“Čestitam hrabrim ženama Kruščice i gospođi Bilal iz Bosne i Hercegovine (BiH) na osvajanju prestižne nagrade Goldman za zaštitu okoliša za neumornu borbu za spas njihove rijeke od malih hidroelektrana, suočene s oružanim policijskim napadom, zastrašivanjem i zakonskim prijetnjama. Ova velika pobjeda dolazi uslijed globalne aktivističke kampanje za zabranu novih malih hidroelektrana u BiH. Nažalost, ove pobjede nisu dovoljne u spašavanju nekih 240 posljednjih rijeka koje slobodno teku u Europi od ulaska u betonske cijevi”, poručio je DiCaprio.

Kako je naveo, sada je ključno da Vlada Federacije BiH (FBiH) usvoji Zakon o električnoj energiji koji je na čekanju i trajno zabrani izgradnju stotina planiranih malih hidroenergetskih projekata i revidira sve aktivne dozvole od kojih su, tvrdi, mnoge izdate nezakonito, prenosi N1.

“Globalna zaštitarska zajednica poziva Dom naroda FBiH na čelu s Tomislavom Martinovićem da odmah krene u akciju, predstavi nacrt zakona izaslanicima i očuva dragocjene bosanske rijeke”, naveo je DiCaprio, koji je već godinama aktivan kao okolišni aktivista.

On je sličan apel uputio i u septembru prošle godine kada je podržao globalni apel Vladi FBiH za zabranu MHE.

/Republikainfo.com/

Objava Leonardo DiCaprio opet pisao vlastima u Federaciji: Donesite zakon o električnoj energiji, spriječite gradnju malih HE i očuvajte rijeke pojavila se prvi puta na Republika.

Županijski sud u Sarajevu poništio je okolišnu dozvolu Federalnog ministarstva za okoliš i turizam za izgradnju čak dvije minihidrocentrale na Bunskim kanalima. Ovo je objavila Fondacija Atelje za društvene promjene. Kako je istaknuto, postupak se mora provesti ponovo zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanju činjenica koje su ekološke organizacije isticale u procesu. “Ovo je pobjeda, ali nismo mirni dok se gradnja istih ne zabrani totalno”, ističu iz Fondacije, a prenosi Radio Sarajevo.

Podsjetimo da su Bunski kanali bili zakonom zaštićeni kao spomenik prirode, dok to danas nije slučaj. Udruženje Majski cvijet je uključeno od 2014. godine u inicijativu protiv mini hidroelektrana na ovoj lokaciji.

Međutim, podsjetimo da se Grad Ljubuški prvi obvezao da neće dozvoliti gradnju brana na Trebižatu i to je prva je jedinica lokalne samouprave na području Federacije BiH potpisnica Deklaracije ‘Općine bez brana’ i treća u BiH, izvijestili su iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Deklaraciju ‘Općine bez brana’ upotpisao je Vedran Markotić, vršitelj dužnosti gradonačelnika Ljubuškog, obvezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na teritoriji ove općine bez konzultacija sa građanima.

”Potpisivanje Deklaracije je još jedan korak u tom smjeru da mi kao lokalna zajednica nismo spremni žrtvovati naš Trebižat i budućnost naše djece radi bilo čijeg profita i interesa, pogotovo radi interesa privatnih investitora uz dužno poštovanje svim investitorima koji su dobronamjerni i koji brinu o održivom razvoju”, izjavio Markotić. Naglasio je koliki je značaj rijeke Trebižat za Grad Ljubuški i susjedstvo, poručivši kako će Ljubušaci uvijek biti u njezinoj zaštiti. ”Trebižat je vena našeg zavičaja, mi smo svi odgojeni na toj rijeci i ne smije biti kalkulacija ili kompromisa kada se radi o zaštiti Trebižata. Mislim da Ljubuški kao grad, između ostalog, svoj razvoj, uz gospodarstvo, mora temeljiti na poljoprivredi i turizmu, a razvoj poljoprivrede i turizma ne može ići u istu rečenicu s gradnjom mini hidrocentrala na rijeci Trebižat”, poručio je Markotić dodavši kako su potpisom ove Deklaracije čelnici Grada Ljubuškog htjeli još jednom jasno iskazati svoj stav koji je i u proteklom razdoblju bio isti.

/Republikainfo.com/

Objava Sud presudio: nema gradnje hidrocentrale na Bunskim kanalima, a u Ljubuškom sami stali u zaštitu rijeka pojavila se prvi puta na Republika.

