Rusija će dopustiti državama da svoja dugovanja za dobavu ruskog plina podmire u stranoj valuti, zahvaljujući odluci koju je u petak donio ruski predsjednik Vladimir Putin, a kojom je poništio prijašnji dekret o plaćanju isključivo u rubljama, prenosi HINA.

U dokumentu je pojašnjeno i da podmirenje dugova ne podrazumijeva automatski nastavak slanja ruskog plina prema državama dužnicima. Iako je dopušteno dugovanja podmiriti u stranoj valuti, Putinova odluka ne mijenja prijašnji dekret o plaćanju u rubljima za moguće isporuke novih količina ruskog plina.

Putin je spomenuti dekret potpisao u ožujku, prisiljavajući europske kupce da otvore račune u rubljama pri Gazprombanku i plaćaju za ruski plin u ruskoj valuti.

Doprema plina je ukinuta za neke tvrtke i neke države, kao što su Poljska i Finska, koje su odbile pristati na takve uvjete.

/Desk/

Objava  ZNAKOVITO Putin povukao svoju odluku o plaćanju plina u rubljama – sada može i u stranoj valuti pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatske tvrtke koje su poslovale s Rusijom trenutačno imaju milijardu i pol razloga za brigu. Toliko je, naime, iznosio lanjski izvoz u tu zemlju, a s obzirom na sankcije Zapada prema Rusiji i odluku ruskog predsjednika da se sva plaćanja iz te zemlje obavljaju u rubljima, uzrok tih briga više je nego jasan. Kako naplatiti poslove napravljene u Rusiji, pitanje je koje muči cijeli niz tvrtki koje su poslovale s najvećom zemljom na svijetu ili to još čine, piše Lider.

Sudeći prema informaciji koju smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore, jednoznačan odgovor na to pitanje ne može se dati jer Putinovu uredbu koja je donesena početkom ožujka i prema kojoj se dugovanja državnog i korporativnog duga moraju isplatiti u rubljima kada premašuju 10 milijuna rubalja (oko 120.000 eura) moguće je pojedinim slučajevima i zaobići.

Famozni račun ‘C’

– Prema Uredbi dužnik ima pravo ruskoj kreditnoj organizaciji predati zahtjev za otvaranje (uime stranog vjerovnika ili strane organizacije, koja ima pravo, u skladu sa svojim osobnim pravom, evidentirati i prenositi prava na vrijednosne papire (strani nominalni imatelj), u pogledu kojih se izvršava ispunjenje obveza) računa tipa ‘C’, namijenjenog za namirenje po tim obvezama. U cilju ispunjenja obveza vezanih uz izdavanje vrijednosnih papira, dužnik ima pravo napraviti takav zahtjev nebankarskoj kreditnoj instituciji koja je središnji depozitar u skladu s Federalnim zakonom od 7. prosinca 2011.

Način računa tipa ‘C’ uspostavlja se Odlukom Upravnog odbora Centralne banke Ruske Federacije i podložan je službenoj objavi u skladu s člankom 7. Federalnog zakona od 10. srpnja 2002. ‘O Centralnoj banci Ruske Federacije (Banka Rusije)’. Račun tipa ‘C’ vodi se u rubljima.

Prema tome sve tvrtke iz Rusije koje obavljaju određene financijske transakcije prema EU zemljama podnose zahtjev prema Centralnoj banci RF, koja im daje mogućnost otvaranja posebnog računa preko kojeg se mogu vršiti uplate/isplate, a svaki se slučaj posebno rješava. Prema informacijama s terena, postoji mogućnost odstupanja od navedenih odredbi te uredbe kada je riječ o robi i proizvodima koji su deficitarni za rusko tržište te su moguće novčane transakcije u devizama veće od navedenog iznosa – odgovorila je Suzana Knežević, voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, te dodala da svaka tvrtka svoje načine poslovanja s ruskim tržištem trenutačno rješava prema modelu koji joj najviše odgovora u dogovoru s ruskim gospodarskim entitetima, svojom poslovnom bankom i Centralnom bankom RF.

Zaštita osiguranjem

Naplata zamrznutih sredstava u Rusiji olakšana je onim tvrtkama koje su preko HBOR-a ili osiguravateljskih tvrtki osigurale svoja izvozna potraživanja te se tako zaštitile od rizika neplaćanja iz inozemstva.

