Kako izvješćuju pojedini mediji, poziv na sastanak od strane ministra vanjskih poslova BiH Elmedina  Konakovića ranije su odbili predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik SBiH-a Semir Efendić, predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin, kao i predsjednik SDP-a Srbije Rasim Ljajić. Ovom sastanku nisu se osazvali ni Konakovićevi koalicijski partneri iz Trojke, što je, od istih politički principijelno s obzirom da se radi o strankama ljevice (Naša stranka, SDP).

“Današnji radni sastanak iznimno je važan kao korak na poboljšanju komunikacije, jačanju veza i uspostavljanju bolje suradnje Bošnjaka koji žive na prostoru Zapadnog Balkana. Jasno anticipirajući da su Bošnjaci europski narod koji je opredijeljen za članstvo svih država Zapadnog Balkana u EU što je sigurno jedan od ključnih strateških ciljeva kako svake države posebno tako i samih Bošnjaka kao naroda koji ima tisućugodišnju tradiciju življenja u ovom dijelu Europe”, navodi se u zajedničkom priopćenju.

Sudionici su istaknuli kako je “posebno važno da BiH i politički predstavnici Bošnjaka u BiH budu domaćini ovog radnog sastanka, a nakon održanih susreta u Skoplju i Podrgorici”.

Bošnjački predstavnici iz zemalja u okruženju podržali su nacrt Deklaracije o ujednačenom pristupu koja je na sličnom sastanku u Sjevernoj Makedoniji usvojena prošle godine.

“Svjesni smo nužnosti da se suradnja među političkim predstavnicima Bošnjaka u regiji mora podići na višu razinu. Ovim sastankom potvrđeno je da svi Bošnjaci koji BiH vide kao svoju maticu ili državu matičnog naroda mogu računati na BiH, njene institucije i bošnjačke političke predstavnike. Posebno ističemo poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država iz kojih dolaze politički predstavnici Bošnjaka koji su se odazvali današnjem sastanku. Ovo nikako nije pravljenje bilo kakvih paralelnih institucija ili pokušaj da se umanji značaj bilo koje institucije”, istaknuto je.

Također se navodi opredijeljenost za suradnju i dobrosusjedske odnose svih država kao i za suradnju unutar već postojećeg institucionalnog okvira, ali uz istaknutost da ovakvi sastanci upravo mogu potaknuti jednu takvu suradnju.

“Istovremeno, komunikacija, uvezivanje, strateško planiranje i dogovaranje poznaju različite osnove na kojima nastaju, a narod koji govori istim jezikom, ima zajedničku prošlost i dijeli viziju budućnosti treba političke predstavnike koji će biti spremni po strani ostaviti uskostranačke interese i međusobno surađivati”, istaknuli su.

Lideri Bošnjaka iz zealja u okruženju kao važno pitanje vide i konačnu ratifikaciju sporazuma koji jamči slobodu kretanja na području Zapadnog Balkana, a koji je dogovoren kao dio Berlinskog procesa.

“Vizni režim između BiH i Republike Kosovo posebno pogađa upravo Bošnjake koji žive u ove dvije zemlje i nužno je učiniti sve kako bi se osigurala sloboda kretanja”. Veliki odziv na ovakav sastanak potvrda je da postoji potreba za čvršćom suradnjom te je ovo još jedna prilika da se ovakvim susretima ubuduće priključe i oni koji su sa današnjeg sastanka izostali. Na sastanku je dogovoreno da ovakvi susreti budu organizirani redovno i to barem dva puta godišnje”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Također, poslana je i snažna podrška političkim predstavnicima Bošnjaka u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji koje uskoro očekuju parlamentarni izbori.

Ulazak u državne parlamente bošnjačkih predstavnika bio bi posebno značajan za bošnjačke zajednice u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, ali i u jednom širem regionalnom kontekstu”, istaknuli su.

Konaković: Najavili kontiunitet okupljanja

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je nakon današnjeg sastanka lidera Bošnjaka iz regije kako je sastanak bio odlična i vrlo korisna razmjena informacija.

Kako je kazao, predstavnici Bošnjaka su jedni od drugih čuli kakvo je stanje i položaj Bošnjaka i njihovih predstavnika u vlastima, a odziv lidera iz zemalja u okruženju pokazuje interes za zemljom koju smatraju svojom maticom, prenosi FENA.

