Istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od 2.500 ispitanika, pruža komparativan uvid u razlike između zemalja u okruženju s fokusom na stvarne radne benefite, stavove i očekivanja zaposlenih, te izražen jazz između javnog i privatnog sektora kada je riječ o uvjetima rada.

Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku godišnje koriste 21 dan odmora – manje nego njihove kolege u Hrvatskoj i Makedoniji. Istovremeno, manje od polovice zaposlenih u BiH vjeruje kako će ove godine dobiti regres, čime se BiH svrstava na začelje regije kada je riječ o ovom obliku radne naknade.

Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je provela grupacija Alma Career u okviru koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba. U istraživanju je sudjelovalo više od 2.500 ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

Godišnji odmor: manje od onoga što radnici žele

Iako zakon u entitetima BiH propisuje pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, radnici u praksi koriste tek nešto više od toga – 21 dan. U usporedbi s Hrvatskom, gdje je prosjek 25 dana, i Sjevernom Makedonijom s 20,3 dana, BiH se nalazi među zemljama s najmanje odmora od zemalja u regiji.

Ali brojke same po sebi ne govore sve – zaposleni u BiH bi, prema istraživanju, željeli čak 28 dana godišnjeg odmora, što je sedam dana više od onoga što trenutno imaju na raspolaganju. Gotovo isti jazz postoji i u ostalim zemljama regije.

Tko ima više odmora: Prednjače javni sektor i inozemna poduzeća

Kao i u ostatku regije, veličina i vlasnička struktura tvrtke imaju snažan utjecaj na broj dana godišnjeg odmora. U BiH, zaposlenici u državnim institucijama imaju u prosjeku čak 27,6 dana odmora, dok radnici u domaćim privatnim poduzećima imaju znatno manje – samo 18,9 dana gdje je primjećeno da su ispitanici iz realnog sekotora češće odgovarali koliko zapravo u praksi realno koriste godišnji odmor.

Velike tvrtke, bez obzira na vlasništvo, češće omogućavaju veći broj slobodnih dana u odnosu na male poslodavce. Ovaj obrazac ponavlja se i u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Regres: Najmanja očekivanja u BiH

Kada je riječ o regresu, najmanje optimizma bilježi se upravo u Bosni i Hercegovini, gdje tek 44% zaposlenih očekuje da će dobiti ovu isplatu. U usporedbi s Hrvatskom (55%) i Sjevernom Makedonijom (87%), BiH se po ovom pitanju nalazi na samom dnu.

Najčešće očekivani iznosi regresa u BiH su do 1.000KM (cca. 500 eura), što je ujedno i dominantan iznos i u Hrvatskoj, dok se u Sjevernoj Makedoniji regres češće kreće do 250 eura.

Tko najčešće isplaćuje regres?

Državne tvrtke su i dalje najpouzdaniji poslodavci kada je riječ o isplati regresa u sve tri zemlje. U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj regres redovno isplaćuje između 70%i 60% velikih kompanija i javnih institucija, dok je taj udio značajno manji kod malih domaćih privatnih poduzeća, gdje regres dobiva tek 20 do 40 posto zaposlenih.

Privatna poduzeća u stranom vlasništvu generalno češće u praksi isplate regresa u odnosu na domaće. S druge strane, najšira pokrivenost regresom zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, gdje ovu naknadu isplaćuje gotovo svaka kompanija, bez obzira na veličinu ili strukturu vlasništva.

Jazz između javnog i privatnog sektora

U sve tri zemlje jasno je uočljiv jazz u benefitima između državnih tvrtki, stranih privatnih tvrtki i domaćih privatnih tvrtki. Državne tvrtke i institucije najčešće omogućavaju veći broj dana odmora i sigurniju isplatu regresa, dok su zaposleni u domaćim privatnim tvrtkama, naročito manjim, u nepovoljnijem položaju.

Upravo zbog toga, radnici sve više prepoznaju važnost dodatnih benefita poput regresa, dužeg godišnjeg odmora i fleksibilnosti, koje značajno doprinose zadovoljstvu i dugoročnom ostanku u tvrtki.

