“Vrlo je prirodno, legitimno i legalno pravo Irana da se brani od izraelskog nasilja i državnog terorizma”, kazao je turski predsjednik, dan nakon što je premijera Izraela Benjamina Netanyahua ponovno nazvao “najvećom prijetnjom sigurnosti regije”, ustvrdivši kako je “nadmašio Adolfa Hitlera u počinjenju zločina genocida u Gazi”.

/Desk/

Objava Erdogan: “Iran se ima pravo braniti od izraelskog terorizma, Netanyahu je gori od Hitlera” pojavila se prvi puta na Republika.

Pritvoreni su optuženi za sudjelovanje u “neovlaštenim prosvjedima” kasno sinoć ispred ureda suspendiranog gradonačelnika Istanbula Ekrema İmamoglua, objavila je državna novinska agencija Anadolija. Snimka skupine kako psuje Erdoganovu pokojnu majku ranije je kružila društvenim mrežama, no videozapise nije bilo moguće neovisno potvrditi.

Ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya osudio je uvrede protiv Erdogana i njegove pokojne majke kao podli napad na moralne vrijednosti. Yerlikaya je sinoć rekao da je više od 1000 ljudi uhićeno u vezi s prosvjedima koji su izazvani Imamogluovim pritvaranjem prije šest dana.

Imamoglu, koji je u zatvoru zbog optužbi za korupciju i suočava se s posebnom istragom zbog optužbi za terorizam, osudio je uvrede na X-u, no ponovno je obećao da će uzvratiti svim legitimnim sredstvima protiv, kako kaže, puča.

Šestu noć zaredom, tisuće ljudi na ulicama diljem Turske u noći su prkosile zabrani prosvjeda i tražile oslobađanje Imamoglua. Unatoč tome što se nalazi u zatvoru, Imamogluova sekularna oporbena Republikanska narodna stranka (CHP) proglasila ga je prekjučer svojim predsjedničkim kandidatom.

Vlada je na prosvjede odgovorila oštrim postupanjem policije, u Istanbulu i prijestolnici Ankari, pošto je Erdogan nazvao prosvjede uličnim terorom, prenosi HINA.

/Desk/

Objava U Turskoj pritvoreno 55 prosvjednika zbog vrijeđana Erdogana pojavila se prvi puta na Republika.

“Toliko puno pripadnika Hamasa je ubijeno. Čitav zapad napada ih svim vrstama oružja i streljiva”, rekao je šef turske države obraćajući se novinarima zajedno s grčkim premijerom Kirijakisom Micotakisom.

“Nazvati Hamas (…) terorističkom organizacijom bilo bi okrutno”, rekao je, podsjetivši da se Grčka i Turska “ne slažu” oko ovog “vrlo važnog” pitanja.

Erdogan smatra Hamas “pokretom otpora” i rekao je da je žalostan zbog grčkog stava koji dijele i mnoge druge zapadne zemlje da je to teroristička organizacija.

“Složimo se da se ne slažemo”, kazao je Micotakis.

Erdogan je prošlog mjeseca primio političkog vođu tog islamističkog pokreta Ismaila Haniju. Izrael, SAD i EU smatraju Hamas terorističkom organizacijom, izvjestile su agencije.

Podsjetimo, nakon što je 7. listopada prošle godine militantna teroristička organizacija Hamas izvela brutalni napad na pogranična mjeta u Izraelu i danas traju sukobi u tom dijelu svijeta, a najveće žrtve rata su civili na obje strane.

Rat je započela teroristička organizacija Hamas, u suradnji s drugim palestinskim terorističkim organizacijama, kao što je primjerice Islamski džihad, brutalnim napadom na izraelski teritorij 7. listopada. Tada je ubijeno više od 1200 ljudi, oko 250 drugih je oteto i odvedeno u Pojas Gaze. Izrael je odgovorio masivnim zračnim napadima i kopnenom ofenzivom na palestinski teritorij koji je već godinama pod kontrolom Hamasa.

Kao odgovor, Izrael je obećao da će uništiti Hamas, provodeći opsežnu vojnu operaciju u Pojasu Gaze i podvrgavajući taj teritorij strogoj blokadi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kazao je kako će se “Izrael snažno osvetiti za ovaj crni dan”. Svijet je ostao zatečen zločinima koje su uradili pripadnici Hamasa nad Izraelcima, isto kao što je i šokiran silinom razaranja i izraelskom osvetom u kojoj stradavaju nevine civilne žrtve. Izraelski premijer Netanyahu tvrdi kako se Hamas kukavički krije iza civila te da Izrael neće stati dok ne uništi tu militantnu, terorističku skupinu.

Iako nema točnih i potvrđenih informacija, a pojedini mediji iznose brojke od 20 tisuća do čak 45 tisuća,  procjenjuje se da je u izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno više od 30 tisuća Palestinaca, a među žrtvama su najbrojnij civili, djeca i žene. Ministarstvo zdravstva Hamasa objavilo je u ponedjeljak da je dosad u Pojasu Gaze poginulo 35.091 ljudi.

/Desk/

Objava U Turskoj se liječi više od tisuću pripadnika Hamas-a – Erdogan: Nije teroristička organizacija, već pokret otpora” pojavila se prvi puta na Republika.

