“To je kao kuhanje žabe u vodi. Stavite je u mlaku vodu pa se onda grije, sve jače i jače dok nije kuhana. Na početku je to bilo u okvirima koji nisu bili tako ekstravagantni i čudni. U nekim stvarima Milanović nema dobar način, ali sadržajno prepoznajete nešto što ima smisla. Zadnje je izvan mogućnosti da se razumije i izvan pameti. Možda su apsurdne izjave imale funkciju uzdrmati, izazvati reakciju bez obzira sviđale vam se ili ne. Ovo sada, ako je igra, provokacija i svađanje s konkurentom, partnerom u svađi koji bi trebao biti premijer je korak predaleko jer ozbiljno ugrožava interese Republike Hrvatske”, komentirala je Pusić.

Ona je pri tom kazala kako je glasala za Milanovića, ali da “svakako nije mislila da glasa za ovaku politiku” te je i pojasnila kako predsjednik ne može blokirati ulazak neke države u NATO. Komentiravši Milanovićevu najavu da će proglašavati izdajnikom svakoga tko glasuje za ratificiranje sporazuma Finske i Švedske za ulazak u NATO, Pusić je ustvrdila kako je takav način neprihvaćanja drukčijeg mišljenja i nametanje stavova neprihvatljiv.

“U samoj proceduri kad se potpiše ulazak, o čemu će odlučivati Vlada, potpiše ulazak Finske i Švedske, naravno, kada to oni zatraže, NATO odlučuje. Njihov prijem je rezultat potvrđivanja tog ugovora, ratifikacija u svim parlamentima. Za to glasa većina ljudi u Saboru. Ideja o blokadi je između apsurdnog, komičnog i žalosnog. Ulazak Finske i Švedske u NATO ima obostranu korist. S invazijom Putina na Ukrajinu prestalo je vrijeme komocije, ali i sebičnosti u Europi. Poigravanje s malim interesima postaje kontraproduktivno i opasno za sve nas, naročito za manje zemlje, ali i Europu općenito. Europa treba solidarnost i Finska i Švedska isto. NATO je sigurniji ulaskom država u zajednicu jer se ulaskom Finske, granica Rusije s NATO-om udvostručuje.”, komentirala je Pusić.

“Nama je u vitalnom interesu solidarnost drugih država članica s nama. U ovom trenutku tog se ne samo čvrsto držati nego obzirom na potpuno promijenjenu sigurnost, za cjelokupnu sigurnost Europe logično je da Švedska i Finska uđu”, rekla je bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova, zaključivši i kako “je vidljivo da Putinova invazija na Ukrajinu nema veze s NATO-om nego je opsesija vlastitom prošlošću”, a da to “uvijek vodi u propast”.

Na konstataciju voditeljice Direkta, Mojmire Pastorčić kako Milanovića podržava samo MOST, Pusić je kazala: “On to nije zaslužio i uvrjedljivo je kada vas podržava ta stranka. Sa svojim stavovima razdrmao je našu učmalu političku atmosferu. Sve ima svoje granice, dođete kad je ozbiljno, sad je ozbiljnu, rat je u Europi”.

Međutim, Pusić je i komentirala promjene izbornog zakona u BiH, kazavši kako se radi o “obijesnoj želji, a ne hrvatskom interesu”.

“To nije hrvatski interes i to baš nije interes Hrvata u BiH. Obuhvaća manjinu Hrvata u BiH. Politika prema Hrvatima tamo doprinijela je smanjenju broja Hrvata. Prije rata u BiH je živjelo 760 tisuća, a sada je 270 tisuća po crkvenim podacima. Ako treba dokazati da je jedna politika bila loša prema Hrvatima i Hrvatima u BiH, to je mislim sada dokazano. Dozvoljavam da ljudi misle drugačije, ja se s tim ne slažem. To nema apsolutno nikakve veze s vitalnim interesom Hrvatske, a to nije samo europsko zajedništvo, NATO zajedništvo”, zaključila je Pusić.

