“Ljudi nisu znali što bi s ovom knjigom jer nema jasan moralni kut”, kaže Clare O’Callaghan, profesorica viktorijanske književnosti. Tek tri godine nakon objave, Charlotte Brontë otkrila je da je autorica zapravo njezina mlađa sestra, Emily, tvrdeći da kritičari nisu prepoznali njezinu pravu moć.

Nova vizija Emerald Fennell

Redateljica filma Saltburn, Emerald Fennell, priprema svoju verziju priče koja izlazi 13. veljače, s Margot Robbie kao Catherine Earnshaw i Jacobom Elordijem kao Heathcliffom. Fennell je naslovu dodala navodnike, naglašavajući da ne adaptira roman doslovno, već radi svoju verziju jer je priča previše “gusta, komplicirana i teška”.

Priča o strasti ili o osveti?

Fennellin film koristi slogan “najveća ljubavna priča svih vremena”, no možda bi prikladnije bilo reći “najveća priča o osveti”. Iako u knjizi postoji neporeciva strast (“Od čega god da su naše duše sazdane, njegova i moja su iste”), Heathcliff je više napaćeni antijunak nego romantični heroj. Catherine je također teška — melodramatična je i zlobna. Njihova neraskidiva veza stvara generacijski ciklus zlostavljanja i uništenja.

Struktura i nasilje

Knjiga je podijeljena u dva sveska: prvi se fokusira na Catherine i Heathcliffa, a drugi na njihovu djecu. Mnoge filmske adaptacije potpuno preskaču drugu polovicu romana, čime ublažavaju kraj i “čiste” njegove najmračnije dijelove. U drugom dijelu, Heathcliffova tiranija doseže vrhunac:

• Fizički i psihički zlostavlja svoju ženu Isabellu (čak joj objesi psa).
• Haretona, sina svog neprijatelja, prisiljava na rad kao slugu.
• Otima mladu Cathy Linton kako bi osigurao posjed nad imanjem.

Česte zablude

Osim što se pogrešno doživljava isključivo kao romansa, česta je zabluda da je roman neprestano mračan. O’Callaghan ističe da je knjiga mjestimice i smiješna — sluge Nelly i Zillah su velike tračerice, dok je Lockwoodova snobovština gotovo komična, poput lika iz romana Jane Austen koji je zalutao u svijet sestara Brontë.

Emily Brontë nikada nije doživjela uspjeh svog jedinog romana. Umrla je u 30. godini od tuberkuloze, godinu dana nakon objave. Iza sebe je ostavila remek-djelo koje nas, prema riječima jednog kritičara iz 1848., prisiljava da ga pročitamo do kraja, a nakon toga o njemu ne možemo prestati pričati.

Objava ‘I dalje ima moć šokirati’: Zašto je remek-djelo ‘Orkanski visovi’ toliko neshvaćeno pojavila se prvi puta na Republika.

Radi se o promotivnoj pjesmi, koja treba poslužiti kao dobra najava za nadolazeći roman, ali i prenijeti dio atmosfere i osnovne ideje romana ‘PUT’.

Pjesma je, tvrdi Kajtaz, nastala “u hodu”, takoreći “slučajno”, i rezultat je “čistog stvaralačkog entuzijazma”.

„Ja sam donio tekst, za koga je Azer Sandžaktar-Bijedić napisao glazbu, otpjevao i odsvirao šta je trebalo, a Mirsad Behram osmislio čak dvije gitarske solo dionice. Aranžman smo radili zajedno i pjesma je pretrpjela nekoliko ozbiljnih izmjena prije konačne verzije, koja je nakon snimanja u studiju RGM radija finalizirana u glavnom studiju Pavarottti centra Mostar, postprodukcija i mastering, gdje je od posebne pomoći bio Saša Karabatak-Sale, koji je pjesmi podario završnu glazuru“, kazao je autor romana ‘PUT’ u izjavi za medije.