“U tijeku su zanimljivi procesi, dvije izborne kampanje u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj, ali isto tako je važno da smo najavili kontinuitet okupljanja, razgovora i razmjene informacija. Proces europskih integracija je vrlo važan za nas, jer Bošnjaci su autohtoni europski narod. Na nama je odgovornost odgovoriti na neke zahtjeve Bošnjaka iz zamalja regije i koristiti prilike koje se pružaju u vidu europskih integracija”, kazao je Konaković.

On je rekao kako je postignut dogovor da se ovakvi sastanci održe barem dva puta godišnje, te izražava nadu da će se i drugi lideri priključiti ovoj priči i pokrenuti nove incijative i procese.

Odbacio je teze da je ovo okupljanje odgovor na bilo kakva druga okupljanja.

“Činjenica je da ljudi koji žive izvan granica BiH nisu najsretniji našim dosadašnjim odnosom prema njima. Iz regionalnih centara je stigla inicijativa, a mi smo je rado prihvatili za ovakvu suradnju. Bošnjačka vijeća prilično dobro koordiniraju svoje aktivnosti i imaju svoje planove o kojima će se razgovarati na razini stručnjaka, kao i o pitanjima jezika, povijesti, kulture, tradicije i drugih pitanja na kojima možemo surađivati”, objasnio je.

Dodao je da su se za organizaciju sljedećeg sastanka ponudili Novi Pazar, Skoplje, ali i stranka SDA, na što je dodao da bi se svim tim pozivima rado odazvao.

“Potpuno okupljanje sa svim strankama bi upotpunilo ovu ideju”, zaključio je Konaković.

Zukorlić: Bošnjačko okupljanje na korist BiH

Usame Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja (Srbija) rekao je da se razgovaralo i o položaju Bošnjaka u Srbiji.

“Drago mi je što se prvi put u Sarajevu održava jedan ovakav sastanak. Postoji neka vrsta straha da će bošnjačko okupljanje biti na štetu BiH i to smo danas odbacili. Može biti samo na korist BiH”, kazao je te istaknuo kako se apeliralo na jedinstvo bošnjačkog naroda.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kazao je kako vjeruje da će se razgovorima pridružiti i druge političke stranke te se dotaknuo pitanja bosanskog jezika.

“Bosanski jezik je priznat u Srbiji, a nije u Republici Srpskoj. Razgovarat ćemo sa svim akterima da se ovaj problem riješi”, poručio je Hurtić.

/Republika/

Objava Sastanak predstavnika Bošnjaka iz zemalja regije, ali bez najjače bošnjačke stranke u BiH – Izetbegović odbio Konakovićev poziv pojavila se prvi puta na Republika.

Cijene motornih goriva nedavno su ponovo počele rasti. U Sloveniji litar benzina košta 1,46 eura, a litar dizela 1,50 eura. Od zemalja Zapadnog Balkana, prema podacima Auto-moto saveza Slovenije (AMZS), motorna goriva su najjeftinija u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, a najskuplja na Kosovu.

U Hrvatskoj litar benzina košta isto kao i u Sloveniji – 1,46 eura, dok je litar dizela jeftiniji za 14 centi i košta 1,36 eura. Oba motorna goriva su jeftinija u Bosni i Hercegovini. Cijena za litar benzina je 1,31 euro, a za litar dizela 1,27 eura.

U Sjevernoj Makedoniji litar benzina je 13 centi jeftiniji nego u Sloveniji i košta 1,33 eura, dok je litar dizela jeftiniji za 32 centa i košta 1,18 eura.

Najskuplja goriva na Zapadnom Balkanu su na Kosovu, gde litar benzina košta 1,66 eura, a dizel 1,65 eura. Skupi su i u Srbiji, gde i benzin i dizel koštaju 1,58 eura po litru. U međuvremenu, u Crnoj Gori cijena litara benzina je 1,55 eura, a litra dizela 1,48 eura.

Cijene u Albaniji su slične cijenama u Sloveniji. Litar benzina skuplji je cent i košta 1,47 eura, dok je litar dizela pet centi jeftiniji i košta 1,45 eura, prenosi N1 Slovenija.

/Desk/

Objava Gdje je najjeftinije, a gdje najskuplje gorivo – Sjeverna Makedonija i BiH najpovoljnije pojavila se prvi puta na Republika.

Drašković, inače i bivši ministar vanjskih poslova u Vladi Srbije, komentirajući aktualnu krizu na Kosovu, izrazio je bojazan da bi, ukoliko se situacija ne popravi, moglo doći do novog oružanog sukoba, od kojeg ragiju dijeli “samo jedna žrtva”.

