1. Mađarskog premijera Viktora Orbana čekaju izazovni izbori jer, prema anketama, oporbena stranka Tisza u predizbornim anketama vodi ispred Orbanovog Fidesza. Orban je dugogodišnja “crna ovca” EU-a, a posljednje što je učinio je blokada 90 milijardi eura zajma Ukrajini dok mu ta zemlja ne osigura transport ruske nafte preko naftovoda Družba kroz ukrajinski teritorij. Kijev navodi kako je naftovod oštećen u ruskim napadima, no Mađarska smatra kako to nije točno te da su ga čak i sami Ukrajinci oštetili. Mađarska čak vrši pritisak na Hrvatsku da joj omogući dotok ruske nafte unatoč sankcijama EU-a prema Rusiji.

2. Ipak Orban je uspio uvjeriti američkog predsjednika Donalda Trumpa da Mađarskoj dopusti izuzeće od sankcija za rusku naftu i plin. U suprotonom Mađarku bi pogodio težak ekonomski udarac. Barem je on tako kazao Trumpu, iako postoji mogućnost da Hrvatska preko naftovoda JANAf može opskrbljivati Mađarsku (i Slovačku). Ali, Orban koji njeguje dugogodišnje dobre odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, želi rusku naftu.

3. No, to nije sve – posljednji skandal nakon otkrića Washington Posta kako je mađarski ministar i jedan od najodanojih Orbanovih kadrova, Peter Szijjarto, dijelio povjerljiva izvješća sa sastanaka Europskog vijeća sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim, doslovno je uzdrmao Bruxelles. Peter Magyar, mađarski oporbeni vođa, čelnik stranke Tisza, rivala Orbanovog Fidesza, osudio je, kako je rekao, potencijalni čin veleizdaje.

“Prema trenutačnim informacijama Peter Szijjarto surađuje s Rusima i izdaje mađarske i europske interese. To je, čini se, veleizdaja, kažnjiva doživotnim zatvorom”, napisao je na Facebooku.

4. Sada Orbanu dolazi podrška od američkog predsjednika Donalda Trumpa koji ne preza od oštrih kritika prema saveznicima u EU, a povećanje carina bio je jedan od njegovih prvih koraka na početku drugog mandata. Američkom predsjedniku “pred nosom” Orban kupuje rusku naftu iako ima mogućnosti i načina za druge izvore, a Trump izostavlja Mađarsku od sankcija, dok EU spočitava da i dalje koriste ruske energente!?

Trumpova podrška dolazi u trenutku kada postoji ozbiljina mogućnost da izgubi vlast nakon 16-godišnje vladavine u kontiunitetu. Jedan od rijetkih političara koji mu je također dao podršku je i Milorad Dodik, predsjednik vladajućeg SNSD-a u RS-u i bivši predsjednik tog entiteta.

Samo ta četiri kuta pokazuju svu kontroverznost političkih odnosa, različitih interesa i demonstracija moći i utjecaja, zadnjih namjera i prevrtljivosti, ali i probleme s kojim se suočava, često administrativno spora zbog čak 27 država članica, ali istinska zajednica demokracije – Europska unija. (Republika/V.S.H.)

Trump i Netanyahu dali podršku Orbanu

Naime, američki predsjednik Donald Trump je u srijedu na svojoj društvenoj mreži Truth Social podržao mađarskog premijera Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora 12. travnja.

“Uvaženi premijer Mađarske, Viktor Orban, zaista je snažan i moćan vođa te se dokazao fenomenalnim rezultatima. Voli i neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod baš kao što ja to činim za Sjedinjene Američke Države. Viktor marljivo radi kako bi zaštitio Mađarsku, ojačao gospodarstvo, stvorio radna mjesta, promicao trgovinu, zaustavio nezakonitu imigraciju i zajamčio zakon i red, kazao je Trump.

Istaknuo je da je suradnja između dviju zemalja tijekom njegove administracije “dosegla nove visine i spektakularna postignuća, uglavnom zahvaljujući premijeru Orbanu”.

“Radujem se nastavku bliske suradnje s njim kako bi naše zemlje mogle dodatno napredovati na ovom izvrsnom putu prema uspjehu i suradnji”, kazao je.

“Bila mi je čast podržati Viktora za reizbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno. Izbori su 12. travnja 2026. Mađarskoj: Izađi i glasaj za Viktora Orbana. On je istinski prijatelj, borac i pobjednik te ima moju potpunu i totalnu podršku za reizbor kao premijer Mađarske – Viktor Orban nikad neće razočarati velik narod Mađarske. S njim do kraja”, poručio je Trump.