Riječima koje bi mogle izazvati žestoke reakcije u Izraelu, Recep Tayyip Erdoğan opisao je Hamas kao oslobodilačku skupinu koja vodi bitku za zaštitu svoje domovine. Rekao je da je Izrael iskoristio dobre namjere Turske te da neće ići u tu državu kako je ranije planirano. No, dodao je da nema problema s izraelskom državom, već s izraelskom politikom.

Poručio je da bi akteri koji nisu u regiji trebali prestati dolijevati ulje na vatru uz potporu Izraelu te rekao da bi muslimanske zemlje trebale raditi zajedno na prekidu vatre i trajnom miru.

Reuters izvještava da je Erdoğan u govoru zastupnicima svoje stranke u parlamentu rekao da granični prijelaz Rafah mora ostati otvoren za humanitarnu pomoć i da bi se hitno trebalo zaključiti razmjene zarobljenika.

Kako javlja AP, Erdoğan je skupini zastupnika iz svoje Stranke pravde i razvoja (AKP) rekao da su akcije Izraela u Gazi “divljačke”.

Erdoğan je pojasnio da je otkazao posjet Izraelu kao dio politike svoje zemlje za normalizaciju odnosa sa židovskom državom, dodajući da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu “zlorabio našu dobru volju”. Turski čelnik je izraelsku akciju u Gazi opisao kao jedan od “najkrvavijih, najodvratnijih i najdivljačkih napada u povijesti”.

“Nemamo problema s izraelskom državom, ali nikada nismo, niti ćemo ikada prihvatiti zločine koje je počinio Izrael i činjenicu da djeluje kao organizacija, a ne kao država”, rekao je.

Times of Israel navodi kako je Erdoğan rekao: “Izrael može nazivati Hamas terorističkom organizacijom, zajedno sa Zapadom. Zapad vam puno duguje. Ali Turska vam ništa ne duguje. Hamas nije teroristička organizacija, to je skupina mudžahedina koji brane svoj teritorij.”

Podsjetimo, u Hamasovom napadu na Izrael 7. listopada ubijeno je preko 1400 Izraelaca – uglavnom civila – a Hamasovi borci odveli su najmanje 222 taoca sa sobom natrag u Gazu.

/Desk/

Objava Erdogan pozvao na prestanak sukoba izraelskih i palestinskih snaga – Hamas nazvao ‘oslobodilačkom skupinom’ pojavila se prvi puta na Republika.

“Jedini pobjednik je Turska”, izjavio je.

Ovi izbori smatraju se jednima od najvažnijih dosad za Tursku, a oporba je vjerovala da ima velike šanse svrgnuti Erdogana nakon što je njegova popularnost pogođena krizom troškova života, prenose agencije.

Pristaše su se okupili ispred njegove rezidencije u Istanbulu u iščekivanju Erdoganove pobjede pošto su mu podaci koje su objavile i državna agencija Anadolu i oporbena novinska agencija ANKA dale prednost nakon gotovo 99 posto prebrojanih glasačkih listića. Čelnik Visokog izbornog povjerenstva ranije je na konferenciji za novinare rekao da Erdogan vodi ispred Kilicdaroglua s potporom od 54,47 posto.

Erdogan, čelnik stranke AKP islamističkih korijena, obraćao se biračima nacionalističkom i konzervativnom retorikom tijekom kampanje koja je izazivala podjele i koja je odvratila pozornost od dubokih ekonomskih problema.

Poraz Kilicdaroglua, koji je obećao da će zemlju usmjeriti na demokratskiji put, vjerojatno će biti pozdravljen u Moskvi, ali će biti primljen sa žaljenjem u zapadnim prijestolnicama i većem dijelu Bliskog istoka.

Erdoganovi pristaše koji su se okupili ispred njegove rezidencije u Istanbulu uzvikivale su “Allahu Akbar” ili Bog je najveći.

Erdogan pobijedio, Turska podijeljena

Recep Tayyip Erdoğan pobijedio je na predsjedničkim izborima u Turskoj. Tijesno, kako se i očekivalo, nakon što je prebrojano 98,64% glasova, dosadašnji predsjednik osvojio je 52,09%, a konkurent Kemal Kılıçdaroğlu ostao je na 47,91%.

Glasove koje je u prvom krugu osvojio Sinan Oğan, radikalno desni kandidat, gotovo su podijelili: Erdoğan je dobio 2,57% više nego u prvom krugu, a Kılıçdaroğlu 3,03%. Interesantan je to raspored jer se očekivalo da će većina tih glasova otići dosadašnjem predsjedniku koji će morati razmisliti zašto nije osvojio premoćniju pobjedu – razlog za to nije nacionalizam, nego vjerojatnije ekonomska situacija, analizira Jutarnji list.

Kılıçdaroğlu je učinio puno, ozbiljno je zaprijetio dosad neprikosnovenom izbornom pobjedniku još od 2002. godine, ali nedostajalo je još malo do pobjede. “Još malo” je s jedne strane njegova religijska afilijacija, pripadnik je manjinske islamske denominacije alevija, nije imao dovoljan nacionalistički naboj da bi odvukao lojalne Erdoğanove birače, a za neodlučne birače ključno je bilo što nisu imali dovoljno povjerenja u opozicijsku koaliciju koju je okupio. U njoj je bilo šest stranaka, od radikalne desnice do liberala, i ključna biračka skupina, koja uvijek donosi pobjedu, nije stekla dojam da tako raznorodna zajednica može jamčiti stabilnost vlasti.

