Europskoj uniji prijeti nova energetska kriza uoči zime, a sve manje zalihe prirodnog plina izazivaju zabrinutost među energetskim stručnjacima. Prema izvješću američkog Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA), Europa bi tijekom zime mogla imati manjak do 14 milijardi kubičnih metara plina, što odgovara približno sedam posto ukupne potražnje u Uniji.

Riječ je o količini koja bi bila dovoljna za opskrbu između 10 i 12 milijuna kućanstava.

Na rizike upozorava i Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG), čija prognoza za zimu 2026./2027. upućuje na mogućnost ozbiljnog smanjenja zaliha u slučaju hladnog vremena i ograničene međunarodne opskrbe.

Ako se ne osiguraju dodatne količine plina, europske države mogle bi se naći pred teškim izborom: kupovati energente po znatno višim cijenama ili uvoditi mjere kojima bi se ograničila potrošnja.

Zalihe plina na najnižoj razini za ovo doba godine

Europska skladišta plina trenutačno su popunjena tek nešto više od 70 posto kapaciteta, što je najniža razina za ovo doba godine otkako su 2011. počele sustavne evidencije.

Jedan od razloga takvog stanja jesu visoke cijene plina, zbog kojih je trgovcima tijekom ljeta bilo isplativije prodavati energent nego ga skladištiti za zimsku potrošnju.

Istodobno, potražnja za plinom tijekom zime posljednje je dvije godine postupno rasla, dok je uvoz u Europsku uniju uglavnom stagnirao. Zbog toga Europa sve više ovisi o zalihama koje je uspjela prikupiti prije početka hladnijeg razdoblja.

Prema podacima navedenima u izvješću, neto povlačenje plina iz skladišta u siječnju 2026. dosegnulo je 22,6 milijardi kubičnih metara. Za usporedbu, u siječnju 2025. iznosilo je 18,8 milijardi, a u siječnju 2024. godine 17,8 milijardi kubičnih metara.

Takav trend pokazuje koliko bi hladna zima mogla dodatno opteretiti europski energetski sustav.

U najgorem scenariju zalihe bi mogle pasti na samo 11 posto

Prema procjeni ENTSOG-a, u slučaju hladne zime razina popunjenosti europskih skladišta mogla bi pasti na samo 11 posto, čak i uz povoljne uvjete za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Takva bi razina predstavljala vrlo malu sigurnosnu rezervu za nastavak zime i eventualne nove poremećaje u opskrbi.

Ako bi države željele završiti zimu s najmanje 30 posto popunjenih skladišta, morale bi smanjiti potrošnju ili ograničiti isporuke plina u količini koja odgovara približno sedam posto ukupne potražnje.

Ipak, riječ je o nepovoljnom scenariju, a ne o potvrdi da će do nestašice doista doći. Konačan ishod ovisit će o temperaturama, dostupnosti uvoza, kretanju potražnje i razvoju međunarodnih sukoba.

Rat na Bliskom istoku dodatno ugrožava opskrbu

Situaciju dodatno kompliciraju ratni sukobi na Bliskom istoku i poremećaji na globalnom energetskom tržištu. Prema analizama na koje se poziva Politico, rat u Iranu i šira nestabilnost u regiji stvaraju dodatnu neizvjesnost za europsku opskrbu energentima.

Europska unija zbog toga ima ograničene mogućnosti za brzo pronalaženje novih količina plina, osobito ako istodobno poraste potražnja u drugim dijelovima svijeta.

Dodatni pritisak predstavlja i najavljena zabrana dugoročnih ugovora o isporuci ruskog ukapljenog prirodnog plina na razini Europske unije, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju.

Prema izvješću IEEFA-e, ta bi promjena mogla smanjiti europski uvoz plina za dodatnih sedam milijardi kubičnih metara.

Ruski plin ranije je imao važnu ulogu u prilagođavanju opskrbe promjenama potražnje tijekom zimskih mjeseci. Njegovim daljnjim ograničavanjem Europa će se još više morati oslanjati na postojeće zalihe i alternativne dobavljače.

