Potpredsjednica Mînzatu istaknula je u srijedu svoju predanost cilju eliminacije siromaštva u EU-u do 2050. godine. Njezini komentari uslijedili su nakon što je Komisija predstavila svoju prvu strategiju protiv siromaštva, koja nastoji iskorijeniti ekstremno siromaštvo i socijalnu isključenost putem neobvezujućih preporuka i smjernica najbolje prakse za države članice.

Strategija dolazi u trenutku alarmantnih statistika: oko 92,7 milijuna ljudi trenutačno je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 27 zemalja EU-a, što je gotovo svaki peti Europljanin.

Mînzatu je priznala da je cilj strategije iznimno ambiciozan, napomenuvši da je EU još uvijek daleko od ispunjenja cilja za 2030. godinu, a koji predviđa izvlačenje barem 15 milijuna ljudi iz siromaštva. „Uspjeli smo pomoći samo oko 3,7 milijuna Europljana”, rekla je.

Energetska kriza uzrokovana sukobom na Bliskom istoku dodatno će opteretiti kućanstva, s obzirom na značajan utjecaj na račune i troškove života. „Brojka od 93 milijuna ljudi mogla bi postati veća u samo nekoliko mjeseci”, upozorila je Mînzatu.

Ključni ciljevi strategije

Strategija EU-a protiv siromaštva usredotočena je na nekoliko aspekata:

• Pomoć djeci u obiteljima u nepovoljnom položaju.
• Širenje socijalnog i pristupačnog stanovanja.
• Jačanje programa za pomoć kućanstvima i potpora nezaposlenima.
• Poboljšanje potpore starijim građanima kroz adekvatne mirovine.

Komisija će, primjerice, pilotirati „karticu jamstva za djecu” u nekim zemljama. To je digitalni alat koji bi vladama omogućio praćenje djece u potrebi i pružanje besplatnih usluga poput medicinske ili stomatološke skrbi.

Rješavanje problema beskućništva

Borba protiv beskućništva još je jedan od prioriteta. „Preporučujemo državama članicama sprečavanje isključenosti iz stanovanja kroz sustave ranog upozoravanja i savjetovanje o dugovima kako bi se izbjegle deložacije”, izjavila je Mînzatu, naglašavajući i potrebu da dugoročni najam postane privlačniji najmodavcima od kratkoročnog.

Kritike nevladinih organizacija

Nevladine organizacije poput Caritas Europa pozdravile su plan, ali su kritizirale nedostatak konkretnih zakonskih prijedloga. Smatraju da bez obvezujućih alata najambiciozniji ciljevi riskiraju ostati neispunjeni. Posebno su istaknuli nedostatak mjera za zaštitu „mobilnih” građana koji su često isključeni iz sustava socijalne zaštite i u zemlji podrijetla i u zemlji prebivališta.

Inkluzija osoba s invaliditetom

Uz strategiju protiv siromaštva, Komisija je predstavila i reviziju strategije za inkluziju osoba s invaliditetom, kojih je u EU-u oko 90 milijuna. Plan obuhvaća punu primjenu i digitalizaciju inicijativa poput Europske iskaznice za osobe s invaliditetom i Europske parkirne karte, kako bi ti građani uživali ista prava u svih 27 država članica.

Objava Svaki peti Europljanin u riziku, cilj je potpuna eliminacija siromaštva, EU želi iskorijeniti siromaštvo do 2050. godine pojavila se prvi puta na Republika.

Ta informacija proslijeđena je lokalnim medijima u BiH iz izvora Europske komisije uz pojašnjenje kako su o tome 17. srpnja pismom izvijestili predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto. Ona se nije očitovala no jeste ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

U izjavi iz Washingtona gdje je bio u ranom posjetu kazao je kako time nije pretjerano iznenađen jer su slična upozorenja stizala i ranije, uključujući ono da bi BiH mogla biti u potpunosti eliminirana iz projekata vezanih za Plan rasta.