Deklaraciju ‘Općine bez brana’ u četvrtak je potpisao i Vedran Markotić, vršitelj dužnosti gradonačelnika Ljubuškog, obavezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na teritoriji ove općine bez konzultacija sa građanima. Grad Ljubuški prva je jedinica lokalne samouprave na području Federacije BiH potpisnica Deklaracije ‘Općine bez brana’ i treća u BiH, priopćeno je iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

”Potpisivanje Deklaracije je još jedan korak u tom smjeru da mi kao lokalna zajednica nismo spremni žrtvovati naš Trebižat i budućnost naše djece radi bilo čijeg profita i interesa, pogotovo radi interesa privatnih investitora uz dužno poštovanje svim investitorima koji su dobronamjerni i koji brinu o održivom razvoju”, izjavio Markotić. Naglasio je koliki je značaj rijeke Trebižat za Grad Ljubuški i susjedstvo, poručivši kako će Ljubušaci uvijek biti u njezinoj zaštiti. ”Trebižat je vena našeg zavičaja, mi smo svi odgojeni na toj rijeci i ne smije biti kalkulacija ili kompromisa kada se radi o zaštiti Trebižata. Mislim da Ljubuški kao grad, između ostalog, svoj razvoj, uz gospodarstvo, mora temeljiti na poljoprivredi i turizmu, a razvoj poljoprivrede i turizma ne može ići u istu rečenicu s gradnjom mini hidrocentrala na rijeci Trebižat”, poručio je Markotić dodavši kako su potpisom ove Deklaracije čelnici Grada Ljubuškog htjeli još jednom jasno iskazati svoj stav koji je i u proteklom razdoblju bio isti.

Potpisivanju Deklaracije ‘Općine bez brana” prisustvovali su Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH, Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu, Tihomir Kvesić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ljubuškog, Krešo Paradžik, predsjednik Udruge športskih ribolovaca Kravica Ljubuški, Tomislav Miličević, član športsko roniteljskog ekološkog kluba Vidra Ljubuški te Stanko Zlopaša i Stanislava Borovac iz udruge Tajna prirode iz Čapljine. Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH pozdravila je pridruživanje ovog grada Deklaraciji i istaknula da je podrška nadležnih ključna u borbi za očuvanje rijeka BiH.

”Za sve čuvare rijeka i mještane lokalnih zajednica koji ustaju protiv štetnih projekata malih hidroelektrana je ohrabrujuće kada dobiju podršku od strane nadležnih u svojim općinama. Grad Ljubuški dao je svoj glas za očuvanje vrijednih riječnih resursa na ovom području. Mi pozdravljamo ovu odluku i nadamo se da će Deklaraciju potpisati i druge općine u BiH”, kazala je.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu, organizacije koja je jedan od osnivača Koalicije za zaštitu rijeka BiH, podsjetio je da je u BiH trenutno planirano preko 440 malih hidroelektrana. ”Time bi svi vodotoci bili narušeni, a ukupna proizvodnja električne energije iz svih tih objekata zajedno bi bila minorna, odnosno manja od 3% od ukupne proizvodnje električne energije koju danas BiH ostvaruje”.

Deklaracija ‘Općine bez brana’ dio je aktivnosti koje zajedno implementiraju Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka BiH i Centar za životnu sredinu i Programa za promociju tranzicije Češke Republike. Zasnovana je na ‘Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana’ koja je donesena prošle godine na međunarodnoj konferenciji održanoj u Sarajevu uz financiranje Europske unije. Deklaraciju su do sada potpisale općine Sokolac i Istočno Novo Sarajevo, a i sve ostale općine u BiH imaju mogućnost da se pridruže ovoj inicijativi, priopćeno je iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Objava PRVI U ZAŠTITI RIJEKA Grad Ljubuški potpisao Deklaraciju ‘Općine bez brana’ pojavila se prvi puta na Republika.

Tim više da je u pripremi i planiranju izgradnja još čak 334 male hidroelektrane – u RS-u 149, u FBiH 185, što je ukupno 440 na 244 rijeke. Dok aktivisti za zaštitu okoliša prosvjeduju zbog ugrožavanja i uništavanja vodnog bogatstva, paradoks svega je da država subvencionira izgradnju malih hidroelektrana, a mišljenja i analize stručnjaka za zaštitu okoliša potpuno zanemaruju.