To se posebno vidjelo na rezultatima parlamentarnih izbora prije dva tjedna kad je Erdoğanova stranka AK (pravde i razvoja) osvojila većinu u koaliciji s nacionalistima (MHP). To je bio trenutak kad je presuđeno i Kılıçdaroğluovoj predsjedničkoj utrci. Sultan, kako s pravom zapadni mediji zovu turskog predsjednika (u Turskoj ga javnost titulira reis), u drugom je krugu poslao nekoliko poruka – da će odmah vratiti milijun sirijskih izbjeglica i da Kılıçdaroğlu kao predsjednik neće moći provoditi reforme jer ima opozicijski parlament. Bilo je to dostatno da osigura pobjedu.

Turska, potvrdio je to ovaj izborni krug, ostaje podijeljena – Kılıçdaroğlu je očekivano odnio pobjedu u Ankari, Istanbulu i Izmiru, kurdski većinskom istoku zemlje, ali kontinent je ostao neosvojiv. U konzervativnoj pokrajini Konya sultan osvaja 72,99% glasova.

Kılıçdaroğlu ima dovoljno godina da se povuče u političku mirovinu, a opozicija mora potražiti nove metode suprotstavljanja nedodirljivom Erdoğanu. Izazov je brzo, u ožujku iduće godine održavaju se lokalni izbori i predsjednik, osokoljen pobjedom, krenut će u bespoštednu borbu radi osvajanja Istanbula i Ankare. Ako te centre – Izmir nikad nije podržao AKP – izgubi Republikanska stranka (CHP), koja mora naći novog lidera, to će joj otežati političko djelovanje do sljedećih nacionalnih izbora za pet godina.

Erdoğan vjerojatno neće mijenjati temeljne vektore svoje politike, nastojat će poboljšati odnose sa Sirijom kako bi riješio izbjegličko pitanje, nastavit će sukobe sa sirijskim i iračkim Kurdima, kao i onim domaćim koji su mu okrenuli leđa. Nastavit će graditi dobre odnose s Rusijom, htjeti biti medijator koji bi doveo mir u Ukrajinu i očekivati od Europe da prihvati njegovu politiku gušenja ljudskih prava i slobode medija. Kad je riječ o Cipru, može se očekivati da nastavi tražiti da se višedesetljetni spor riješi formiranje dviju država, i dalje se mogu očekivati iskre u odnosima s Grčkom zbog prava mora. Nova će vlada u Ankari nastaviti poboljšanje odnosa s Egiptom i Izraelom, zemljama Zaljeva. Kad je riječ o SAD-u, situacija će i dalje ostati složena zbog tvrdog stava Kongresa prema izvozu oružja u Tursku. Na vojnom planu zemlja će ostati vjernom saveznicom NATO, ali će u prvi plan stavljati vlastite strategijske interese.

Na Balkanu, u hrvatskom susjedstvu, Erdoğan će davati podršku bošnjačkim tvrdim politikama u BiH, jačati utjecaj na Kosovu i u Albaniji, biti kooperativan u odnosima s Beogradom kako bi mogao nesmetano djelovati prema muslimanskoj zajednici u Sandžaku. Ulaganja u Hrvatsku će ostati stabilna, a potrebno je sačuvati dijalog zbog važnosti odnosa sa Sarajevom.

Pitanje svih pitanja je hoće li sultan/reis mijenjati ekonomsku politiku. Teško će moći odstupiti od platforme da kao musliman neće podizati kamate, ali ako inflacija nastavi pustošiti (predviđa se novi rast u sljedećem kvartalu), nije isključeno da ustupi pri čemu se može očekivati da to bude kratkotrajno radi gašenja akutne krize. Vjerojatno će nastaviti tražiti novac od bogatih arapskih zemalja u zamjenu za vanjskopolitičke usluge, ali to donosi kratkoročnu korist: Saudijska Arabija je najavila da neće više dijeliti novac kako tko poželi.

Pred nama je novih pet godina Erdoğanove vlasti koje će pokazati kako se razvija autoritarna demokracija u kojoj osoba postaje moćnijom od institucija, natkriljuje i državu. Turska je to izabrala, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Predsjednički izbori – Erdogan je ponovno predsjednik, ali Turska ostaje duboko podijeljena pojavila se prvi puta na Republika.

U tjednima prije prvog kruga parlamentarnih i predsjedničkih izbora 14. svibnja, koje su mnogi analitičari najavljivali kao ključne za povijest Turske, analitičari su predviđali da će uz podršku raznorodne, ali ujedinjene oporbe, Kilicdaroglu napokon dokončati dva desetljeća Erdoganove vladavine.

No pokazalo se da dugovječni turski vođa još uživa narodnu podršku unatoč gospodarskoj krizi i visokoj inflaciji zadnjih godina te unatoč bolnim posljedicama razornog potresa iz veljače na jugoistoku zemlje.

Erdogan je u prvom krugu osvojio 49,5 posto, više nego što se očekivalo, ali nedovoljno da pobijedi u prvom krugu predsjedničkih izbora. Kilicdaroglu je osvojio pet postotnih bodova manje.

Anketa uoči drugog kruga pokazuju predviđaju da će Erdogan osvojiti od 52 do 55 posto glasova.