“Za video spot je zaslužan snimatelj i montažer Nedžad Kazazić, koji je vjerno ispratio moju viziju i ideju spota, kao ‘prirodnog nastavka’ atmosfere romana, puno toga otkriva, ali ne i sve. Važan doprinos je dao i ‘njemački saradnik’ mostarske ekipe, Denis Vila”, kaže o timu koji je radio na pjesmi.

Kajtaz naglašava kako su pjesma i video ‘Udahni’ rađeni “s dubokim uvjerenjem kako tzv. autorska glazba, koja govori o bitnim stvarima nije nestala i da još uvijek ima onih koji prednost radije daju sadržaju u odnosu na formu”.
Promocija SF romana ‘PUT’ trebala bi se održati krajem siječnja 2025. godine, a konačan datum će biti naknadno objavljen.

/Republika/

Objava Novi roman i nova pjesma Faruka Kajtaza pojavila se prvi puta na Republika.

Uz autora, knjigu će publici predstaviti predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro te doc.dr.sc Tina Laco i prof. Ivan Baković predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. U glazbenom dijelu večeri nastupit će Vidoštačka kraljica.

Nakon objavljenih osam knjiga poezije, Stanko Krnjić objavio je svoj prvi roman. Roman “Ostavljeni” priča je o ljudima u ratu, ali i priča o ratu u ljudima zbog samog rata. Izgrađen je kroz dvanaest samostalnih, ali temom i likovima povezanih priča koje poredane jednim kronološkim redom čine zaokruženu cjelinu. Dvije priče iz ovog romana nagrađene su najznačajnijim nagradama za priču u BiH.

Roman je izašao u nakladi Društva dubrovačkih pisaca. Urednica romana je Julijana Adamović, a predgovor je napisao Josip Mlakić.

I ove godine 20. srpnja u Stocu se slavi Ilindan – patron Župe sv. Ilije Proroka i Dan grada. Svake godine za Dan grada priprema se bogati kulturni i zabavni program kako bi se na odgovarajući način obilježio ovaj dan.

Objava U Stocu predstavljanje romana Stanka Krnjića ‘Ostavljeni’ pojavila se prvi puta na Republika.

U prepunoj dvorani Galerije kraljica Katarina u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače sa dvije scene u tami i svjetlu dočarano je vrijeme kroz raskošni pripovjedački dar, kojim književnica oživljava prošlost i progovara o temama kojih se mnogi danas ustručavaju glasno izreći.

Tina Laco, Ivan Volić, Ilija Puljić, David Vasilj, Ružica Josipović i sama književnica Anita Martinac svojim su glasovima oživjeli likove iz romana, koji su svi pisani u prvom licu što ovo književno djelo čini neobičnim na jedan poseban način. Nakon prvog djela programa koji je vjerodostojno prikazalo scene prošlosti, u drugom djelu programa uz modeliranje izvrsne Tine Laco na čajanki s književnicom imali smo prigodu čuti kako je djelo nastajalo i tko su likovi koji se spominju u romanu.

Anita Martinac nakon niza uspješnih romana ”Medaljon”, ”Posljednji” i ”Od Franje do Franje”, brojnih zbirki poezije, te zbirke novele ”Život nema naslova” i bajke ”Kako je Pjev naučio raditi”, također objavljene u ovog godini, u svojoj dvadesetpetoj obljetnici književnog stvaralaštva čitateljima je ponovo priredila do sada neviđen ugođaj i nezaboravno predstavljanje novog proznog djela.

Po riječima književnih kritičara književnica Anita Martinac obogatila je hrvatsku književnost, te kao virtuozica pisanih riječi više puta i nagrađivana za svoj rad, a svoju izvrsnost potvrdila je i ovom večeri.

/Republikainfo.com/

Objava Veliko zanimanje za ‘Grad bez ptica’, novi roman književnice Anite Martinac pojavila se prvi puta na Republika.