Njujorški portal istraživačkog novinarstva ProPublica osvojio je prestižnu nagradu za javnu službu za priče o neobjavljenim darovima i putovanjima koje su suci Vrhovnog suda SAD-a, posebno Clarence Thomas, primali od bogatih donatora. New York Times i Washington Post osvojili su po tri nagrade.

Godišnje Pulitzerove nagrade, prvi put dodijeljene 1917., najprestižnije su priznanje u američkom novinarstvu, prenosi HINA.

Pobjedničke Reutersove fotografije uključuju Palestinku koja ljulja tijelo svoje petogodišnje nećakinje u Gazi. Ta je fotografija prethodno osvojila prestižnu nagradu Svjetske novinske fotografije 2024. godine.

Reutersova serija o Musku “Muskov industrijski kompleks” otkrila je niz ozljeda radnika i jednan smrtni slučaj u Muskovoj raketnoj tvrtki SpaceX i maltretiranje životinja u njegovoj tvrtki za implantate u mozgu Neuralink.

Reuters je podijelio nacionalnu nagradu za izvještavanje s Washington Postom, koji ju je osvojio za ispitivanje puške AR-15 i njene uloge u oružanom nasilju u SAD-u.

Times je osvojio međunarodnu nagradu za izvještavanje o sukobu između Izraela i Hamasa, a Timesova novinarka Hannah Dreier nagrađena je za istraživačko novinarstvo za razotkrivanje korištenja rada djece migranata u SAD-u.

Lookout Santa Cruz, digitalna lokalna novinska kuća, osvojila je nagradu za hitne “breaking” vijesti za izvještavanje o katastrofalnim poplavama koje su pogodile Kaliforniju u siječnju 2023.

Agencija Associated Press nagrađena je za foto izvještaj migrantima koji putuju iz Latinske Amerike u SAD.

Nagrade dodjeljuje Sveučilište Columbia. Nazvane su po novinskom izdavaču Josephu Pulitzeru, koji je umro 1911. i ostavio novac za nagradu i za osnivanje studija novinarstva na sveučilištu.

/Desk/

Objava Pulitzerove nagrade: Washington Post i New York Times osvojili tri, Reuters dvije pojavila se prvi puta na Republika.

Na početku teksta se ističe da Hamasovi militanti nisu bili jedini koji su 7. listopada zabilježili zločine koje su počinili tijekom smrtonosnog napada na jug Izraela.

“Neke od njihovih zvjerstava snimili su fotoreporteri sa sjedištem u Gazi koji rade za novinske agencije Associated Press i Reuters čije rano jutarnje prisustvo na probijenom graničnom području postavlja ozbiljna etička pitanja”, navodi se. Autori se pitaju je li to bilo koordinirano s Hamasom.

https://twitter.com/IsraelMFA/status/1722457691811877082?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1722457691811877082%7Ctwgr%5E1d185695f3763206b1a2f02e166cecaf5dfce001%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.klix.ba%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fizrael-optuzio-novinare-reutersa-cnn-a-ap-a-i-new-york-timesa-da-su-7-oktobra-saradjivali-s-hamasom%2F231109032

“Jesu li ugledne agencije, koje su objavile njihove fotografije, odobravale njihovo prisustvo na neprijateljskoj teritoriji, zajedno sa infiltratorima terorista? Jesu li fotoreporteri koji su slobodni za druge medije, poput CNN-a i The New York Timesa, obavijestili ove kuće? Sudeći po slikama linča, otmice i napada na izraelski kibuc, čini se da je granica probijena ne samo fizički, već i novinarski”, stoji u tekstu.

Navode da se četiri imena pojavljuju na fotografijama AP-a iz graničnih područja Izrael-Gaza 7. listopada, Hassan Eslaiah, Yousef Masoud, Ali Mahmud i Hatem Ali.

Eslaiah je freelance novinar koji također radi za CNN koji je tijekom napada fotografirao zapaljeni izraelski tenk i upad u kibuc Kfar Azza. Također su objavili sliku na kojoj se vidi Eslaiah s liderom Hamasa i idejnim tvorcem napada od 7. listopada Yahyom Sinwarom.

In the hours following our expose, new material is still coming to light concerning Gazan freelance journalist Hassan Eslaiah whom both AP & CNN used on Oct. 7.

Here he is pictured with Hamas leader and mastermind of the Oct. 7 massacre, Yahya Sinwar. https://t.co/S9pXeIGaFq pic.twitter.com/RmEZU5RsM8

— HonestReporting (@HonestReporting) November 8, 2023

Yousef Masoud, koji se također potpisao na AP-ovu sliku radi i za The New York Times.

“Ali Mahmud i Hatem Ali bili su pozicionirani kako bi dobili slike užasnih otmica Izraelaca u Gazi. Mahmud je uhvatio kamionet koji je prevozio tijelo njemačko-izraelske državljanke Shani Louk, a Ali je dobio nekoliko snimaka kidnapiranih osoba”, navodi se.