Dodatni uvoz mogao bi stajati tri milijarde eura

Jedna od mogućnosti za ublažavanje manjka jest povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina koji se brodovima doprema na europska tržišta. Među važnijim dobavljačima nalaze se Sjedinjene Američke Države.

Međutim, povećanje uvoza imalo bi visoku cijenu.

Prema procjeni IEEFA-e, nabava dodatnih količina potrebnih za nadoknadu manjka mogla bi europske potrošače stajati oko tri milijarde eura više nego što bi ista količina stajala prošle godine. To predstavlja povećanje troška od približno 12 posto.

Takav iznos bio bi dodatno opterećenje uz već visoke cijene energije, koje izravno ili neizravno utječu na kućanstva i poduzeća.

Problem je i to što američka proizvodnja ukapljenog prirodnog plina radi blizu maksimalnog kapaciteta. Zbog toga nije jednostavno brzo povećati izvoz kako bi se zadovoljila dodatna europska potražnja.

Stručnjaci očekuju rast cijena prije stvarne nestašice

Unatoč upozorenjima, dio analitičara smatra da je znatniji rast cijena vjerojatniji od stvarnog nedostatka plina za europske potrošače.

Laurent Ruseckas, viši analitičar tržišta plina u tvrtki S&P Global Energy, smatra da bi brzo pražnjenje skladišta početkom zime moglo potaknuti snažan rast cijena. Više cijene zatim bi mogle privući dodatne pošiljke ukapljenog prirodnog plina iz Azije prema Europi.

Drugim riječima, tržište bi se moglo prilagoditi povećanjem cijena i preusmjeravanjem dostupnih količina, iako bi takav proces bio skup za potrošače.

Ruseckas upozorava i da Europa više nema mnogo prostora za dodatno smanjenje potrošnje.

Rat u Ukrajini već je doveo do pada industrijske potražnje za plinom u Europskoj uniji za približno 20 posto, a ta se potražnja još nije oporavila.

To znači da je dio prilagodbe već ostvaren smanjenjem industrijske potrošnje, zbog čega bi daljnje uštede mogle biti teže ostvarive bez dodatnih posljedica za gospodarstvo.

Što to znači za europska kućanstva?

Za građane bi najizravnija posljedica mogla biti povećanje računa za grijanje i druge energente, osobito ako se cijene plina snažno povećaju na veleprodajnom tržištu.

Skuplji plin može utjecati i na cijenu električne energije, kao i na troškove poslovanja industrije, proizvodnje i usluga. Takvi se troškovi potom mogu preliti na cijene različitih proizvoda i usluga.

U slučaju izrazito nepovoljnih vremenskih i tržišnih okolnosti, pojedine države mogle bi razmotriti i dodatne mjere štednje ili ograničavanje potrošnje.

Ipak, trenutačne procjene ne znače da će milijuni kućanstava ostati bez plina. Broj od 10 do 12 milijuna kućanstava predstavlja usporedbu količine mogućeg manjka s njihovom potrošnjom, a ne prognozu broja kućanstava koja će sigurno ostati bez opskrbe.

Pred Europom je neizvjesna zima u kojoj će ključnu ulogu imati vremenski uvjeti, dostupnost dodatnog plina i razvoj globalnih sukoba. Najveći rizik za građane zasad predstavlja mogućnost novih poskupljenja, dok bi stvarna nestašica ovisila o tome koliko se ozbiljni poremećaji u opskrbi budu preklapali s povećanom zimskom potražnjom.

Objava Europi prijeti nova energetska kriza: Zalihe plina na rekordno niskim razinama, računi za grijanje mogli bi dodatno porasti pojavila se prvi puta na Republika.

Četvero astronauta na NASA-inoj misiji Artemis II ušlo je u povijest: Službeno su bili udaljeniji od Zemlje nego bilo tko prije njih. Time su nadmašili dosege misije Apollo 13 iz 1970. godine.