On vjeruje kako barikade na Kosovu ne mogu opstati mjesecima.

“Ne mogu ih izdržati ni Srbi čija je sada radna obveza da idu na barikade i da čuče kraj kamiona ložeći vatru. Ako oni koji su ih postavili odbiju ih ukloniti, onda će se dogoditi nasilno uklanjanje. Najvjerojatnije će to biti NATO”, rekao je Drašković u razgovoru s Amirom Zukićem u emisiji Pressing na N1.

Intervju s bivšim visokim dužnosnikom Srbije citiraju regionalni mediji navodeći Draškovićeve prognoze “moguće katastrofe”.

“Ako bude samo jedna žrtva padne na bilo kojoj strani, eto preko noći katastrofe. Ovdje je lako zapaliti šibicu rata. Arhitekti rata u Moskvi se nadaju da bi plamen rata na Kosovu mogao zahvatiti i Bosnu i Hercegovinu jer oni imaju svoje ljude u Republici Srpskoj, a mogao bi zahvatiti i Crnu Goru. Tamo su glavni faktor upravo stranke čiji lideri kao Putina vide predsjednika Srba u Crnoj Gori. Ako se to dogodi, teško nama svima. Svijet će se o jadu zabaviti na Balkanu, ali nadajmo se da do toga neće doći”, rekao je Vuk Drašković.

/Desk/

Objava Vuk Drašković o prognozama moguće katastrofe na Kosovu, Crnoj Gori, ali i BiH: “Ovdje je lako zapaliti šibicu rata” pojavila se prvi puta na Republika.

Bosna i Hercegovina

Za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, državljani Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2, a od te obveze izuzeti su i njihova djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.

To pravilo vrijedi samo ako u Bosnu i Herecgovinu ulaze direktno iz zemlje čiji su državljani. U suprotnom, svi strani državljani moraju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati.

Crna Gora

Iako su 1. lipnja 2020. godine ukinute mjere karantene i samoizolacije uvedene zbog sprječavanja širenja pandemije koronavirusa te je dozvoljen slobodan ulazak hrvatskih državljana u Crnu Goru, i dalje je ne cijelom teritoriju Crne Gore, na snazi odluka o nošenju zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom prostoru. Ova odluka odnosi se i na djecu stariju od pet godina.

Zbog velikog broja novooboljelih od virusa covid-19 u Crnoj Gori, preporučuje se izbjegavanje putovanja koja nisu nužna.

Italija

Temeljem Vladine Uredbe od 26. travnja Italija je započela s postupnim ukidanjem mjera koje su ograničavale gospodarske i društvene aktivnosti. Uredbom MZ Talijanske Republike od 24. svibnja sve su talijanske regije u žutoj zoni, niskog epidemiološkog rizika.

Svatko tko ulazi u Italiju na bilo koji period, bilo kojim prijevoznim sredstvom, prije nego što uđe na nacionalni teritorij, dužan je ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika dostupan na ovom linku: EU Digital Passenger Locator Form. Nakon ispunjenog obrasca, za ulazak u Italiju mora se predočiti negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati.

Do 30. srpnja 2021. godine, traje odredba o ukidanju petodnevne samoizolacije za sve putnike koji dolaze u Italiju iz zemalja EU.

Mađarska

Temeljem odluke o uzajamnom priznavanju i prihvaćanju potvrda o cijepljenju protiv covida-19, državljani Republike Hrvatske uz potvrdu o cijepljenju izdanu od nadležnih tijela Republike Hrvatske mogu ući u Mađarsku bez ograničenja i bez obavezne samoizolacije. Građani dviju zemalja uz te potvrde moći će ući u drugu državu bez ograničenja, obvezne samoizolacije ili uz predočenje negativnog testa, piše na službenim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Također, možete predočiti vjerodostojan dokaz da ste bili zaraženi infekcijom koronavirusa u vremenu od šest mjeseci prije ulaska.

Međutim, i dalje je na snazi Uredba Vlade Mađarske od 1. rujna 2020.g. o zabrani ulaska u Mađarsku svim stranim državljanima, tako i državljanima Republike Hrvatske koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani, pa tako i državljani Republike Hrvatske, koji imaju reguliran boravak u Mađarskoj, pri povratku iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 10 dana, osim u slučaju da posjeduju dva negativna testa SARS-COV-2 PCR, u roku od pet dana s razmakom od najmanje 48 sati.