O istraživanju
U istraživanju je sudjelovalo više od 2500 ispitanika, od čega dvije trećine iz BiH. Najzastupljenija je grupa zaposlenih u dobi od 31 do 40 godina. Cilj istraživanja bio je analizirati stvarne uslove i očekivanja radnika u svezi s godišnjim odmorima i regresom u zemljama regije. U uzorku su bile zastupljene sve veličine tvrtki i sektori, s naglaskom na radno aktivno stanovništvo.

MojPosao.ba posluje u okviru kompanije Alma Career BH, specijalizirane za usluge oglašavanja radnih mjesta, regrutacije i selekcije zaposlenih te projekte istraživanja i razvoja tržišta rada. Alma Career BH dio je grupacije Alma Career koja posluje u 15 europskih zemalja.

/Desk/

Objava BiH među zemljama s najmanje odmora u regiji, regres očekuje tek manjina pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o 56 izaslanika koja su, prema informacijama iz ovog izvješča, po jednoj sjednici zarađivali više od 5.000 KM.

Kada je riječ o primanjima, Tomislav Martinović iz HDZ-a, predsjedavajući Doma naroda je u 2021. godini najviše je zaradio tako da mu je ukupno isplaćeno 57.409 KM na osnovu svih gore pobrojanih stavki. Dakle, isplaćeno mu je 42.058 KM po osnovu plača te još 15.351 KM naknada.

Odmah iza njega je Mladen Lonić iz SDP-a koji je inkasirao 954.836 KM u prošloj godini, dok je njegov stranački kolega Dragan Stevanović (SDP) najmanje zaradio pa mu je tako u protekloj godini isplaćeno 1.554 KM po osnovu plaća i paušal od 319,36 KM.

Drago Puzigaća, samostalni izaslanik je također bio jedan od onih koji je prošle godine zaradio popriličnu sumu novca, pa mu je tako ukupno isplaćeno 52.908 KM uz sve naknade. Iza njega po primanjima je i Marija Iličić iz HDZ-a koja je u protekloj godini uz sve naknade ukupno zaradila 50.709 KM.

Svi ostali izaslanici su također u prosjeku zarađivali ukupno od 40.000 pa do 50.000 KM.

Ukoliko bi se sabrale sve gore navedene stavke, važno je istaknuti da je samo na odvojeni život izaslanika iz proračuna plaćeno 163.095 KM, ali uz napomenu da postoje zaista i oni koji dolaze iz brojnih krajeva Federacije BiH.

Dalje je za paušal uplaćeno 137.137 KM, a za smještaj 42.100 KM.

Na regres je “otišlo” 23.736 KM, dok je za plaćene vikende uplaćeno 86.475 KM. Tu su još korištenje službenih vozila (5.411 KM), zatim, topli obrok (110.260 KM), komisije (5.851 KM), dnevnice (87,50 KM) i ostali troškovi te kada se sve zbrojui dobije se brojka nešto veća od 2,2 milijuna KM koja je u protekloj godini uplaćena na račun federalnih izaslanika.

Ništa ne bi bilo sporno u ovim plačama i brojkama da su federalni izaslanici bili ažurni protekle godine u zasijedanju s obzirom na to da je prema statistici, Dom naroda Parlamenta FBiH održao samo sedam sjednica, uzimajući u obzir da su se ostale sazvane često prekidale ili se nisu održavale.

To se može najbolje uočiti ukoliko se uzme u obzir dnevnik sazivanja sjednica, pa se tako na službenoj stranici Parlamenta FBiH može zamijetiti da su proteklu godinu počeli sazivanjem 8. redovne sjednice, a završili je 15. redovnom sjednicom koja je održana polovicom prosinca, piše N1.

Izvješće o primanjima, u cijelosti možete pogledati OVDJE i OVDJE.

/Republika/

Objava ‘ALAJ VOLIM OVAJ REŽIM, PLAĆA IDE, A JA LEŽIM’ – NEVJEROJATNO- U 2021. za sedam sjednica federalnim izaslanicima isplaćeno 2,2 milijuna KM – za jednu sjednicu više od 5.000 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Objava DOK NAROD PATI POLITIČARI ZADRŽALI PRIVILEGIJE Isplaćen im čak i regres od 472 KM pojavila se prvi puta na Republika.