– Osiguranici po HBOR-ovim programima mogu biti izvoznici koji prodaju svoje proizvode i usluge uz odgodu plaćanja te se policama osiguranja štite od rizika neplaćanja iz inozemstva. HBOR izdaje police osiguranja i bankama koje kreditiraju kupce hrvatske robe i usluga u inozemstvu te na taj način osigurava povrat kredita, a omogućeno je i osiguranje činidbenih garancija. Policom HBOR-a izvoznik ili banka mogu osigurati i do 90 posto iznosa izvoznog potraživanja – objasnili su iz HBOR-a.

– Trenutačna HBOR-ova izloženost u poslovima osiguranja izvoza prema dužnicima u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji odnosi se na izvozne poslove šest izvoznika i iznosi više od 15 milijuna eura. S obzirom na ratno stanje u Ukrajini te uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, neupitno je da će uslijediti otežano plaćanje kupaca iz tih zemalja. Istekom tri mjeseca od dospijeća potraživanja koje nije plaćeno osiguranici mogu podnijeti odštetni zahtjev HBOR-u, odnosno zahtjev za isplatu i do 90 posto osiguranog, a nenaplaćenog potraživanja – dodaju u HBOR-u.

Vjerojatno poučena ranijim lošim iskustvima, tvrtka Jadran Galenski laboratorij, koja čak 40 posto prihoda ostvaruje na ruskom tržištu, osigurala je svoja izvozna potraživanja.

– U Rusiji poslujemo bez teškoća, ali je znatna izloženost valutnom riziku. No JGL je sva svoja izvozna potraživanja osigurao preko banaka i osiguravajućih društava, a nema svoju proizvodnju u Rusiji već je riječ uglavnom o prodaji i marketingu – naveli su iz JGL-a.

Tečajne razlike

S obzirom na to da su iz HBOR-a naveli da je njihova izloženost poslovima osiguranja izvoza prema dužnicima u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji oko 15 milijuna eura, a ukupni izvoz hrvatskih tvrtki u Rusiju iznosi oko 200 milijuna eura, razvidno je da većina domaćih tvrtki nije osigurala svoja potraživanja i pitanje je kako će ih naplatiti. Ako u tome i uspiju, mnoge od njih će prilično izgubiti na tečajnim razlikama. Prema Zakonu o računovodstvu iznosi u poslovnim knjigama i godišnjim financijskim izvještajima, kao i druge financijske informacije izražavaju se u kunama. Međutim, kad obveznici iz RH obavljaju transakcije s inozemnim partnerima te se upotrebljavaju strane valute, obvezno je uskladiti vrijednost imovine i obveza iskazanih u stranoj valuti. Pritom je obvezno i primjenjivati odredbe HSFI-ja i MSFI-ja (za obveznike tih odredbi).

– Prilikom usklađenja nastaju pozitivne ili negativne tečajne razlike. Prema definiciji, tečajna razlika je razlika koja proizlazi iz svođenja jednakog broja jedinica jedne valute u drugu prema različitim tečajevima. Valuta u kojoj će se ugovarati obveze predmet je ugovornog odnosa između isporučitelja i primatelja usluga/dobara. Ako se odredi da plaćanja moraju biti u rubljima, nastat će tečajne razlike prilikom konverzije u valutu koja je određena kao ona u kojoj se mora obaviti plaćanje. Ti iznosi mogu biti veliki s obzirom na to da smo trenutačno svjedoci velikih oscilacija, pogotovo što se tiče rublja kao valute – pojasnio je Davora Brkić, vlasnik i osnivač tvrtke RB Unigenito.

Dio dugova ruskih tvrtki prema hrvatskim vjerojatno neće niti biti naplaćen, pa će u konačnici biti potrebno i otpisivati takve dugove. Hoće li se neke tvrtke odlučiti i na taj korak, naravno ovisi o individualnoj procjeni i specifičnim okolnostima poslovanja pojedinog subjekta, ali ni to nije baš jednostavno provesti.