U 13:57 po istočnom vremenu (EDT) u ponedjeljak, NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen premašili su udaljenost od 400.171 kilometara od Zemlje, čime su za oko nadmašili prethodni rekord koji su 1970. postavili astronauti Apolla 13 – James Lovell, John Swigert i Fred Haise.

“Danas, u ime cijelog čovječanstva, pomičete granice”, poručila je astronautima iz Kontrolnog centra Jenni Gibbons, kanadska astronautkinja koja je bila zadužena za komunikaciju s posadom.

“Dok nadmašujemo najveću udaljenost koju su ljudi ikad postigli od planeta Zemlje, činimo to u čast izvanrednih napora i postignuća naših prethodnika u istraživanju svemira”, odgovorio je Hansen. “Nastavit ćemo svoje putovanje još dalje u svemir prije nego što nas Majka Zemlja ponovno privuče svemu što nam je važno, ali najvažnije – koristimo ovaj trenutak da izazovemo ovu i sljedeće generacije da se pobrinu da ovaj rekord ne traje dugo.”

Direktor leta NASA-e Brandon Lloyd, komunikatorica kapsule Amy Dill i časnik za zapovijedanje i rukovanje podacima Brandon Borter također su obilježili ovu prekretnicu slanjem e-pošte posadi, za koju se sada smatra da je najduža poruka između osoba ikad poslana u ljudskoj povijesti.

Povijesni dan za posadu

Posada Artemisa 2, koja leti u svojoj kapsuli Orionu od lansiranja s Floride prošlog tjedna, probudila se oko 10:50 sati po istočnom američkom vremenu na svoj šesti dan leta, uz snimljenu poruku pokojnog astronauta Jima Lovella iz Apolla 8 i 13.

“Dobrodošli u moj stari kvart”, rekao je Lovell, koji je prošle godine umro u 97. godini. “Ovo je povijesni dan i znam koliko ćete biti zauzeti, ali ne zaboravite uživati ​​u pogledu… sretno.”

Misija će nastaviti put i ploviti oko daleke strane Mjeseca, promatrajući ga s otprilike 6440 kilometara iznad njegove zamračene površine, a Zemlja će daleko u pozadini izgladati kao da je veličine košarkaške lopte. Ova prekretnica vrhunac je gotovo 10-dnevne misije Artemis 2, prvom probnom letu s posadom NASA-inog programa Artemis.

Cilj je te serije misija koja stoji više milijardi dolara vratiti astronaute na površinu Mjeseca do 2028., prije Kine, i tamo uspostaviti dugoročnu američku prisutnost tijekom sljedećeg desetljeća te izgraditi mjesečevu bazu koja bi služila kao poligon za potencijalne buduće misije na Mars.

Tijekom preleta Mjeseca posada će biti uronjena u tamu, a imat će i kratke prekide komunikacije jer im Mjesec blokira NASA-inu mrežu u dubokom svemiru, tzv. Deep Space Network, globalni niz masivnih radiokomunikacijskih antena koje svemirska agencija koristi za razgovor s posadom.

Prelet će trajati oko šest sati, tijekom kojih će astronauti koristiti profesionalne kamere za snimanje detaljnih fotografija Mjeseca kroz Orionov prozor, otkrivajući tu rijetku točku rijetku velike znanstvene vrijednosti iz koje se promatra sunčeva svjetlost kako se filtrira oko mjesečevih rubova.

Posada će također imati priliku fotografirati rijedak trenutak u kojem će njihov matični planet Zemlja, patuljast u odnosu na njihovu rekordnu udaljenost u svemiru, zalaziti i izlaziti iznad lunarnog horizonta dok kruže oko njega, što je svojevrsna nebeska verzija izlaska Mjeseca kakav vidimo sa Zemlje.

Tim od desetaka mjesečevih znanstvenika smještenih u Sobi za znanstvenu evaluaciju u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu zapisivat će dok astronauti, koji su proučavali niz lunarnih fenomena kao dio obuke za misiju, opisuju svoj pogled u stvarnom vremenu.

