Prošlog tjedna Dom naroda parlamenta BiH končano je izglasao zakon o sprječavanu pranja novca i financiranja terorizma, no uz taj je zakon potrebno da državni parlament usvoji i zakone o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima.

Na usuglašavanju odredbi tih zakona već deset dana rade stranački timovi, a predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije je najavljivao kako bi oni taj posao trebali dovršiti do kraja prošlog tjedna. Taj je rok probijen, a iz stranačkih središnjica nitko se ne oglašava o tijeku pregovora.

No Aljoša Čampara, član vodstva stranke Narod i pravda (NiP), koja je dio bošnjačko-građanskog bloka unutar vladajuće koalicije, izjavio je u četvrtak kako neće biti popuštanja trenutačno jednom od ključnih zahtjeva Milorada Dodika da se zakon o sudovima usvoji samo ukoliko se partneri suglase da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci.

– Mi sigurno nećemo prihvatiti da to (sjedište) bude u Banja Luci jer je to ogromna udaljenost i nije funkcionalno, izjavio je Čampara za TV Federacije BiH (FTV).

Bošnjačko-građanska “Trojka” traži da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, jer je sam sud smješten u Sarajevu, a u blizini glavnog grada je i državni zatvor u kojemu su uglavnom pritvorenici ili osuđenici koje služe kazne što ih taj sud izriče.

Za tu opciju imaju i potporu Delegacije EU u BiH i američkog veleposlanstva, no vlasti RS traže da se prizivni odjel ipak smjesti u Banju Luku, uz konstataciju kako oni imaju pravo odlučivati o lokaciji. Prema političkom dogovoru vladajuće koalicije sjedište prizivnog odjela državnog Suda treba biti na teritoriju RS-a.

Politička kontrola nad pravosuđem

No naizgled tehničko pitanje svodi se na prikrivenu bitku za političku kontrolu nad pravosuđem.

Dodik je to obrazlagao tvrdnjama kako bi suci prizivnog odjela u Sarajevu bili izloženi političkim utjecajima te kaže kako bi on u Banja Luci osigurao “neutralno okruženje”.

– Kada (suci) dođu u Banja Luku, bit će drukčije, izjavio je Dodik.

Čampara mu je sada poručio kako “Trojka” neće pristati niti na jedan zakon koji bi štetio funkcionalnosti institucija BiH i koji ne bi odgovarao europskim standardima.

– Nema pregovaranja kada je u pitanju država BiH, institucije, Ustavni sud BiH. Strani suci sigurno neće otići dok mi ne postanemo punopravni član EU, kazao je ovaj dužnosnik vladajuće stranke.

Pitanje promjene izbornog zakona

Za vladajuću koaliciju neriješeni izazov ostaje i promjena izbornog zakona. Europska komisija kao i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt zatražili su da se odmah provedu tehnike promjene izbornog zakona kojima bi se kroz uvođenje novih tehnologija osigurala bolja kontrola identiteta birača i načina brojanja glasova.

Schmidt je ovog tjedna pojasnio kako se te promjene moraju izvesti tako da nova pravila budu primijenjena već na ovogodišnjim lokalnim izborima planiranim za listopad.

HDZ BiH pak inzistira da se u istom paketu odmah riješi i pitanje načina izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, no “trojka” za to sada ne pokazuje spremnost jer želi da se uz to dogovore i rješenja kojima bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava. Za to je pak potrebna promjena ustava, odnosno dvotrećinska većina u parlamentu BiH, koju vladajuća koalicija ne može osigurati.

– Nema bošnjačkog političara koji nije rekao da nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike. Ali, kad to treba napisati na papir simboličnom izmjenom izbornog zakona, svi kažu nije vrijeme za to. Ali, time jako griješe, kazao je Čović ovog tjedna za portal Bljesak.

No Schmidt je u intervjuu za portal Klix kazao kako je siguran da se predstavljanje naroda u Predsjedništvu BiH ne može promatrati samo kroz presudu u slučaju “Ljubić”, a bez presude Sejdić-Finci.

– Potrebna nam je reforma ustava koja se ne može baš tako izvući iz džepa, kazao je Schmidt istaknuvši kako to nije povezano s potrebom zaštite integriteta izbornog procesa koja se mora odmah uvesti.

/Desk/

Objava Reformskih rješenja nema – europski rokovi ističu pojavila se prvi puta na Republika.

Mjesec dana uoči odluke zemalja članica Europske unije o spremnosti Bosne i Hercegovine da otvori pregovore o pristupanju, malo toga u toj zemlji funkcionira. Ako se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi europskim dužnosnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizira, analizira Deutsche Welle.

Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći lideri su na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicijskih partnera na državnoj razini, ali je njegova realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u parlament. Srbi žele cijeli paket, piše Deutsche Welle.