Kako otpisati ruski dug

– Prema HSFI-ju 11 poduzetnik će prestati priznavati potraživanja u bilanci kad je potraživanje naplaćeno, potraživanja su prodana, otpisana, nastupila je zastara ili su potraživanja na drugi način otuđena. Kod otpisa potraživanja osobito valja voditi računa o tome je li navedeni otpis porezno priznati ili porezno nepriznati. Na primjer, da bi otpis potraživanja bio porezno priznati rashod, porezni obveznik do trenutka nastupa zastare mora poduzeti sve radnje za naplatu potraživanja. Smatra se da je to učinio ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. Iznimka od navedenog je u situaciji gdje se bez pokretanja navedenih postupaka kao porezno priznati rashod poslovanja mogu otpisati potraživanja od kupaca nepovezanih osoba koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5000 kn po pojedinom dužniku, koji je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti – objasnio je Brkić.

Napomenuo je da postoji i odredba iz čl. 9. st. 8 Zakona o porezu na dobit koja propisuje da je porezno priznati rashod i otpis potraživanja od nepovezane osobe, ako porezni obveznik dokaže da troškovi troškovi pokretanja određenih postupaka premašuju iznos potraživanja ili je pažnjom dobroga gospodarstvenika pokrenuo određene radnje radi naplate potraživanja, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja, piše Lider.

/Republika/

Objava Lider piše: Je li moguće u nekim slučajevima zaobići naplatu u rubljama? pojavila se prvi puta na Republika.

“Nama nitko ništa ne daje besplatno, pa se nećemo ni mi baviti humanitarnim radom, što znači da će postojeći ugovori biti prekinuti”, rekao je Putin.

Ipak, detaljnija analiza načina kako će Putinov ukaz biti proveden, sugerira kako će se, zapravo, promijeniti vrlo malo.

Naime, Putin je rekao da će svi kupci ruskog plina morati otvoriti poseban rubaljski račun u Gazprombanci, preko kojeg će se vršiti plaćanja. Ono što nije rečeno jest to da velika većina Gazpromovih europskih kupaca već ima transakcijske račune u toj banci, te preko njih podmiruje fakture za isporučeni plin. Ti računi nisu u rubljima, no teoretski, otvaranjem novih rubaljskih podračuna, za poslovanje tih tvrtki ništa se neće promijeniti, piše Jutarnji list.

Kompanije će uplaćivati novac na eurske račune, a onda će konverziju u rublje raditi sama banka. Pitanje je, dakako, po kojem tečaju, no tehnički gledano, s obzirom na to da Gazprombanka nije obuhvaćena aktualnim sankcijama, europske kompanije kroz takav model plaćanja neće kršiti sankcije – što je bio glavni argument čelnika G7 zemalja da se usprotive Putinovom prijedlogu promjene režima platnog prometa.

Pretpostavka je nekih domaćih trgovaca energijom, koji su razgovarali s Jutarnjim listom pod uvjetom da ne budu imenovani, jest da takav režim neće bitno utjecati na trgovinu ruskim plinom, te da bi tek pojedini kupci takvu promjenu mogli iskoristiti kao pravnu osnovu za raskid ugovora s Gazpromom, s obzirom na to da u njima rubalj nije naveden kao sredstvo plaćanja.

S druge strane, takav model omogućuje Vladimiru Putinu da formalno realizira svoju najavu, ali bez daljnje eskalacije s kupcima ruskog plina u Europi. U smislu očuvanja tečaja rublja – a upravo to su analitičari tumačili kao motiv iz Putinova manevra – sama najava već je dala rezultata jer se posljednjih dana tečaj rublja prema euru i dolaru oporavio, te se ruskom valutom trguje po predratnom tečaju.

Kako će novi platni režim u praksi funkcionirati vidjet ćemo tek u drugoj polovici travnja, s obzirom na to da Gazpromovi klijenti mjesečne fakture za plina u pravilu plaćaju u posljednjim danima tekućeg mjeseca.

Velika Britanija obila plaćanje ruskog plina u rubljama

Velika Britanija ne planira plaćati ruski plin u rubljama, rekao je glasnogovornik premijera Borisa Johnsona, dodajući da vlada prati implikacije Putinove potražnje na europsko tržište.