Dodatni, ali ne i neočekivan udarac Kilicdarogluu je nanio Sinan Ogan, kandidat ultranacionalističkog saveza ATA koji je u prvom krugu bio treći s oko pet posto osvojenih glasova. Ogan je odlučio u drugom krugu podržati Erdogana.

Vođa oporbene sekularne Republikanske narodne stranke (CHP) Kilicdaroglu ipak predviđa da će se borba voditi do samog kraja.

Kilicdaroglu skrenuo udesno

On je postigao najbolji rezultat od svih kandidata koji su do danas pokušavali poraziti Erdogana. Uspio je barem djelomično ujediniti prividno nespojivu oporbu, čak i prevladati etničke podjele, ali nije to bilo dovoljno za pobjedu.

Kilicdaroglu, 74-godišnji političar koji se čini mirniji u odnosu na Erdogana, nakon prvog izbornog kruga osvježio je svoj tim i promijenio planove u najtežem tjednu svoje političke karijere. Odlučio je lupiti šakom o stol i obećao da će se Turska odmah riješiti milijuna sirijskih izbjeglica.

Taj populistički potez u pokušaju da pridobije glasove nacionalista vjerojatno neće dobro sjesti njegovu biračkom tijelu. Skretanje udesno moglo bi ga stajati skupo, osobito kod birača u regijama pretežito nastanjenim Kurdima koji su masovno glasali za njega u prvom krugu.

Očinska figura

Erdogan, s druge strane, ne mijenja svoju dobitnu formulu te se drži suverenističkih, nacionalističkih i islamističkih temelja kojima se služio u protekla dva desetljeća, a ne odustaje ni od nekih kontroverznih politika, primjerice prijateljskih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

S obzirom da je očuvao odnose s Rusijom, Erdogan je uštedio milijarde dolara na cijeni energenata pa je isticao da je upravo svojim “uravnoteženim” pristupom prema Putinu uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka.

Ankete pokazuju da većina Turaka podržava taj oblik autonomne i neutralne vanjske politike.

Za mnoge turske građane Erdogan je očinska figura, predstavlja stabilnost koju oporba nije uspjela uzdrmati unatoč svim problemima s kojima se suočava sekularna, većinski muslimanska zemlja od 85 milijuna ljudi.

Pokazalo se da Erdogan, koji uživa tradicionalno visoku potporu među starijim, religioznim biračima u središnjim i pretežito ruralnim dijelovima zemlje, uživa i široku potporu u gradovima na zapadu pa čak i na pretežito kurdskom istoku zemlje, gdje je Kilicdaroglu inače prevladavao.

Turske novine Habertürk procjenjuju da politički i kulturno zemlja još nije spremna za promjenu. Čini se da će Erdogan osvojiti treći mandat u drugom izbornom krugu i početi treće desetljeće za kormilom Turske kojom će, ako pobijedi u nedjelju, upravljati do 2028. godine.

/Desk/

Objava Turci danas biraju: Erdogan ili Kilicdaroglu pojavila se prvi puta na Republika.

“Ako ne pokažete poštovanje prema Republici Turskoj ili vjerskim uvjerenjima muslimana, onda ne možete dobiti nikakvu podršku od nas po pitanju NATO-a“, rekao je Erdogan u Ankari.

Švedskoj je potrebno odobrenje Turske da postane članica NATO-a.

Napetosti između dviju zemalja porasle su posljednjih tjedana zbog čega se prolongirao put prema NATO-u Švedske.

Rasmus Paludan, protuislamski političar i aktivist iz Danske održao je manji prosvjed u švedskoj prijestolnici u subotu. Prema švedskim medijima, spalio je Kuran blizu turskog veleposlanstva.

Erdogan je kazao da je to “sramota”.

Švedska i susjedna Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Svih 30 članica NATO-a mora ratificirati švedsko članstvo u NATO-u, a to do sada nisu učinile još samo Turska i Mađarska.

Turska optužuje Švedsku za podupiranje skupina koje smatra terorističkima – Kurdistansku radničku partiju i organizaciju Fethullaha Gulena koju smatra odgovornom za neuspješni vojni puč iz 2016.

Ankara zahtijeva od Švedske izručenje niza ljudi.

Tenzije između Stockholma i Ankare posebno su se povećale dva tjedna nakon prosvjeda na kojem je za noge obješen lutak s likom Erdogana u Stockholmu.

/Desk/

Objava Danski aktivist spalio Kur’an u Švedskoj – Erdogan odbio dati podršku za NATO pojavila se prvi puta na Republika.

Erdogan je posjetio i državni Parlament gdje se sastao sa članovima oba kolegija, Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Erdogana su dočekali predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić (SNSD) i dopredsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović (SDA), kao i brojni drugi dužnosnici, dok je izostalo sudjelovanje dopredsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića (HDZ BiH). Podsjetimo da su Čović i generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Marinko Gilja, danas otvorili novu zgradu poslovnice Elektro Posušje te je moguće da je to razlog njegovog izostanka.

Nakon sastanka Izetbegović je na službenom Twitteru komentirao Erdoganovu posjetu: “Susret s našim prijateljima i braćom, predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom i izaslanstvom Republike Turske. Bosna i Hercegovina i Turska imaju bliske odnose koje ćemo sigurno i dalje razvijati”.

