanstva”, „mi ne želimo u Europu”.

Američka osuda, banjalučka obrana

Na izvještaj o postojanju kampova reagirali su i iz Banja Luke, kategorično odbijajući mogućnost postojanja bilo kakvih kampova za obuku.

„MUP je ranije, a i sada kada su se pojavile te informacije, poduzeo mjere iz svoje nadležnosti i provjeravali smo takve informacije. Obratili smo se svim službama, pa i službi Moldavije. Niti jedna obavještajna agencija, ni kod nas ni u regiji, nema takve podatke”, rekao je ministar unutarnjih poslova RS-a Siniša Karan.

Navode službi iz Moldavije negirao je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, tvrdeći da „ne postoje relevantni dokazi, niti materijal koji bi ukazivali da se takvo nešto odigralo u BiH”.

A na izvješće iz Moldavije reagirali su i iz američkog Veleposlanstva u BiH, navodeći da bi postojanje tih kampova trebalo detaljno istražiti i procesuirati odgovorne. U veleposlanstvu su iskoristili priliku da vlastima u RS skrenu pažnju na to da ova izvješa „postavljaju ozbiljna pitanja o okrenutosti RS-a i njenog rukovodstva provođenju reformi kao i njihovoj europskoj orijentaciji”.

Oštar odgovor je stigao od prvog čovjeka RS-a, Milorada Dodika, koji se oglasio iz Kazanja sa samita BRIKS-a, rekavši da „Amerikanci dobro znaju da u Republici Srpskoj ne postoje nikakvi kampovi”.

Milorad Dodik je na platformi X naveo da će u danas (26.10.) organizirati sastanak svih dužnosnika i nadležnih službi da bi to i dokazao, te je naveo da će obavijestiti i Rusiju o lažima koje se plasiraju protiv Republike Srpske.

Dan uoči sastanka stigla je informacija iz Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage, nakon što su sa partnerskim agencijama ispitani raniji navodi ministra obrane BiH Zukana Heleza o kampovima u RS u kojima Rusi navodno vrše obuke za terorističke napade.

Iz Tužilaštva su dodali da nema podataka o obukama za terorističke napade u Moldaviji, te da bi o tome svoju riječ trebale dati nadležne institucije iz oblasti sigurnosti.

Upitne kvalifikacije

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić, kaže da ovakve informacije cirkuliraju u u javnosti već duže vrijeme i da je simptomatično što se nitko time ne želi baviti. Također, u javnosti ne postoje potvrđene informacije o ovakvim slučajevima.

„Sve te informacije više doprinose dodatnoj konfuziji u obavještajno – sigurnosnom sektoru, nego što imamo priliku da to bude istjerano na čistac. Nedostaje puno više profesionalnog pristupa i ozbiljnosti u svim ovim slučajevima“, kaže Mušić, ističući da je teško komentirati tko stoji iza svega i kakve su namjere jer u stvarnosti ne postoje informacije službenih instanci.

Konfuzija u obavještajno – sigurnosnom sektoru rezultat je dugogodišnjeg lošeg rada i neprofesionalizma, koje je rezultat ogromnog političkog utjecaja. Analitičar Đuro Kozar, kaže da na drugi najstariji zanat na svijetu nije imuna ni BiH, pa je tako špijunaža jedna od karti za ulazak u to područje osoba iz arapskih zemalja, Ruske Federacije, Amerike, Velike Britanije, Francuske, ali i Srbije i Hrvatske. „Zašto obavještajno- sigurnosne strukture nemaju informacije o tome, kao i o potencijalnim kampovima i djelovanjima raznih grupa, odgovor treba tražiti u prošlosti”, kaže Kozar.

„OBA nema kontra – obavještajnu nadležnost. Kada je osnovana, stranci su smatrali da to nema ne treba“, kaže Kozar, navodeći da bi ta služba vršila koordinaciju i imala podatke o potencijalnim opasnostima. Smatra da priču o obuci ne treba lako odbacivati.

Unutarnji „neprijatelji”

Izuzev kampova, kao i famoznih dronova koji su nedavno nadlijetali objekte Oružanih snaga BiH, a o čemu javnost još ništa ne zna, ministra vanjskih poslova Elmedin Konaković, priopćio je još jedan potencijalno sigurnosni problem. Navodi kako postoje osobe unutar institucija BiH koji rade po nalogu Sigurnosno-informativne agencije (BIA) iz Srbije.

„Ovih dana se vrlo ozbiljno bavimo analizama kako bi vidjeli tko je taj ubačeni element, tko je špijun koji se predstavlja zaštitnikom bosanskohercegovačkih interesa, a istovremeno s Dodikom ljulja i Ustavni sud i OHR. Predstavlja se kao pripadnik probosanskog bloka, a radi u interesima države Srbije da destabilizira dvije važne institucije“, rekao je Konaković.

Politizirana sigurnosna struktura kakva je bosanskohercegovačka, otvara vrata za šire djelovanje koje po svemu sudeći nitko nema interesa suzbiti. Iako se radi o dugom procesu, sigurnosni sustav treba potpuno distancirati od politike.

„Mi smo država koja i dalje gleda podobnost kandidata a ne profesionalizam. I u svijetu političari podržavaju pojedince da budu na čelu sigurnosnih službi ali se prvo gleda profesionalna pozadina. A mi nažalost postavimo ljude koji nisu spremni surađivati unutar države, a kamoli s ostalim zemljama“, kaže Mušić, ističući da BiH ima sreću da se nalazi u Europi, koja je spremna pomoći, ali da se domaća politika svim silama trudi da ništa ne funkcionira, piše DW,

/Desk/

Objava Postoje li ruski kampovi u BiH? pojavila se prvi puta na Republika.