Objava Pusić: Milanović “kuhana žaba”, skrenuo u desno, ugrožava Hrvatsku, uvrjedljiva podrška MOST-a, Izborni zakon BiH obijesna želja, ne hrvatski interes” pojavila se prvi puta na Republika.

Kupac RTL-a, koji je bio prva komercijalna televizija u Hrvatskoj, je veliki češki fond PPF, vlasnik medijske kompanije CME (Central European Media Enterprises) od listopada 2020. godine. Trenutno CME drži 30 televizijskih kanala na pet tržišta – Češkoj, Sloveniji, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. U Srbiji PPF pak drži mobilnu telekomunikacijsku mrežu Telenor, piše Jutarnji list.

Nakon prošlogodišnje pogibije osnivača fonda Petra Kellnera u helikopterskoj nesreći na Aljasci, vlasnici PPF-a sada su članovi njegove obitelji. Informacija na internetskoj stranici fonda kaže kako se radi o 98,93 posto dionica, a formalni proces vezan uz nasljedstvo još traje. Kellner je osnovao kompaniju 1991. godine u vrijeme privatizacije u Češkoj (PPF -Prvni privatizačni fond), a objavljujući vijest o tragičnoj nesreći, američki je CNN objavio kako je njegova neto imovina vrijedila oko 15,7 milijardi dolara.

PPF danas kao investicijska grupacija u svom portfelju ima brojne kompanije u 25 zemalja, uključujući i Kinu, u sektorima koji se protežu od financija preko telekomunikacija i medija sve do nekretnina, biotehnologije pa čak i poljoprivrede s ukupnom imovinom od 40 milijardi eura.

Posebna zanimljivost vezana uz prodaju RTL Hrvatska je zapravo povratak CME-a na hrvatsko tržište. Naime, ta je medijska grupacija bila vlasnik Nove TV i prodala ju je 2017. godine United grupi, za razliku od slovenskog dijela portfelja. Ilustracije radi, podaci za 2019. godinu kažu da je ukupan oglašivački prihod CME-a na svim tržištima bio skoro milijardu dolara.

U prigodnom priopćenju, direktor CME-a za Češku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju Didier Stoessel kaže kako u PPF-u jadransku regiju vide kao rastuću, s iznimnim potencijalom, te da je operacija s ProPlus u Sloveniji vrlo uspješna (u pitanju su POP TV, Kanal A, tematski kanali BRIO, OTO, KINO kao i video-on-demand kanal VOYO) te vjeruje kako dvije jadranske države, kako opisuje Sloveniju i Hrvatsku, mogu paralelno dobro funkcionirati. Fokusirat će se, kaže još u priopćenju, na digitalizaciju i stvaranje lokalnog sadržaja te nastaviti se baviti “pluralističkim i visokokvalitetnim novinarstvom”. RTL Hrvatska inače ima 351 zaposlenika, kako su nam nedavno odgovorili, a od toga 97 urednika i novinara na televiziji i internetskim portalima. Kompaniju, naime, čini osam televizijskih kanala, tri portala i videoplatforma.

Inače, kad je PPF preuzeo CME prije godinu i pol, nekoliko je novinarskih organizacija, uključujući IPI (Međunarodni novinarski institut) te Reportere bez granica, pisalo Kellneru i pozvalo ga da se javno obveže da će podržati medijske slobode i poštivati nezavisnost uredništava neovisno o političkim ili financijskim pritiscima. U međuvremenu se PPF suočio sa sumnjama oko njegovih stvarnih namjera u zemljama gdje drži niz medija, pogotovo u Sloveniji nakon sastanka Kellnera s premijerom Janezom Janšom potkraj 2020. prozivanim zbog obrušavanja na medije, a u Srbiji su se pojavile sumnje da će preko poslovnih aranžmana na tamošnjem telekomunikacijskom tržištu dovesti do smanjenja medijskih sloboda. Česi su to demantirali.