Orban, jedan od najbližih Trumpovih saveznika u Europi, dugo se sukobljava s Europskom unijom zbog niza različitih pitanja, uključujući Ukrajinu.

Prkoseći Bruxellesu, održava srdačne odnose s Moskvom, odbija poslati oružje Ukrajini te tvrdi da se Kijev nikada ne može pridružiti bloku.

Orbana je krajem prošlog tjedna podržao i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Mađarski premijer Viktor Orban znači stabilnost, sigurnost i obranu, rekao je izraelski premijer u video poruci poslanoj konferenciji CPAC Hungary 2026 koja je održana u Budimpešti u subotu.

Predizborne ankete daju značajnu prednost oporbenom čelniku Peteru Magyaru i njegovoj stranci Tisa u odnosu na aktualnog premijera Orbana i njegov Fidesz.

Izbori, koji se odvijaju u vrijeme kada se Mađarska suočava sa slabim gospodarskim rastom i učincima rasta inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., imat će velike posljedice za Europu usred jačanja konzervativnih i krajnje desnih političkih pokreta, piše Reuters.

/Desk/

Objava Trump podržao Orbana za izbore, a on mu “ispred nosa” kupuje rusku naftu – Njegov ministar dojavljuje Lavrovu što se događa u EU, a on nastavlja potkopavati EU i podršku Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Krajem siječnja Europska unija usvojila je uredbu kojom se predviđa da sav uvoz prirodnog plina iz Rusije u države članice prestane do kraja 2027. godine. Protiv ove odluke glasale su samo Mađarska i Slovačka, što ipak nije bilo dovoljno za sprječavanje njezinog usvajanja.

Mađarska i dalje većinu svojih potreba za prirodnim plinom zadovoljava isporukama iz Rusije, dok Slovačka iz te zemlje nabavlja značajan dio plina. Nakon usvajanja zabrane, vlade obje države najavile su tužbu protiv Europske unije.

Mađarska vlada, na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, podnijela je 2. veljače tužbu Europskom sudu pravde (ECJ), tvrdeći da je EU donošenjem ove odluke prekršio osnivačke ugovore.

Osnove mađarske tužbe

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa, tužba se temelji na tri ključna argumenta: zabrana predstavlja sankciju, a sankcije se u EU-u mogu uvoditi isključivo jednoglasnom odlukom; izbor energetskih izvora u nadležnosti je država članica, a ne institucija EU; ovom mjerom ugrožava se energetska sigurnost Mađarske.

Mađarska se i ranije obraćala Europskom sudu pravde, a trenutačno je u tijeku više postupaka koje je Budimpešta pokrenula protiv različitih institucija Unije.

Iako je Sud u prethodnim slučajevima često presuđivao na štetu Mađarske, pojedini pravnici smatraju da bi ishod ovog spora mogao biti drukčiji. „Ovo djeluje kao postupak u kojem bi Mađarska mogla imati realne izglede za uspjeh“, izjavio je za DW Viktor Szep, profesor europskog prava na Sveučilištu u Groningenu.

Trgovinska mjera ili sankcija?

Ključno pravno pitanje odnosi se na karakter same zabrane: radi li se o trgovinskoj mjeri ili o vanjskopolitičkoj sankciji prikrivenoj u obliku trgovinske odluke.

Razlika je od suštinskog značaja, budući da uvođenje sankcije EU-a zahtijeva suglasnost svih 27 država članica. Tumačeći zabranu uvoza ruskog plina kao pitanje zajedničke trgovinske politike, Europska komisija omogućila je njezino usvajanje kvalificiranom većinom, čime su prigovori Mađarske i Slovačke ostali bez učinka.

Szep smatra da je EU na ovaj način odstupio od dosadašnje prakse, prema kojoj su sankcije protiv Rusije, ali i drugih država poput Irana ili Venezuele, usvajane jednoglasno.

Trajna promjena energetskog smjera

Prema mišljenju analitičara, ključna razlika u odnosu na ranije sankcije leži u njihovu trajanju. „Sankcije su u pravilu privremene mjere koje prestaju kada nestanu razlozi zbog kojih su uvedene”, izjavila je Agata Loskot-Strachota iz Varšavskog centra za istočne studije.

No zabrana uvoza ruskog plina ima za cilj trajnu promjenu energetske opskrbe EU-a.

Europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen izjavio je u prosincu da EU ni nakon eventualnog završetka rata u Ukrajini ne planira povratak ruskom plinu.

Prema ocjeni Lukasa Schauppa s Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, načelo pravne koherentnosti moglo bi ići u prilog Europskoj komisiji, jer se zabrana može tumačiti kao nastavak sankcijske politike na području vanjske trgovine.

Jørgensen je zabranu ocijenio kao „u potpunosti pravno utemeljenu“, istaknuvši da je nužna radi okončanja, kako je naveo, ruskog energetskog pritiska na države članice EU-a.

Moguće posljedice presude

Postupci pred Europskim sudom pravde često traju godinama. Čak i u slučaju presude u korist Mađarske, to ne bi nužno značilo trenutačno ukidanje zabrane. Kako ističu pravni stručnjaci, Sud je u ranijim slučajevima dopuštao da poništene mjere privremeno ostanu na snazi kako bi se izbjegli ozbiljni gospodarski poremećaji.

Države članice i energetske tvrtke već poduzimaju korake prema smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, uključujući izgradnju infrastrukture i sklapanje ugovora s alternativnim dobavljačima.

Zabrana uvoza ruskog plina za sada ostaje na snazi, što znači da će sve države članice EU-a, uključujući Mađarsku i Slovačku, najkasnije do kraja 2027. godine morati obustaviti kupnju ruskog plina piše DW.

Podsjetimo kako je početkom studenoga prošle godine, tijekom posjeta mađarskog premijera Orbana Washingtonu, američki predsjednik Donald Trump potvrdio izuzeće od sankcija zbog korištenja ruskih energenata.

Kako je tada potvrdio Orban, Mađarska je dobila potpunu i neograničenu sankcijsku iznimku za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.

Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva sankcijska režima – američki i onaj Europske unije.

“Iz američkog sankcijskog sustava sada smo se uspjeli izvući, a s europskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.
Za razliku od američkih, europske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Bruxellesu”.

Američki predsjednik Donald Trump, komentirajući opskrbe ruskom naftom u Europi, imao je vrlo pristranu izjavu.

“U Europi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To me više smeta”, rekao je.
Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje opskrbe “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje.

/Desk/

Objava Mađarska tuži EU Europskom sudu pravde zbog zabrane uvoza ruskog plina – hoće li dobiti spor? pojavila se prvi puta na Republika.

Sporazum se odnosi na plinovode i ukapljeni prirodni plin. Mađarska i Slovačka koje i dalje koriste ruske energente odluku nisu mogle blokirati jer nije riječ o sankcijama, pa je za donošenje bila potrebna kvalificirana većina.

Izglasala većina

Ministri su potvrdili pregovaračko stajalište Vijeća, prema kojem bi uvoz ruskog plina bio zabranjen od 1. siječnja 2026. Postojeći ugovori sklopljeni prije 17. lipnja ove godine bili bi podložni prijelaznom razdoblju. Za kratkoročne ugovore to bi isteklo 17. lipnja 2026., a za dugoročne ugovore 1. siječnja 2028. Od tada bi uvoz plina, bilo ukapljenog bilo onog koji se transportira plinovodom bio potpuno zabranjen.

Nakon ove odluke stvorene su pretpostavke za početak pregovora s Europskim parlamentom, koji je svoje stajalište za pregovore usvojio prošli tjedan.

Europska komisija je u svibnju 2022. godine predložila plan za postupno smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima (REPowerEU), a u svibnju ove godine predložila je dopunu te uredbe koja predviđa potpuno ukidanje uvoza ruskih fosilnih goriva do kraja 2027.

Uredba se donosi u redovitom zakonodavnom postupku, što znači da se odluke u Vijeću donose kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno kao što je to slučaj kod izglasavanja sankcija. Stoga Mađarska i Slovačka, koje se protive ovome planu, ne mogu zaustaviti izglasavanje uredbe, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Od 2028. nafta i plin iz Rusije zabranjeni u EU – Mađarska i Slovačka nisu mogle blokirati odluku pojavila se prvi puta na Republika.

Opskrba plinom i naftom iz Rusije je „zagarantirana” Mađarskoj, a svaki drugi izvor energenata je nepouzdan i skuplji, rekao je u ponedjeljak mađarski premijer Viktor Orban nakon tjedna u kojem je mađarski politički vrh optuživao Hrvatsku za „ratno profiterstvo”, prenosi HINA.