Ruski predsjednik je rekao da je potpisao dekret prema kojem strani kupci moraju plaćati ruski plin u rubljama od 1. travnja, a ugovori će biti zaustavljeni ako ta plaćanja ne budu izvršena. Upitan postoje li okolnosti u kojima bi Ujedinjeno Kraljevstvo plaćalo ruski plin u rubljama, glasnogovornik je rekao novinarima: “To nije nešto što ćemo nastojati učiniti.”

Inače, cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 108 dolara nakon vijesti da bi SAD na tržište mogao plasirati najviše nafte iz strateških rezervi otkada su osnovane kako bi osigurao dovoljnu opskrbu i ograničio rast cijena, prenose agencije.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 5,91 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 107,54 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 6,06 dolara nižoj cijeni, od 101,76 dolara.

Tržišta je u četvrtak zaokupila informacija četiri američka izvora da bi SAD u razdoblju od nekoliko mjeseci na tržište mogao plasirati čak 180 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, najviše otkako su uspostavljene, kako bi obuzdao rast cijena.

/Republika/

Objava Putin potpisao ukaz – Plaćanje ruskog plina u rubljama – Zašto to nije velika novost za kupce? pojavila se prvi puta na Republika.

“Da bi kupovali ruski prirodni plin, moraju otvoriti račune u rubljama u ruskim bankama. S tih računa će se od sutra vršiti plaćanja za isporučeni plin”, rekao je Putin.

“Ukoliko takve isplate ne budu izvršene, smatrat ćemo da je to propust kupaca, uz sve posljedice koje iz toga proizilaze”, rekao je on.

Putinova odluka da naredi plaćanje u rubljama za plin je povećala rusku valutu, koja je pala na povijesni minimum kada su zapadne zuemlje uvele sankcije nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

Međutim, kako navodi Reuters, zapadne tvrtke i vlade odbacile su taj potez koji vide kao kršenje postojećih ugovora koji su utvrđeni u eurima ili dolarima.

Putin je rekao da je odluka namijenjena za jačanje suvereniteta Rusije i da će se njegova zemlja pridržavati svojih obveza iz svih ugovora.

Objava Putin: Plaćanje ruskog plina od 1. travnja isključivo u rubljama pojavila se prvi puta na Republika.

Agencije izvješćuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin, u telefonskom razgovoru, njemačkom kancelaru Olafu Scholzu rekao da će plaćanja iz Europe sljedećeg mjeseca “i dalje biti u eurima i kao i obično prebačena na Gazprom banku koja nije pod sankcijama”, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit.

“Banka bi potom pretvorila uplate u rublje”, citirao je Putina glasnogovornik njemačke vlade.

“Scholz nije pristao na ovo tijekom razgovora, ali je tražio pisane informacije kako bi bolje razumio procedure”, rekao je Hebestreit.

Naime, ruski predsjednik Putin ranije je donio odluku o plaćanju plina u rubljama te da će “neprijateljske zemlje” morati plaćati kupljeni plin u ruskoj valuti od 31. ožujka.

Njemački glasnogovornik je dodao da je Scholz ostao privržen sporazumu G7 da će se isporuke energije iz Rusije plaćati samo u eurima ili američkim dolarima. Njemačka dobiva oko polovice plina i trećinu nafte iz Rusije i upozorila je da bi se mogla suočiti s recesijom ako opskrbe iznenada prestanu.

Što o razgovoru Putin-Scholz pišu ruski mediji

O telefonskom razgovoru ruskog predsjednika i njemačkog kancelara izvješćuju i ruski državni mediji. Tako agencija RIA navodi da je kancelar Scholz zatražio pojašnjenje o proceduri plaćanja ruskog plina u rubljama.

RIA navodi kako je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit kazao kako je ruski predsjednik izvijestio Scholza da se “od 1. travnja isporuke plina u Europu moraju plaćati u rubljama”, te naglasio da se “ništa neće promijeniti za europske uvoznike”.

Poravnanja će se vršiti isključivo u eurima i, kao i obično, prebačena na Gazprombanku, na koju sankcije ne utječu, a banka će pretvoriti novac u rublje.
“Kancelar Scholz nije dao suglasnost u ovom razgovoru, već je samo tražio pismene informacije kako bi bolje razumio proceduru. Rekao je da ostaje na snazi ​​sporazum G7: isporuka energije će se plaćati isključivo u eurima i dolarima, kako je predviđeno ugovorima”, izvijestio je Hebestreit.