Erdogan: Intervencija visokog predstavnika u ovom smislu je protivna demokratskim načelima

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, Erdogan je podsjetio da se ova posjeta realizira u godini kada se obilježava 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije zemlje, što kako je kazao, posjeti daje jednu posebnu povijesnu notu, prenosi FTV.

Erdogan je odnose BiH i Turske ocijenio izvrsnim te kazao da, pored političkih, ekonomskih, vojnih, povijesne i kulturne veze čine temelj ukupnih odnosa.

“Tijekom sastanka sa sugovornicima razmatrali smo buduće korake ka unaprijeđenju naših odnosa”, rekao je Erdogan.

Odgovarajući na pitanje novinara u svezi s mogućim nametanjem odluke o izmjeni Izbornog zakona, Erdogan je rekao da je to pitanje o kojem treba da odlučuju bosanskohercegovački lideri.

“Intervencija visokog predstavnika u ovom smislu je protivna demokratskim načelima. Do izbora je ostalo oko mjesec dana i intervencija visokog predstavnika u tom smislu predstavljala bi prema demokratskim procesima. Intervenciju prema demokratskom procesu u zemlji koja je ustrojena na demokratskom principu mi nikada ne možemo smatrati ispravnom”, rekao je Erdogan i dodao da se prema izbornom procesu treba kretati u skladu sa sadašnjim izbornim zakonodavstvom.

Ponovio je podršku stabilnosti i napretku BiH.

“Naglašavam važnost i podršku koju Turske pridaje miru, blagostanju i stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i njenom teritorijalnom integritetu i suverenitetu”, rekao je Erdogan.

Bosnu i Hercegovinu, kako je podsjetio, u narednom periodu očekuju izbori čija transparentnost i provođenje u konstruktivnoj i pravednoj atmosferi ima životnu važnost “ne samo za BiH nego za cijelu našu regiju”.

Erdogan je ponovio spremnost Turske, da uz suglasnost političkih strana, učini sve da bi poteškoće u BiH bile premošćene.

Naglasio je značaj povećanja obima trgovinske razmjene i investicija te značaj koji pridaje projektu izgradnje autoputa između Sarajeva i Beograda, čiji je temelj postavljen 2019. godine.

Rekavši da su mu predočeni problemi financijske prirode u svezi s izgradnjom autoputa, Erdogan je kazao da je dao nalog direktoru Ziraat banke s ciljem rješavanja ovog pitanja. Turski predsjednik je kazao kako je “ovo projekat mira koji ne veže samo države nego i narode koji žive u regiji”.

Izrazio je uvjerenje da njegova današnja posjeta s izaslanstvom predstavlja dodatni zamah za spomenuti projekt.

Podsjetivši je da je u okviru projekata pomoći razvoju BiH do 1995. godine u BiH realizirala oko tisuću projekata, Erdogan je zahvalio na gostoprimstvu ukazanom njemu, supruzi i izaslanstvu danas u Sarajevu.

Dodik: Schmidta proglasiti personom non grata i za 24 sata istjerati iz zemlje

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) tijekom konferencije za medije kazao je: “Želim istaknuti pitanja o kojima je Erdogan govorio. Uvijek izvršimo pomake, važna je stvar oko osobnih iskaznica i mi to podržavamo kao i niz drugih pitanja, do toga da se formira zajednički tim između zemalja za bavljenje pitanjima energetike”.

On je zahvalio predsjedniku Turske, kako je kazao, “na stavu da BiH sama treba rješavati unutarnja pitanja, bez nametanja sa strane”.

“Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH je s emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovdje u BiH – trebamo zajedno donositi najbolja moguća rješenja bez nametanja sa strane”, rekao je on.

Dodik je kazao da je “Erdogan došao u BiH s paketom pomoći bez političkih uvjetovanja”.

“To je nešto što bi moglo biti primjer i za mnoge druge, a pogotovo one sa Zapada koji ovdje dolaze pomalo bijesni kako bi nam držali lekcije kako trebamo organizirati naše društvo. Prema pravilu, iza toga i takvih postupaka ostave nam nered koji trebamo sređivati dugo godina poslije”, rekao je Dodik pri tom istaknuvši kako podržava pristup da BiH treba očuvati teritorijalni integritet i suverenitet u skladu sa Daytonskim sporazumom, dodajući da “za Srbe ustavna i daytonska BiH nije problem, već neustavna i antidaytonska BiH koja je neprihvatljiva”. Na koncu je ponovio svoj već poznati stav da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt “treba otići” te da ga treba “proglasiti personom non grata i za 24 sata istjerati iz zemlje”.

Osvrćući se na promjenu Izbornog zakona, kazao je kako je protiv nametanja izmjena Izbornog zakona, kao i nametanja rješenja.

“Sve što su nametnuli visoki predstavnici je antiustavno i treba dogovorom biti stavljeno u ustavnu formu. Pozivam Bošnjake i njihove političke predstavnike da to urade. Ne može se očekivati da se ne uvaži ustavna pozicija konstitutivnog hrvatskog naroda. Schmidt je lažan i prekršio je dvije odredbe Aneksa 10 Daytonskog mirovnog sporazuma. Ako prihvatimo da nam netko ušeta ovdje i predstavi se da je visoki predstavnik samo zato što pripada jednoj velikoj europskoj naciji, državi, možemo očekivati da će nam se to dogoditi i sljedeće godine”, rekao je Dodik.