Oborili rekord star 56 godina

Misija Apollo 13 postavila je prethodni rekord zapravo iz nužde. Trećeg dana misije, kada su astronauti bili oko 330.000 kilometara udaljeni od Zemlje, eksplozija je uništila jedan od spremnika kisika u servisnom modulu. NASA je tada morala brzo reagirati kako bi posadu sigurno vratila kući, odlučivši da će njihova kapsula obići Mjesec i iskoristiti njegovu gravitaciju kao “praćku” za što brži povratak na Zemlju.

Ta odluka, osim što je spasila živote posade, donijela im je i rekord za najveću udaljenost koju su ljudi ikad prešli od Zemlje, koji je potrajao dugih 56 godina.

/Desk/

Objava Posada Artemisa II oborila rekord: Čovjek nikada prije nije bio udaljeniji od Zemlje pojavila se prvi puta na Republika.

Situaciju dodatno otežava proces gašenja topionica – koji se trenutno odvija na projektu Qatalum u Kataru – što znači da bi pogoni mogli biti izvan funkcije duže od šest mjeseci. Toliko je, naime, obično potrebno za ponovno pokretanje proizvodnje.

Velika proizvodnja na Bliskom istoku

Aluminij, čija proizvodnja zahtijeva goleme količine električne energije, postao je omiljena investicija za diverzifikaciju gospodarstava zemalja Perzijskog zaljeva koje raspolažu velikim količinama jeftine nafte i plina.

Procjene pokazuju da se iz regije Perzijskog zaljeva svake godine uobičajeno izveze oko 5,5 milijuna tona aluminija. Topionica Alba i projekt Qatalum – koji je u suvlasništvu tvrtke Norsk Hydro – najveći su u regiji te predstavljaju najveći kompleks za proizvodnju aluminija na jednoj lokaciji u svijetu.

Nizozemska banka ING navela je u svojem istraživanju kako bi produljeni poremećaji u brodarstvu u Zaljevu istovremeno zaustavili priljev glinice i izvoz aluminija. „To bi značajno smanjilo globalnu ponudu aluminija”, priopćili su iz banke.

Tri scenarija za aluminij

ING je iznio tri moguća scenarija za tržište aluminija u Zaljevu:

1. Prvi scenario: Relativno kratak poremećaj od oko četiri tjedna bio bi najbolji mogući ishod, no čak i on bi mogao izazvati ozbiljan šok u opskrbi zbog kontroliranih prekida proizvodnje.
2. Drugi scenario: Podrazumijeva ograničen pomorski promet tijekom nekoliko mjeseci.
3. Treći scenario: Predviđa tromjesečni potpuni poremećaj u brodskom prometu.

U najgorem slučaju, cijena aluminija mogla bi nakratko porasti iznad 4.000 dolara po toni prije nego što pad potražnje počne ograničavati daljnji rast, navodi ING.

Pritisak na ponudu već se očituje kroz cijenu metala koja je na Londonskoj burzi metala (LME) porasla za 10% od početka rata s Iranom – s 3.129 dolara na više od 3.400 dolara po toni.

Niske zalihe dodatno podižu cijenu

Tijekom proteklih 12 mjeseci pritisak na tržište aluminija raste, djelomično zbog američkih carina na uvoz metala. U tom je razdoblju cijena porasla za oko 40%, dok regionalne premije dodatno povećavaju trošak koji plaćaju kupci.

Niske zalihe aluminija u Sjedinjenim Državama i Europi također su faktor koji utječe na rast cijena. Rekordna cijena od 4.100 dolara po toni zabilježena je početkom 2022. godine, ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja embarga na ruski izvoz ovog metala.

Investicijska banka Citi slaže se s procjenom ING-a da bi cijena mogla dosegnuti razinu od 4.000 dolara ako se nastave poremećaji u pomorskom prometu u Perzijskom zaljevu.