Kako izvješćuje RIA, Kremlj je, nakon ovog telefonskog razgovora, priopćio da je ruski predsjednik njemačkom kancelaru “objasnio odluku o prebacivanju plaćanja plina na rublje, što je prouzročeno”, kako se navodi, “činjenicom da su, kršeći međunarodno pravo, ruske devizne rezerve zamrznule zemlje EU”. Istovremeno, dogovoreno je da će o ovom pitanju dalje razgovarati stručnjaci iz dvije zemlje.

Kako navodi RIA, oko polovice ruskih zlatnih i deviznih rezervi, oko 300 milijardi dolara, blokirana je na Zapadu kao sankcije na “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

Pod tim uvjetima, Vladimir Putin je naložio Gaspromu, Središnjoj banci i Vladi da do 31. ožujka organizuju prebacivanje obračuna u rublje za isporuke plina, kako navode “neprijateljskim zemljama”.

“Zemlje G7 kažu da neće pristati na to. Ipak, prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, Rusija se neće baviti dobrotvornim radom: ako nema plaćanja u rubljama, onda neće biti ni plina za Zapad”, navodi se na kraju teksta agencije RIA o razgovoru njemačkog kancelara i ruskog predsjednika oko načina plaćanja plina i nafte.

/Republika/

Objava KOMPLICIRANO POPUŠTANJE Njemački kancelar Scholz razgovarao s Putinom – Europa će nastaviti naftu i plin plaćati u eurima – sve uplate preko Gazprombanke pojavila se prvi puta na Republika.

Volodin je na svom Telegram kanalu pozvao europske političare da “prestanu tražiti izgovore zašto njihove zemlje ne mogu plaćati u rubljama”.

“Ranije ste morali razmišljati. Oni su sami učinili sve da potkopaju povjerenje u dolar i euro, kako bi Rusija odbila međusobna poravnanja u ovim valutama”, objasnio je on. “Politikom sankcija, pokušavajući nas izolirati, vi sada morate odgovarati za odluke koje donosite”, prenosi Interfax njegovu izjavu.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin 23. ožujka je donio odluku da “neprijateljske zemlje”, isporuku plina plaćaju u rubljama. Njegov tajnik za medije Dmitrij Peskov dodatno je objasnio da se za “neprijateljske zemlje” koje odbiju platiti plin u rubljama, plin neće isporučivati te da “nema besplatne opskrbe plinom”.

‘Nema smisla da isporučujemo svoja dobra Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama te isplatu primamo u dolarima, eurima i drugim valutama. Zbog toga sam odlučio uvesti set mjera kako bismo što je prije moguće prebacili isplate – počnimo s našim prirodnim plinom – koje primamo za isporuke u tzv. neprijateljske zemlje, u ruske rublje. To znači da ćemo odbijati koristiti kompromitirane valute u takvim transferima’, rekao je Putin.

“Nova pravila o plaćanju ruskog plina u rubljama neće stupiti na snagu od 31. ožujka. Novi mehanizmi plaćanja ruskog plina u rubljama neće početi djelovati od 31. ožujka, to je dugotrajan proces”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje novinara znači li naputak za izradu mehanizma do 31. ožujka da će nova pravila stupiti na snagu istog dana.

‘Ne radi se o tome da sve što će biti isporučeno sutra mora biti plaćeno do sutra navečer. Ne, postoji proces kojem treba više vremena’, rekao je on, time i neizravno dajući još više vremena zemljama koje su energetski ovisne o ruskom plinu.

Naime, u telefonskom razgovoru Putina i Macrona, francuski predsjednik naglasio nemogućnost plaćanja ruskih ugovora za nabavku plina u rubljama.

Ekonomski stručnjaci smatraju da Putin želi ojačati tečaj rublje prema dolaru i euru koji je zabilježio drastičan pad nakon ruske invazije na Ukrajinu.

/Republika/

Objava Iz ruske Dume, nakon plina, u rubljama žele plaćanje nafte, žitarica, gnojiva, metala … pojavila se prvi puta na Republika.