Također autori optužuju Reutersove fotoreportere Mohammeda Fayqa Abu Mostafe i Yassera Qudiha da su se baš u vrijeme napada Hamasa zatekli na granici.

Obojica su fotografirali zapaljeni izraelski tenk na samoj granici, ali je Abu Mustafa fotografirao tijelo izraelskog vojnika kojeg više ljudi izvlači iz tenka.

“Reuters je bio ljubazan da doda grafičko upozorenje na naslov fotografije, ali to nije spriječilo urednike da ga besramno označe kao jednu od ‘Slika dana’ u svojoj uredničkim bazama podataka”, navodi se.

Autori ističu da novinske agencije mogu tvrditi da samo rade svoj posao, a dokumentiranje ratnih zločina može biti dio toga.

“Ali, to nije tako jednostavno. Je li oguće pretpostaviti da su se ‘novinari’ samo slučajno pojavili rano ujutro na granici bez prethodne koordinacije sa teroristima? Ili su oni bili dio plana?”, stoji u tekstu.

S tim u vezi pozvali su da se redefinira granica između “novinarstva i barbarstva”.

HonestReporting je nevladina organizacija koja “prati medije zbog pristranosti prema Izraelu” i koju je nekoliko novinskih kuća opisalo kao “pro-izraelsku grupu za nadzor medija”. Registrirani su u Sjedinjenim Američkim Državama u New Yorku, a novinari imaju sjedište u Jeruzalemu, piše Klix.

/Desk/

Objava Tanka etička linija između novinarstva i barbarstva – Izrael optužio novinare Reutersa, CNN-a, AP- i New York Timesa za suradnju s Hamasom pojavila se prvi puta na Republika.

Skupina novinara više medija bila je blizu sela Aalme ech-Chaaba nedaleko od izraelske granice kada ih je zateklo prekogranično bombardiranje, rekao je jedan od ranjenih novinara za France Presse, prenosi HRT.

Libanonski sigurnosni izvor rekao je za AFP da je Izrael počeo bombardirati to područje nakon pokušaja Palestinaca da iz Libanona uđu u Izrael.

– Veoma nas je ražalostila vijest o pogibiji našeg novinara Issama Abdallaha, navodi se u priopćenju agencije Reuters. Novinar je bio dio Reutersova tima na jugu Libanona.

AFP-ova fotoreporterka Christina Assi bila je u tom sektoru zajedno s kolegom novinarom AFP-a Dylanom Collinsom. Oboje su prevezeni u bolnicu u Tiru, gdje će im se pružiti liječnička pomoć.

“Thaer Al-Sudani i Maher Nazeh, druga dvojica Reutersovih novinara, ranjeni su i potrebna im je liječnička pomoć”, navodi se u priopćenju agencije Reuters koja dodaje da žurno traga za drugim informacijama.

Katarska mreža Al Jazeera priopćila je da je ranjeno dvoje njezinih novinara, Carmen Joukhadar i Elie Brakhya, dodajući da je njihovo vozilo pogođeno u izraelskom bombardiranju.

– Krajnje smo zabrinuti zbog toga što je skupina prijavljenih novinara ubijena i ranjena dok su obavljali svoj posao, rekao je za AFP Phil Chetwynd, direktor informiranja.

Libanonski premijer Najib Mikati rekao je pak u priopćenju da je “izraelski neprijatelj izravno gađao novinare u sklopu svoje neprestane agresije na libanonski teritorij”.

U New Yorku je UN-ov glavni tajnik istaknuo da ovi događaji svjedoče o “velikoj opasnosti od širenja” rata Hamasa i Izraela na susjedni Libanon te je izrazio sućut, a UN-ov glasnogovornik Stephane Dujarric je rekao da treba provesti istragu kako bi se utvrdilo što se stvarno dogodilo.

Prije nego što su novinari pogođeni, izraelska vojska je priopćila da je topništvom gađala libanonski teritorij nakon eksplozije na graničnom prijelazu blizu Hanite, u Izraelu, nasuprot Aalmi ech-Chaabu. Hezbollah je nakon toga objavio da je gađao “izraelske položaje”.

Pogranično područje poprište je redovitih sukoba u posljednjih gotovo tjedan dana, ali su operacije zasad ograničene, kao i izraelsko bombardiranje u okolici sela uz granicu na jugu Libanona.

/Desk/

Objava U Libanonu poginuo Reutersov novinar, još šest ranjenih pojavila se prvi puta na Republika.

Dokument, sažetak odgovora europskih vlada na zahtjeve Ukrajine za vojnom obukom i “smrtonosnom pomoći” ili oružjem, bio je među desetinama povjerljivih dokumenata objavljenih na internetu posljednjih tjedana, što bi moglo biti najozbiljnije odavanje američkih tajni u posljednjih nekoliko godina. Tabela s dokumentima, kako piše Reuters, pokazuje da je Srbija odbila pružiti obuku ukrajinskim snagama, ali se obvezala da će poslati smrtonosnu pomoć ili ju je već isporučila.