Objava Cijena aluminija mogla bi se ponovno približiti rekordnoj razini od 4.100 dolara po toni pojavila se prvi puta na Republika.

Dugo je vremena kvalificirana migracija pomagala u održavanju njemačkog tržišta rada, piše Euronews. Međutim, nova studija Ministarstva rada sugerira da sve veći broj radnika iz EU, koji su se doselili zbog boljih poslova i plaća, više ne želi ostati dugoročno – što otvara pitanje može li Njemačka popuniti kronični nedostatak radne snage.

„Ne možemo si priuštiti gubitak trećine građana EU zbog loših uvjeta“, izjavila je u utorak u Berlinu Natalie Pawlik, povjerenica savezne vlade za integraciju.

Pawlik je predstavila studiju tijela EU za jednako postupanje, koja analizira razloge zbog kojih građani EU napuštaju Njemačku. Unatoč velikom priljevu imigranata od oko 400.000 do 700.000 ljudi godišnje, Njemačka bilježi i visoke stope iseljavanja među državljanima EU. Studija je pokazala da značajan dio migranata iz EU napušta zemlju u prve četiri godine nakon dolaska, što sugerira da radni i životni uvjeti nisu dovoljno privlačni da bi mnoge, uključujući i one iz susjednih zemalja, potaknuli na dugoročan ostanak.

Slab „faktor privlačenja“

Prema nalazima Njemačkog instituta za gospodarstvo (IW) iz studenog 2025., njemačko tržište rada više ne nudi dovoljno snažan razlog mnogim migrantima iz EU da ostanu, unatoč trajnom manjku kvalificiranih radnika, posebno u zdravstvu, građevinarstvu i javnoj upravi.

• U deset sektora s najvećim manjkom radne snage, IW procjenjuje da više od 260.000 radnih mjesta nije moguće popuniti radnicima odgovarajućih kvalifikacija.
• Samo u zdravstvu nedostaje oko 46.000 radnika.

„Uska grla u zdravstvenom sektoru dovode do dugog čekanja na termine, dok nedostatak radnika u građevinskoj industriji usporava izgradnju stambenih objekata“, rekla je stručnjakinja IW-a Valeria Quispe.

„Manjak kvalificiranih radnika nedavno se ublažio zbog slabog gospodarstva, ali to ne znači da je tržište rada izvan opasnosti“, dodala je. Zato je ciljano privlačenje kvalificiranih radnika i dalje ključno. To uključuje uključivanje zaposlenih bez formalnih stručnih kvalifikacija u programe obrazovanja i dodatnog usavršavanja, stvaranje jačih poticaja da ljudi dulje ostanu u radnom odnosu, kao i poticanje useljavanja kvalificiranih stručnjaka.

Migranti unutar EU

Građani EU u Njemačku najčešće dolaze iz ekonomskih razloga, poput boljih izgleda za zaposlenje i zaradu, pravne sigurnosti te mogućnosti za obitelj i djecu. Mnogi dolaze i zbog konkretnih radnih mjesta ili programa obuke.

Rumunjska je i dalje najveća zemlja porijekla među građanima EU koji se sele u Njemačku, prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Slijede Poljska i Bugarska, ispred Italije, Mađarske i Španjolske. Gotovo tri četvrtine useljenika iz EU dolazi iz zemalja koje punu slobodu kretanja prema Njemačkoj imaju tek oko 10 do 15 godina (Rumunjska, Poljska i Bugarska čine 80 % te grupe).

U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najnižu razinu od 2011. godine. Pad je bio najizraženiji kod državljana četiriju ključnih zemalja:

• Hrvatska: pad od 30 %
• Poljska: pad od 21 %
• Bugarska: pad od 19 %
• Rumunjska: također bilježi pad.

Neto migracija iz drugih zemalja EU u 2024. iznosila je svega 38.735 ljudi, što je pad od 66,8 % u odnosu na prethodnu godinu, kada je neto migracija bila oko 117.000.