„Nitko razuman ne bi mijenjao nešto dano za nešto neizvjesno”, rekao je Orban u ponedjeljak u podcastu Fight Hour, a prenosi mađarska agencija MTI. Mađarski premijer kazao je da je isporuka energenata iz Rusije „zagarantirana” te da je cijena niža nego iz drugih država.

Ako bi Mađarska nabavljala naftu i plin iz drugih država po višoj cijeni, „morala bi više naplaćivati” svojim stanovnicima, rekao je Orban.

Mađarska, Slovačka i Češka tri su europske države koje su dobile izuzeće od europskih sankcija na uvoz ruske nafte. Češka je u međuvremenu osigurala druge izvore opskrbe, no Mađarska i Slovačke i dalje uvoze naftu iz Rusije putem naftovoda Družba.

Američki predsjednik Donald Trump nakon promjene svog stava prema Rusiji zatražio je od europskih zemalja da prestanu kupovati naftu od Rusije i time financirati njezinu ofenzivu na Ukrajinu, a Europska komisija najavila je da će uvesti carine na ruske energente.

U tom kontekstu mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto nekoliko je puta optužio Hrvatsku za „ratno profiterstvo” te da Jadranski naftovod (Janaf) nema kapacitete za kontinuiranu opskrbu potrebne količine nafte Mađarskoj. Janaf je odbacio te tvrdnje, naglasivši da je taj hrvatski naftovod spreman izvoziti veće količine prema Budimpešti te da je stručna revizija pokazala da je njegovo formiranje cijena u skladu sa svjetskim standardima.

“Koliko god hrvatska vlada to poricala, sigurno žele profitirati od rata u Ukrajini. Značajno su povećali tranzitnu naknadu za pošiljke nafte kroz Hrvatsku od izbijanja rata, a sada žele onemogućiti našoj zemlji kupnju ruske nafte kako bi stekli monopol nad nama i tako zaradili još više novca – na nama”, napisao je u subotu na Facebooku šef diplomacije Mađarske, zemlje koja se nosi s jednom od najvećih inflacija u Europi, a u prvoj polovici iduće godine je očekuju parlamentarni izbori.

Njegove su tvrdnje osim samog Janafa dosad opovrgli i premijer Andrej Plenković, ministri vanjskih i unutarnjih poslova Gordan Grlić Radman i Davor Božinović te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

“Ako ste češće u Moskvi nego u Bruxellesu ili Zagrebu, gubite moralno pravo prozivati druge za profiterstvo. Sve članice EU odbijaju financirati ruski rat – vrijeme je da Mađarska učini isto”, odgovorio je Szijjartu Šušnjar na platformi X.

Orban je u ponedjeljak rekao da ga je o kupovini ruske nafte pitao i američki predsjednik Donald Trump.

„Rekao sam mu, a on je to shvatio, točka”, rekao je mađarski premijer.

„Nismo podređeni jedni drugima, i nije kao da Washington daje upute, a mi djelujemo po njima. To su dvije suverene države sa suverenim vođama koji se međusobno konzultiraju kada je potrebno”, dodao je.

Hrvatski premijer Andrej Planković reagirao je na stavove koji dolaze iz Mađarske i od mađarskog predsjednika Viktora Orbana.

“Nisam vidio što je rekao, ali moram ovako odgovarati, nažalost. Kapaciteti Jadranskog naftovoda (JANAF) koji se mogu transportirati prema Mađarskoj su dovoljni za sve njihove godišnje potrebe. U čemu je kvaka? Nema plakanja. Ako smo zajednički, na razini EU-a, rekli da Rusija radi agresiju na Ukrajinu i da ne želimo to financirati kupovinom njihovih energenata, onda ne vidim razloga ne koristiti alternativu. Naravno, poanta je u cijeni. S Rusijom je Mađarska dogovorila jeftiniju naftu i plin nego što bismo plaćali mi svi skupa. Nije poanta da će Mađarska ostati bez nafte, stvar je isključivo cijene.”

/Desk/

Objava Orban ostaje pri ruskoj nafti: “Energenti iz Rusije Mađarskoj su zagarantirani, svi drugi izvori su nepouzdani i skuplji” – Plenković mu odgovorio u čemu je ‘kvaka’ pojavila se prvi puta na Republika.