Za sada će joj ipak biti uskraćeno 108,5 milijuna eura koje je trebala dobiti kao prvi poticaj provedbi reformi koje bi ojačale gospodarstvo što je deset posto od ukupnog iznosa od oko milijarde eura na koje ta zemlja može računati.

Ukupni fond osmišljen kao potpora Planu rasta za šest država zapadnog Balkana vrijedan je šest milijardi eura. Cilj tog projekta je brža integracija država te regije s europskim tržištem kroz jačanje međudržavne gospodarske suradnje

“Ranjeni smo, nismo izbačeni skroz, ali će ovo utjecati na našu ekonomiju. Možda je to i zadnja opomena da završimo svoj dio posla”, izjavio je Konaković komentirajući loše vijesti iz Bruxellesa.

Suspenzija prve tranše pomoći izravni je rezultat činjenice da BiH još nije uspjela dobiti plan reformi na kojega su trebale dati suglasnost sve razine vlasti što je u toj državi s iznimno kompliciranim ustrojem uglavnom nemoguća misija.

Prvobitni plan reformi prošle su godine blokirale četiri županije unutar Federacije BiH u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA) koja je u entitetu i na državnoj razini u oporbi.

Učinili su to uvjetujući svoju suglasnost zahtjevom da vlasti Republike Srpske ispune obveze koje Banja Luka odbija, primjerice da popune sastav Ustavnog suda BiH dvojicom sudaca srpske nacionalnosti.

Nakon toga uslijedio je novi pokušaj kada su iz Vijeća ministara inicirali prerađeni dokument koji je u formi nacrta dostavljen u Bruxelles početkom srpnja ali postupak njegova usvajanja do sada nije završen iako su u BiH sami sebi dali rok od 45 dana da će to učiniti.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos je u pismu koje je poslala na adresu Borjane Krišto još jednom pozvala vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju plana reformi kako bi ga Europska komisija mogla procijeniti i eventualno odobriti. Ne dogodi li se to 30. rujna uslijedit će dodatno smanjenje sredstava za još deset posto, prenosi HINA.

/Desk/

Objava SAMI SEBE SAPLIĆU – BiH ponovno propušta rok za pomoć iz europskih fondova – ostaje bez 108 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je već dva puta odobrio odgodu provedbe zabrane TikToka koju je naložio Kongres, a koja je trebala stupiti na snagu u siječnju.

Predsjednik Trump će ovog tjedna potpisati dodatnu izvršnu naredbu kako bi TikTok ostao u funkciji, rekla je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

To bi produžilo rok do sredine rujna.

Predsjednik Trump ne želi da TikTok postane neaktivan, dodala je, rekavši kako će administracija sljedeća tri mjeseca osigurati da se prodaja zaključi kako bi Amerikanci mogli nastaviti koristiti TikTok uz jamstvo da su njihovi podaci sigurni.

Trump je u svibnju rekao da će produžiti rok od 19. lipnja nakon što mu je aplikacija pomogla s mladim biračima na izborima 2024. godine.

Ranije u utorak, rekao je novinarima u Air Force One da očekuje ponovno produljenje roka.

Vjerojatno, da, rekao je Trump kada su ga pitali o produljenju roka. Vjerojatno ćemo morati dobiti odobrenje Kine, ali mislim da ćemo ga dobiti. Mislim da će predsjednik Xi to na kraju odobriti, dodao je.

Zakon je zahtijevao da TikTok prestane s radom do 19. siječnja osim ako ByteDance ne završi prodaju američke imovine aplikacije ili ne pokaže značajan napredak prema prodaji.

Trump je započeo svoj drugi predsjednički mandat 20. siječnja i odlučio ga neće provoditi. Prvo je produžio rok do početka travnja, a zatim ponovno prošli mjesec do 19. lipnja.

U ožujku je Trump rekao da bi bio spreman smanjiti carine Kini kako bi postigao dogovor s kineskom matičnom tvrtkom TikToka, ByteDanceom, o prodaji aplikacije za kratke videozapise koju koristi 170 milijuna Amerikanaca.