Za partnerstvo ili prodaju RTL Hrvatska je, kako nam je na početku procesa krajem prošle godine potvrdila Irina Mettner-Isfort, direktorica za medije i odnose s ulagačima RTL Grupe, vladao je snažan interes na tržištu, a sada kažu kako je prodaja u skladu s njihovom konsolidacijskom strategijom te je najbolja strateška opcija za RTL Hrvatska.

Neslužbene informacije su govorile da je u igri na neki način bila i Adria Media Grupa iz Beograda u vlasništvu Igora Žeželja, a koja kroz Adria Media Zagreb u Hrvatskoj publicira devet časopisa i devet internet izdanja, od Cosmopolitena i Ellea do Storyja i National Geographica, dok u Srbiji, među ostalim izdaju tabloid Kurir. Spominjala se i austrijska Styria Media Grupa, koja je u Hrvatskoj prisutna kroz novine 24 sata, Večernji list i Poslovni dnevnik, a interesenti su bile i kompanije iz Mađarske te Grčke.

RTL Grupa konsolidaciju poslovanja tumači kao odgovor na sve snažniju konkurenciju globalnih, prije svega američkih tehnoloških platformi, te su već sklopili nekoliko partnerstava na ključnim tržištima – u Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj, dok su u Belgiji za 250 milijuna eura prodali biznis lokalnim medijskim kompanijama. RTL Grupa je u većinskom vlasništvu multinacionalne medijske kompanije Bertelsmann, a navodi se da su u 2020. godini imali prihod od šest milijardi eura, pri čemu 44 posto dolazi od televizijskog oglašavanja, a za 2021. godinu su najavili prihod od 6,5 milijardi eura. U Hrvatsku je RTL došao 2003. godine kroz konzorcij s Agrokorom i Atlantic Grupom kada su dobili nacionalnu televizijsku koncesiju, a kasnije su Agrokor i Atlantic prodali udjele RTL-u Hrvatska (svaki je držao 13 posto) s objašnjenjem da će se posvetiti svojim osnovnim biznisima.

Objava Češki PPF za 50 milijuna eura kupio hrvatski RTL pojavila se prvi puta na Republika.

Dragan Čović je jučer je bio na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem, pa je komentirao što mu je on kazao na izjavu u skupštini RS-a “čuvajte Republiku Srpsku”.

“Razgovarao sam s njim jako dugo oko puno pitanja, a najmanje o tome. on to dobro razumije jer nije iz kontekst izvukao izjavu nego je pogledao moj govor”, kazao je Čović.

“Otišao sam na poziv predsjednika narodne skupštine prvi put u životu, a potreba je bilo više. Trebalo je pripremiti ono što slijedi, a to je uključenost i srpskog naroda u pregovore i dobro je s kolegama razmijeniti stajališta. Predstavio sam im što smo govorili u Neumu jer su nas džentlmenski pustili da sami odgovaramo”, kazao je Čović.

Komentirao je i što Hrvati imaju od čuvanja Republike Srpske.

“Ne samo Republika Srpska, ona je realnost od Daytona pa nadalje, a moja poruka je bila očuvajte ustav, a to je i Republika Srpska. Razgovarali smo o tome, povratku institucije BiH, ne možete usvojiti izborni zakon ako ih nema tamo i razgovarali smo o poziciji hrvatskog naroda u BiH i višestruko je bilo korisno da sam se obratio”, kazao je.

Na pitanje je li s Miloradom Dodikom razgovarao o položaju Hrvata u Republici Srpskoj, Čović je kazao da redovito s Dodikom stvara preduvjete za Hrvate koji tamo žive.

“Imamo dopredsjednika Republike Srpske, predstavnike u izvršnoj vlasti, parlamentarnoj skupštini i idemo vidjeti kako popraviti taj položaj”, kazao je Čović.

Komentirao je i izjavu predsjednika Zorana Milanovića da je Dodik partner.