Kada govorimo o „sankcijama”, zapravo govorimo o „restriktivnim mjerama”, što je ispravan pravni termin. Ove mjere su okosnica naše strategije pritiska na Rusiju u nastojanju da rat protiv Ukrajine. Mjere Europske unije nemaju eksteritorijalni učinak, što znači da se primjenjuju samo na europske subjekte. No, uočavamo da se mjere ponekad zaobilaze, što potkopava njihovu učinkovitost. Tako da smo prešli na razgovore o tome što učiniti po tom pitanju. Često, odgovor treba tražiti kod kuće.

Mi, kao EU, ne želimo kupovati energente koje Rusija izvozi, jer ne želimo time financirati rat protiv Ukrajine. Također, ne želimo prodavati tehnologiju i komponente potrebne Rusiji za rat. To su naše odluke koje su obvezujuće za europske gospodarske subjekte.

Čak i ako bismo željeli da nam se druge zemlje pridruže u tome, ne možemo ih prisiliti, jer naše „sankcije” nisu eksteritorijalne. Zato je pokušaj sprječavanja zaobilaženja naših restriktivnih mjera osjetljivo pitanje. Moramo biti pažljivi u nastojanju da ne okrećemo protiv sebe zemlje koje ne podliježu europskom pravu.

Ukupno gledano, naše restriktivne mjere su se pokazale učinkovitim.

Primjerice, gotovo smo zaustavili kupovinu nafte i plina koji dolaze izravno iz Rusije, čime smo okončali našu energetsku ovisnost. Također smo prestali izvoziti mnoge ključne sirovine u Rusiju.

No, posljednjih mjeseci svjedočimo neuobičajenom rastu broja trećih zemalja koje uvoze robe pod zabranom u EU, uključujući visokotehnološke proizvode, pa se tako, izvoz vozila iz EU u Rusiju navodno smanjio za 78% u 2022. godini, dok je izvoz iz EU u Kazahstan porastao za 268%.

Ovaj tjedan države članice su razmatrale 11. paket sankcija EU protiv Rusije, koji suštinski treba riješiti nedostatke u postojećim mjerama i utvrditi načine kako najbolje riješiti pitanje izigravanja i preusmjeravanja trgovine zabranjenim proizvodima. Prijedlog na razmatranju bi omogućio, između ostalog, ciljane mjere protiv subjekata koji namjerno zaobilaze mjere EU, uz zadržavanje načelnog protivljenja EU eksteritorijalnim sankcijama.

Ovaj tjedan također smo razgovarali o konkretnom pitanju – rastu kupovine ruske nafte u Indiji i porastu izvoza za EU derivata dobivenih najvjerojatnije iz jeftine ruske nafte. To je dobar primjer dvojbi koje proističu iz tog pitanja i potrebe da se držimo činjenica.

Činjenica je da Indija, ali i Kina, uvoze sve veće količine ruske nafte od kada je grupa zemalja G7 uvela svoju cjenovnu granicu krajem 2022. godine i to čine po očigledno nižim cijenama.

Brojke su jasne: uvoz ruske nafte u Indiji porastao je s 1,7 milijuna barela mjesečno u siječnju 2022. godine na 63,3 milijuna barela mjesečno u travnju 2023. godine. Drugim riječima, prije ruske invazije na Ukrajinu, udio ruske nafte u ukupnom uvozu nafte u Indiju iznosio je 0,2%. Proteklog mjeseca taj udio je povećan na 36,4%.

To svakako predstavlja značajan rast, ali moramo biti jasni: ne može se optuživati Indija niti dovoditi u pitanje njeno pravo da to radi, jer indijski operateri ne podliježu europskim zakonima. Gornja cjenovna granica koju je postavila grupa G7 je usmjerena na smanjenje ruskog prihoda od nafte, a time i smanjenje financijskih resursa Kremlju za financiranje rata.

Kao što sam naglasio u intervjuu za Financial Times: „normalno je da Indija kupuje rusku naftu. A ako, zahvaljujući našim ograničenjima cijene nafte, Indija može kupiti tu naftu puno jeftinije, onda, što manje novca ode u Rusiju, to bolje.“

Pitanje je više tko i što treba učiniti po pitanju jedne druge neosporne činjenice, a to je da Indija izvozi sve veće količine derivata iz ruske nafte, između ostalog i u EU, koja je upravo zabranila uvoz tih proizvoda iz Rusije, kao i nafte iz koje se oni proizvode.