Zašto migranti ponovno žele napustiti Njemačku?

Značajan dio migranata razmišlja o povratku u zemlju porijekla, često navodeći visoke troškove života i osjećaj nepripadanja. Kvalitativni intervjui pokazali su da mnogi migranti Njemačku doživljavaju kao „nestabilno mjesto za život“:

• 38,8 % ispitanika izjavilo je da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno.
• 49,4 % navelo je da je doživjelo diskriminaciju na poslu.

Kao demotivirajući faktori navode se i nefleksibilni radni uvjeti, nepriznate kvalifikacije te ograničene mogućnosti napredovanja u struci, što smanjuje spremnost na ostanak. Mnogi su ukazali i na birokraciju kao veliki teret, posebno kod priznavanja kvalifikacija.

Studija zaključuje da bi bolja integracija na tržištu rada i stanovanja, uz inkluzivniju „kulturu dobrodošlice“, mogla povećati šanse da migranti ostanu. Prema riječima Andree Nahles, čelnice Savezne agencije za zapošljavanje, nedavni rast zaposlenosti u Njemačkoj potaknuli su isključivo državljani izvan EU.

„Zaposlenost među njemačkim državljanima naglo pada, prvenstveno zbog starosti“, rekla je Nahles. „Jednostavno zato što baby boom generacija sada doista odlazi u mirovinu.“

Objava Njemačka gubi bitku za radnike: Sve više građana EU napušta zemlju usprkos rekordnom manjku radne snage pojavila se prvi puta na Republika.

1. Rod Stewart – 1994. godina – Rio de Janeiro – više od 3,5 milijuna ljudi

U novogodišnjoj noći 1994. godine, plaža Copacabana u Rio de Janeiru postala je pozornica za glazbeni spektakl kakav svijet dotad nije vidio. Britanska rock zvijezda Rod Stewart održao je koncert pred nevjerojatnih više od 3,5 milijuna ljudi, čime je ovaj nastup ušao u povijest kao najmasovniji koncert ikad održan.

Bio je to besplatan koncert na otvorenom, organiziran kao dio novogodišnjih svečanosti, a prirodni ambijent jedne od najpoznatijih plaža svijeta dodatno je naglasio veličinu i simboliku tog događaja. Ljudi su pristizali iz svih zemalja svijeta, a plaža dugačka četiri kilometra bila je potpuno zakrčena. Mnogi su koncert pratili s brodova, balkona i krovova okolnih zgrada.

2. Jean-Michel Jarre – 1997. godina – Moskva – više od 3,5 milijuna ljudi

Ruska je prijestolnica 6. rujna 1997. godine slavila je svoj 850. rođendan, i to na način koji će zauvijek ostati zapisan u povijesti glazbenih spektakala. Naime, na prostranom trgu ispred Moskovskog državnog sveučilišta, francuski pionir elektroničke glazbe Jean-Michel Jarre okupio je više od 3,5 milijuna ljudi, a taj se događaj i danas smatra jednim od najmasovnijih koncerata svih vremena.

3. Jorge Ben Jor – 1993. godina – Moskva – 3 milijuna ljudi

Treći najmasovniji koncert svih vremena zabilježen je 31. prosinca 1993. godine. Na legendarnoj plaži Copacabana u Rio de Janeiru, brazilska glazbena ikona Jorge Ben Jor održao je besplatan koncert pred čak 3 milijuna ljudi, čime je taj nastup postao jedan od najmasovnijih ikad zabilježenih.