Vađenje iz blata

“Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno, a ne posebno pitanje po pitanje”, kaže lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je i jučerašnji sastanak u organizaciji Trojke u Sarajevu već bio proglasio propalim I prije nego što je počeo.

Sastanak je bio sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su navodno dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na stol stavljaju i ustavne promjene, za koje nema političke volje – ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom na to da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška oporbe. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati, jer oporba ne želi sudjelovati u parcijalnim razgovorima.

“Sada kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima (Dodikovo imanje, nap. red.), kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve. Da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili“, kaže lider SDA Bakir Izetbegović, koji podsjeća da tijekom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje Trojke nije htjela sudjelovati u pregovorima.

“Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni gledaju to samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge osim što gube vrijeme nervozni”, rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde Elmedin Konaković, reagirajući na bojkot sastanka koji je prema njegovim riječima trebao stvoriti uvjete za deblokadu provođenja presuda Europskog suda za ljudska prava ali i potvrditi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.

Taoci suludih politika

Međutim, to se neće tako lako dogoditi, barem ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Daytona. Najprije je američko Veleposlanstvo u BiH odbacilo Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD-a kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog utjecaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima, da se ne ide u ovom pravcu.

“Recept Europske unije za ubrzanjem europskog puta i poklona u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji desetljećima vlastite građane drže taocima isključivih, na trenutke suludih politika“, kaže politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačenja svih procesa i nerazumnih uvjeta, jasno vidi da domaćim političarima nije stalo da pronađu rješenje.

“SAD promatra BiH kao svoje čedo, privrženi su Daytonu. Ova pojačana ofenziva kojoj svjedočimo može se čitati kao stavljanje točke na nešto što predugo traje“, kaže Topić.

A da dugo traje, pokazali su svojim posjetom BiH predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, premijeri Hrvatske i Nizozemske, Andrej Plenković i Mark Rute. U BiH je prošli tjedan svratio i šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u lipnju preuzme predsjedavanje Unijom, ali “bez pritisaka sa strane”.

Uključuje se i NATO

Međutim, zbog izbora za Europski parlament ove godine, ožujak je posljednja šansa Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora. U takvim uvjetima u posjet BiH ovaj tjedan dolazi 31 veleposlanik NATO-saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji „snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.

“Svi politički lideri moraju raditi na očuvanju jedinstva. Ovo je ključno za stabilnost zemlje i regije”, poručio je glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg.

U iznenadni posjet BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien, “otac” Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sredinom ovog mjeseca uputio poruku bh. vlastima, posebno Miloradu Dodiku.

“Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje kruha ili ideja, oni nude cirkus“, smatra on, posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.

“Ja sam bio odgovorna osoba za rad s bosanskim strankama na izradi njihovog Ustava. Tako da znam što je bio originalni Dayton. To je izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Daytonu. To je besmislica i to je protuustavno”, rekao je O’Brien, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.

Američki zaokret?

Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je O’Brien glavni čovjek u State Departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bidenova administracija za 180 stupnjeva odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavki nepromjenjivosti granica.

“Do te mjere se odstupilo od te politike da se u zadnje dvije godine uvelike razgovara o mogućem raspadu BiH”, kaže Hadžidedić, ne očekujući ipak tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.

“Meni ovaj posjet O’Briena ukazuje na to da on dolazi vidjeti što se to zapravo događa jer očigledno da su stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O’Brien tu američku politiku sukreirao. I sada nastoji to vratiti na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica”, kaže Hadžidedić, podsjećajući da SAD od Daytona nije imao značajniji utjecaj na unutarnje stanje u BiH.

“O’Brien ne donosi ništa osim podrške unutarnjem dogovoru, ali je pitanje hoće li pustiti da se Bosna i Hercegovina raspadne, odnosno da dopusti Republici Srpskoj da izvrši disoluciju. Dakle, ništa se spektakularno neće dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, i to je spektakularna vijest”.

BiH (ni)je na vrhu liste prioriteta

To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti, smatraju analitičari, zbog problema s kojima se suočava SAD – od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije s “invazijom migranata” proglasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku, jer će oni sada voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta, kaže Tanja Topić – ali je, kako tvrdi, kap negdje prelila čašu.

“Očito je da je negdje čaša prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uvjetima imamo pojačan američki angažman, čak i EU-a i to u uvjetima kada se održavaju izbori. Mislim da tu priliku domaći akteri razumiju na svoj način – dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za daljnje poticanje unutarnjih napetosti”, zaključuje Topić.

Ona sumnja da je bilo kakav povoljan rasplet za sve moguć bez podrške međunarodnih aktera, piše DW.