Gdje i na kojim rijekama se planiraju graditi mini hidroelektrane

U Srednjobosanskoj županiji izvjesno je da će nastati jedna od najvećih ekspanzija izgradnje malih hidroelektrana, više od 60, na rijekama Vrbas, Željeznica, Ugar, Vileški potok, Velike vode, Lepenica, Lašva, Kruščica, Bunta, Bila, Bistrica itd. Ukratko, skoro da i nema rijeke koja neće biti pod hidroelektranom. Također, u Tuzlanskoj županiji planira se izgradnja šest malih hiroelektrana na rijekama Gučina, Jezernica, Spreča, Tarevčica i Zatoča.

Čak 43 male hidroelektrane planiraju se na rijekama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a čak 17 ih je od JP Elektroprivrede BiH, a ostalo su privatni investitori. Tako će se graditi hidroelektrane na rijekama Baščica – jedna, Bijela – dvije, Crna rijeka – dvije, Crni potok – jedna, Doljanka – dvije, Kraljuščica – jedna, Ljuta – čak 11, Mala Neretvica – jedna, Neretvica – devet, Obašćica – jedan, Prolaz – jedan, Rama – pet, Rika i Blizinka – dvije, Trešanica – jedna i Volujak – jedna. U planu su bile i dvije male hidroelektrane na Neretvi u mjestu Buna, no izgradnja nije dobila urbanističku suglasnost.

U Bosansko-podrinjskoj županiji planira se izgradnja sedam malih hidroelektrana na rijeci Kolina – četiri, rijeci Prača – dvije i Ustikolina jedna. U Livanjskoj županiji planira se tri male hidroelektrane i to sve tri na rijeci Cetini, a koje će graditi JP EP HZ HB. U Sarajevskoj županiji u planu ih je osam i to na rijekama Bosni – dvije, Bijela rijeka – jedna, Crna rijeka – dvije i Perački potok tri.

U Unsko-sanskoj županiji planirano je 21, na rijekama Sana, Hatiraj, Bliha, Kijevska rijeka, Sanici i Sasinim, dok ih se u Zapadnohercegovačkoj županiji planira osam na rijekama Lištici – dvije, Mlade – tri, Tihaljina – jedna i Trebižat – dvije.

U Zeničko-dobojskoj županiji također se planira obilato iskoristiti bogati vodni resursi gradnjom 27 malih hidroelektrana na rijekama Tribija, Trstionica, Žuća, Stupčanica, Stavinja, Orlja, Fojnica, Bosna, Dobra voda, Krivaja, Mala rijeka, Maušićka rijeka, Bioštica i Megara.

I u Republici Srpskoj 149 malih elektrana “niknuti će” na rijekama Bijeli Rzav, Bistrica, Bjelava, Bosna (čak devet), Ćehotina, Crna rijeka, Draženica, Crni Ruav, Drinjača (sedam), Golubača, Jabušnica, Jadar, Janj, Neretva (osam), Pliva, Prača, Rakitnica, Vrbanja (čak 17), Vrbas, Željeznica, Žepa itd.. Moglo bi se kazati da nema rijeke koja neće dobiti svoju malu hidroelektranu.

Rijeke više neće biti rijeke

“Od rijeka će ostati vrlo malo. Zapravo ih više nećemo ni moći nazivati rijekama jer će to biti značajno modificirana vodna tijela”, kazao je Viktor Bjelić, koordinator projekata u Centru za životnu sredinu iz Banja Luke o ovom problemu za Radio Slobodna Europa (RSE).

Dok često čujemo da je BiH jedna od 10 zemalja u Europi s najviše pitke vode, izvjesna je budućnost uništenja tog vodnog bogatstva koje će se, kojeg li paradoksa, plaćati iz džepova poreznih obveznika.

“Rijeka podrazumijeva vodeni tok koji ima svoju struju, a ovdje ćemo imati ili ujezerene rijeke ili rijeke bez vode, čija će korita zapravo biti iskorištena za postavljanje cijevi i sva voda će biti u tim cijevima i iskorištena za proizvodnju električne energije, koja, u slučaju izgradnje svih ovih više od 400 hidroelektrana u BiH, neće doprinijeti proizvodnji električne energije u BiH više od 3%. Dakle, zaista jedan zanemariv postotak proizvodnje električne energije dobivamo od ovih hidroelektrana, a ogromna je šteta, kako za lokalnu zajednicu, tako za sve građane BiH, jer pored toga što je ovo atak na prirodu i prirodne resurse, tako je i atak na ljude i na ekonomiju ove države. Ovi projekti se subvencioniraju dobivaju se ogromni poticaji za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, koje plaćaju građani putem nadoknade za obnovljive izvore energije na njihovim računima za električnu energiju”, kazao je Bjelić za RSE.