Dodik je izjavio i kako je sastanak s Erdoganom “jedna od rijetkih prilika kada članovi Predsjedništva nisu u svađi”. Ali, nisu se mogli izbjeći suprotni stavovi.

Komšić: “Schmidt treba dobro razmisliti…Dayton prevaziđen”

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF) složio se s preostalim članovima Predsjedništva da su odnosi između BiH i Turske dobri. Ipak, izrazio je neslaganje s kolegom iz Predsjedništva Miloradom Dodikom (SNSD).

Tursku je nazvao prijateljem BiH koji ima stabilizirajuću ulogu.

“Pored konkretnih stvari o kojima smo razgovarali i projektima oko kojih imamo suglasnost, obuhvaćeni su oni na kojima radimo, činjenica je da predsjednik Erdogan, kao i politika Vlade Turske rijetka stvar oko kojih se slažemo. To je činjenica i nije tajna. Činjenica je da u Erdoganu i Turskoj imamo iskrenog prijatelja. Treba potencirati stabilizirajuću ulogu Erdogana i politike koju realizira. Siguran sam da će se ta suradnja nastaviti istim tempom i intenzitetom. To je dobra stvar. Svaki put kada se sretnemo rodi se nova inicijativa”, rekao je Komšić na zajedničkoj konferenciji za medije.

Odgovorio je i na novinarsko pitanje očekuje li da će visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona.

“Ne znam što će Schmidt uraditi. Ima ovlasti, ali mislim da ga uvijek treba pozvati da dobro razmisli o posljedicama koje njegove odluke mogu izazvati. Ne sporim njegova prava. Ako poštujemo Daytonski sporazum, onda je to nesporno. Moramo voditi računa o posljedicama odluka koje donosimo. Nadam se da će se držati demokratske tradicije zemlje iz koje dolazimo”, rekao je.

Osvrnuo se na Dodikov stav kako “Schmidta treba protjerati, jer on nije visoki predstavnik”. “Sve što je Dodik rekao je u prilog tezi da je Dayton prevaziđen i da BiH treba novi ustav”, poručio je Komšić.

Džaferović: Turska i Erdogan vode uravnoteženu politiku…suradnja iz područja energetike

Predsjedavajući Predsjedništva Šefik Džaferović (SDA) je kazao kako Turska ima “relaksirajuću ulogu u BiH i ostatku Balkana”.

“Republika Turska i BiH imaju izvanredne prijateljske, bratske odnose i veze. One su povijesne, političke, ekonomske i na planu kulture. Predsjednik Erdogan daje poseban ton tim odnosima, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Podsjetio je da je ovo četvrta zvanična službena posjeta između BiH i Turkiye.

“Ne postoji ni jedna država na svijetu s kojom je BiH u ovom četverogodišnjem mandatu, ali možemo slobodno kazati i u proteklim mandatima, imala tako tijesne veze i tijesnu suradnju kao što je u ovom mandatu to bio odnos i suradnja s Turskom”, izjavio je Džaferović.

Kako je kazao, ostat će, za ovaj mandat i saziv Predsjedništva BiH i relacija koje je imalo s Turskom, upamćeno puno pozitivnih stvari.

“Na sastancima sam govorio o dvije vrlo važne stvari, a to je autoput Sarajevo – Beograd – Sarajevo i dokumenti, odnosno međunarodni sporazumi koje su BiH i Turska usvojili. To će se nastaviti realizirati u narednom periodu. Očekujem da to bude intenzivirano u narednom periodu”, rekao je Džaferović.

Prema njegovim riječima, tijekom ovog mandata nisu uspjeli do kraja, kada je u pitanju realizacija ovih projekata, uraditi sve što mogu uraditi, zbog pandemije, bojkota, političke krize unutar BiH.

“Nadam se kako dolazi vrijeme realizacije tog projekta. Drugo pitanje je pitanje ugovora o slobodnoj trgovini. Republika Turska je BiH dala najpovoljnije uvjete u odnosu na sve druge države na svijetu kada je u pitanju slobodna trgovina. Mi to trebamo iskoristiti. Naša robna razmjena je negdje na razini 850 do 900 milijuna dolara. To može puno bolje i više. Mi smo sebi dali cilj da to u ovoj godini bude milijarda. Postoje brojne oblasti u kojim možemo sarađivati. Danas smo na sastanku od Erdogana čuli neke konkretne stvari. Pitanje industrijskih zona je posebna oblast u kojoj treba u budućnosti razvijati suradnju između dvije države. Tehničke grupe koje trebaju doći u BiH kada je u pitanju autoput. Suradnja iz područja energetike, formiranje radne grupe za energetiku je posebno pitanje i danas smo na sastanku govorili i o kretanjima građana Turske i BiH u BiH i Tursku putem osobnih iskaznica”, pojasnio je Džaferović.

Kako je kazao, postoji procedura koju treba provesti Vijeće ministara BiH.

Poručio je da je Republika Turska jako opredijeljena za teritorijalni integritet i suverenitet BiH, za reforme koje je BiH poduzela.