/Desk/

Objava Vraća li Amerika na ‘daytonske postavke’ Bosnu i Hercegovinu? pojavila se prvi puta na Republika.

Nova apostolska konstitucija, nazvana Praedicate Evangelium (Propovijedajte evanđelje), duga je 54 stranice, a izrađivana je više od devet godina, prenosi HINA.

Ona će stupiti na snagu 5. siječnja te će zamijeniti stariju apostolsku konstituciju pape Ivana Pavla II. iz 1988.

“Papa, biskupi i drugi zaređeni službenici nisu jedini evangelizatori u Crkvi”, navodi se u preambuli apostolske konstitucije te se dodaje da laici i laikinje “trebaju imati ulogu u upravljanju i odgovornosti”.

U odjeljku o načelima apostolske konstitucije kaže se da “svaki vjernik može voditi dikasterij (odjel kurije) ili tijelo” ako Papa odluči da su kvalificirani i imenuje ih.

U dokumentu se ne pravi razlika između laika i laikinja.

Apostolska konstitucija iz 1988. navodi da na čelu odjela trebaju biti kardinali ili biskupi uz pomoć tajnika, stručnjaka i administratora.

U intervjuu za Reuters 2018. godine, Papa je otkrio da je žena bila u užem izboru kandidata za čelno mjesto gospodarskog odjela Vatikana, ali nije mogla prihvatiti dužnost iz osobnih razloga.

Prošle godine papa Franjo je prvi put imenovao ženu za generalnu tajnicu Uprave Države Vatikanskog Grada.

Sestra Raffaella Petrini postala je time žena na najvišem položaju u najmanjoj državi na svijetu.

Također je prošle godine imenovao talijansku časnu sestru Alessandru Smerilli na privremeno mjesto tajnice Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj koji se bavi pitanjima pravde i mira.

Osim toga, Papa je imenovao francusku teologinju Nathalie Becquart za podtajnicu Biskupske sinode koja priprema glavne susrete svjetskih biskupa koji se održavaju svakih nekoliko godina.

/Republika/

Objava Reforma Crkve: Žena može biti na čelu kurije pojavila se prvi puta na Republika.

“Ranije ovog mjeseca, kada su se dužnosnici SAD-a i EU sastali sa političkim strankama u BiH i predstavnicima civilnog društva kako bi razgovarali o izbornoj i ustavnoj reformi, politički lideri su se složili da će se pripremiti prije sljedećih razgovora. Od tada svjedočimo tek manjem napretku. Politički lideri nisu obavili posao koji je nužan za usklađivanje političkog sustava BiH s propisima EU i sudskim presudama. Izuzev toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od strane Narodne skupštine Republike Srpske 10. prosinca, politička kriza se produbljuje. Obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom. Takvi napori će dati rezultate tek kada stranke budu istinski radile zajedno na iznalaženju rješenja”, naveli su u zajedničkoj izjavi.

Dodaju da su “od vladajuće koalicije čuli da su opredjeljeni za ustavne i izborne reforme koje mogu dobiti podršku u Parlamentu” i ističu da su “za napredak BiH jednako značajne reforme koje bi izbore učinile sigurnim, pouzdanim, kao i uspostavu funkcionalne Vlade Federacije BiH”.

“Vrijeme je da se ova obećanja ispune. Apeliemo na stranke da odustanu od maksimalističkih prijedloga, koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima EU i nemaju podršku u parlamentu ili društvu. Suština demokracije nije u stalnim zastojima radi forsiranja nečijih zahtjeva niti u nametanju volje većine. Također pozivamo predstavnike RS-a da se u potpunosti vrate u institucije. EU i SAD su uložile napore u dijalog koji uvažava zabrinutosti i interese svih strana. Ovaj proces je prilika za rješavanje diskriminacije, nefunkcionalnosti i izbornih prijevara. Uzimajući u obzir političko okruženje i klimu u BiH, ove reforme bi bile značajan iskorak. Stranke znaju što je potrebno uraditi kako bi se usmjerile na rješavanje temeljnih uzroka kronične političke krize u BiH – korupcije, nedostatka povjerenja i niskih demokratskih standarda. Na strankama je da pojačaju angažaman i dođu za stol spremni za poduzimanje daljih koraka. Stoga pozivamo sve strane da se uključe i doprinesu ovom procesu na smislen način, u interesu građana Bosne i Hercegovine”, poručuju iz Izaslanstva EU u BiH i Veleposlanstva SAD u BiH.

/Republika/

Objava PREKID PREGOVORA ILI ‘ETO VAM TAMO’ – Palmer i Eichhors ne dolaze na pregovore o izbornom zakonu: “Politička kriza se produbljuje”. Što sada? pojavila se prvi puta na Republika.