Isplate li se mini hidroelektrane? Kako kome.

U većini Europe male hidroelektrane imaju maksimalnu snagu do 10 MW, a zagovornici izgradnje ističu kako su, zahvaljujući njihovoj smanjenoj snazi i veličini, znatno smanjeni i negativni utjecaji na okoliš i stanovništvo, kao i da se radi o proizvodnji čiste i obnovljive energije, povećanjem radnih mjesta i ulaganja. Ali, praksa pokazuje da to i nije baš tako.

Istraživanje austrijske nevladina organizacija Riverwatch pokazalo je kako se 817 ili 49% svih predviđenih malih hidroelektrana u balkanskoj regiji nalazi upravo u njihovim zaštićenim dijelovima. Ne stoji posebno ni teza o povećanju radnih mjesta jer se radi o tehnološki naprednim projektima i skoro potpunoj automatizaciji rada te tako i najčešće manjim brojem uposlenika, a pitanje je koliko se ovakvi projekti isplate lokalnoj zajednici.

No, zemljama Balkana rapidno raste izgradnja malih hidorelektrana, a to pokazuje i istraživanje ove austrijske nevladine organizacije. Riverwatch navodi kako se broj MHE u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji od njih 108 do 2009. godine popeo do 488 do 2018. godine. No, u porastu su i prosvjedi aktivista za očuvanje okoliša koji se ovome protive, a zbunjujuća je nelogičnost da je, primjerice 2018. godine čak 70% poticaja za obnovljivu energiju dodijeljeno upravo malim hidroelektranama koje su proizvele tek 3.6% ukupne energije. Također, prema analitičkom istraživanju portala Capital.ba građani RS u posljednje tri godine dali su više od 28 milijuna KM vlasnicima malih hidroelektrana po osnovu naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Samo u prošloj godini vlasnici MHE dobili su 12,5 milijuna KM.

Subvencioniranje vlastitog uništenja

Ekonomski analitičar Damir Miljević iz Banja Luke autor je studije kojom je dokazano da BIH subvencioniranjem rada malih hidroelektrana svakodnevno gubi novac. Prema njegovoj studiji ukupna šteta koja će nastati daljom primjenom ovog modela podsticaja u sljedećih 10 godina procjenjuje se na gubitke više od 40 milijuna KM, a ovaj iznos bi bio udvostručen ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjeve.

„Nažalost ne postoji politička volja da se postojeći sustav subvencija mijenja, jer je po mojim informacijama namjera vlasti da se sustav ‘feed in tarifa’ zadrži i u budućem periodu, iako za to ne postoje nikakvi racionalni ekonomski, tržišni ili bilo kakvi drugi društveni razlozi. I pored svih upozorenja da je postojeći sustav društveno štetan i da ne doprinosi u dovoljnoj mjeri ostvarivanju postavljenih ciljeva energetske tranzicije, sprega između politike i investitora je jaka i ni jedni, a niti drugi, nemaju namjeru odustati”, rekao je Miljević svojedobno na ovu temu.

Ukoliko se najave o izgradnji 400 hidroelektrana u BiH obistine, Miljević smatra da će to dovesti do posljedica koje će biti nemjerljive i katastrofalne. Prema njegovim riječima svi će pretrpjeti štetu izuzev investitora i političkih zaštitnika.

Tek sada će se raditi Katalog kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana

Vlada FBiH na posljednjoj sjednici zadužila je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora i Federalnim hidrometerološkim zavodom, imenuje radnu skupinu koja će pripremiti prijedlog izmjene zakona ili podzakonskog akta kojim će biti precizno definirane obveze, kako investitora, odnosno operatora malih HE, tako i nadležnih institucija, vezano za osiguranje kontinuirane kontrole poštivanja obveza po osnovu EPP-a u skladu sa izdanim dozvolama.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je zaduženo i da imenuje interresornu radnu skupinu od predstavnika FMPVŠ, FMOiT, FMERI, FMPU i Federalane komisije za koncesije, sa zadatkom da za Vladu FBiH pripremi prijedlog uputstva za korištenje Kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana, čija primjena treba biti obvezujuća za organe i tijela u FBiH nadležne za izdavanje koncesije, odobrenja, suglasnosti i dozvole za male HE.

(Izvor: Dnevni list)

Objava ‘Rijeke više neće biti rijeke nego modificirana vodna tijela’ pojavila se prvi puta na Republika.