Ministar obrane Republike Srbije Miloš Vučević, u današnjoj izjavi odbacio je te podatke kao “netočne”.

„Srbija nije, niti će prodavati oružje niti ukrajinskoj, niti ruskoj strani, niti zemljama koje okružuju taj sukob“, rekao je Vučević.

Pod nazivom “Europa – Odgovor na tekući sukob Rusije i Ukrajine”, dokument Pentagona u obliku grafikona navodi “procijenjene stavove” 38 europskih vlada kao odgovor na zahtjeve Ukrajine za vojnom pomoći.

Grafikon je pokazao da je Srbija odbila pružiti obuku ukrajinskim snagama, ali se obvezala na slanje smrtonosne pomoći ili ju je već isporučila. Također se navodi da Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da Ukrajini u budućnosti osigura oružje, piše Reuters.

Dokument nosi oznaku Tajno i NOFORN, što zabranjuje njegovu distribuciju stranim obavještajnim službama i vojsci. Datirano je 2. ožujka i pečatirano pečatom ureda Združenog načelnika stožera. Reuters navodi kako nije mogao neovisno provjeriti autentičnost dokumenta.

Ministar obrane Vučević je u svojoj izjavi rekao kako postoji mogućnost da se oružje i ubojna sredstva srpske proizvodnje „magično pojave“ u sukobu, ali „to nema nikakve veze sa Srbijom“.

“Ovo je pitanje za zemlje koje ne poštuju međunarodne norme, ugovorne klauzule i poslovnu praksu. Netko očito želi uvući Srbiju u taj sukob, ali mi vrijedno vodimo našu politik”, rekao je on, odbacivši obavještajni dokument.

Ured predsednika Aleksandra Vučića i ukrajinsko veleposlanstvo nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar. Pentagon takođe nije odmah odgovorio na pitanja Reutersa o referenci dokumenta na Srbiju, a i ranije je odbio komentirati bilo koji od dokumenata koji su procurili.

Vučićeva vlada je isticala neutralnost u ratu u Ukrajini, usprkos dubokim povijesnim, ekonomskim i kulturnim vezama zemlje s Rusijom.

„Ako je ovaj dokument točan, on ili pokazuje Vučićevu dvoličnost u odnosu na Rusiju, ili je pod velikim pritiskom Washingtona da isporuči oružje Ukrajini“, rekao je Janusz Bugajski, stručnjak za istočnu Europu iz Jamestown Foundation, instituta za vanjsku politiku.

Ministarstvo pravde istražuje curenje dokumenata, dok Pentagon procjenjuje štetu nanesenu američkoj nacionalnoj sigurnosti.

Tabela Pentagona je podijelila odgovore na ukrajinske zahtjeve za pomoć u četiri kategorije: zemlje koje su se obvezale da će osigurati obuku i smrtonosnu pomoć; zemlje koje su već pružile obuku, smrtonosnu pomoć ili oboje; zemlje s vojnom sposobnošću i političkom voljom “da pruže buduću smrtonosnu pomoć”.

Austrija i Malta bile su jedine dvije zemlje s oznakom “Ne” u sve četiri kategorije.

Objavljivanje grafikona dolazi nešto više od mjesec dana nakon što su dokumenti postavljeni na proruskom kanalu u aplikaciji za globalnu razmjenu poruka Telegram navodno pokazali isporuku raketa zemlja-zemlja od strane srpskog proizvođača oružja od 122 mm ‘Grad’ u Kijevu u studenom. Dokumenti su uključivali manifest pošiljke i certifikat krajnjeg korisnika ukrajinske vlade.

“Moskva je u ožujku priopćila da je od Beograda zatražila službeno objašnjenje navodnih isporuka”, prenijela je državna novinska agencija TASS glasnogovornicu ruskog ministarstva vanjskih poslova Mariju Zaharovu.

Proizvođač oružja Krušik iz Valjeva demantirao je da je Ukrajini isporučio rakete ili drugo oružje. Vučić je te navode nazvao “notornom lažima”.

“Nismo izvozili nikakvo oružje ili municiju u Rusiju ili Ukrajinu”, rekao je on tijekom posjete Kataru 5. ožujka. Reuters nije mogao neovisno potvrditi autentičnost dokumentacije o isporuci oružja objavljene na Telegramu.

Od početka rata u veljača prošle godine, Vučić je pokušavao da izbalansirati bliske veze s Moskvom s ciljem Srbije da se pridruži Europskoj uniji.Iako je Beograd više puta osuđivao rusku invaziju na Ukrajinu u Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim forumima, Srbija je i dalje jedina od 44 europske zemlje u uvođenju sankcija Moskvi.

Objava Reuters: Dokumenti Pentagona koji su procurili u javnost pokazuju da je Srbija pristala naoružati Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.