Izolacija se može ukinuti u slučaju dva negativna testa u roku od pet dana s razmakom od najmanje 48 sati. Za prvi test priznaju se i PCR testovi iz Republike Hrvatske.

U Mađarsku se bez ograničenja može ući iznimno ako je riječ o putovanju radi obavljanja poslovne ili gospodarske aktivnosti, što se potvrđuje vjerodostojnim dokazom.

Slovenija

Za ulazak u Sloveniju, na graničnom prijelazu morat ćete predočiti negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, potvrdu liječnika o preboljenju covida-19, ne stariju od šest mjeseci, potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana, osim ako liječnik ne odluči drugačije, i nije starija od šest mjeseci te dokaz o cijepljenju protiv covida-19.

Više o priznavanju cjepiva pročitajte na ovom linku.

Srbija

Za ulazak u Republiku Srbiju morat ćete predočiti negativan PCR test, ne stariji od 48 sati.

Ovo pravilo ne odnosi se na studente državljane RH koji su redovni ili izvaredni studenti na visokoškolskim ustanovama u Republici Srbiji.

(Izvor: N1 Hrvatska)

Objava KORONA MJERE Kako putovati u zemlje regije po novim pravilima pojavila se prvi puta na Republika.

Matić je podsjetila da je primjena Sporazuma o snižavanju cijena roaminga u regiji, koji je potpisan u travnju, počela 1. srpnja 2019. godine, a od 1. siječnja 2020. počinje primjena druge faze koja predviđa nove niže troškove, piše CDM.me.

Crna Gora i BiH su u prosincu 2019. donijele odluku da od 1. siječnja ne pojeftini roaming, već da zadrže cijene uvedene 1. srpnja.

“Ne može se reći da krše sporazum jer su primijenile prvu fazu. Međutim, ove dvije zemlje su tražile dodatno vrijeme za usklađivanje s njihovim mobilnim operatorima i regulatornim agencijama kako bi primijenile drugu fazu”, rekla je Matić.

Na osnovu regionalnog sporazuma, od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2021. godine predviđeno je postupno snižavanje cijena roaminga u nekoliko faza. Od 1. siječnja 2020. godine se mijenja način obračuna troškova roaminga tako da će svi korisnici plaćati roaming po principu koji podrazumijeva zbroj domaće cijene (koju trenutno plaćaju u domaćem prometu) i roaming naknadu.

Od 1. srpnja sljedeće godine predviđeno je dodatno snižavanje roaming cijena za dolazne pozive i prijenos podataka za sve korisnike. Planirano je od 1. srpnja 2021. potpuno ukidanje naknada za roaming u regiji Zapadnog Balkana, odnosno da korisnici plaćaju usluge roaminga pod istim uvjetima koji se primjenjuju u domaćem prometu. Regionalni sporazum o roamingu potpisali su u travnju 2019., na drugom Digitalnom summitu ZB u Beogradu, predstavnici zapadnobalkanske šestorke (Srbija, Crna Gora, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo).

/Republikainfo.com/

Objava Cijela regija na jeftinijem roamingu, samo BiH i Crna Gora – ne pojavila se prvi puta na Republika.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto plaća u Srbiji za listopad 2019. godine iznosila je 55.065 dinara ili 468 eura, što je više za 10,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Najnoviji statistički podaci jasno pokazuju da je Srbija u periodu listopad 2018. – 2019. ostvarila uvjerljivo najveći rast prosječnih plaća od svih zemalja u regiji.

Nakon Srbije, slijedi Bosna i Hercegovina u kojoj je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za listopad 2019. godine iznosila 932 KM ili 476,5 eura, što je za 4,2 posto više u odnosu na listopad 2018. godine kada je prosječna bh. plaća iznosila 894 KM, odnosno 457 eura, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH.

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije su pokazali da je prosječna plaća u toj zemlji u listopad ove godine iznosila 25.726 denara, odnosno 418 eura, što je više za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine kada je iznosila 24.817 denara ili 403 eura.

Slijedi Slovenija u kojoj je, prema podacima slovenačkog Statističkog zavoda, prosječna neto plaća za lisopad 2019. godine iznosila 1.122 eura, što je za 3,3 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine kada je prosječna neto mjesečna plaća iznosila 1.086 eura.

Tijekom prethodne godine prosječne mjesečne neto plaće su najmanje povećane u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Prema službenim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) u listopadu 2019. godine u Crnoj Gori iznosila je 517 eura, što je rast od skromnih 1,4 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad ove godine iznosila je 6.496 kuna ili 872 eura, što je više za 2,6 posto nego u listopadu prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), piše AA.