Ovog proljeća u pripremi je bio dogovor kojim bi se američke operacije TikToka izdvojile u novu tvrtku sa sjedištem u SAD-u, u većinskom vlasništvu i pod upravom američkih investitora, ali je stavljen na čekanje nakon što je Kina naznačila da ga neće odobriti nakon Trumpovih najava visokih carina na kinesku robu.

Demokratski senatori tvrde da Trump nema zakonske ovlasti za produljenje roka i sugeriraju da razmatrani dogovor ne bi ispunjavao zakonske uvjete.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Treća sreća za kinesku platformu: Trump ponovno produžuje rok za prodaju pojavila se prvi puta na Republika.

No, da bi uopće ušao u taj program, novak prethodno mora imati uvjerljive vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu. Jučer je pojašnjeno da zahtjev za prigovor savjesti može biti odbijen, između ostalog ako podnositelj ima pravomoćnu presudu za kazneno djelo počinjeno uporabom oružja ili legalno posjeduje oružje, primjerice ako je lovac.

Nakon što njihov zahtjev za civilno služenje vojnog roka bude prihvaćen, ti novaci će odlukom MUP-a biti raspoređeni u Ravnateljstvo civilne zaštite ili na poslove civilne službe u jedinice lokalne samouprave. Dakle, civilni ročnici neće moći sami birati gdje će biti raspoređeni. Kako saznajemo, civilni ročnici bit će raspoređivani prema rezultatima zdravstvenog pregleda, njihovoj školskoj spremi i nekim drugim kriterijima.

Program od 3 mjeseca

Kako su pojasnili ministar Davor Božinović i ravnatelj Damir Trut, civilni ročnici koji budu raspoređeni u Ravnateljstvo civilne zaštite bit će razmješteni u bazama civilne zaštite u Jastrebarskom, Bizovcu i Divuljama gdje će proći temeljno i specijalističko obučavanje, a potom će biti raspoređeni unutar cjelina Ravnateljstva civilne zaštite. Prema prijedlogu, ti će ročnici u civilnoj zaštiti neprekidno boraviti tri mjeseca.

Za to vrijeme bit će osposobljavani za obavljanje temeljnih zadaća u sustavu civilne zaštite, za traganje i spašavanje iz ruševina i poplava, kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu zaštitu te zbrinjavanje. Procjenjuje se da će se ovakvom obukom dugoročno bitno doprinijeti poboljšanju sustava civilne zaštite u cjelini. Svaki civilni ročnik raspoređen u Ravnateljstvo civilne zaštite dobit će mjesečnu naknadu od 250 eura, smještaj, prehranu te radnu i zaštitnu odjeću. U Ravnateljstvu civilne zaštite procjenjuju da će godišnje za poslove civilne zaštite biti obučeno do 2500 ročnika.

Služba od 4 mjeseca

Svi oni koji budu raspoređeni na poslove civilne službe u jedinicama lokalne samouprave, u službi će biti četiri mjeseca, a poslove će obavljati pet dana u tjednu, dnevno osam sati. To znači da će nakon radnog vremena ići svojoj kući. Ministar Božinović istaknuo je da ta kategorija civilnih ročnika neće dobivati naknadu za rad, osim što bi mogli dobiti naknadu za prijevoz i topli obrok.

Jučer je prezentirano da će oni raditi na poslovima protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unapređenja prirodnog okoliša, komunalnog gospodarstva te poslovima održavanja javnih cesta. U prijevodu, jedan dio njih bit će angažiran na poslovima košnje trave, uređenja pristupnih putova, održavanju lokalnih prometnica i odvodnih kanala i slično.

Na novinarski upit, ministar Božinović odgovorio je kako ne postoje nikakve prepreke da se za civilno služenje vojnog roka u sklopu civilne zaštite jave i žene. Prema njegovim riječima, godišnji proračun za civilno služenje vojnog roka iznosio bi oko 15 milijuna eura.