4. Lady Gaga – 2025. godine – Rio de Janeiro – 2,1 milijuna ljudi
5. Madonna – 2024. godine – Rio de Janeiro – 1,6 milijuna ljudi
6. Marko Perković Thompson – 2025. godine – 485.000 ljudi (po prodanim ulaznicama), što je najveći do sada koncert u Hrvatskoj i Europi ikada. Na službenim stranicama Marka Perkovića Thompsona objavljen je broj od 504.000 tisuća posjetitelja na koncertu.
7. Vasco Rossi – 2017. godina – Modena – 220.000 ljudi
8. Bijelo Dugme – 2005. godina – Beograd – 220.000 ljudi
9. Glay – 1999. godina – Chiba – 200.000 ljudi
10. Paul McCartney – 1990. godina – Rio de Janeiro – 184.000 ljudi
11. Tina Turner – 1988. godina – Rio de Janeiro – 180.000 ljudi
12. Frank Sinatra – 1980. godine – Rio de Janeiro – 180.000 ljudi
13. Luciano Ligabue – 2005. godine – Reggio Ernillia – 165.000 ljudi
14. Bruce Springsteen – 1988. godine – Berlin – 160.000 ljudi
15. Roger Waters – 1990. godine – Berlin – 150.000 ljudi

/Republika/

Objava Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu pojavila se prvi puta na Republika.

Odrađuju se posljednje pripreme uoči lansiranja najveće rakete na svijetu. Letjelica Starship uspješno je postavljena na vrh ogromne rakete Super Heavy, a prema orbiti bi se trebala uputiti u srijedu, 15. siječnja. Naravno, ako vremenski uvjeti dopuste.

Cijela konstrukcija ukupno je visoka gotovo 122 metra, što ju čini najvišom lansirnom konstrukcijom na svijetu, a zahvaljujući snažnim motorima i najsnažnijom.

Ovo će ujedno biti sedmi testni let Starshipa i prvi od potencijalno 25 letova ove godine. Tijekom leta predviđeno je testiranje brojnih novih sustava u Starshipu, poput nadogradnje letačkog računala, avionike i toplinskog štita. Kako su objasnili iz SpaceX-a, prednja zakrilca vozila na ovoj su letjelici nešto manja i pomaknuta prema vrhu, dalje od toplinskog štita, što bi značajno trebalo smanjiti njihovu izloženost grijanju pri ponovnom ulasku uz pojednostavljenje temeljnih mehanizama i zaštitnih ploča. Redizajn propulzijskog sustava, uključujući 25-postotno povećanje volumena pogonskog goriva, vakuumski omotač dovoda, novi sustav dovoda goriva za vakuumske motore Raptor vozila i poboljšani propulzijski avionski modul koji kontrolira ventile vozila i senzore za očitavanje, sve bi to trebalo poboljšati performanse letjelice.

Avionika vozila prošla je potpuni redizajn, dodajući dodatne mogućnosti i redundantnost za sve složenije misije poput prijenosa pogonskog goriva i povratka na mjesto lansiranja. Nadogradnje avionike uključuju snažnije računalo za letenje, integrirane antene koje kombiniraju Starlink, GNSS i rezervne RF komunikacijske funkcije u svakoj jedinici, redizajniranu inercijalnu navigaciju i senzore za praćenje zvijezda, integrirane pametne baterije i jedinice za napajanje koje distribuiraju podatke. Na letjelici je i više od 30 kamera koje će inženjerima dati uvid u performanse hardvera tijekom leta.

Tijekom svog leta, Starship će postaviti 10 simulatora Starlink satelita, koji bi trebali imitirati sljedeću generaciju Starlink satelita. Simulatori Starlink bit će na istoj suborbitalnoj putanji kao i Starship, s ciljanim padanjem u Indijski ocean. Planirano je i ponovno paljenje jednog motora Raptora dok je u svemiru.

Kao i do sad, iz SpaceX-a će pokušati uhvatiti Super Heavy raketu na njenom povratku na Zemlju, ali samo ako se za to stvore savršeni uvjeti. Ako do toga ne dođe, Super Heavy će se spustiti u more u Meksičkom zaljevu.

Ova nova godina bit će transformacijska za Starship, s ciljem ponovnog korištenja cijelog sustava na mreži i letenja u sve ambicioznijim misijama dok ponavljamo prema mogućnosti slanja ljudi i tereta u Zemljinu orbitu, Mjesec i Mars, ističu iz SpaceX-a.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Rekord za SpaceX: Sastavili su najveću raketu na svijetu pojavila se prvi puta na Republika.