/Republikainfo.com/

Objava Prosječna plaća najviše povećana u Srbiji i BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Više prijedloga je u opticaju kako bi se nastavio proces proširenja Europske unije (EU) i izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana. Također, dobro je što se proces proširenja vratio u centar političke debate – izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) hrvatski eurozastupnik, Tonino Picula.

Ovaj zastupnik Republike Hrvatske u Europskom parlamentu krajem studenog je dobio zadaću izraditi Izvješće s preporukama za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU – Zapadni Balkan. Summit je najavljen za početak svibnja 2020. godine, pet mjeseci nakon što Hrvatska preuzme predsjedavanje Vijećem Europske unije.

RSE: Kao izvjestitelj, u čemu vidite poseban značaj pripreme preporuka za zemlje Zapadnog Balkana koje će se naći na dnevnom redu Europskog parlamenta najkasnije u travnju, a u svibnju na skupu u Zagrebu?

Picula: Prije svega želim kazati da sam zadovoljan što sam dobio ulogu izvjestitelja za preporuke o Zapadnom Balkanu pred nadolazeći Summit u Zagrebu. To nije običan posao draftiranja rutinskog dokumenta nego se radi o pokušaju da se izrazi podrška procesu koji je obilježio uopće europski projekt u posljednjih 60 godina. Taj proces se našao u ozbiljnoj krizi ne samo nekoliko posljednjih mjeseci nego i nekoliko posljednjih godina. Upravo, politika proširenja nailazi na otpore unutar same EU, što je kulminiralo stajalištem francuskog predsjednika Macrona, koji je blokirao otvaranje pristupnih pregovora dvjema balkanskim državama – Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

Moj zadatak u Europskom parlamentu je pronaći način ili metodu kako se taj proces može odblokirati. Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja sljedećih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na Summitu u svibnju, omogući novi zamah proširenju. To neću moći napraviti bez suradnje sa svim onim koji podržavaju proces proširenja ali moram čuti i kritičare, one koji smatraju da dosadašnja metodologija pregovaranja sa novim kandidatima ne zadovoljava.

Treba naći prostora za kritike ali isto tako treba biti jasan prema podršci procesu proširenja, jer smatram da EU ne može biti utjecajna kao ranije ukoliko ne otvori sebe kao projekt, svim onim koji se žele pridružiti.

RSE: Očekujete li da će zagrebački summit ponuditi tu podršku, odnosno jasniju perspektivu proširenja zemljama Zapadnog Balkana?

Picula: Iskreno, ja očekujem da se neke pozitivne promjene dogode i prije zagrebačkog skupa u svibnju 2020. godine. Očekujem da se na nekim sastancima prije svega šefova vlada, na Europskom vijeću, pronađe neka vrsta kompromisa, da se filtriraju ideje koje bi mogle u Zagrebu dobiti punu političku potvrdu. Taj summit je prije svega skup onih koji odlučuju o politikama nacionalnih vlada prema proširenju. On će biti završnica jednog procesa koji je već uzeo maha jer je formirana nova Europska komisija koja je već izrazila svoje ambicije, a jedna od njih je da bude upamćena kao geopolitička komisija – ona koja širi utjecaj i temeljne europske vrijednosti i izvan našeg kontinenta.

Mislim da se Komisija, prije svega, treba dokazati u svom najbližem susjedstvu ako tako možemo nazvati Zapadni Balkan, a ja smatram da je on dio europske priče. Mislim da će tome doprinijeti predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen koja je odnos prema Zapadnom Balkanu u svom govoru stavila ispred transatlantskih odnosa, da će to učiniti Josep Borrell kao visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, koji je među prvim posjetama najavio odlazak u Prištinu. Također se nadam da će se obistiniti ono što je kao nadu iznio novi europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi – da će u njegovom mandatu bar jedna od zemalja Zapadnog Balkana postati punopravna članica EU.

Europska komisija bi krajem siječnja trebala izaći sa svojom strategijom, svojim pogledom na nastavak procesa proširenja. Nedavno je devet zemalja članica EU ponudilo svoj dokument kao neku vrstu nastavka onog što je francuski predsjednik Macron predložio. Tako da je puno prijedloga u zraku i trebalo bi sve te inicijative posložiti kako bi se na zagrebačkom samitu, točno 20 godina nakon prvog summita održanog u glavnom gradu Hrvatske na kojem sam osobno sudjelovao kao ministar vanjskih poslova Hrvatske, dogodio podsticaj politici proširenja što je, vjerujem, pitanje identiteta cjelokupne EU.