Objava Hrvatski vojni rok: Zahtjev im može biti odbijen, program ima 2 kategorije pojavila se prvi puta na Republika.

Koliko puta vam se dogodilo da otvorite hladnjak i zapitate se – kako je opet postao ovako kaotičan? Upravo je zato korisno povremeno napraviti temeljitu provjeru namirnica koje u njemu čuvate, ali i znati koje od njih uopće trebaju biti na hladnom, a koje mogu stajati u smočnici. Posebnu pažnju pritom zaslužuju umaci. Naime, mnogi od njih nisu nužno kandidati za niske temperature, već mogu sasvim sigurno stajati i u kuhinjskom ormariću, oslobađajući tako prostor u hladnjaku.

Kad je riječ o tvornički proizvedenim umacima, većina njih najbolje će se sačuvati na tamnom i hladnom mjestu, ali ne nužno u hladnjaku. Jedino je važno izbjeći izravno izlaganje suncu, a optimalno je na sobnoj temperaturi ili u hladnijoj ostavi, posebno kad ih koristite često.

No, da sad ne duljimo dugo o načelnim teorijama, u nastavku vam donosimo koristan vodič namirnica kojima je ili ipak nije mjesto u hladnjaku.

SENF: Klasični senf sadrži dovoljne količine kiseline koja mu prirodno produljuje trajnost te se može nakon otvaranja bezbrižno držati na polici i do dva mjeseca.

KEČAP: Kod kečapa sve ovisi o učestalosti korištenja. Ako ga svakodnevno stavljate u sendviče ili servirate uz krumpiriće, pa potrošite bočicu unutar mjesec dana, nema razloga da stoji u hladnjaku. No, ako ga koristite povremeno, ipak ga je bolje spremiti na hladno.

UMAK OD SOJE: I soja umak se dobiva fermentacijom, što mu omogućuje dug vijek trajanja i izvan hladnjaka. Ako ga potrošite unutar godine dana, nije ga potrebno hladiti. Tek ako vam dulje stoji otvoren, preporučuje se prebaciti ga u hladnjak.

LJUTI UMACI: Ljuti umaci na bazi octa, koji ne sadrže dodatke poput voća ili povrća, također spadaju među trajnije namirnice. Otvoreni, mogu bez problema stajati u smočnici do tri godine. Moguća promjena boje s vremenom nije znak kvarenja, to je vrlo važno znati.

MED: E sad, znamo da će mnogi odmah “skočiti na zadnje noge”, jer tko pobogu drži med u hladnjaku!? Međutim, iznenadili biste se. I ne, nije nam namjera bilo koga kritizirati ili zvučati pokroviteljski, ali među nama žive ljudi koji med doista čuvaju u hladnjaku. Ako ste i vi među njima, tada trebate znati da je med jedna od rijetkih namirnica koja gotovo nema rok trajanja te joj hlađenje nije potrebno. Naime, ako med držite u hladnjaku, samo ćete ubrzati kristalizaciju, što ne utječe na kvalitetu, ali otežava njegovo korištenje. S medom je jedino problem ako ga ostavimo otvorenog u vlažnoj okolini – tada može doći do kvarenja. A ni sunce mu nije najbolji prijatelj, pa ga čuvajte na tamnom mjestu.

Ako koristite umake koji dolaze u staklenkama, važno je paziti na higijenu. Nikada u staklenke ne uranjajte žlicu koja je već bila u dodiru s drugim jelima, kako u nju ne biste unijeli bakterije ili ostatke hrane koji mogu ubrzati kvarenje umaka. Također, nakon korištenja obavezno obrišite grlo boce ili staklenke kako biste spriječili stvaranje plijesni. To vrijedi i za pekmeze, marmelade i džemove.

(izvor: Dobra hrana)

Objava Gdje držati umake i koliko dugo traju nakon otvaranja? pojavila se prvi puta na Republika.