I susjedna Hrvatska je u još jednom toplinskom valu, a jučer je srušen i rekord temperature mora otkad Državni hidrometeorološki zavod provodi mjerenja.

/Desk/

Objava Bilo je pakleno i 2015. – Srušen rekord temperature mora u Hrvatskoj – 29,7 stupnjeva pojavila se prvi puta na Republika.

Ovogodišnja dodjela nagrada Grammy ostat će u pamćenju jer je na njoj dobitnica i gošća bila Taylor Swift, trenutno najpopularnija izvođačica u svijetu, ali ne zbog svoje glazbe već zbog veze s igračem američkog nogometa Travisom Kelceom.

Taylor Swift ispisala je povijest i postala prva osoba koja je osvojila 4 nagrade Grammy za najbolji album!
Albumom ”Midnights” Swift je po četvrti put osvojila Grammy za album godine i tako nadmašila legende Franka Sinatru, Paula Simona i Stevieja Wondera, koji su tu nagradu osvojili po tri puta.

A dok je držala govor zahvale na bini, Taylor je svoje fanove ostavila u transu najavom da već kroz dva mjeseca izdaje svoj novi album.

Nakon što je primila Grammy, pjevačica se zahvalila te rekla da za sve ima jedno iznenađenje.

”Želim se zahvaliti obožavateljima tako što ću vam reći tajnu koju sam skrivala od vas zadnje dvije godine, a to je da moj potpuno novi album izlazi 19. travnja.”

”Zove se The Tortured Poet’s Department. Odmah nakon silaska s bine objavit ću i njegovu naslovnicu”, rekla je te to i učinila.

Swift je započela svoj govor rekavši da je to njezina 13. nagrada – broj koji smatra sretnim.

”Ovo je moj 13. Grammy. Što je moj sretan broj. Ne znam jesam li vam to ikada rekla”, nastavila je kroz šalu jer je ta činjenica svima poznata.

”Želim zahvaliti članovima diskografske akademije što su glasali na ovaj način, ali znam da je način na koji je glasala diskografska akademija izravan odraz strasti obožavatelja.”

A njena objava u nekoliko sati prikupila je već skoro 10 milijuna lajkova, s tim da ih je u samo prvih pet minuta bilo više od 2,2 milijuna.Ljubimice Taylor Swift bogatije su od njezina dečka nogometaša, evo čime su si priskrbile milijunsko bogatstvo!

Inače, posljednjih nekoliko tjedana svijet je, na već pomalo bizaran način, lud za Taylor i njenim novim partnerom Travisom Kelceom, igračem Kansas City Chiefsa.

https://www.instagram.com/p/C28vsIzO_bL/?utm_source=ig_embed&ig_rid=6f7ad941-aa36-4262-96fe-129ab2ca87a6

Taylorini obožavatelji, popularni zvani “swiftiesi” čak su Travisu uputili javnu molbu da zaprosi Taylor i to na ovogodišnjem Super Bowlu. Taj se sportski događaj prošle godine u Las Vegasu pratilo oko 170 milijuna ljudi, a zahvaljujući swiftiesima, očekuje se da će ove godine ta brojka biti srušena.

A njezini pratitelji na društvenim se mrežama nadaju da će Travis kleknuti pred Taylor ako njegova momčad pobijedi protiv San Francisco 49ersa.

“Bio bi to bajkovit završetak bajkovite sezone ako Travis osvoji Super Bowl i zatim zaprosi Taylor. Hajde Travise, samo učini to”, “Tko će se još uključuiti zbog prosidbe nakon utakmice?”, komentirali su ljudi.

Objava Poslije objave na Instagramu, Taylor Swift je srušila internet pojavila se prvi puta na Republika.

Objava KONAČNO DOBRA VIJEST Rekordan izvoz u rujnu – Oboren rekord od 1,3 milijarde KM pojavila se prvi puta na Republika.