I ovdje su činjenice jasne: izvoz derivata kao što su mlazno gorivo ili dizel iz Indije u EU porastao je s 1,1 miliona barela u siječnju 2022. godine na 7,4 milijuna barela u travnju 2023. godine. Logično je da nas to brine. No, ponavljam, nije kriva indijska vlada. Nakon rafiniranja, ti se proizvodi više ne tretiraju kao ruski, već kao indijski, i ne možemo spriječiti indijske rafinerije da ih prodaju subjektima u EU ili posrednicima. Međutim, jasno je da to u praksi potkopava učinkovitost naših restriktivnih mjera.

Mi u EU ne kupujemo rusku naftu, ali kupujemo dizel dobiven rafiniranjem ruske nafte negdje drugo. Time se izigravaju naše sankcije i naše države članice bi trebale poduzeti mjere da to riješe.

Sve navedeno također otvara moralna pitanja. Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, s pravom je rekao da: „imamo dovoljno dokaza da određena međunarodna preduzeća kupuju proizvode dobivene preradom ruske nafte i prodaju ih Europi… To je potpuno zakonito, ali i potpuno nemoralno“. Samo zato što je dozvoljeno ne znači da ne moramo ništa učiniti po tom pitanju.

Ali tko je odgovoran za to – prodavač ili kupac? Kada sam postavio pitanje indijskog izvoza derivata iz jeftinije ruske nafte, namjera mi nije bila da kritiziram indijsku vladu, nego da ukažem kako ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da poduzeća iz EU zaobilaze sankcije kupovinom rafinirane nafte iz Rusije.

Ova priča pokazuje da prvo moramo sagledati što gospodarski subjekti unutar EU rade. Ako indijske rafinerije prodaju, to je zato što europska preduzeća kupuju, izravno ili preko posrednika. Trebali bismo biti svjesni koliko je složen stvarni život i na osnovu toga pokušati tražiti rješenja”, piše Josep Borrell .

/Desk/

Objava Borrell piše o zaobilaženjima sankcija Rusiji: EU poduzeća od Indije kupuju rafiniranu rusku naftu pojavila se prvi puta na Republika.

SAD, Japan, Kanada, Australija i EU ograničili su 5. prosinca cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, zaprijetivši osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li pružali usluge za skuplje ruske barele, napominje Reuters.

EU je istovremeno zabranio uvoz ruske nafte koja se doprema brodovima, prneosi HINA.

Početkom veljače G7 namjerava ograničiti i cijene ruskih naftnih derivata, poput dizela, kerozina i loživog ulja, kako bi dodatno umanjili ruski prihod od izvoza i Moskvi ograničili financijske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini.

No, taj je plan kompliciraniji zato što je derivata puno i zato što njihova cijena često ovisi o tome gdje ih se kupuje, a ne gdje ih se proizvodi, rekao je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman.

Tako se, primjerice, dizel i kerozin prodaju po višoj cijeni nego sirova nafta, a lož-ulje po nižoj cijeni, objasnio je razmatranje dva cjenovna limita.

/Desk/

Objava G7 planira nove limite na rusku naftu pojavila se prvi puta na Republika.

Posljednje sankcije pogađaju osobito države članice s jakom brodarskom industrijom jer bi njihovi tankeri mogli ostati bez posla. Pritom je Komisija predložila da se za zapadni Balkan, a što se u praksi odnosi samo na Srbiju, osigura izuzeće kako bi i dalje mogli preko Hrvatske, odnosno preko Janafa uvoze rusku naftu po povoljnim cijenama, prenosi HINA.

Više država članica, uključujući neke baltičke zemlje, Poljsku i Hrvatsku, imale su prigovor na to jer ne postoji nikakva energetska ugroza ako bi Srbija ostala bez ruskog nafte jer je može nabavljati iz drugih izvora, kao što to i inače čini i jer rafinerija u Pančevu može prerađivati više vrsta nafte, a ne samo rusku. To su prihvatile sve članice.

Iako su protiv izuzeća Srbije osim Hrvatske bile i druge spomenute zemlje, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak je na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice svoje obraćanje javnosti sveo isključivo na napade na Hrvatsku u čemu su ga zdušno pratili srbijanski mediji.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da je svoj istup na samitu iskoristio kako bi upoznao svoje kolege s napadima iz Srbije. “To je neprimjereno napadanje Hrvatske koje sam snažno odbacio”, rekao je Plenković.

/Desk/

Objava Vučić zbog embarga na rusku naftu napada samo Hrvatsku, no ne Poljsku i baltičke zemlje pojavila se prvi puta na Republika.