“Neću uzet čitav recital o tome, ali hoću reći da se slažem s najvećim dijelom toga da Dodik nije problem, pogotovo jedini problem BiH. On iznosi svoja stajališta kako bi se očuvao i zaštitio od utjecaja koji mogu doći od brojnijeg naroda”, kazao je.

Čović je po tom pitanju, kazao je, jednako je blizak i premijeru Plenkoviću i predsjedniku Milanoviću.

“Predsjednik Milanović odlično razumije odnose u BiH, a predsjednik Vlade je uključen u te odnose i redovito razgovaramo”, kazao je Čović te dodao da obojica reagiraju ka BiH.

“Što se mene tiče to je odlična pozitivna sinergija za nas u BiH”, kazao je.

Čović je komentirao i je su li političari u Federaciji u Neumu sjedili za stolom s figom u džepu s obzirom da nije bilo dogovora.

“U ovom formatu pregovori su završeni, figa u džepu je bilo itekako i to bošnjačkih stranaka i SDA koji ne žele razgovarati o ovome”, kazao je Čović.

“Činjenica da su tek u nedjelju ujutro dali prvi prijedlog međunarodnim predstavnicima o nekom viđenju izbora člana predsjedništva, dovoljno govori”, kazao je.

Na pitanje je li Bakir Izetbegović i SDA glavni krivci što dolazi do preglasavanja Hrvata, Čović je kazao da ne bi tako rekao.

“To je bošnjačka politika, ona je na konceptu građanskog, kako vladati Federacijom, stvoriti građanski koncept koji je zgodan za uši ljudi koji dolaze izvana, a kroz brojnost napraviti centralizaciju, unitarizaciju Federacije i BiH”, kazao je te dodao da to ne može napraviti samo SDA.

Čović je kazao da se nije problem dogovoriti.

“Svaki izričaj koji smo imali od predstavnika bošnjačkih stranaka i međunarodnih institucija je bilo došli smo riješiti legitimno predstavljanje hrvatskih naroda, a problem je kad to trebamo staviti na papir”, kazao je.

Komentirao je i kolika je odgovornost HDZ-a BiH i njegova za položaj Hrvata u BiH.

“Velika je. Ova pitanja smo trebali davno staviti na dnevni red, ali nismo imali kapacitet”, kazao je te odgovorio potvrdno da to osjeća kao vlastiti neuspjeh.

“Prvo ću u ponedjeljak kad budem informirao kolege krenuti s tim da nisam uspio”, kazao je Čović.

Kazao je i da mu nije problem snositi posljedice u vidu ostavke.

“Ovaj posao radim da pomognem, a ne da ostanem tu. To pitanje se mora riješiti jer bez njega nema BiH”, kazao je.

Komentirao je i ima li razumijevanja za bojkot državnog parlamenta od strane Srba.

“Bojkot ne može nikome ništa dobro donijeti. Zamolio sam da se vrate u institucije BiH i to je najbolji način da štitimo Ustav i sve odnose u BiH”, kazao je.

Čović je komentirao je li koncept građanske BiH, koji zagovara bivši predsjednik Stjepan Mesić, realna mogućnost za njenu opstojnost ili državi prijeti raspad.

“To što rade kolege koji su nekad bili u vlasti, pa i bivši predsjednik, te inicijative štete odnosima u BiH. Na tragu su izgradnje države najbrojnijeg naroda što najbrojniji narod kroz političke stranke ne krije. Pogledajte dokumente njihovih kongresa pa ćete vidjeti što im je cilj. To je unutarnja BiH. Ona je nerealna, ako bude išla u tom pravcu doživjet će ‘sunovrat’, a nismo ni danas daleko od toga”, kazao je.

“Hrvatska strana želi stvoriti ambijent u BiH, ona je naša domovina, ali isključivo sukladno Ustavu”, kazao je Čović.

Objava Čović za RTL tvrdi da je njegova viralna izjava “Čuvajte Republiku Srpsku” izvučena iz konteksta – Milanović i Plenković ga podržavaju, a nije mu problem ni ostavka pojavila se prvi puta na Republika.