“Turska daje podršku produženju mandata ALTHEA-e koje nas čeka u studenom. Drugo pitanje koje smo danas posebno naglasili je pitanje odnosa Turske sa svim državama Zapadnog Balkana. Turska ima dobre, prijateljske odnose sa svim državama Zapadnog Balkana i igra vrlo stabilizirajuću ulogu u regiji Zapadnog Balkana. Kada smo mi, unutar BiH, u pitanju Turska i Erdogan vode uravnoteženu politiku i imaju dobre odnose sa svima nama u BiH, bez obzira kojem narodu pripadamo i iz kojeg dijela BiH dolazimo”, naglasio je Džaferović na zajedničkoj konferenciji za medije.

/Desk/

Objava U TURSKU USKORO S OSOBNOM Erdogan u BiH: Protivi se Schmidtovoj intervenciji, Dodig ga želi “istjerati za 24 sata”, a Komšić da “dobro razmisli” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je najavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu 2. rujna, tema koje će biti u fokusu je politička kriza u Bosni i Hercegovini, piše Radio slobodna Europa (RSE).

“Situacija u BiH bit će nam prioritet. Ne možemo dozvoliti postojanje konflikta u srcu Balkana. Drugo je dijalog Beograda i Prištine, i moramo se koncentrirati na zajedničke interese, a ne ono što nas razdvaja”, kazao je Čavušoglu na summitu “Otvoreni Balkan” održanom u Beogradu.

Veze Izetbegovića i Erdoana

Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku u BiH, i bit će domaćin susreta s turskim predsjednikom. No, iako nema službene najave, nema sumnje kako će se Erdogan susresti i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA), koju Erdogan otvoreno podržava.

Izetbegović i Erdogan su se sastali više od 20 puta u proteklih 14 godina, kada je 2008. godine turski predsjednik bio u prvoj službenoj posjeti Sarajevu. Izetbegović je ove godine ponovno kandidat vodeće, bošnjačke, stranke za člana Predsjedništva BiH. Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH. Videolinkom se javljao na predizborne skupove SDA, a isto je činio i Izetbegović uoči turskih izbora.

Tako je 2014. godine, putem videozida, Izetbegović, na predizbornom skupu Erdoganove stranke, turskog predsjednika nazvao “našim vođom”, dodavši kako je njegova pobjeda “pobjeda svih muslimana na svijetu”.

Četiri godine kasnije, u svibnju 2018., u Sarajevu je organiziran skup dvadesetak tisuća Erdoganovih pristaša iz Europe, nakon što su takvi skupovi zabranjeni u nizu zemalja. Izetbegović je tada otišao korak dalje i okupljenima poručio da je Erdogana “sam Bog poslao Turcima”.

Izetbegović je i više puta izjavio da je njegov pokojni otac Alija (prvi predsjednik Republike BiH) Erdoganu “ostavio u amanet (na čuvanje) brigu za BiH”. Erdogan je, s druge strane, naglašavao da će “nastaviti čuvati amanet”, nazivajući Aliju “najvećim misionarom u islamskom svijetu proteklih desetljeća”.

Erdogan i Izetbegović su i kumovi. Turski predsjednik je 27. kolovoza prošle godine bio svjedok na vjenčanju Izetbegovićeve kćeri, što je ujedno bila i njegova posljednja posjeta BiH. Prije toga, Izetbegović je s obitelji bio gost na vjenčanju Erdoganove kćeri Sumeje i Selčuka Bayraktara, koji je na čelu kompanije koja proizvodi turske vojne dronove o čijoj nabavci pregovara i Srbija.

Dodikov odnos s Erdoganom

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je posljednji put bio u Istanbulu 14. lipnja 2022. Tada je o turskom predsjedniku imao samo riječi hvale.

“Predsjednik Erdogan je veliki državnik jedne velike stabilne i važne države. Rehabilitirali smo jednu staru temu, a to je da putem trilateralnog sastanka na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović, te trojica predstavnika bošnjačkog, srpskog, i hrvatskog naroda iz BiH nađemo energiju i napravimo dogovor koji bi dodatno stabilizirao situaciju u BiH”, kazao je tom prilikom Dodik.

Nakon toga, je odletio u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je, uz mađarskog premijera Viktora Orbana, jedan od rijetkih lidera s kojima se Dodik, kojeg su sankcionirale Sjedinjene Države, sastao u ovom mandatu.

Hajrudin Somun, bh. diplomat u Iranu, Turskoj i Maleziji, kaže kako je vidljivo nastojanje Erdogana da pred izbore u BiH ohrabri izbornu bazu koja će glasati za SDA i njenog lidera Izetbegovića.

Prema njegovim riječima, “Erdogan je jedan od rijetkih državnika kome se, istovremeno, dodvoravaju i Izetbegović i Milorad Dodik”, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

“Za prvog je jasno koga vidi u predsjedniku Turske, a za drugog ne znam, pošto je jednom rekao da bi za BiH navijao u nogometu samo ako igra protiv Turske. Možda zato što ga baš sada stavlja u ravan s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom među najdraže državnike. Ako Erdogan želi pomoći BiH, u trenutku kad je suočena s posljedicama ukrajinskog rata, neka poradi kod Putina kako bi sva BiH dobila jeftiniji plin, kao što Dodik kaže da već ima takvo Putinovo obećanje”, kazao je Somun za RSE

Turske političke i ekonomske investicije

Europske zemlje su najznačajniji investitori u BiH s oko 64 posto svih izravnih stranih ulaganja. Turska, po izravnim investicijama, nije među prvih deset zemalja.