RSE: Uz novi prijedlog Francuske o proširenju EU, vlastito zajedničko viđenje o tome je objavilo i devet država članica Unije (Austrija, Češka, Estonija, Italija, Letonija, Litva, Malta, Poljska i Slovenija). Kako tumačite ove prijedloge nakon “hladnog tuša” o zaustavljanju procesa proširenja?

Picula: Ne podcjenjujem probleme koje je izazvao stav francuskog predsjednika ali on je završnica jednog pokreta odbijanja proširenja koji tinja već nekoliko godina. Nakon prijema Hrvatske 2014. bilo je posve jasno da je proširenje svoje vrhunce već doživjelo i da je ta politika sve više gurana u stranu i zbog problema s kojim su se nosile neke zemlje članice ali i zbog nekih općih prilika u europskom susjedstvu.

Ovo što se sada događa je dobra stvar zato što se politika proširenja vratila u centar političke debate. Tako da imamo više prijedloga kako izaći iz ovog škripca u koji su se članice EU dovele jer nisu problem isfiltrirale prije nekoliko godina. Devet zemalja se nadovezuje na francuski prijedlog koji je umnogome radikalan – on doista predstavlja posve drugačiju alternativu modelu koji imamo sada. Mislim da on nije do kraja korektan jer kritizira pregovaranje u 35 poglavlja što nije nastalo preko noći ni iz vakuuma nego je posljedica promišljanja i strukturiranja kako neka zemlja kandidatkinja može postati članica, a vremenom je ta metodologija dograđivana.

Smatram da je za zemlje Zapadnog Balkana važno da prate raspravu, iako one imaj nejednaku poziciju. Smatram da postoje tri para država – s jedne strane su Srbija i Crna Gora koje su odmakle u pregovorima a posebno Crna Gora, zatim su u paru Sjeverna Makedonija i Albanija koje su odavno zemlje kandidatkinje i nikako da počnu pregovore, i imamo BiH i Kosovo koje zaostaju i za koje bih rekao, ne želeći da budem ciničan, da je njima sasvim svejedno pod kojim će uvjetima otpočeti pregovore.

RSE: Bili ste šef Delegacije Europskog parlamenta za BiH i Kosovo, i dalje ste član te delegacije ali ste i dobar poznavalac bh. političkih prilika. Kako ocjenjujete proces integrisanja ove zemlje, gdje su ključni zastoji?

Picula: Tu treba biti sasvim jasan – za višegodišnju stagnaciju BiH nije kriv ni Brexit (Bregzit), niti je kriva kriza na istoku Ukrajine ni migracijska kriza iz sjeverne Afrike ili sa Bliskog istoka. Za tu stagnaciju kriva je isključivo politika u BiH koja još uvijek nije uspjela otključati, prije svega već davno prepoznate disfunkcionalnosti postojećeg sustava dejtonskog poretka. Dok se tu ne naprave ključni iskoraci, oni koji upravljaju procesima u BiH biće zaštićeni, jer će se uvijek sakriti iza izbornog legitimiteta, iza toga da su ih ljudi birali.

Međutim, jasno je da u njihovom interesu nisu dugoročne ili radikalne reforme koje bi dovele u pitanje političku i svaku drugu poziciju izabranih osoba. Tako da sve dok se ne izvrši jedna vrsta kvalitetnog pritiska ili motivacije izvana ali i pokaže drugačije ponašanje građana koji bi možda trebali birati druge političke opcije, ne vjerujem da će se BiH pripremiti kako bi prihvatila bilo koji od prijedloga za proširenje, koji su sada u opticaju.

Ako analizirate situaciju u okruženju BiH, sve zemlje vide svoju budućnost u EU. Postavljam pitanje šta je alternativa za BiH koja zaista ima na raspolaganju prirodne resurse i političku baštinu, ali ima i blokade koje – iako prepoznate, nisu otklonjene već 20 godina. Prema tome, ključno bi bilo drukčije ponašanje na strani političke ponude ali i na strani političke podrške.

Europski parlament i EU neće odustati od stimuliranja BiH da napravi ključne iskorake. Obnovljeni interes za Zapadni Balkan odnosi se i na BiH. Ali, pruženu ruku treba znati prihvatiti.

(Izvor: RSE)

Objava Picula: Politika proširenja EU ponovo u centru političke debate pojavila se prvi puta na Republika.