Prema podacima Središnje banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske tvrtke su uložile oko 347,5 milijuna eura.

Istovremeno su turske vlasti donirale BiH više od 400 milijuna eura preko agencija iza kojih stoji država, kao što su Turska agencija za koordinaciju i suradnju (TIKA), Uprava za vjerska pitanja (Diyanet), Generalna direkcije za vakufe, Crveni polumjesec te Kulturni centar Yunus Emre.

Obnavljale su građevine iz osmanskog perioda, poput višegradske ćuprije, školovale nastavnike i opremale učionice, osiguravale literaturu za učenje turskog jezika.

Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako je “u BiH jednostavnije upravljati i poticati politički motivirane investicije, nego ekonomske”.

On podsjeća da se više puta govorilo kako će se dostići neki iznosi turskih investicija i vanjske trgovine “što se nije dogodilo”.

“Gospodarstvo ne prati politiku. Gospodarstvenik gleda na političku stabilnost, ekonomske rizike, razinu korupcije, isplativost i opravdanost ulaganja, veličinu i blizinu tržišta, dostupnost dobavljača i slično. Međutim, kad se turske investicije dogode, one su dugoročne, za njih se ne vežu afere i daju rezultate. Da ih je više takvih”, kazao je Čavalić za RSE.

Najveće tursko ulaganje bilo je u tvornicu Soda Lukavac od 190 milijuna eura, tvornicu papira Natron Maglaj od 110 milijuna eura, te tvornicu detonatora Pobjeda Rudet od pet milijuna eura.

Što se tiče preostalih ulaganja, turski investitori su uložili 40 milijuna eura u SEDEF obrazovne institucije (vrtići, škole i sveučilište) te 2,5 milijuna eura u Maarif škole. Osnovane su kao protuteža školama koje je osnovala organizacija nekadašnjeg Erdoganovog saveznika, islamskog imama Fetulaha Gulena, kojeg Erdogan optužuje za pokušaj državnog udara u srpnju 2016. U BiH posluje i turska Ziraat (poljoprivredna) banka koja je pokrenuta sa 120 milijuna eura kapitala.

Čavalić podsjeća da BiH nije iskoristila Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje gdje je turska strana ponudila BiH olakšice kakve nije dala nijednoj drugoj zemlji.

“Broj turskih tvrtki u susjednoj Srbiji daleko je veći od broja u BiH. Investicije ne prate politiku, iako bi politika voljela da je drukčije. Daleko se više očekivalo od Turske od realiziranog”, kazao je Čavalić.

Milijarda eura deficita BiH s Turskom

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 milijuna eura. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori.

U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.
U BiH su se najviše uvozili tekstil i tepisi, proizvodi od bakra i aluminija te poljoprivredni proizvodi, piše RSE.

/Desk/

Objava Erdogan pred izbore dolazi u BiH – Dobar je i za Izetbegovića i za Dodika pojavila se prvi puta na Republika.

Erdogan je govorio na svečanosti dodjele diploma svršenicima vojnih škola u Turskoj, u organizaciji Ministarstva obrane Turske.

“Svako tko nam se suprotstavi na kopnu, moru ili u zraku, vidio je odlučnost Turske da zaštiti svoj legitimitet i svoja prava”, rekao je Erdogan.

Uz borbu protiv terorizma koju Turska vodi, Erdogan je dodao kako su tome sada dodane i prijetnje po prava i interese Turske u regiji, prevenstveno u Sredozemnom i Egejskom moru.

“Imamo zemlje koje su udaljene desecima tisuća kilometara odavde i koje upiru očima u tursku demokraciju, njenu pravnu državu i regionalne interese. Jesu li građani tih zemalja svjesni koliko će taj proces njima nanijeti štete?”, upitao je Erdogan.

Već prije Moguće grčko proširenje teritorijalnih voda duž morske granice prema Turskoj smatrat će se povodom za rat, rekao je u subotu tumski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

“Oni (Grci) ne smiju proširiti svoje teritorijalne vode u Egejskom moru na 12 milja”, rekao je Mevlut Cavusoglu, referirajući se na more koje dijeli dvije mediteranske zemlje. “To bi bio povod za rat, casus belli”, rekao je Cavusoglu, pozivajući se na deklaraciju turskog parlamenta iz 1995. godine.

I Turska i Grčka imaju šest milja teritorijalnog mora u Egejskom moru, gdje se nalazi veliki broj grčkih otoka nedaleko od turske obale. Te dvije susjedne zemlje, članice NATO-a, spore se posljednjih dana oko turskih planova za istraživanje podmorja istočnog Sredozemlja, za koje se vjeruje da je bogato naftom i plinom.

Tursko upozorenje uslijedilo je nakon što je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis prošlog tjedna objavio da će se grčke teritorijalne vode na zapadnoj strani koja je okrenuta prema Italiji proširiti sa šest na 12 milja. Mitsotakis je također rekao da bi Grčka mogla proširiti svoje teritorijalne vode i na drugim područjima.

“Ne tiče nas se ako proširuju svoje teritorijalno more u Jonskom moru … ali naše stajalište oko Egejskog mora potpuno je jasno”, rekao je Cavusoglu.

Objava Turska Grčkoj prijeti ratom zbog granice na moru pojavila se prvi puta na Republika.